Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Financijska analiza

Financijska analiza je vaan alat koji financijski manager koristi pri donoenju odluka vezanih za poslovanje poduzea. Ona prethodi procesu upravljanja ili, preciznije, prethodi procesu planiranja koji ini sastavni dio upravljanja. Ovisno o interesima subjekta koji provodi analizu (samo poduzee, vjerovnik, investitor) postoje razliite vrste analize. Zajednika im je primjena razliitih analitikih sredstava i tehnika pomou kojih se podaci iz financijskih izvjetaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje. Bitno je imati na umu da informacije koje proizlaze iz te analize nisu sveobuhvatne i ne osiguravaju razmatranje cjeline poslovanja poduzea. Analiza prua samo financijske informacije. Temeljni instrumenti i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjetaja jesu: 1. komparativni financijski izvjetaji, 2. strukturni financijski izvjetaji, 3. analiza pomou pokazatelja Komparativni financijski izvjetaji slue kao podloga za provedbu horizontalne analize, odnosno omoguuju sagledavanje promjena u toku vremena (vie obraunskih razdoblja). Iz toga proizlazi da moramo raspolagati s podacima za minimalno dvije godine. Najee se jedna godina uzima kao baza, a ostale se razmatraju u odnosu na nju. Kroz horizontalnu analizu uoava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvjetaja. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui da se usporedbom elemenata financijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanja.

U strukturnim financijskim izvjetajima elementi financijskih izvjetaja izraeni su u postocima. Strukturni financijski izvjetaji slue kao podloga za provedbu vertikalne analize. Vertikalna analiza podrazumijeva meusobno usporeivanje elemenata financijskih izvjetaja tijekom jedne godine. Uobiajeno se kod bilance ukupna aktiva i pasiva izjednauju sa 100 te se izraunavaju udjeli pojedinih elemenata koji
___________________________________________________________________1
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

sainjavaju aktivu i pasivu. Kod izvjetaja o dobiti obino se neto prodaja ili ukupni prihodi izjednaavaju sa 100. Strukturni financijski izvjetaji se razmatraju u kontekstu ralanjivanja, dok je kod komparativnih financijskih izvjetaja razmatranje mogue u kontekstu usporeivanja.

Pokazatelji financijske analize su racionalni, odnosni brojevi, tj. financijski indeksi koji stavljajui u odnos odreene veliine prikazuju uspjenost poslovanja poduzea. Najvei dio podataka koji se koristi za izraunavanje pokazatelja nalazi se u temeljnim financijskim izvjetajima bilanci, raunu dobiti i gubitka, te izvjeu o novanim tokovima.

Svrha formiranja i raunanja financijskih pokazatelja je stvaranje informacijske podloge potrebne za donoenje odreenih odluka. Pokazatelji kao informacije za upravljanjem poduzeem, za odluivanje u poduzeu, ine vezu izmeu empirizma i racionalizma kao temeljnih izvora spoznaje.1 Izbor pokazatelja koji e se raunati i tumaiti ovisi upravo o odluci koja se treba donijeti. U skladu s tim mogue je razlikovati nekoliko skupina financijskih pokazatelja:

1. pokazatelji likvidnosti (eng. liquidity ratios) mjere sposobnost poduzea da podmiri svoje dospjele kratkorone obveze, 2. pokazatelji zaduenosti (eng. leverage ratios) mjere do koje se granice poduzee financira iz tuih izvora sredstava, 3. pokazatelji aktivnosti (eng. activity ratios) mjere kako efikasno poduzee upotrebljava svoje resurse, 4. pokazatelji ekonominosti mjere odnos prihoda i rashoda, 5. pokazatelji profitabilnosti (eng. profitability ratios) mjere povrat uloenog kapitala, 6. pokazatelji investiranja (eng. investibility ratios) mjere uspjenost ulaganja u obine dionice.

Osmanagi Bedenik, N.: Potencijali poduzea : Analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduzea, Alinea, Zagreb, 1993., str. 88.

___________________________________________________________________2
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Pokazatelji likvidnosti
Likvidnost (eng. solvency, liquidity, njem. Zahlungsfhigkeit, Liquiditt) je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokrie preuzetih obveza. Likvidnost je uz rentabilnost jedno od osnovnih naela privreivanja poduzea u robno-novanoj privredi.2 Poduzea u svom poslovanju tee ouvanju likvidnosti, tj. sposobnosti da pravovremeno podmiruje svoje obveze. Pokazatelji likvidnosti usporeuju kratkorone obveze s kratkoronim ili tekuim izvorima dostupnim za podmirivanje kratkoronih obveza. Najuestaliji pokazatelji likvidnosti su: 1. koeficijent tekue likvidnosti, 2. koeficijent ubrzane likvidnosti, 3. koeficijent trenutne likvidnosti, 4. koeficijent financijske stabilnosti, Koeficijent tekue likvidnosti Koeficijent tekue likvidnosti (eng. current ratio) pokazatelj je likvidnosti najvieg stupnja jer u odnos dovodi pokrie i potrebe za kapitalom u roku od godine dana.
kratkotraj na imovina kratkoron e obveze

koeficijen t tekue likvidnost i =

Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Izraunatu vrijednost pokazatelja je potrebno usporediti s drugim poduzeima u istoj grani industrije. Nia vrijednost pokazatelja u odnosu na industrijski prosjek ukazuje na mogue probleme po pitanju likvidnosti. Smatra se kako koeficijent tekue likvidnosti manji od 1,5 implicira mogunost da poduzee ostane bez sredstava za podmirenje kratkoronih obveza. Pokazatelj ija je vrijednost znaajno vea od industrijskog prosjeka moe znaiti da poduzee ne koristi efikasno svoja sredstva. Zadovoljavajua vrijednost koeficijenta tekue likvidnosti je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj omjer trebao iznositi priblino 2:1.
2

www.limun.hr

___________________________________________________________________3
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti (eng. quick ratio) posebno je mjerilo likvidnost drugog stupnja, a izraunava se prema formuli:
kratkotraj na imovina zalihe ukupne kratkoron e obveze

koeficijen t ubrzane likvidnost i =

Ovaj pokazatelj govori o tome ima li poduzee dovoljno kratkoronih sredstva da podmiri dospjele obveze, a bez prodaje zaliha. Kao i kod koeficijenta tekue likvidnosti, poeljna vrijednost ovog pokazatelja je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka. Ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada je poeljna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti priblino jednaka omjeru 1:1. Preporuena minimalna vrijednost ovog koeficijenta iznosi 0,9. Koeficijent trenutne likvidnosti Koeficijent trenutne likvidnosti (eng. cash ratio) rauna se prema formuli3:

koeficijen t trenutne likvidnost i =

novac ukupne kratkoron e obveze

Koeficijent financijske stabilnosti Koeficijent financijske stabilnosti definiran na sljedei nain treba biti manji od 1 jer se iz dijela dugoronih izvora mora financirati kratkotrajna imovina. Ako je vei od 1 znai da je dugotrajna imovina financirana iz kratkoronih obveza, tj. da postoji deficit radnog kapitala.

koeficijen t financijsk e stabilnost i =

dugotrajna imovina kapital + dugorone obveze

Pojedini autori u nazivniku formule navode sumu vrijednosti novanih sredstava, vrijednosnih papira do tri mjeseca i dravnih obveznica.

___________________________________________________________________4
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Pokazatelji zaduenosti
Pokazatelji zaduenosti ili pokazatelji upotrebe poluge (eng. leverage ratios) pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzee financira svoju imovinu. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzee, odnosno odreuju stupanj koritenja posuenih financijskih sredstava. Tvrtke sa znaajno visokim stupnjem zaduenosti gube financijsku fleksibilnost, mogu imati probleme pri pronalaenju novih investitora, te se suoavaju s rizikom bankrota. Ipak, zaduenost nije nuno loa. Ukoliko je stupanj zaduenosti pod kontrolom i redovno se prati kroz vrijeme, a posuena sredstva se koriste na pravi nain, zaduenost moe rezultirati porastom povrata na investirano. Najee koriteni pokazatelji zaduenosti su: 1. koeficijent zaduenosti 2. koeficijent vlastitog financiranja 3. odnos duga i glavnice 4. stupanj pokria I. 5. stupanj pokria II.

Koeficijent zaduenosti Koeficijent zaduenosti (eng. debt ratio, leverage ratio, indebtedness coefficient) pokazuje do koje mjere poduzee koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vei odnos duga i imovine, vei je financijski rizik4, a to je manji, nii je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti trebala biti 50% ili manja.
koeficijen t zaduenosti = ukupne obveze ukupna imovina

Financijski rizik (engl. financial risk, njem. Finanzrisiko) predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzea (rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug). Stupanj rizika se poveava usporedo sa stupnjem zaduenosti poduzea. Izvor: Rjenik marketinga, Masmedia

___________________________________________________________________5
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Koeficijent vlastitog financiranja Koeficijent vlastitog financiranja govori koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala (glavnice) a njegova vrijednost bi trebala biti vea od 50%. Izraunava se prema sljedeoj formuli:
koeficijen t vlastitog financiran ja = glavnica ukupna imovina

Odnos duga i glavnice Gornja granica odnosa duga i glavnice je najee 2:1, s udjelom dugoronog duga ne veim od jedne treine. Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na mogue potekoe pri vraanju posuenih sredstava i plaanju kamata. Odnos duga i glavnice se izraunava na sljedei nain:
odnos duga i glavnice = ukupni dug (obveze) ukupna glavnica

Sva tri dosada nabrojana pokazatelja zaduenosti govore o statikoj zaduenosti u odreenom vremenskom trenutku. Stupanj pokria I i stupanj pokria II Stupanj pokria I. i II. govore o pokriu dugotrajne imovine glavnicom (stupanj pokria I.), tj. glavnicom uveanom za dugorone obveze (stupanj pokria II.). Oba pokazatelja se raunaju na temelju podataka iz bilance. Potrebno je istaknuti da kod vrijednost pokazatelja stupanj pokria II. treba mora biti vea od jedan. Ova tvrdnja proizlazi iz injenice da dio dugoronih izvora, zbog odranja likvidnosti, mora biti iskoriten za financiranje kratkotrajne imovine. Samim time, pokazatelje stupnja pokria mogue je istovremeno razmatrati i kao pokazatelje likvidnosti. Raunaju se na sljedei nain:

stupanj pokria I. =

vlastiti kapital 100 dugotrajna imovina

stupanj pokria II. =

(vlastiti kapital + dugorone obveze) 100 dugotrajna imovina

___________________________________________________________________6
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Pokazatelji aktivnosti
Pokazatelji aktivnosti upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a raunaju se na temelju odnosa prometa i prosjenog stanja. Visok iznos akumulirane amortizacije u odnosu prema iskazanoj dugotrajnoj imovini moe biti indikator zastarjelosti i potrebe unapreenja, a znaajan porast stanja novca moe sugerirati da je sredstava previe. Pokazatelji aktivnosti izraavaju, u razliitim oblicima, relativnu veliinu kapitala koja podrava obujam poslovnih transakcija. Ako je poznat koeficijent obrta, tada je mogue izraunati i prosjene dane vezivanja sredstava, tj. prosjeno trajanje obrta. Svi nabrojani pokazatelji utvruju se na temelju podataka iz bilance i rauna dobiti i gubitka, a openito pravilo govori kako je bolje da je koeficijent obrta to vei broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine to krae. Najee koriteni omjeri su: 1. Koeficijent obrta ukupne imovine 2. Koeficijent obrta dugotrajne imovine 3. Koeficijent obrta kratkotrajne imovine 4. Koeficijent obrta zaliha I 5. Koeficijent obrta zaliha II 6. Koeficijent obrta potraivanja

Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspjeno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Ovo je jedan od najee koritenih pokazatelja aktivnosti koji izraava veliinu imovine potrebne za obavljanje stanovite razine prodaje ili, obrnuto, kune iz prodaje koje donosi svaka kuna imovine. Rauna se prema sljedeoj formuli:

Koeficijen t obrta ukupne imovine =

ukupni prihod ukupna imovina *

*ukupna imovina se moe raunati kao prosjek vrijednosti imovine na poetku i na kraju razdoblja
___________________________________________________________________7
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Koeficijent obrta dugotrajne imovine Obrt dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i fiksne imovine a pokazuje koliko uspjeno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Openito je poeljno postii to veu vrijednost pokazatelja jer to znai da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u fiksnoj imovini. Opadajui pokazatelj moe biti indikator preinvestiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu imovinu.

Koeficijen t obrta fiksne imovine =

ukupni prihod dugotrajna imovina

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda.
ukupni prihod kratkotraj na imovina

Koeficijen t obrta kratkotraj ne imovine =

Analiza zaliha i analiza potraivanja Zalihe U imovini tvrtke glavne stavke kratkotrajne imovine su zalihe i potraivanja od kupaca. Izraunavanje i praenje pokazatelja koji se odnose na ove dvije veliine izuzetno je znaajno pri utvrivanju relativne efikasnost upravljanja zalihama i potraivanjima. Analiza zaliha i potraivanja provodi se stavljanjem u odnos prihoda iz prodaje ili trokova prodane robe (proizvoda) prema vrijednostima zaliha ili potraivanja oitanih iz bilance.

___________________________________________________________________8
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Koeficijent obrta zaliha Uobiajeno je za izraun koeficijenta obrtaja zaliha koristiti prosjek zaliha na poetku i na kraju razdoblja, iako tvrtke koje karakterizira brzi razvoj u kojem zalihe prate nagli rast prodaje, mogu upotrijebiti samo zalihe sa kraja razdoblja.

Koeficijen t obrta zaliha I =

prihod od prodaje stanje zaliha

Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine. Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine, poeljna je vea vrijednost koeficijenta. S druge strane, koeficijent koji je puno vei od prosjeka industrije mogao bi znaiti smanjenje prodaje tvrtke zbog neadekvatne zalihe robe.

Potraivanja

Potraivanja od kupaca predstavljaju prodaju koja nije naplaena, stoga se mogu promatrati i kao oblik kredita koji tvrtka daje svojim kupcima produivanjem roka naplate. Samim time potraivanja znaajno utjeu na novani tok tvrtke. Koeficijent obrta potraivanja Koeficijent obrta potraivanja stavlja u omjer prihod od prodaje sa stanjem na kontu potraivanja. Na temelju dobivene vrijednosti koeficijenta mogue je utvrditi prosjeno trajanje naplate potraivanja. Isto tako mogue je raunati koeficijente obrta potraivanja za svakog pojedinog kupca.
prihod od prodaje potraivan ja

Koeficijen t obrta potraivan ja =

___________________________________________________________________9
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Pokazatelji ekonominosti

Pokazatelji ekonominosti izraunavaju se na temelju rauna dobiti i gubitka. Mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedninici rashoda. Ukoliko je vrijednost pokazatelja rentabilnosti manja od 1, to znai da poduzee posluje s gubitkom. Pokazatelj ekonominosti ukupnog poslovanja stavlja u odnos ukupne prihode i ukupne rashode:
ukupni prihodi ukupni rashodi

Ekonomino st ukupnog poslovanja =

To je tzv. osnovni pokazatelj ekonominosti. Mogue je izraunavati i druge pokazatelje ekonominosti:

prihod od poslovne aktivnosti rashod od poslovne aktivnosti

Ekonomino st poslovnih aktivnosti =

Ekonomino st financiranja =

financijsk i prihod financijsk i rashod izvanredni prihodi izvanredni rashodi

Ekonomino st izvanredni h aktivnosti =

Openito pravilo za vrijednost pokazatelja ekonominosti podrazumijeva da je bolje da koeficijent ekonominosti bude to je mogue vei broj.

Pokazatelji profitabilnosti
Analizu profitabilnosti poslovanja poduzea opravdano se svrstava u najvanije dijelove financijske analize. Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu uinkovitost poslovanja poduzea.

___________________________________________________________________10
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su: 1. mara profita 2. stopa povrata imovine 3. stopa povrata glavnice Mara profita Mara profita se izraunava na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka. Neto profitna mara se izraunava kao omjer neto dobiti i ukupnog prihoda:

Neto mara profita =

neto dobit ukupni prihod

Neto profitna mara takoer ukazuje na sposobnost managementa u voenju poduzea. Odnos neto dobiti prema prodaji u biti izraava razinu odnosa troak/cijena u poslovanju.

Ako se mara profita pomnoi s koeficijentom obrta ukupne imovine, kao rezultat e se dobiti pokazatelj rentabilnosti imovine. To znai da se rentabilnost moe poveati poveanjem koeficijenta obrta i/ili poveanjem mare profita.

Stopa povrata imovine Stopa povrata imovine (eng. return on assets) je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobiti. Ovaj pokazatelj pokazuje kolika je intenzivnost imovine poduzea. Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i strojeve i samim time imaju visok stupanj intenzivnosti imovine (isto tako, visoki trokovi odravanja imovine utjecat e na smanjivanje dobiti, a samim time i na niu vrijednost profitabilnosti imovine). Suprotno, agencije za oglaavanje primjerice imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni. Iz toga proizlazi kako vrijednost stope povrata imovine uvelike varira ovisno o industriji ili djelatnosti kojom se poduzee bavi. Stopa povrata imovine se izraava u postotku a izraunava na sljedei nain: Stopa povrata imovine = neto dobit ukupna imovina
6. Financijska analiza

___________________________________________________________________11

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Isti ovaj pokazatelj mogue je izraunati i pomou formule:

Stopa povrata imovine = neto mara profita x koeficijen t obrtaja ukupne imovine

Stopa povrata imovine zapravo predstavlja pokazatelj neto profitabilnosti imovine.

to je nia dobit po novanoj jedinici imovine vii je stupanj intenzivnosti imovine, i obrnuto. Uz ostale neizmijenjene uvjete, vea intenzivnost imovine poduzea zahtijevat e vie svote novca za reinvestiranje u poslovanje kako bi se i dalje ostvarivala dobit. Ukoliko je vrijednost ROA pokazatelja nekog poduzea 20%, to znai da ono zarauje 0,20NJ na svaku novanu jedinice imovine. Ope pravilo glasi da sve vrijednosti pokazatelja ispod 5% podrazumijevaju visok stupanj intenzivnosti imovine, dok vrijednosti iznad 20% oznaavaju nisku intenzivnost imovine.5

Stopa povrata glavnice Stopa povrata glavnice ili stopa profitabilnosti glavnice ili rentabilnost vlastitog kapitala (eng. return on equity) predstavlja moda i najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazuje koliko novanih jedinica dobiti poduzee ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala. Izraunava se na sljedei nain:
Stopa povrata glavnice = neto dobit glavnica (vlastiti kapital)

Na temelju usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i profitabilnosti imovine te kamatne stope koja odraava cijenu koritenja tueg kapitala, mogue je doi do zakljuka o stupnju koritenja financijske poluge, odnosno isplativosti koritenja vlastitim ili tuim kapitalom. Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti tuim kapitalom, i obrnuto.6

5 6

Izvor: http://beginnersinvest.about.com Buble i ostali; Strateki menadment, Zagreb : Sinergija, 2005., str. 290. - 291.

___________________________________________________________________12
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

Pokazatelji investiranja
Pokazatelji investiranja slue za mjerenje uspjenosti ulaganja u redovne (obine) dionice poduzea. Za izraunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz financijskih izvjetaja, potrebni su i podaci o dionicama, posebice o broju i trinoj vrijednosti dionica. Najee se koriste sljedei pokazatelji investiranja: 1. Dobit po dionici (EPS) 2. Dividenda po dionici (DPS) 3. Odnos isplate dividendi (DPR) 4. Ukupna rentabilnost dionice (P/E ratio) 5. Dividendna rentabilnost dionice Dobit po dionici Dobit po dionici (eng. earnings per share - EPS) prikazuje odnos neto dobiti i broj dionica, odnosno izraava iznos (u novanim jedinicama) dobiti ostvarene po jednoj dionici, izraunan prema formuli:
Dobit po dionici = neto dobit broj dionica

Dobit po dionici, kao pokazatelj investiranja, predstavlja zapravo atraktivnost ulaganja u poduzee, tj. izraava njegovu sposobnost da stvara dobit.

Dividenda po dionici Dobit po dividendi (eng. dividends per share - DPS), slino kao i dobit po dionici, izraava iznos dividende koji e dioniar dobiti za svaku dionicu koju posjeduje.
Dividenda po dionici = dio neto dobiti za dividende broj dionica

Odnos isplate dividendi Odnos isplate dividendi (eng. dividend payout ratio - DPR) obuhvaa odnos dividende po dionici i dobiti po dionici. U pravilu je taj pokazatelj manji od 1, upravo

___________________________________________________________________13
6. Financijska analiza

Predavanja za kolegij 'Analiza poslovanja poduzea'

arlija, 2009.

__________________________________________________________________________

zbog ranije navedene karakteristike politike poslovanja prema kojoj se dio dobiti zadrava.

odnos isplate dividendi =

dividenda po dionici dobit po dionici

Ukupna rentabilnost dionice Najznaajniji pokazatelji investiranja su pokazatelji ukupne rentabilnosti dionice (eng. price earnings ratio - P/E) i dividendne rentabilnosti dionice. Ukupna rentabilnost dionice stavlja u omjer dobit po dionici i trinu cijenu dionice, s naglaskom da vlastiti kapital nije iskazan po knjigovodstvenoj, ve po trinoj vrijednosti.

Ukupna rentabilno st dionice =

dobit po dionici trina cijena dionice

Dividendna rentabilnost dionice Dividendna rentabilnosti dionice ili prinos po dividendi pokazatelj je slian ukupnoj rentabilnosti dionice. Odnos ova dva pokazatelja ovisi o tome da li su dividende isplaene iz zadrane dobiti kumulirane u prethodnim obraunskim razdobljima. Oba pokazatelja se uobiajeno izraavaju u postotku.
Dividendna rentabilno st dionice = dividenda po dionici trina cijena dionice

___________________________________________________________________14
6. Financijska analiza