Velimir Viskovi

PROGRAM RADA HNK U RAZDOBLJU 2013.2017.

Kazalo:

I.

ULOGA HNK U DOBA GLOBALIZACIJE

HNK i nacionalna kultura.................................................................2 Odnos prema tradiciji i suvremenoj umjetnosti................................2 II. ZADAE INTENDANTA

Pozicija intendanta i ravnatelja pojedinih segmenata programa.......4 Regionalna i europska suradnja.........................................................5 Stvaranje preduvjeta za nove izraajne mogunosti..........................6 III. PROGRAMI

Program rada Drame HNK u razdoblju 2013.-2017..........................7 Program rada Opere HNK u razdoblju 2013.-2017..........................14 Program rada Baleta HNK u razdoblju 2013.-2017..........................20 IV. KADROVSKI I FINANCIJSKI PLAN

Kadrovski plan...................................................................................24 Financijski plan..................................................................................26

I. ULOGA HNK U DOBA GLOBALIZACIJE

HNK i nacionalna kultura Obavljanju intendantske dunosti HNK elim pristupiti s punom svijeu o iznimnoj vanosti sredinje hrvatske kazaline kue za hrvatsku dramsku, glazbenu i baletnu umjetnost te za hrvatski kulturni, a to znai i openacionalni identitet. U suvremenim uvjetima globalizacije, kad su nacionalne ekonomije podvrgnute diktatu transnacionalnoga kapitala i nadnacionalnih ekonomskih integracija, podruje kulture i umjetnosti zapravo ostaje privilegiranom sferom uvanja svijesti o vanosti nacionalne kulturne batine i hrvatske autentinosti. Stoga suvremenu ulogu HNK drimo jednako vanom kao i u ranijim razdobljima, kad je nacionalna kazalina kua u uvjetima nepostojanja drave imala presudnu ulogu u odravanju svijesti o postojanju hrvatske nacije i njezinu kulturnom identitetu. Hrvatsko narodno kazalite mora biti mjesto koncentracije umjetnike kvalitete: ono mora okupljati ponajbolje glumce, operne pjevae, baletne umjetnike, dirigente, redatelje, glazbenike, scenografe, kostimografe, majstore svjetla i zvuka, u svojim radionicama mora imati najbolje majstore za izradu scenske opreme. HNK je oduvijek poticao i rad knjievnih autora i kompozitora te brojnih drugih umjetnika koji nisu u stalnom angamanu kue, jer je prezentacija njihove umjetnike djelatnosti u tijesnoj ovisnosti o radu nacionalne kazaline kue. Ponajbolji hrvatski knjievnici svoju su umjetniku kanonizaciju doivjeli upravo na sceni HNK; praizvedbe djela Iva Vojnovia, Milana Begovia, Miroslava Krlee, Marijana Matkovia i Ranka Marinkovia, da spomenem samo nekolicinu najreprezentativnijih hrvatskih knjievnika, te skladatelja poput Zajca, Gotovca, Berse, Brkanovia, Devia, Odaka i Papandopula, snano su oblikovale umjetniki identitet HNK, ali ni njihove knjievne i glazbene karijere ne bi bile tako blistave da im djela nisu imala mogunost da budu prezentirana s pozornice sredinje hrvatske kazaline kue.

Odnos prema tradiciji i suvremenoj umjetnosti Po svojoj naravi sredinje dravne umjetnike institucije i svojevrsnoga uvara nacionalne kulturne memorije, ali i ustanove koja se oduvijek bavi i predstavljanjem vrhunskih djela svjetske dramske literature, opere i baleta, HNK je primarno usmjeren na izvedbe kljunih djela iz hrvatske i svjetske kazaline
2

tradicije. Drim da je dunost najveega hrvatskoga kazalita imati repertoar na kojem e se permanentno pojavljivati klasici svjetske knjievnosti u rasponu od antikih dramatiara do klasika moderne i postmoderne. Takoer, i u opernom repertoaru moraju biti zastupljena razliita djela, od autora glazbenog baroka, preko velikih autora XX. stoljea do najnovijih glazbenih djela (dakako, pritom s obzirom na skupou postavljanja, moramo voditi rauna da ta operna djela ne budu odvie hermetina, odnosno da budu prihvatljiva suvremenoj publici; stoga e osnovu opernog programa ipak initi tzv. eljezni repertoar koji ima osiguranu publiku). Osnovu baletnog programa init e remek-djela tzv. bijelog baleta, ali treba uvijek nai mogunosti da od tri planirane baletne premijere jedna bude raena po modernijim glazbenim predlocima i otvorena prema iskustvima modernoga plesnog izraza. U osnovi, elio bih da bar dvije treine postavljenih naslova budu djela kanoniziranih klasika domae i svjetske opere, drame i baleta, ali u suradnji s ravnateljima pojedinih programa namjeravam poticati suvremene interpretacije klasinih djela. Nastojat u da kazalite bude afirmativno orijentirano prema nacionalnoj i svjetskoj tradiciji, ali da se u postavljanju klasinih djela osjeti i senzibilitet novog doba, otvorenost prema novim izraajnim mogunostima. HNK je oduvijek imao vanu ulogu u poticanju suvremenoga dramskog, opernog i baletnog stvaralatva hrvatskih autora. Naalost, u posljednjem desetljeu ta je vana uloga sredinjega nacionalnoga kazalita unekoliko zamrla. Namjeravamo posebnu pozornost pokloniti suradnji sa suvremenim hrvatskim dramskim piscima. Ne mislimo samo ekati da dramski pisci donesu svoje tekstove upravi i dramaturzima kazalita, dogovarat emo i trajniju suradnju s pojedinim istaknutim dramatiarima. Takoer, valja se prisjetiti da je HNK oduvijek imao velik uspjeh s dramatizacijama djela hrvatskih pisaca (romani Miroslava Krlee, Ranka Marinkovia i dr.). Drimo da bi tu tradiciju trebalo nastaviti dramatizacijama djela hrvatskih romanopisaca koja su nastala u novije vrijeme (Nedjeljko Fabrio: Triemeron; Zoran Feri: Kalendar Maja, Djevojica sa igicama; Dubravka Ugrei: Muzej bezuvjetne predaje, Ministarstvo boli; Ratko Cvetni: Kratki izlet; Josip Mlaki: ivi i mrtvi; Ivana Simi Bodroi: Hotel Zagorje i dr.). Zbog svega reenog prijedlog dramskog repertoara koji donosimo u nastavku ovoga programa bit e podloan promjenama, odnosno novitetima u domaoj dramskoj produkciji i potencijalnim dramatizacijama koje emo naknadno uvrstiti u program. Kad su posrijedi operni i baletni program, jasno je da je tu produkcija noviteta znatno manja nego kada je rije o drami, ali i ti dijelovi programa moraju biti otvoreni prema uvrtavanju glazbenih noviteta, koji mogu biti producirani i u suradnji sa zagrebakim Muzikim biennalom.

II. ZADAE INTENDANTA

Pozicija intendanta i ravnatelja pojedinih segmenata programa Poziciju intendanta razumijevam u njegovoj dvojnoj ulozi: s jedne strane u odnosu prema dravnim i lokalnim strukturama vlasti (Ministarstvu kulture i Gradskoj upravi); s druge strane, u odnosu prema umjetnikom ansamblu kojemu je na elu. U odnosu prema dravnim i gradskim vlastima intendant je odgovoran za racionalno financijsko poslovanje institucije kojoj je na elu, osobito u situaciji recesije u kojoj se trenutno nalazi naa zemlja. Prema vlasti, a i prema cjelokupnoj javnosti, on odgovara i za umjetniku razinu rada te za ispunjavanje drutvene i opekulturne uloge kazalita. Prema ansamblu intendant odgovara za osiguravanje financijskih uvjeta za rad, ujedno je i glavni konceptualizator cjelokupne umjetnike politike kazalinoga programa. Podrazumijeva se da intendant posjeduje liderske sposobnosti i javni autoritet u sferi kulture da bi uope mogao valjano obavljati tu dunost. Kazalite po svojoj prirodi jest uronjeno u sve drutvene procese, u krajnjoj instanci, izravno ili neizravno, dravna vlast i odluuje o izboru intendanta, ali unato toj ovisnosti o vlasti drim da je nuno da intendant bude jamac neovisnosti umjetnikog rada od utjecaja politike pragmatike te da omogui kazalinim stvaraocima pravo na kritiki govor i svu umjetniku slobodu izraza. Mislim da je za uspjenost djelovanja intendanta presudan izbor ravnatelja pojedinih segmenata programa kue. elim da voditelji svakog od segmenata umjetnike djelatnosti kazalita budu snane autorske linosti, u punom naponu kreativne snage. Smatram da je nuno da se svojim umjetnikim ugledom nametnu kao autoriteti u svim ansamblima. Oekujem da e svojim znanjem i kreativnom energijom motivirati lanove ansambla da pokau maksimum svojega umijea. lanovi ravnateljskog tima koji namjeravam angairati (i uz iju sam suradnju sastavljao pojedine dionice programa koji predlaem) su: Oliver Frlji, Mladen Tarbuk i Tomislav Petranovi. Iako pretpostavljam da kulturna javnost dobro poznaje rad svakog od spomenutih umjetnika, navest u razloge koji su me vodili u izboru upravo njih za najblie suradnike. Frlji je trenutno najistaknutiji redatelj mlae/srednje generacije. Iako iz meni nepoznatih razloga u HNK-u dosad nije imao prigodu reirati, u razdoblju studija vie je puta asistirao starijim redateljima i dobro poznaje unutarnju situaciju u dramskom ansamblu. Sklon inovativnosti i provokativnosti, poznat po neiscrpnoj energiji, nadam se da e pokrenuti veliki dramski ansambl u kojemu ima previe nedovoljno iskoritenih glumakih potencijala. Nemogue

je, naravno, obeati same uspjehe, ali siguran sam da pod njegovim umjetnikim vodstvom nee biti dosadnih predstava. Mladen Tarbuk, umjetnik bogate meunarodne karijere, prije desetak godina vodio je HNK kao intendant; u tom su razdoblju ansambli Opere i Baleta postigli izvanredne rezultate. Zahvaljujui viegodinjem radu u znaajnim europskim opernim kuama moe svoja iskustva pretoiti u nau teatarsku praksu. Uz to iznimno dobro poznaje stanje meu solistima, u zboru i u orkestru pa vjerujem da e svojim autoritetom vrsnoga skladatelja i dirigenta te iskustvom upravljanja pomoi da se podigne razina cijelog opernog ansambla. Tomislav Petranovi nametnuo se svojim ugledom vrhunskoga baletnog umjetnika koji se proslavio na europskim pozornicama te dobro poznaje baletnu praksu velikih europskih ansambala. Osim klasinog baleta okuao se i u modernom plesu, a sklon je istraivanju novih formi plesnoga teatra koje e zasigurno naii na pozitivan odjek zagrebake i hrvatske publike (upozoravam posebno na njegovu ideju da se postavi balet po motivima i glazbi kultnog filma Tko pjeva zlo ne misli). Ako bih uspostavljao povijesne paralele, mislim da bi razdoblje 2013. 2017., bude li na tim izabran, moglo nalikovati razdoblju 1921.1926. kada je intendant bio Julije Benei (kritiar i knjievnik, urednik Savremenika), s kojim su u timu radili mladi Branko Gavella kao direktor Drame, i kompozitor Petar Konjovi kao direktor Opere. Uz intendanta su u tome izuzetnom razdoblju, kada je na pozornici HNK promoviran Krlea, Dramu i Operu vodile dvije snane autorske personalnosti (valja dodati da se u tom razdoblju kao glavni kazalini scenograf afirmirao jedan veliki likovni umjetnik Ljubo Babi). Dakle, ulogu intendanta u sljedeem razdoblju vidim kao generalnoga konceptualizatora programa HNK te koordinatora jakih ravnatelja pojedinih dijelova ansambla. Moram napomenuti da sam u dosadanjim dogovorima s ravnateljima izrazio elju da ansambli to ee i tjenje surauju na pojedinim projektima koji tee sinkretikom izrazu (amalgamiranju drame, opere i baleta), u emu sam naiao na pozitivnu reakciju.

Regionalna i europska suradnja Analiza rada HNK u proteklom razdoblju pokazuje da je nae najvanije kazalite premalo prisutno u Europi. Naravno, uvijek se opravdanje za to moe pronai u nedostatku financijskih sredstava. S obzirom na recesiju, izgledi da e se u budetu za kulturu drave i grada nai sredstva za prezentiranja u inozemstvu dosega nae drame, a osobito opere i baleta, nisu veliki. Nova uprava namjerava veu panju posvetiti kulturnim fondovima Europske Unije, koji su dosad nedovoljno koriteni. Kandidati za intendanta i voditelje pojedinih programa ve imaju neka iskustva s europskim fondovima, osim toga i tijekom svojega rada u inozemstvu stekli su brojne veze s voditeljima velikih
5

meunarodnih manifestacija i kazalita, to moe biti iznimno korisno u uspostavljanju meunarodnih kulturnih veza (gostovanja naeg teatra, ugoivanja stranih kazalita, razmjena istaknutih umjetnika, razliiti oblici suradnje na pojedinim projektima). Hrvatsko narodno kazalite mora biti prisutnije i unutar regije, za to je posebno zainteresirana Europska Unija te je spremna takvu suradnju i financijski poduprijeti. Osobno to znam kao glavni urednik regionalno koncipiranog asopisa Sarajevske biljenice, koji ve deset godina izlazi zahvaljujui potpori europskih fondova (promocija naih izdanja na engleskom jeziku odrana je i u samome sjeditu Europske Unije u Bruxellesu, to svjedoi o interesu Unije za poticanje takvih oblika suradnje). Dakako, HNK kao sredinje hrvatsko kazalite mora biti prisutnije i u samoj Hrvatskoj, treba ee gostovati i na drugim hrvatskim pozornicama, osobito onima koje imaju scenske uvjete za prihvat izvedbeno sloenih projekata.

Stvaranje preduvjeta za nove izraajne mogunosti S obzirom na orijentaciju kandidata za intendanta i za ravnatelje pojedinih programa da HNK u buduem radu treba biti otvoreniji prema promoviranju novih dramskih tekstova mlaih autora, ali i istraivanju novijih, ponekad i eksperimentalnih formi na podruju baletnog pa i glazbeno-opernog izraza, osobito u sklopu suradnje s Muzikim bieannalom, namee se potreba za ustanovljenjem male scene HNK. U prolosti je bilo pokuaja da KNAP na Peenici bude takva vrsta male, alternativne scene, ali se od toga odustalo. Ideju bi ipak trebalo obnoviti pa su kandidati za novo vodstvo HNK ve obavili preliminarne razgovore o tom problemu s predstavnicima kulturnih vlasti. Mala scena mogla bi se uz relativno mala ulaganja adaptirati u prostoru sadanjih kazalinih skladita na Trenjevci, a do zavretka te adaptacije mogli bi se postii dogovori o suradnji s nekim postojeim nedovoljno iskoritenim scenskim prostorima u Zagrebu.

III. PROGRAMI RADA ANSAMBALA HNK

PROGRAM RADA DRAME HNK U RAZDOBLJU 2013.2017.

Kroz naredne etiri sezone Drama HNK e svojim programom, ali i popratnim sadrajima, tematizirati pitanje drutvene odgovornosti kazaline umjetnosti na nekoliko razina. U okviru prve sezone tematizirat e se povijest HNK i propitati s kojom vrstom estetske i etike legitimacije ono nastupa danas. U drugoj sezoni fokus e biti na novijoj politikoj povijesti, hipoteci recentnih ratova s kojima ivi dananje hrvatsko drutvo. Trea sezona otvorit e pitanje europske perspektive Hrvatske u novoj geopolitikoj zajednici. etvrta sezona tematizirala bi mit u antikoj tragediji i njegovu reinterpretaciju u suvremenoj dramskoj produkciji. Program ima i cilj kultiviranja publike koja nee biti samo pasivan konzument gotovoga kazalinog produkta, nego i upuena u proces i metodologiju njegova nastanka. Oekujemo da e takva gledateljska kompetencija izazvati i recepcijske pomake, a time stvoriti i mogunost za hrabrije estetske iskorake. U tom smislu, u dogovoru s autorima i ansamblom, gledateljima bi se u nekoliko etapa otvorio proces rada na predstavi, a bio bi popraen i razgovorima. Takoer bi se uvela i praksa razgovora s publikom prije pojedinih predstava, u kojima bi dramaturki tim kontekstualizirao predstavu koja e se gledati, govorio o njezinu problemskom fokusu te odnosu s drutvenim aktualitetom. Na taj nain bi se HNK kao institucija konano, doslovno i simboliki, otvorio prema svojoj publici. Ovaj program polazi i od pretpostavke da e biti otvorena mala scena HNK, na kojoj bi se od druge sezone godinje producirale dvije predstave. Ovaj segment zamiljen je kao neka vrsta inkubatora koji bi omoguio lake ukljuivanje mladih, neafirmiranih ili nedovoljno afrimiranih autora u kazalini ivot.

Sezona 2013./14.: HNK o HNK U prvoj sezoni HNK bi, izborom projekata i naslova koji tematiziraju kazalite (ili, kao to je sluaj sa najderovim tekstom, upravo ovu kazalinu kuu) pokuao govoriti sam o sebi, svom nasljeu, onome to bi sredinja nacionalna kua trebala biti u XXI. stoljeu, ali i ocrtati konture ovoga teatra u nadolazeem vremenu.
7

Miroslav Krlea: Galicija (rekonstrukcija neizvedene predstave) Dan nakon proglaenja Obznane, 30. XII. 1920., s repertoara Hrvatskoga narodnog kazalita je na dan premijere skinuta Krleina Galicija u reiji Branka Gavelle. Time su se taj komad i njegova planirana, a nerealizirana izvedba upisali kao jedan od najznaajnijih dogaaja u povijesti cenzure hrvatskoga kazalita. Rekonstrukcija te neizvedene predstave pokuala bi otvoriti ire pitanje odnosa umjetnikih sloboda i institucionalnog okvira u kojem se predstave dogaaju, odgaaju i ukidaju.

Slobodan najder: Hrvatski Faust Praizveden u Hrvatskome narodnom kazalitu u Splitu 1982., Hrvatski Faust je iste godine postavljen i u varadinskome Narodnom kazalitu August Cesarec, te u beogradskome Jugoslovenskom dramskom pozoritu, a zatim, sljedee godine, i u sarajevskome Narodnom pozoritu. Izvan granica tadanje Jugoslavije, najderov je tekst 1987. izveden u Mllheimu (SR Njemaka) u Theateru a.d. Ruhr u reiji Roberta Ciullija. Ostat e zabiljeen i kao prvi tekst jednoga hrvatskog dramatiara postavljen na velikoj pozornici bekoga Burgtheatera (1993). Meutim, Hrvatski Faust ostat e zabiljeen i po tome to do danas nije izveden na pozornici sredinje nacionalne kue. Ovim projektom otvorilo bi se pitanje institucionalnog pamenja i odreenja prema novijoj povijesti, naroito onim njezinim epizodama koje i danas antagoniziraju hrvatsko drutvo. Ve razliiti teatroloki prijepori koje je ovaj tekst u relativno kratkom postojanju proizveo, ine ga scenski relevantnim i danas. U kontekstu zagrebakoga HNK najderov Hrvatski Faust postaje dugo odgaana dramska sonda za probijanje razliitih ideolokih sedimenata koji prekrivaju ovu kazalinu kuu. Na metateatarskim marginama ovog projekta postavilo bi se i pitanje zato nije bio ranije izveden u zagrebakome HNK-u.

Luigi Pirandello: est lica trai autora Umjesto klasine inscenacije, Pirandellov komad postavit e se kao polazite za propitivanje ideolokih premisa na kojima se gradi specifini kazalini iluzionizam. to se dogaa u trenutku kada glumac nacionalnoga kazalita ostane bez svoje predstavljake funkcije? Hoe li se ta situaciju tretirati kao pozitivna datost ili e se manino potraiti novog/starog Autora? Pirandellova drama traenja identiteta bit e stavljena u kontekst nove drutvene odgovornosti pred kojom se nalazi ne samo glumac, nego cjelokupna kazalina zajednica.
8

Koliko je glumac, s postojeim repertoarom gesta, znanja, zanatskih vjetina i vlastitom etikom konstitucijom, sposoban odgovoriti izazovima nove drutvene stvarnosti? Ili, rijeima Branka Gavelle: Bit e potrebno taj pojam odgovornosti centralizirati jednom na onom mjestu, gdje je on zaista motor kazalinog djelovanja, a to je umjetnika odgovornost glumca.

Klaus Mann: Mefisto (po motivima) Mannov roman Mefisto, iji je glavni lik glumac koji bjeei od svoje komunistike prolosti postaje nacistiki kazalini prvak, savren je okvir za propitivanje razliitih ideolokih (s)kretanja u okviru sredinje nacionalne kue. I u ovom sluaju Goetheov Faust postaje dramaturki okvir kojim se ukida razlika izmeu kazaline fikcije i izvankazaline stvarnosti. Igrajui ulogu Mefista, personifikacije zla, glumac Hendrik Hfgen postaje zlo. Mannov roman, objavljen 1936. u Amsterdamu, inspiriran je zlokobnom teatralizacijom drutvenog ivota u Njemakoj te latentnim potencijalom kazalita da se pretvori u politiku govornicu.

Prijedlozi za koprodukciju: Ratko Cvetni: Kratki izlet Zoran Feri: Kalendar Maja

Planirani reprizni naslovi: Lav Nikolajevi Tolstoj: Rat i mir Miroslav Krlea: Gospoda Glembajevi Ivor Martini: Drama o Mirjani i ovima oko nje Jean-Baptiste Poquelin Molire / Jean-Baptiste Lully: Graanin plemi

Sezona 2014./15.: Ususret novim/starim ratovima U aktivnijem preuzimanju drutvene odgovornosti HNK ne moe izbjei temu nedavnih ratova i njihova negativnog nasljea koje jo uvijek u bitnom
9

odreuje hrvatsku socijalnu zbilju. Izborom kanonskih tekstova domae i svjetske literature koji tematiziraju rat, ova sezona eli potaknuti na aktivnije i kritinije promiljanje recentne prolosti. Ernst Toller: Hinkemann Ekspresionistika drama Hinkemann nastala je u godinama 1921./22. Njen glavni lik Eugen je veteran Prvoga svjetskog rata. Tijekom, kako je Piscator naziva, velike klaonice naroda, on je izgubio mukost, a poratni ivot u Njemakoj mu stalno dokazuje da je drutveni suficit, netko tko kao polupotroeno topovsko meso zapravo nema to raditi u civilnom ivotu. U kontekstu drutvene marginalizacije i ideoloke manipulacije braniteljskom populacijom, Tollerov Hinkemann otvara mogunosti razliitih scenskih itanja koja mogu otvoriti tematski kompleks mentalne okupiranosti ratom i autoviktimizacije. Bertolt Brecht: Majka Courage i njezina djeca Tko god nije opsjednut formalnim predrasudama zna da se istina moe preutjeti na mnogo naina.... Te Brechtove rijei rezoniraju u razliitim narativima koje su dojueranji neprijatelji proizveli u svojim nacionalnim kuhinjama kako bi dali legitimaciju ratovima voenim u nedavnoj povijesti ovih prostora. Napisana 1939., Majka Courage predstavlja Brechtov odgovor na nacistiku okupaciju Poljske, ali i anticipaciju materijalne i duhovne devastacije koju e proizvesti Drugi svjetski rat. Pokazujui jasne klasne interese koji mu stoje u pozadini, Brecht demistificira rat i pokazuje da je jako malo slavnog u mrenju za otadbinu. Smjetena u vrijeme Tridesetogodinjeg rata, Majka Courage postaje iznimno aktualna danas u doba preventivnih ratova, gdje se dogaa inverzija uvene Clausewitzeve izjave, te rat postaje konstanta, a politika tek njegov povremeni nastavak drugim sredstvima. Eshil: Perzijanci Eshilovi Perzijanci su jedina sauvana grka tragedija koja umjesto mitske grae uzima suvremene dogaaje. Napisani osam godina nakon bitke kod Salamine (prekretnica u grko-perzijskim ratovima), Perzijanci su specifini i po tome to se bave dogaajem iji su preivjeli sudionici bili i publika premijerne izvedbe. Ova tragedija postaje paradigma kazalita koje ne govori o dogaajima s povijesne distance, ve iz vremena u kojima oni jo uvijek odreuju politiki aktualitet zajednice. Sagledani iz tog rakursa, Perzijanci postaju snaan impuls za scensko promiljanje odnosa kazalita i njegova politikog prezenta.

10

Miroslav Krlea: Baraka Pet Be Krlein antiratni krik, novela Baraka Pet Be, opisuje razaranja na istonoj fronti tijekom Prvoga svjetskog rata. Iznimno scenski potentna, ova proza aktualizira pitanje malih naroda u globalnim sukobima, ali i rata kao izraza interesa jedne drutvene klase koji se proklamira kao opi drutveni interes. U tom smislu, Baraka Pet Be poveznica je izmeu druga dva Krleina naslova koja se pojavljuju u ovom etverogodinjem programu: Galicije i O malograanskoj ljubavi spram hrvatstva, i komplementarna je s tematskoproblemskim kompleksom koji se njima otvara.

Prijedlozi za koprodukciju: Josip Mlaki: Kad magle stanu Thomas Bernhard: Trg heroja

Sezona 2015./16.: Koliko (ni)smo Europa? Europski identitet hrvatskog drutva tema je koja je, bez obzira na eurofilski ili euroskeptini predznak, konstantno prisutna u javnom diskursu. U ovoj sezoni pokuali bismo tematizirati poziciju Hrvatske u raskoraku, u situaciji kad ona jednom nogom ulazi u ovu asocijaciju u njezinoj terminalnoj fazi, a drugom ostaje zaglavljena u glibu paradoksa svoje novije povijesti. Ivana Sajko: Europa U drami Europa Ivana Sajko propituje nasljee recentnih ratova kroz reinskripciju mita o Europi. Zeus u obliju bika postaje Pukovnik, a Europa modificirana verzija Brechtove Majke Hrabrosti, paradigma ratnoprofiterske logike koja rat preivljava spremnou da u njega investira sve od vlastite djece do zadnjeg ideala. Ovaj komad postaje osobito aktualan u drutvu raspoluenom izmeu svoje europske perspektive i mitologizacije novije povijesti, u kojoj kljuna figura gradnje nacionalnog identiteta ostaje general, ambivalentna figura u kojoj, ovisno o optici kroz koju gledamo, vidimo heroja ili ratnog zloinca.

Miroslav Krlea: O malograanskoj ljubavi spram hrvatstva

11

Krleino prokazivanje nacije kao sredstva pacifiziranja klasnih i ideolokih napetosti postaje tim aktualnije to je stupanj nacionalne homogenizacije stvarno ili prividno vii. U tom zaaranom krugu romantinih sugestija, boleiv kliej sentimentalnog, u sebe samog zaljubljenog hrvatstva postao je kreatorom i inicijatorom jedne politike svijesti, jedne izvjesne varijante takozvane kolektivne narodne volje, koja se ne podudara ni s interesima narodnim niti s istinom. Dvije godine nakon oekivanog ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, Krlein esej, napisan izmeu dva svjetska rata, postaje idealan poticaj za scensko propitivanje nametnutoga drutvenog konsenzusa o tome to smo i kamo pripadamo. Inscenacija Malograanske ljubavi spram hrvatstva ima za cilj performativno rastvaranje etnocentrike matrice koja u prostoru sredinje nacionalne kue ostaje dominatna od preporodnih dana do danas. Dubravka Ugrei: Ministarstvo boli Ministarstvo boli progovara iz perspektive nametnutog egzila (ne treba zaboraviti ni Joyceov dobrovoljni egzil) o pod pritiskom nacionalnog osvjeivanja raspuklim identitetima ija se egzistencija zaustavila na pola puta izmeu dravne zajednice koja se raspala i novopronaenog stanita koje postaje trajno odloena domovina. Ovaj projekt bi dramatizaciju Ugreikina romana jukstaponirao s kronologijom afere Vjetica iz Rija. Luka Bekavac: Drenje Polianrovski roman-prvijenac Luke Bekavca opisuje fiktivno baranjsko selo uniteno ekocidom i proteklim ratom. Razbijajui anrovske stereotipe, Bekavac stvara djelo koje oscilira izmeu latentne socijalne kritike i znanstvene fantastike. Upravo zbog svoje strukturalne i anrovske kompleksnosti, Bekavev roman se izdvaja iz suvremene hrvatske proze i pokazuje kao iznimno intrigantan za inscenaciju. Prijedlozi za koprodukciju: Nedjeljko Fabrio: Triemeron Elfriede Jelinek: Bambiland

Sezona 2016./17.: Na zgaritu mitova

12

Polazei od mita o Filoktetu i Fedri, ova sezona jukstaponira njihove dramske interpretacije u antikoj tragediji i u djelima suvremenih autora. to se dogaa s mitom kao kohezijskim elementom antike drutvene zajednice u kontekstu suvremenog drutva u kojem se mitski horizont raspao i vremena u kojem vie nema velikih narativa? Koliko su ovi mitovi uinkoviti u deifriranju mitologizacije banalnog koje danas ivimo? Sofoklo: Filoktet Sofoklova tragedija o Filoktetu izrazito je aktualna u kontekstu drutvenopojmovne opozicije izmeu heroja i zloinca koja jo uvijek odreuje hrvatsko drutvo. Filoktet postaje paradigma instrumentaliziranog ratnika koji se po potrebi sakriva ili izvlai, ali ostaje dominantna moneta za dnevnopolitiko potkusurivanje. Heiner Mller: Filoktet Umjesto individue, u fokusu Mllerova Filokteta je drava koja preuzima nehumane metode da bi stvorila humaniju budunost za svoje graane. Na taj nain, Mllerov komad ulazi u metateatarsku polemiku s istoimenim Gideovim i Sofoklovim djelom. Odisej negativac kod Gidea i Sofokla kod Mllera postaje neka vrsta moralne osi. Ali moral koji Odisej propovijeda moral je u kojem individua postaje zalog budueg, po njemu veeg dobra. U kontekstu institucionaliziranog suspendiranja osnovnih ljudskih i graanskih prava (usp. Patriot Act), Mllerov Filoktet ostaje jednako aktualan i scenski potentan kao i u vrijeme hladnoratovske podjele kada je i napisan. Euripid: Hipolit Fedrina ljubav prema posinku Hipolitu, kao plod Afroditine osvete, ostaje, izmeu ostalog, i prostor propitivanja doputenog i nedoputenog, drutveno prihvaene i neprihvaene ljubavi. Kazalite, upravo u prostoru tematizacije tabuiranog, pokazuje mogunost izlaska iz socijalnih normativa. Ova inscenacija Hipolita ponudit e upravo takvo njegovo itanje. Sarah Kane: Fedrina ljubav Obraujui mit Fedrine ljubavi prema posinku Hipolitu, engleska spisateljica Sarah Kane ga izmjeta u suvremeno okruje. Za razliku od Senekine ili Racineove klasicistike Fedre, u kojoj se sve dogaa u jeziku, dramsko pismo Kaneove snano provocira izvoaki korporealitet. Uz izmjetanje u suvremeno okruje, Sarah Kane izmjeta svoje junake iz etikih okvira u koje su ih stavljali njezini prethodnici.
13

Prijedlozi za koprodukciju: Ernst Jnger: Znaenja Tena tivii: Fragile

PROGRAM OPERE HNK U RAZDOBLJU 2013. 2017.

Predloeni repertoar temelji se na nekoliko postulata vanih za djelovanje svakog velikog muzikog ansambla. Ti postulati glase: a) ravnomjerna zaposlenost ansambla s naglaskom na stalno angairani zbor; b) veliina orkestralne rupe koja ograniava izbor repertoara; c) relevantan izbor klasine svjetske operne literature, s podjednakom zastupljenou talijanskog, francuskog, slavenskog i njemakog repertoara; d) briga za hrvatsku opernu batinu, kao i za suvremenu domau operu. Kao misao vodilja namee se tema Fausta, koja je povijesno paradoksalno nala svoj ostvaraj u djelima romanskoga govornog podruja. Ona istodobno predstavlja vanu okosnicu razvitka zapadnoeuropske misli, kao i novovjeke znanosti i filozofije. Prijedlog ujedno uzima u obzir injenicu da je u posljednjih nekoliko godina dolo do odljeva mladih i perspektivnih pjevaa u inozemstvo, te ih pokuavamo vratiti kao goste pred domau kazalinu publiku. Pored povratka iseljene pjevake Hrvatske, nadamo se odlasku Opere HNK Zagreb na neka zanimljiva gostovanja, prije svega u regiji (Italija, Slovenija, Maarska), a onda moda i dalje. Politiki okvir tom otvaranju svakako e biti ulazak Hrvatske u EU. S umjetnikog pak aspekta gledano, neobinost nekih predloenih naslova u kombinaciji s njihovom pripadnou klasinom repertoarnom kanonu svakako bi mogla biti veliki faktor privlanosti za operne festivale. Vanu produkcijsku pomo dati e i brojne partnerske operne kue, s kojima emo, odmah po eventualnom usvajanju ovog plana, ui u pregovore.

14

Sezona 2013.14.

Premijere: Giuseppe Verdi: Otello Ovaj vrhunac svjetske operne literature dostojno obiljeava veliku obljetnicu dvjestoti roendan Giuseppea Verdija. Kongenijalni Verdijev libretist, Arrigo Boito, majstorski je uao u istoimenu Shakespeareovu tragediju izvlaei iz nje dramsku sr i stvorio libreto paklenog tempa zbivanja. Verdi je ovu dramsku strettu podupro izvanredno koncentriranom glazbom, u kojoj se potpuno rastvorila dihotomija recitativa i arije. Tako je nastala opera koja unato podjeli na inove protjee u jednom dahu. Predstava zahtijeva mnogo i od izvoaa i od publike, no najvie se oekuje od samoga naslovnog lika. Htjeli bismo vratiti vrijeme kad su na sceni HNK nastupali svjetski pjevai poput Paate Burchuladzea, pa se nadamo gostovanju Simona ONeilla. Istodobno emo pokuati i u naoj sredini nai i poduprijeti pjevae dramskog karaktera, te im dati s ovim naslovom odgovarajuu priliku. Hector Berlioz: Faustovo prokletstvo (La damnation de Faust) S ovom, kronoloki prvom znaajnom operom posveenom ugovoru s vragom, otvaramo ciklus Fausta u naoj operi. Premda je dugo bilo teko odrediti radi li se o koncertantnom ili scenskom djelu, duga povijest postavljanja na scenu znaajnih svjetskih opera konano je presudila u korist dramske forme. Berlioz je, naime, pustio mati na volju i uglazbio one dijelove romantinog Fausta koji su mu se inili poetski ili dramatski dojmljivi. Posebno mjesto u njegovoj svojevrsnoj adaptaciji nale su pjesme i romance kojih u romantinom dijelu Fausta ima prilino mnogo. Ishod takvog antidramatskog pristupa stvarao je velike tekoe devetnaestostoljetnoj publici u razumijevanju Berliozovih ideja, no nagli razvoj filma i medija u dvadesetom stoljeu ponovno je aktualizirao neke Berliozove skladateljske postupke i pokazao ih kao vrlo napredne. Natko Devi: Labinska vjetica Premda u 2014. padaju mnoge obljetnice i roendani znaajnih hrvatskih skladatelja, odluili smo se za ponovno oivljavanje ove posve zaboravljene opere. Natko Devi povezuje istarsku legendu, karakteristinu istarsku narodnu
15

glazbu i njezinu prepoznatljivu ljestvicu s povijesno utemeljenim zbivanjima koje je Dunja Robi pronala istraujui venecijanske arhive. Premda je ovo jedini Deviev izlet u operne vode, rezultat je promiljena partitura koja amalgamira tekovine Straussove instrumentacije s oporim zvukom sopila. Uvjereni smo da emo uz neka manja kraenja ponovo otkriti s nepravom zaboravljeno intrigantno djelo hrvatske operne batine. Obnove: Wagner: Lohengrin Bersa: Postolar od Delfta Poulenc: Razgovori karmelianki Rossini: Seviljski brija Gotovac: Ero s onoga svijeta Bellini: Norma Verdi: Aida Verdi: La traviata (obnova za Lanu Kos) Lund: Vjetica Hilary ide u kazalite

Sezona 2014.15.

Premijere: Richard Strauss: Salome God. 2014. obiljeavamo stopedeseti roendan Richarda Straussa, jednog od intrigantnih skladatelja na prijelazu iz devetnaestog u dvadeseto stoljee. Vrhunac njegova stvaralatva, opera Salome, nastala prema istoimenoj drami Oscara Wildea, izazvala je u svoje vrijeme otre kritike, cenzuru, zabrane, doim je s druge strane bila meu prvim djelima koja su na scenu ili filmsko platno donijela lik femme fatale, kasnije kanoniziran u povijesti igranog filma. Osim sjajne dramaturgije djela, koje je Strauss znaajno skratio (na trajanje cjeloveernjeg filma), najvei obol kasnijem izvanrednom prihvaanju od strane publike dala je izvanredna partitura, u kojoj skladatelj svim glazbenim parametrima podcrtava svaku, pa i najtananiju aluziju ili onomatopeju.

16

Arrigo Boito: Mefistofele Mnogi skladatelji se tijekom svoje karijere odluuju vie ili manje intenzivno baviti kazalitem te ulaze u dramske zakonitosti, prepravljaju libreta, piu scensku glazbu. Boito je unikatan primjer dramatiara koji je cijeli svoj ivot skromno pokuavao postati operni skladatelj. Mefistofele je jedino operno djelo koje je uspio dovriti. Pokuaj sinteze mediteranske melodike i germanskog simfonizma, stilski stavlja Boita rame uz rame s Antoniom Smaregliom. Premda njegova glazba nije imala znaajniji utjecaj na dalji razvoj operne glazbe, ipak je rijetko postignuto ravnovjesje glazbenog i dramskog ovoj glazbenoj drami osiguralo trajni boravak na svjetskim pozornicama. U dramaturkom pogledu Boito je prethodnica Klausa Manna: on prebacuje teite na Mefista, te pria njegovu ivotnu priu o neuspjehu kupovanja jedne ljudske due, koje mu je omela jedna naivna djevojka. U toj razgranatoj prii Boito koristi prizore iz oba Fausta. Vrhunac je postignut u zavrnoj sceni na groblju, koja gotovo da nema svoju glazbenu protuteu u opernoj literaturi, moda jedino s iznimkom zavrnog stavka 8. Mahlerove simfonije koja se bavi istim tekstom. Stjepan ulek: Oluja (opera u koprodukciji s Muzikim biennalom Zagreb) Roendan Stjepana uleka u istoj je godini kad i Deviev. Budui da je pred neko vrijeme HNK igrao njegova Koriolana, predlaemo da se u sklopu MBZ prikae Oluja. Ta opera predstavlja korak dalje u ulekovu razvoju: poseui za istoimenim Shakespeareovim komadom, on stvara poetino kazalite, pomalo nalik na ono simbolistiko, te ocrtava glazbom karaktere i njihove sloene odnose na pozadini glazbenog ugoaja mora koje okruuje Prosperov otok.

Sezona 2015.16.

Premijere: Giacomo Puccini: Tosca

Ovaj politiki triler, napravljen prema Aristotelovim kanonima jedinstva radnje, mjesta i vremena, i danas, vie od stotinu godina nakon praizvedbe, oduzima dah svojom ivotnou. Premda Puccini oslikava predstavnike moi
17

kao mrane negativce, njegova poruka nije toliko politika koliko psiholoka: vrlo lako se moemo poistovjetiti sa slobodoumnim umjetnikom koji svoje stavove plaa glavom, ili s pjevaicom koja u trenutku rastrojstva postaje ubojica. Tu klasinu trijadu ljudskih sudbina, ili, ako hoete, ljudskih glasova (sopran-tenor-bariton), Puccini odijeva u gotovo filmsku glazbu koja na wagnerijanski nain potie i najmanji pokret na pozornici, dok u izvornosti svoje melodike ostaje duboko talijanska. Zavrna scena prvog ina, u kojem se preplee zborski Te Deum i Scarpijin mrani recitativ koji kuje intrige, zacijelo ide u vrhunce operne i dramske umjetnosti uope. Richard Wagner: Tannhuser Drevnu legendu o zabludjelu vitezu koji vie ne moe nai put pravednosti i istoe, te legendu o svetoj Elizabeti kao istoj i neporonoj svetici Wagner je udruio u vjeno aktualnu priu o nadmetanju tjelesne i duhovne ljubavi. Kako to najee biva u Wagnerovoj opernoj dramaturgiji, samo smrt moe iskupiti grijehe glavnog junaka; dok u drugim glazbenim dramama trai od ena da se u ime ljubavi rtvuju za voljenog mukarca, jedino u Tannhuseru Wagner u konanici ubija uzronika tragedije. Osobito privlano je glazbom prikazao svijet spolne udnje, dok mu se snano s druge strane usprotivio uvenim hodoasnikim koralom. Taj osnovni sukob ini potku djela i doivljava kulminaciju svojom ponovnom pojavom u posljednjem inu. Nikolaj Rimski-Korsakov: Bajka o caru Saltanu Za ovu operu kandidat za ravnatelja Opere odluio se i zbog nekoliko vanih pragmatinih razloga. Opremu predstave kupio je HNK Zagreb davno, jo 2003., od Komische Oper Berlin, koja ju je tada, nakon est godina uzastopnog igranja pred prepunim auditorijem, skinula s repertoara. Predstavu je vrhunski reirao Harry Kupfer, redatelj koji je obiljeio uspon reije u Europi devedesetih godina prolog stoljea, a posveena je na duhovit nain velikima kao i malima. Kako zbog poznatih razloga nije nikad dolo do postavljanja te opere na scenu HNK, mudro je u ovoj recesijskoj eri postaviti veliku i sjajnu operu iji su trokovi ve davno podmireni. S druge strane, unato slabom poznavanju te opere u Hrvatskoj, u njoj se istie niz vrlo uspjelih arija uz slavni Bumbarov let, koji e naa publika imati prilike konano uti u izvorniku, u izvedbi ak 4 fagota.

18

Sezona 2016.17.

Premijere:

Charles Gounod: Faust (Kreimir picer, Ivana Lazar) Faustov ciklus bio bi zaokruen i s najpopularnijom verzijom, koju su, zbog nedostatka oekivanoga dramatskog naboja, Nijemci nazvali Margarethe. S druge strane, Gounodovi sunarodnjaci su skladatelju predbacivali izrazito njemaku notu njegove glazbe. Tko je u pravu? Gounod je nakon neuspjeha praizvedbe operu znatno preradio, te je ona postala hit-opera, koja se odrala na repertoaru svjetskih kazalita do dananjih dana. Stjee se dojam da je Gounod krenuo suprotnim smjerom od Goethea on se odluio razinu dramatskog diskursa spustiti iz alegorijske perspektive u realistinu, stvarajui time tipinu graansku operu sredine devetnaestog stoljea.

Wolfgang Amadeus Mozart: La clemenza di Tito (Renata Pokupi, Maks Emanuel Ceni) Skladatelj pie posljednju u nizu opera seria u strahovitoj urbi, razapet izmeu kratkog roka odreenog krunidbom Leopolda II., inae vladara Svetoga Rimskog Carstva, za ekoga kralja, i roka kojeg mu je postavio prijatelj Schikaneder. I premda je ovo djelo bilo u odnosu na svoje slavne susjede Cosi fan tutte i arobnu frulu obino stavljano u drugi plan, ono ipak predstavlja izraz genija u njegovu posljednjem stadiju razvitka. Povijesni tijek razvoja umjetnosti je htio da opera seria, poput Bachovih fuga, bude anakronizam ve u trenutku nastanka. Unato tome, danas osvijetene redateljske interpretacije mogu silno pridonijeti ponovnom razumijevanju poetnih glazbenih i dramskih stimulusa velikog skladatelja, koji je posjedovao izvanredan instinkt za razumijevanje ljudskih osobina. Leonard Bernstein: Candide etverogodinji mandat zavrio bi jednom operetom. Radi se o antologijskom Voltaireovu tekstu prema kojem je Bernstein napisao mozartovski prponu i duhovitu glazbu. Djelo problematizira odnose meu staleima i pokazuje relativnost drutvene pozicije pojedinca, te na prilino neuvijen nain govori o relativnosti ivotnih ciljeva i individualnom pojmu sree.

19

Prijedlog za operni repertoar male scene HNK Uz navedeni prijedlog repertoara za veliku scenu HNK, eljeli bismo se pridruiti naporima Drame HNK da pokrenemo komornu scenu, na kojoj bismo postavili sljedea djela: Dmitrij ostakovi: Nos (2015.) Skladatelj je upotrijebio klasini Gogoljev tekst da bi metaforiki prikazao drutvene odnose u Sovjetskom Savezu. Gubitak nosa postaje simbol odbaenosti pojedinca, no kao u svakoj dobroj opereti, ova se nelagoda neprilinog izostanka nosa s lica razrjeava pronalaskom nosa, i ponosni vlasnik nosa moe nastaviti sa svojim uobiajenim (besmislenim) ivotnim aktivnostima. ostakovi je u ovoj partituri iz rane faze svojeg stvaralatva sasvim radikalan i pribliava se svojim glazbenim jezikom nesvjesno tekovinama njemakog ekspresionizma. Dakako, ovakva je estetika brzo zapela za oko sovjetskim vlastodrcima koji su ubrzo zatraili od ostakovia javno odbacivanje ovakve nenarodne i antisocijalistike estetike. Peter Maxwell Davies: Cinderella (2016.) Ovu vrlo uspjelu djeju operu, koju je postavio Branko Brezovec u hamburkom kazalitu Kampnagel, HNK je otkupio jo 2002. U njoj djeca sviraju za djecu, pa bismo je napravili u suradnji sa zagrebakim muzikim kolama.

PROGRAM BALETA HNK U RAZDOBLJU 2013. 2017.

etverogodinji program temeljit e se na djelima svjetski poznatih koreografa iji pristup klasinom baletu jo nije predstavljen publici na ovim prostorima (John Neuemeier, Mats Ek, Roland Petit, Ronald Hynde). Nastojat emo afirmirati i nae koreografe omoguujui im da praizvedu originalne cjeloveernje klasine balete suvremenijim pristupom, to bi moglo potaknuti

20

zanimanje stranih kazalinih kua i festivala (Maa Kolar, Staa Zurovac, kola koreografa suvremene scene itd.). Nosive bi uloge u tim baletima imali domai plesai, koji bi se nali u poziciji sukreiranja velikih komada, zasnovanih na originalnoj i prepoznatljivoj baletnoj poetici. Promovirali bismo hrvatski stil plesanja baleta, koji je u zadnje vrijeme bio zanemarivan. Stvaranju originalnoga hrvatskog baletnog brenda pridonijela bi i koprodukcija baleta Zagreba, Splita i Rijeke, koju namjeravamo inicirati. Zajednikim snagama, zahvaljujui veliini tako stvorenog ansambla, mogli bismo izvesti bijeli balet (Labue jezero, Bajadera i sl.) s preko stotinu plesaa na sceni i time kreativno opravdati injenicu da jedna relativno mala drava ima tri velika baletna ansambla.

Sezona 2013.14.

Premijere: San ljetne noi; koreografija John Neuemeier Cjeloveernji balet svjetski poznatog koreografa, direktora Hamburkog baleta, iji dramaturki profinjen pristup klasinom baletu jo nije predstavljen hrvatskoj publici. Veer koreografa suvremene scene (radni naslov) Veer klasinog baleta zasnovana na suradnji najboljih koreografa suvremene hrvatske plesne scene i najboljih plesaa klasinog baleta u Hrvatskoj. Verdi; koreografija Vladimir Malakhov God. 2013. obljetnica je slavnog Guiseppea Verdija; ovaj cjeloveernji balet o njegovu ivotu idealan je za obiljeavanje te obljetnice. Reprize: Manon; koreografija Kenneth MacMillan Oraar; koreografija Derek Deane Varijacije u F-ado molu; koreografija Hugo Viera Don Quijote; koreografija Patrick Armand Labue jezero; koreografija Derek Deane Copplia na Montmartreu; koreografija Yuri Vamos

Sezona 2014.15.

21

Premijere: Tko pjeva zlo ne misli; koreografija Maa Kolar Praizvedba cjeloveernjeg baleta, za cijeli ansambl, u koreografiji jedne od najtalentiranijih plesaica i koreografkinja sa ovih prostora koja ima sposobnost da na vrlo istanan, inteligentan i suvremen nain izrazi emocije i komplicirane ljudske odnose kroz pokret. Cjeloveernji baleti s narativnom podlogom uvijek su bili omiljeni meu baletnom publikom; stoga drimo da bi Golikov film (nastao po Majerovoj prozi) bio idealan predloak za cjeloveernji balet, ne samo zbog prie, ve i zbog originalne glazbe koja se moe nadopuniti drugom poznatom glazbom iz tog vremena. Veer najboljih svjetskih koreografa; koreografija Jii Kylin, William Forsythe, Hans van Manen, Mauro Bigonzetti avo u selu; koreografija Pia i Pino Mlakar Najpoznatiji i najpopularniji hrvatski balet u novom ruhu. Reprize: San ljetne noi; koreografija John Neuemeier Verdi; koreografija Vladimir Malakhov Veer koreografa suvremene scene Oraar; koreografija Derek Deane Manon; koreografija Kenneth MacMillan Labue jezero; koreografija Derek Deane

Sezona 2015.2016. Premijere: Vesela udovica; koreografija Ronald Hynde Svjetski uspjena i kod publike vrlo popularna adaptacija Lehrove operete, idealna za ansambl Baleta HNK. ar ptica i Petruka; koreografija Fernando Duarte, Staa Zurovac Veer uvenih baletnih djela Igora Stravinskog, u koreografiji dvaju koreografa potpuno razliitih stilova: ar ptica, koreografirana u stilu klasinog baleta na pici i Petruka, u stilu suvremenog plesa. La Sylphide; koreografija August Bournonville
22

Jedan od najpoznatijih bijelih baleta romantizma, nezaobilazan na repertoaru svjetski renomiranih baletnih kompanija. Reprize: Tko pjeva zlo ne misli; koreografija Maa Kolar Veer najboljih svjetskih koreografa; koreografija Jii Kylin,William Forsythe, Hans van Manen, Mauro Bigonzetti avo u selu; koreografija Pia i Pino Mlakar Oraar; koreografija Derek Deane Labue jezero; koreografija Derek Deane

Sezona 2016.17. Giselle; koreografija Mats Ek Legendarna verzija jednog od najpoznatijih svjetskih baleta, kojom je zapoeo trend osuvremenjivanja popularnih dragulja baletne umjetnosti. Koreografija poznatoga vedskog koreografa suvremenoga plesnog izriaja bila bi prvi put na repertoaru nekog hrvatskog kazalita. Veer Georgesa Bizeta; koreografija George Balanchine, Roland Petit Dvije slavne koreografije na glazbu francuskoga kompozitora. Balanchineova koreografija Simfonije u C-duru izazov je i za najvee klasine kompanije svijeta jer od ansambla trai vrhunac baletne tehnike, a Petitova koreografija po glazbi za operu Carmen proslavila je francusku balerinu Zizi Jeanmaire, Petitovu druicu. Romeo i Julia; koreografija John Cranko Najpoznatija i najizvoenija baletna verzija najslavnije ljubavne prie. Reprize: Vesela udovica; koreografija Ronald Hynde ar ptica i Petruka; koreografija Fernando Duarte, Staa Zurovac La Sylphide; koreografija Auguste Buornonville Oraar; koreografija Derek Deane Labue jezero; koreografija Derek Deane

Kandidat za ravnatelja Baleta Tomislav Petranovi posebnu e pozornost posvetiti koprodukcijama s kazalitima iz regije i svijeta. Uz vrijednu umjetniku suradnju, takve koprodukcije smanjuju izvedbene trokove jer omoguuju da se posudi, iznajmi ili povoljnije kupi scenografija i kostimografija
23

predstave. Pritom emo koristiti pomo stranih veleposlanstava u organiziranju i financiranju produkcija umjetnika iz njihovih zemalja. Kandidat za ravnatelja Baleta HNK posebno upozorava i na problem nastao ukidanjem benificiranog staa za baletne plesae, to je rezultiralo starenjem ansambla i neadekvatnim pomlaivanjem. Stoga vanom zadaom svojega mandata smatra pripremu mladih domaih plesaa za velike uloge, to je u zadnjih par godina zapostavljeno. Zauzima se i za ponovno aktiviranje mukoga baletnog studija pri HNK-u.

IV. KADROVSKI I FINANCIJSKI PLAN

Kadrovski plan Ministarstvo kulture i Grad financiraju osobne dohotke 502 uposlenika HNK. S druge strane 8prema dostupnim izvjeima) HNK u ovom trenutku isplauje plae 527 uposlenika. To znai da iz vlastitih prihoda, odnosno iz sredstava programa, kazalite mora namiriti osobne dohotke ak 25 uposlenika. Poemo li od pretpostavke da brutto plae uposlenika sa svim davanjima iznose preko 10 000 kuna mjeseno, to daje iznos od oko 150 000 kuna godinje po uposleniku, odnosno ukupno oko 3 750 000 kuna. Upozoravam da se ovdje radi o aproksimaciji: budui da su uglavnom posrijedi stariji uposlenici s duljim minulim radom, stvarni iznos je vjerojatno i vei. Dva su mogua izlaza iz te situacije: ili pregovorima s predstavnicima dravne i gradske vlasti izboriti poveanje prihoda namijenjenog osobnim dohotcima uposlenih, ili smanjiti broj uposlenika. Budui da taj problem nije rijeen u godinama kad je ope ekonomsko stanje bilo znatno bolje, teko je u doba recesije oekivati poveanje proraunskih davanja. Trend je upravo suprotan. S druge strane, svaki poznavatelj stanja u HNK-u svjestan je da u svakom od ansambala postoje odreeni kadrovski vikovi. Iako je nehumano i krajnje netaktino govoriti o plesau/ici u pedesetim godinama, nakon bogate i uspjene karijere, kao o kadrovskom viku, injenica je da je u tim godinama nemogue vrhunski plesati. Mislim da je potrebno zatraiti od Ministarstva kulture da se

24

zauzme za vraanje beneficiranog staa plesaima, ali veliko je pitanje hoe li i kada ta nastojanja dati rezultat. Moram odmah rei da sam zbog svojih osobnih svjetonazorskih stavova o socijalnoj solidarnosti protivnik radikalnih otputanja. Uostalom, iz dosadanje prakse znamo da to u postojeoj legislativi nije lako provedivo (sluaj Ramljak). Vjerujem da bi dobar rezultat mogla dati inicijativa, koja bi se provela u suradnji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Ministarstva kulture, prema kojoj bi se dio plesaa i opernih pjevaa, koji zbog godina vie ne mogu na najvioj razini obavljati svoj posao, zaposlio u kolskom sustavu u svojstvu glazbenih i baletnih pedagoga. Time bi se otvorile i mogunosti za upoljavanje novih, mladih kadrova i nuno obnavljanje ansambala svjeom krvlju. Naime, uz postojanje vika kadra u ansamblima kandidati za ravnatelje upozoravaju me i na insuficijentnost kadrovske kvalitete u ansamblima, koja se moe popraviti jedino dovoenjem kvalitetnih ljudi; problem se zasad rjeava gostovanjima i honorarnim radom, to optereuje financijski fond programa. Kad je posrijedi dramski ansambl, ope je poznato da je on preglomazan s obzirom na godinji broj izvedbi koje se odigraju na matinoj sceni. Stoga mnogi njegovi lanovi godinama ostaju bez stvarnoga glumakog angamana, to potie ope stanje apatije i besperspektivnosti, a to se naalost ponekad prelijeva i na uinak na sceni. Jedan od razloga izbora Olivera Frljia, poznatog po neiscrpnoj energiji, za ravnatelja Drame jest upravo oekivanje da bi on mogao svojim entuzijazmom pokrenuti uspavanu energiju ansambla. Aktiviranje male scene omoguilo bi da se igra vei broj predstava (jeftinijih po izvedbenim trokovima) u kojima bi mogli doi do izraaja i marginalizirani lanovi glumakog ansambla. Takoer, i ravnatelji Opere i Baleta dali su prijedloge predstava koje bi se mogle igrati na maloj sceni, ime bi se poveao ukupni broj predstava, uz vei angaman ansambala. U kordinaciji s ostalim hrvatskim kazalitima trebalo bi izvidjeti mogu li se i kazalita koristiti mogunostima koje nudi tzv. Mrsiev zakon o upoljavanju mladih koji su upravo zavrili visokokolsko obrazovanje (uz osiguran minimalni dohodak). Iako to zasigurno nije mjera koja trajno rjeava problem nezaposlenosti mladih (pa je stoga i naila na kritiku dijela javnosti i satirine aoke u medijima), koritenje mogunostima tog zakona dalo bi priliku stanovitom broju mladih glumaca, glazbenika i plesaa da se iskau na sceni nacionalnog kazalita bez optereivanja kazalinog budeta.

25

Financijski plan

Financijski okvir poslovanja HNK u 2012. zadan je proraunskim sredstvima koja su rasporeena za sljedee namjene: 62 740 549 kuna za zaposlene, 9 807 231 kuna za tekue izdatke i 13 577 477 za trokove programa. To ini ukupnu proraunsku masu od 86 125 277. Analiza poslovanja HNK u goditima 2010. i 2011. pokazuje da su proraunski prihodi bili znatno vei (6 do gotovo 7 milijuna kuna): god. 2010. proraunski prihod bio je 92 159 719 kuna, a 2011. godine 92 958 944 kune. Taj dosta veliki pad proraunskog financiranja (cca 8%) dosta je veliko iskuenje za aktualnu upravu HNK, koja bi ve tijekom ove godine morala provesti velike racionalizacije u poslovanju. Nadam se da e se ta uprava odgovorno ponaati te da, u sluaju promjene rukovodnog tima, neemo zatei kazalite u dugovima. S obzirom na aktualne gospodarske trendove u zemlji i u svijetu, teko je oekivati kako e se financijska situacija popraviti do sljedee godine, kad bi trebala nastupiti nova uprava. Stoga emo na financijski plan zasnovati na planiranju proraunskog prihoda kakav je u aktualnoj godini. Na to nas upuuju i projekcije gospodarskog rasta u naoj dravi, koje su u zoni od -1% do + 1%. Nadamo se da se dio smanjenoga proraunskog iznosa moe nadoknaditi poveanjem udjela vlastitog prihoda. Drimo da je mogue poveati udio prihoda od prodaje ulaznica (koji je sada neto nii od 5 milijuna kuna te participira u ukupnom prihodu kue s neto manje od 5%). Namjera nam je najprije kvalitetom izvedbi i intrigantnou predstava, a potom i adekvatnijom strategijom prisustva u medijima, podii interes publike za program HNK. Ako to uspijemo, porast e i prestina atraktivnost HNK za sponzore pa se nadamo da e biti mogue ostvariti vie od milijun i pol kuna sponzorskih prihoda, koliko je realizirano u protekle dvije godine. Svjesni smo da je gospodarska kriza bitno utjecala na spremnost sponzora da podupiru kulturu, ali financijski pokazatelji iz prethodnih razdoblja pokazuju da se na tom planu moe vie uiniti. Takoer, treba razmotriti mogunost da se Opera i Balet HNK ukljue u turistiku ponudu grada Zagreba, s obzirom na sve brojnije posjetitelje iz zemalja Dalekog istoka, koji pokazuju izrazito zanimanje i za kulturne znamenitosti i proizvode visoke kulture zemalja koje posjeuju. Trebalo bi pritom istraiti i neka iskustva susjednih metropola i njihovih kulturnih institucija, jer primjerice budimpetanska Opera dobar dio svojeg prihoda temelji upravo na stranim gostima, u ije je itinerere ukljuen i posjet Operi. Kandidat za ravnatelja Baleta Tomislav Petranovi razradio je poseban program ljetnih nastupa Baleta na otvorenim pozornicama i javnim prostorima, koji moe biti iznimno atraktivan naim graanima, ali i stranim gostima. Primjeujemo da meu prihodnim stavkama nema sredstava vezanih za apliciranje na europske fondove, to je jedno vano neiskoriteno podruje.
26

Budui da europski fondovi posebno stimuliraju meunarodnu suradnju, to je ujedno prilika da nae sredinje nacionalno kazalite bude prisutnije na meunarodnoj sceni nego dosad. Generalno gledajui, ja kao kandidat za intendanta (a govorim i u ime cijelog ravnateljskog tima) kandidirajui se za upravljanje HNK-om u sljedeem mandatu preuzimam odgovornost za krajnje racionalno poslovanje i ostajanje u okvirima predvienih budetskih sredstava. Pojedini ravnatelji su, na temelju dosadanjeg iskustva, pomnije razradili trokovne stavke svakog postavljenog naslova, ali detaljni plan nee moi nastati kao summa partikularnih prorauna svakog od kazalinih ansambala, ve e biti izveden iz zadanog prorauna i oprezne aproksimacije vlastitog prihoda. Tek nakon toga nastat e detaljni trokovnik svakog planiranog naslova. Drim da u takvim financijskim koordinatama moemo na bazi proraunskih sredstava i vlastitog prihoda realizirati predvieni program od 12 premijera te ukupno 230 izvedbi i 20 gostovanja u sezoni .

27