Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
DR SUAD ARNAUTOVI
1. Definicija politikog sistema 2. Struktura politikog sistema 3. Institucije u strukturi politikog sistema 4. Karakterizacija demokratskih politikih sistema prema Almondu i Istonu
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
ta je to politiki sistem? To je subsistem globalnog drutva ija je osnovna funkcija autoritarna raspodjela vrijednosti u drutvu. Ali na emu poiva politiki sistem, od ega je on sainjen, ta je njegova STRUKTURA?
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
PRIRODNE NAUKE izuavaju dva vida prirode: njenu STRUKTURU i njeno MIJENJANJE. Morfologija i anatomija izuavaju GRAU odnosno STRUKTURU materije i ivih bia, a fiziologija izuava PROCESE koji se u materiji odvijaju i FUNKCIJE koje pojedini organi obavljaju.
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
POLITIKE NAUKE prouavaju kako se politiki sistemi MIJENJAJU, ali i ono to u njima OSTAJE ISTO, ono po emu se promjena zbiva.
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
Ako se struktura ne mijenja, da li to znai da je skamenjena, zauvijek pertificirana (okamenjena, fosilna)? Kako su se onda politiki sistemi mijenjali od staroegipatskih carstava, preko starogrkih polisa i srednjovjekovnih carstava do savremenih liberalnih demokracija i savremenih totalitarizama?
Zato kaemo da je politiki sistem strukturabilan, isto kao drutvo, klasa, nacija i slini totalni socijalni fenomeni.
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
Struktura se moe definirati kao ureenje ljudi u institucionalno kontrolirane ili definirane odnose. Institucija je ustanovljena norma ponaanja koju priznaje posebna drutvena grupa ili itavo drutvo.
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
Institucija nastaje svaki put kad, u nekoj zasebnoj zajednici, individualne volje koje se slau u osnovnoj ideji ili se povezuju radi neke potrebe, sudjeluju u istom poduhvatu te se radi njegovog ostvarenja podvrgavaju nekoj vlasti i pravnim propisima. U tom smislu, svaka zajednica koja doraste do toga da postoji kao zasebna zajednica, nadilazei pojedince od kojih se sastoji, moe se nazvati institucija. (Marcel Prlot)
Organizacija se moe slikovito opisati kao spoljanji omota institucija, kao to ini Maurice Duverger, ili drugaije, kao
unaprijed utvrena kolektivna ponaanja koja su ureena, hijerarhizirana i centralizirana prema odreenim obrascima, promiljenim i prethodno fiksiranim u obliku vie ili manje krutih shema i formuliranih u obliku statuta (Georges Gurvitch)
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
Institucije se razlikuju od spontanih ponaanja ljudi i sluajnih odnosa meu njima po tome to su institucije trajne i stabilne, na njih se moe raunati sa visokom izvjesnou. Zahvaljujui institucijama drutveni ivot ljudi je mogu; bez institucija drutva bi bila ono to je Hobbes opisivao kao bellum omnia contra omnes (rat sviju protiv svih), kao stanje u kojem je ovjek ovjeku vuk; iz tog su stanja ljudi izali potpisujui drutveni ugovor (J.J.Ruosseau) i osnivajui politiku zajednicu, tj. instituciju u kojoj su svaija prava i obaveze propisane i predvidljive.
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
Drutvena funkcija institucija i jeste u tome da otklone ili smanje na podnoljivu mjeru drutvene nestabilnosti.
Drutvena struktura se i izgrauje upravo zbog toga da se socijalni i politiki ivot uine predvidljivim i sigurnim. Zbog toga se propisuju pravila igre kojih se svi moraju pridravati u politikom procesu. Mrea ovih institucionaliziranih odnosa koja odrava kontinuitet i stabilnost politikog sistema ini njegovu strukturu.
POLITIKI SISTEM
Teorijski osnov predstavnikog sistema nastao je u 18.vijeku, u djelima Monteskjea (O duhu zakona), Loka, Rusoa, Hobsa i drugih. Vizija predstavnikog sistema stvorena je na bazi teorijske kritike starog reima kao sistema monokratije zasnovanog na apsolutnoj vlasti monarha. Istaknuti su principi suvereniteta nacije i podjele vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Podjela vlasti treba osigurati spreavanje zloupotrebe. Ovlatenja pojedinih organa vlasti potrebno je konstituirati tako da vlast zaustavlja vlast, kako je istakao Monteskje u djelu O duhu zakona.
POLITIKI SISTEM
U politikom sistemu, za razliku od ustavnog prava, bitno je podruje odnosa drutva prema procesu dravnog odluivanja ili odluivanja unutar drave. Naravno, radi se o savremenom drutvu koje je proeto mnotvom najrazliitijih interesa i asocijacija koje stoje iza tih interesa. Politiki sistem javlja se na bazi praktine kritike predstavnikog sistema i njegove idealno zamiljenje sheme. Prostor za razvoj politikog sistema stvoren je kada se uvidjelo da zakon, koji je zamiljen kao izraz ope volje, nije saglasan sa stvarnim interesima graanina kao pojedinca.
POLITIKI SISTEM
Da bi se shvatio i izloio politiki sistem, potrebno je u prvi plan staviti odnos ustava prema drutvu kao cjelini, na nain koji e obuhvatiti sve njegove ekonomske, kulturne, historijske, ideoloke, tehnike i druge elemente. Na taj nain se pokazuje da je politiki sistem zapravo ukupna socijalna struktura u mjeri u kojoj je ukljuena u procese modernog politikog odluivanja. Politiki sistem kao nauka mora izraziti jedinstvo djelovanja svih aktera u stvaranju politikih odluka.
POLITIKI SISTEM
Politiki sistem obuhvata sve agense politikog ivota, bez obzira na stepen ili motiv njihovog uticaja. U svakom sluaju, politiki sistem predstavlja skup drutvenih i politikih institucija koji je uvijek iri od drave. Pojam politikog sistema redovno obuhvata i sve institucije, organizacije i asocijacije koje se formiraju u samom drutvu i koji vre odreeni uticaj na donoenje i primjenu dravnih odluka (zakona i podzakonskih akata). Ustvari, politiki sistem u cjelini obuhvata sve institucije, organizacije i udruenja koji vre odreene uticaje na procese dravnog odluivanja odnosno procese stvaranja i ostvarivanja prava. Dok ustavni sistem predstavlja skup ustavom utvrenih institucija i odnosa, te predstavlja preteno pravnu kategoriju, dotle politiki sistem uz dravu, obuhvata i skup politikih institucija koje ustavni sistem dozvoljava, ali ih ne spominje.
POLITIKI SISTEM
Politiki sistem je onaj drutveni podsistem koji je odgovoran za proizvodnju kolektivno obvezujuih odluka Definira se u razgranienju spram drave, ustava i sistema vladavine Definicije nastale u okviru tzv. Amerike sistemske kole u svojoj osnovi sadre povezanost inputa i autputa. Iz sfere drutva prema procesima politikog udruivanja neprekidno se upuuju razliita traenja u svrhu ostvarivanja odreenih ciljeva. Drava putem svojih odluka daje autoritativne odgovore na ta traenja. Jedan od najvanijih predstavnika ove kole je D. Easton.
POLITIKI SISTEM
D. Easton (1957) odreuje politiki sistem s jedne strane kao primatelja drutvenih zahtjeva (inputs), a s druge strane kao isporuitelja obvezujuih odluka i mjera (outputs) Politiki sistem koji inpute pretvara u outpute osigurava svoj opstanak.
Pionirski rad Davida Eastona - D. Easton (1953) The Political System, New York: Knopf; (1965) A Systems Analysis of Political Life - vaan je zato jer on smatra da je to proces koji ukljuuje interakciju kreatora politike s njihovom politikom okolinom.
Eastonov je model prilino jednostavan, no trebalo bi ga shvatiti kao idealtipski model koji pokuava objasniti konceptualno sloene odnose. Eastonov se model oduvijek smatralo vanim i inovativnim po tome to naglaava da je policy interaktivan proces.
On takoer pokuava izdvojiti policy proces i razdijeliti ga na kljune faze ili sastavnice koje imaju razliit utjecaj na proces kao cjelinu. Takoer, obrauje se odnos izmeu politikog sistema i drugih sistema. Ishodi javne politike utjeu na iru okolinu, koja ukljuuje drutvenu, ekonomsku i kulturnu.
Kritike primjedbe upuene Eastonovu input-output modelu istaknule su njegovu jednostavnost i njegovo zagovaranje racionalnosti u policy procesu. Sam je model posuen iz prirodnih znanosti, a politika i politiki proces analiziraju se kao tehniki sistem.
Naprimjer, mnoge se Eastonove kategorije preklapaju. Politiki zahtjevi ne nastaju samo izvan crne kutije ili procesa konverzije donoenja odluka. Politiari i kljuni donositelji odluka takoer imaju zahtjeve i putem ideologija i izbornih strategija esto pokuavaju proizvoditi zahtjeve putem emotivnih poziva te politiki dnevni red sastavljaju u skladu s tim i prema vlastitim uvjetima.
Drugi su kritiari istaknuli Eastonovo prilino neodreeno shvaanje toga procesa konverzije. I ponovo, tu je pretpostavka da politiki akteri djeluju na racionalne naine pri pretvaraju zahtjeva u outpute i odluke. Gledanje u unutranjost crne kutije donoenja odluka ukljuuje promatranje naina na koji dravni slubenici, elitni politiari i druge insajderske grupe utjeu na ishode.
Njihov je utjecaj esto skriven od javnog ispitivanja i ukljuuje proturjena stajalita. Eastonov model u stanovitu smislu takoer pretpostavlja da postoje jasno definirane svrhe i ciljevi. To je rijetko sluaj. Ministri u vladi mogu imati niz proturjenih ciljeva, ukljuujui ispunjavanje zahtjeva svoje stranke, njihovu percepciju potreba javnoga miljenja, poglede njihovih slubenika i pomirenje zahtjeva interesnih grupa i drugih institucija vlasti.
Eastonov je model, dakle, prilino jednostavan, premda je teko zamisliti sloenije modele koji nisu zamreniji i tee razumljivi. Eastonov input-output model stvara krug putem povratne sprege, pri emu ishodi politike utjeu na budue zahtjeve. Politika se moe shvatiti kao krug ili proces koji se sastoji od vie faza koje su rijetko odijeljene.
(1) Odluivanje kako odluiti (2) Definicija problema (3) Predvianje (4) Postavljanje ciljeva (5) Odluivanje da se odluuje (prepoznavanje problema i postavljanje dnevnoga reda) (6) Formuliranje alternativa (7) Donoenje odluka (8) Formulacija politike (9) Ispravci i dopune
POLITIKI SISTEM
Prema
definiciji M.Duverget-a,
politiki
STRUKTURA
POLITIKOG
SISTEMA
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
Najvanije institucije i organizacije od ijih osobina i odnosa zavisi struktura politikog sistema jesu 1. Politiki subjekti 2. Politika superstruktura 3. Politika sredstva
1.
a)
Politiki subjekti:
Politike organizacije: najmonije su svakako politike stranke, ali tu su jo i politiki pokreti, lobyji, NGO-i; Drava: politika organizacija sasvim posebnog tipa netrpeljiva prema drugim organizacijama koje osjea kao konkurente, netolerantna, tei apsolutizmu; najotporniji element strukture politikog sistema; Pojedinac: kao individua mal i slab, otud izraen nagon za udruivanjem (gregarni nagon) i potreba mase da bude voena (Michels);
b)
c)
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
2. Politika superstruktura
a)
b)
Politika kultura: formira se tokom dugih perioda, a mijenja se jo sporije nego to nastaje; jedan od najrigidnijih strukturnih elemenata politikog sistema. Ideologija: sastoji se od izreenih ali jo vie od implicitnih i preuenih stavova; elastina je i prilagodljiva; moe brzo da nestane s javne scene ali dugo ostaje u glavama ljudi.
STRUKTURA POLITIKOG
SISTEMA
3. Politika sredstva:
a)
b)
Legalna politika sredstva:izbori, kampanje, lobiranje, advokacy, pregovaranje itd. Ovdje ne vai pravilo da je dozvoljeno sve to nije zakonom zabranjeno; nije dozvoljeno ni ono to se kosi sa moralom, dobrim obiajima, lokalnim navikama, itd. Nelegalna politika sredstva: korupcija, prijetnje, pritisci, zavjere... Ali i sve drugo to nije u skladu sa javnim moralom, lokalnom kulturom i obiajima.
c)
KARAKTERIZACIJA
DEMOKRATSKIH POLITIKIH SISTEMA PREMA ALMONDU I ISTONU
Dr Suad Arnautovi
Gabriel Almond (Gabriel Almond, 1956) i Dejvid Iston (David Easton, 1957) prvi su razvili formalne okvire za definiranje i analiziranje politikih sistema. Njihova osnovna karakterizacija demokratskih politikih sistema sastoji se od etiri glavna elementa:
(1) Postoje stabilne i jasno definirane institucije koje slue za kolektivno donoenje odluka, kao i odreena pravila koja ureuju odnose izmeu tih institucija i unutar njih;
(2) Graani i drutvene grupe nastoje da ostvare svoje politike elje kroz politiki sistem direktno ili putem posrednikih organizacija poput interesnih grupa i politikih stranaka;
(3) Kolektivne odluke u politikom sistemu imaju znaajan uticaj na distribuciju ekonomskih resursa i alokaciju drutvenih i politikih vrijednosti irom sistema;
(4) Postoji neprestana interakcija (povratna sprega) izmeu tih politikih ishoda, novih zahtjeva ka sistemu, novih odluka itd. * * *