FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

PRETOVARNA I TRANSPORTNA MEHANIZACIJA

OKRETNE I SPECIJALNE DIZALICE

PREZENTACIJA

UVOD

Borba za ivot uvjetovala je potrebu ljudi da izmisle alat i mehanizaciju, a potreba za zatitom natjerala je ovjeka da proizvodi oruje. Strunjaci su imali za cilj iz oblasti raznih nauno tehnikih disciplina da teak fiziki rad uine lakim, to manje tetnim, efikasnijim, produktivnijim, kvalitetnijim, jeftinijim, korisnijim, a u tome nam pomae primjena savremene mehanizacije i automatizacije. U toku posljednje decenije cijene maina porasle su za tri do etiri puta a licni dohodci radnika za preko deset puta. Uzimajui u obzir ove podatke i koliko je ljudski rad ogranien zakljuujemo da je manualni rad preko 20 puta skuplji od mehanizovanog. Nuno je ljude osposobljavati za sloenije poslove a bez primjene visokosloene tehnologije. U tom smislu, bez mehanizacije bi bilo teko izgraditi dananje puteve, mostove, eljeznice, hidroelektrane...

OKRETNE I SPECIJALNE DIZALICE

Karakteristika ovih dizalica je posjedovanje mehanizma za okretanje koji pravi krunu putanju opisujui krugove zavisno od poloaja tereta na noseem dijelu dizalice. Posjeduju i mehanizam za podizanje i pomjeranje tereta po noseem dijelu dizalice.

Primjenjuje se na objektima visokogradnje, kao i na posluivanju na pretovarnim eljeznikim stanicama, lukama i u sline svrhe.
Postoje sljedee konstrukcije ovih dizalica: -stubne ili toranjske dizalice, -portalne ili okretne dizalice, -plovne okretne dizalice.

OKRETNE I SPECIJALNE DIZALICE

TORANJSKE DIZALICE

Znaajne su u racionalizaciji i humanizaciji rada u visokogradnji naroito kod prenosa kabastih tereta, sitnijih materijala i betona. Danas se proizvode male lahke toranjske dizalice, nosivosti 25 do 45 tm i teke nosivosti 200 do 600 tm i vise. Od posebnog znaaja je brzo prebacivanje toranjskih dizalica sa gradilita na gradilite, te se u tu svrhu na dizalice postavljaju osovine sa pneumaticima, tako da dizalica poloena na dno ima oblik poluprikolice.

TORANJSKE DIZALICE

 Tehnike

karakteristike ovih dizalica su:

konstrukcija kraka dizalice moe biti pokretna po vertikalnoj ravni i esto je zovu igla, kao i horizontalna po kojoj se kree mehanizam za podizanje maka, poloaj obrtnog dijela dizalice je kod manjih dizalica na dnu, a kod veih dizalica u gornjem dije1u i okree se zajedno sa krakom, komandna kabina najee je smjetena ispod kraka dizalice i okree se zajedno sa dizalicom,

konstrukcije postolja su dosta razliite. Postoje: stacionarne i pokretne dizalicedizalice i to, na gusjenicama, na kolosjeku i na pneumaticim, tehniko-eksplotacione karakteristike dizalica su: brzina dizanja tereta, brzina okretanja i brzina kretanja. Brzine se mjere u m/min

MONTAA DIZALICA

Postoje dva naina montae dizalica, i to:

toranjskih dizalica klizanjem,

montaa montaa

toranjskih dizalica teleskopskim izvlaenjem.

STABILNOST OKRETNIH DIZALICA

Postoje dvije vrste stabilnosti tereta i to:

Stabilnost u odnosu na preturanje tereta pod uticajem mase tereta koji se podie, vjetra i inercije, Sopstvena stabilnost u odnosu na preturanje okretnog dijela na stranu suprotnu od kraka za podizanje.

Brzine kretanja toranjskih dizalica su:

dizanje tereta.................. ...................20 do 70 m/min. okretanje tornja i kraka...............................0.7 do 1.2 m/min. brzina kretanja po kolosjeku.......................20 do 40m/min. Kapacitet toranjskih dizalica proracunava se slicno proracunu kapaciteta kabel kranova, po odnosu:
3 600 Qh= *q* kv* kp

Tc

TORANJSKI KRANOVI

Toranjski kranovi su maine koje se koriste za prenos kabastog materijala i betona u visokogradnji. Odravanje kranova dosta je jednostavno.Na svakih 250 pogonskih sati (tri mjeseca) treba podmazati obrtni vijenac sa kliznim leajem.Obrtni mehanizam,kao i mehanizam za dizanje treba jedanput godinje pregledati i podmazati. Mehanizam za pokretanje make pregleda se jedanput u par godina.

Osnovni elementi konstrukcije toranjskog krana

postolje - omoguava prenos teine krana i tereta koji se

prenosi na tlo,

balast - svojom teinom pravi ravnoteu sa teretom koji se

prenosi kranom,

toranj - svojom visinom omoguava vertikalni transport

materijala,

strela krana (ruka) - omoguava horizontalni transport

materijala,

Osnovni elementi konstrukcije toranjskog krana

1.-postolje dizalice 2.-centralni balast 3.-stub-fiksni-dio 4.-stub-okretni dio 5.-krak protutega 6.-krak sa makom 7.-maka 8.-kabina

ZAKLJUAK

Uzmajui u obzir ovjekove manulelne aktivnosti i aktivnosti uz pomo mehanizacije, je neoporedivo.Tehnologija je dola do te mjere da bez problema rjeava svaku ljudsku potekou, nudei irok izbor najsavremenijih sredstava za rad! Sve to je nemogue uraditi runim radom, mehanizacija ima svoj nain i put do ostvarenja. Kako bismo i kada rucnim radom izgradili stanove, puteve, mostove, zeljeznice, hidroelektane i mnoge druge objekte.Mehanizacijom sve brzo i kvalitetno rjesava. Da bismo doli do jednog opsteg nivoa kulture neophodno je primjena tehnike i tehnologije. Dakako, da mehanizacija daje vece mogucnosti zadovoljavanja svojih kulturnih potreba svakog ovjeka, budui da nakon to obavi radnik posao sa masinom biva zadovoljniji,odmorniji i sa veim elanom za sutranji posao,za razliku od radnika koji svoje poslove obavlja fizikim putem. Samim tim,mehanizacija je u mogunosti da radi sa velikm brojem uposlenih radika jer je u stanju da podmiri njihove potrebe, dok to jedna runa maina ili manuelni rad nije u stanju.

Hvala na panji !!!

Adnan Hamidovi