PRAENJE, VRJEDNOVANJE I

OCJENJIVANJE UENIKA
U PROCESIMA UENJA I POUAVANJA
/naela, metode, instrumenti/





Dr. sc. Ante Pavlovi, 2009.
SUVREMENA KOLA
(OKVIR ZA VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE)
PROMICANJE DRUTVA ZNANJA, HUMANOSTI, PRAVEDNOSTI,
ODGOVORNOSTI (RAZVOJ I NAPREDAK - ETIKA I MORAL)

CJELOIVOTNO UENJE U DRUTVU KOJE UI i RAZVIJA SE

KOLA ZAJEDNICA OSOBA I IVOTA - DEMOKRATSKA, PLURALNA I
HUMANA KOLA U GRAANSKOM I MULTIKULTURNOM DRUTVU

HOLISTIKA PARADIMA KOLE (CJELOVIT ODGOJ I OBRAZ.) - POTPUN
I SKLADAN ODGOJ I RAZVOJ LJUDSKE OSOBE /TIJELO-DUA-DUH/

INDIVIDUALNA I DRUTVENA ZADAA ODGOJA I OBRAZ. OSTVARENA
OSOBA S VLASTITIM MJESTOM I ZADAOM U DRUTVU

KONSTRUKTIVISTIKO-HUM. PARADIGMA AKTIVNO SUELJAVANJE,
USVAJANJA ZNANJA I TUMAENJA STVARNOSTI SA STRANE SUBJEKTA
(UENIKA) U INTERAKCIJI SA SOCIJALNOM I KULTURNOM
KONSTRUKCIJOM STVARNOSTI I ZNANJA (PROCESI SOCIJALIZACIJE)
NEKA ODGOJNA I OBRAZOVNA USMJERENJA
SUVREMENE KOLE
ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENO DOBRU OSOBE
(POJEDINACA) I DOBRU ZAJEDNICE (DRUTVO)

ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI: ZNANJE (ZNATI),
IDENTITET (BITI), SOLIDARNOST (IVJETI ZAJEDNO),
ODGOVORNOST (INITI),

UENJE I POUAVANJE USMJERENO NA UENIKA I ODGOJNO-
OBRAZOVNE CILJEVE UENJA (individualna i drutvena
razina)

CILJEVI UENJA I POUAVANJA (POSTIGNUA) USMJERENI
NA ODGOJ I OBRAZOVANJE (znanje, sposobnosti, umijea,
kvalifikacije, vjetine, uvjerenja, stavovi i vrjednote)

PROCESI UENJA I POUAVANJA UENIK U SREDITU
PROCESA (suvremene strategije i metodologije uenja:
integrirano uenje, suradnika (kooperativna) nastava,
projektna nastava, stvaralaka (kreativna) nastava,
suvremeni pristupi, oblici, metode i sredstva uenja i
pouavanja)

UENIK/CA
KOLA I SUVREMENI KURIKUL
(OKVIR ZA VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE)
SUDIONICI U ODGOJU I
OBRAZOVANJU
(UITELJI, UENICI,
RODITELJI, OBITELJ,
ODGAJATELJI,
USTANOVE
/ANTROPOGENI UVJETI/
DRUTVENA I KULTURNA
SREDINA U KOJOJU SE
DOGAA ODGOJ I
OBRAZOVANJE
/SOCIOGENI UVJETI,
ZAHTJEVI I IMBENICI/
Ciljevi
(potrebe)
Predmet uenja
(sadraji programi)

Metodiki pristupi,
metode, sredstva i
organizacija
(uenje i pouavanje)
Vrjednovanje
(ishodi postignua)
UENJE I VREDNOVANJE
KURIKUL SUVREMENE KOLE
Ciljevi i zadae:

Ponoviti pojmovna i teorijska polazita kurikula
Usporediti tradicionalnu i suvremenu kolu te raspravljati o
ciljevima i ishodima uenja (standardima i kompetencijama)
Operacionalizirati i revidirati Bloomovu taksonomiju ciljeva
Promicati viestruke inteligencije, kljune kompetencije i
cjeloivotno obrazovanje te centre i zajednice uenja
Ispitati mogunosti povezivanja i integriranja predmetnih
cjelina u okviru tematskih i projektnih aktivnosti
Kreirati kurikularne mree, mape, petlje i platforme uenja -
metodiki pluralizam
Napraviti inventuru razliitih vidova vrjednovanja i
samovrjednovanja
Izabrati i prikazati primjere iz prakse i ivota.
Evaluirati, prosuivati i vrjednovati proces uenja i korisnost
uenja o kurikulu suvremene kole.



SUVREMENA NASTAVA
(OKVIR ZA VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE)

KOLA JE OBAVEZA I PRIREMA ZA IVOT

ZNANJE UITELJI PREDAJU, PRENOSE DJECI

UENJE SE ZASNIVA NA STJECANJU ZNANJA,
SVLADAVANJU GRADIVA (LINEARNO)
I REZULTATIMA UENJA

PASIVNO USVAJANJE INFORMACIJA,
RAZUMIJEVANJE I
PRIMJENA NAUENOG

PRAKTINI RADOVI

DOMAI URADAK

ZALAGANJE

KOLA JE DIO IVOTA ZAJEDNICA IVOTA
(KOLOVANJE IZAZOVNO I RADOSNO)

ZNANJE GRADI DIJETE SAMO

NASTAVNI PROGRAMI (SADRAJI)
I NASTAVA SU INTEGRIRANI

ZNANJE UENICI STJEU AKTIVNIM UENJEM,
KREATIVNO I SURADNIKI
/TEITE NA PROCESIMA UENJA I RAZVOJU,
RJEAVANJU PROBLEMA I PLANIR. NASTAVE/

PROCESE UENJA PRATI AKTIVNOST,
KREATIVNOST, PRODUKTIVNOST,
SURADNJA I SUOSJEAJNOST

OCJENJIVANJE JE TRAJNO I KUMULATIVNO,
USMJERENO NA RAZVOJ, USPJEH I NAPREDAK

RODITELJI SU PARTNERI KOLE
NASTAVA USMJERENA NA
PREDMETE I UITELJA

NASTAVA USMJERENA NA UENIKA
I ISHODE UENJA
METODE I STRATEGIJE UENJA
Od mehanikog uenja
SMISLENO

Od verbalnog uenja
ISKUSTVENO
PRAKTINO

Od receptivnog uenja
UENJE
OTKRIVANJEM

Od konvergentnog
DIVERGENTNO

Od transmisije (posredovanja)
INTERAKCIJA
(SURADNITVO,
STVARALATVO)

Bez pomagala
RAZLIITA
DIDAKTIKA SREDSTVA
(MULTIMEDIJALNOST)
Predavaka nastava -
receptivno uenje

Problemska nastava -
uenje putem otkrivanja

Grupna nastava -
suradniko uenje

Metode moralnog uenja
- moralno uenje

Nastava usmjerena na
djelovanje - integrativno
uenje

Superuenje-
megapouavanje - prema
alternativnim oblicima
uenja i pouavanja
(Terhart, 2001)


PRAENJE, OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE U
NASTAVI (POJMOVI)
PRAENJE, OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE: skup postupaka kojima
nastavnik utvruje kakvou i koliinu obrazovnih i odgojnih dobara
uenika: znanja, sposobnosti, vjetina, umijea, navika, gledita,
stavova, vrjednota

PRAENJE UENIKA = sustavno prikupljanje podataka o tome kako se
uenici pribliavaju eljenim odgojno-obrazovnim postignuima

OCJENJIVANJE = razvrstavanje postignua (ishoda uenja) prema
koliini i kakvoi - postupak njihova vrjednovanja u skladu s nekim
dogovorenim sustavom

OCJENA - oznaava stupanj uenikovih postignua izraen
kvalitativno (opisno) i kvantitativno (brojano).


VRJEDNOVANJE (evaluacija) = sveobuhvatan proces ispitivanja i
prosudbe kvalitete u nastavi
ukljuuje: rezultat, proces, uenika, nastavnika, uvjete, ustanove,
sustav...

TRADICIONALNO I SUVREMENO
VRJEDNOVANJE
TRADICIONALNO:
Vrjednovanje samo na temelju usmenih i pismenih provjera
nakon lekcije, nastavne cjeline ili nekog vremena (odgovara jednom
dijelu uenika - kampanjsko uenje)
Ocjena govori o iroj kategoriji kojoj uenik pripada (prema
uspjehu) a ne govori to uenik zna ili moe, odnosno ne zna ili ne
moe rijeiti, usvojiti, uiniti, primijeniti, transferirati itd.
Uenici ne znaju kako treba uiti i kako se vrjednuje i
samovrjednuje (obino se provjeravaju najnie razine znanja u
obliku pitanja i odgovora)
Nedostatne kompetencije: prelaskom u vii razred brojni uenici
pokazuju nedostatno znanje, sposobnosti i vjetine te odgojne
kompetencije
SUVREMENO:
Kontinuirana procjena kvalitete procesa uenja/pouavanja
(mogunost poetne provjere i trajnog praenja razvoja sposobnosti,
umijea, vjetina, gledita, stavova, vrjednota)
Nastava je zajedniki in i proces uenja uenika i nastavnika
Vea motivacija uenika i vea postigua aktivnim uenjem i
kontinuiranim vrjednovanjem, samovrjednovanjem (uenici
provjeravaju to rade dobro, a to loe te kako ispraviti pogrjeke)
Partnerstvo kole i roditelja

PRAENJE
(u svrhu kontinuirana vrjednovanja i ocjenjivanja)

Praenje (trajno) uenikova napredovanja na
kognitivnom, afektivnom i djelatnom podruju

Praenje drugih odgojnih i obrazovnih imbenika
(usklaenost ciljeva s odgojno-obrazovnim
potrebama, sadrajima, metodama, sredstvima...)

Prikupljanje podataka (promatranje, testovi,
tablice...)

Sustavno biljeenje zapaanja o razvoju interesa,
motivacije i sposobnosti uenika, postignua u
usvajanju odgojno-obrazovnih sadraja, odnosa
prema radu i postavljenim zadacima te odgojnim
vrijednostima

VRJEDNOVANJE I SAMOVRJEDNOVANJE
INDIVIDUALNO VRJEDNOVANJE - vrjednovanje koje je usmjereno na
napredak pojedinog uenika, a ostvaruje ga nastavnik uz aktiviranje
uenika (pismeni zadaci, izraavanje i stvaranje, eseji);

VRJEDNOVANJE SKUPNOG RADA - vrjednovanje usmjereno na
skupinu (ista ocjena) i vrjednovanje unutar skupine strukturirano
uenje (napredak pojedinca i njegova doprinosa skupnom radu);

VRJEDNOVANJE PROJEKTNIH AKTIVNOSTI planovi uenja koje
uenici stvaraju i razvijaju samostalno ili u suradnji s nastavnikom.
esto imaju zadane forme (obrasce/sporazume/pitanja) koji
ueniku/skupini olakavaju snalaenje i napredovanje. Potiu na
akciju, rjeavanje problema i praktinu primjenu znanja (iskustveno,
socijalno, suradniko, timsko i cjelovito - integrativno uenje, nastava
usmjerenu na uenika te povezivanje nastave i ivota)

SAMOVRJEDNOVANJE metoda kojom uenik ili nastavnik vrjednuje
vlastiti rad i stavlja ga u funkciju uenja i razvoja

VRJEDNOVANJE ESEJA, PREZENTACIJA, IZVEDBI

VRJEDNOVANJE NASTAVE I NASTAVNIKOVA DOPRINOSA



POSTUPCI AKTIVIRANJA UENIKA
U VRJEDNOVANJU I SAMOVJREDNOVANJU
Pisani zadaci (radovi) instrukcijske metode oekivanja i
kriteriji vrjednovanja unaprijed predstavljeni uenicima
kontrolne liste uenikih obveza

Prezentacije uenici dolaze do razliitih konceptualnih i
organizacijskih iskustava, postaviti standarde izvedbe koje
uenici razumiju i koje mogu postii

Ocjenjivanje izvedbe individualna ili skupna izvedba,
samovrjednovanje, vrjednovanje od strane drugih ili
vrjednovanje aktivnosti uenika i stupnja njegova napretka

Domaa zadaa (zadatci za rjeavanje izvan kole) - vana
informacija kako uenici rade bez pomoi nastavnika. Nastojati
davati razliite vrste zadataka koji su uenicima zanimljivi,
voditi rauna o vremenu i zadae nastojati pregledati razliitim
postupcima


PODRUJA PRAENJA, VRJEDNOVANJA I
OCJENJIVANJA
Ciljevi obrazovanja
Kognitivno podruje
znanje,
shvaanje
primjena,
analiza,
sinteza,
vrednovanje



Afektivno/konativno/
odgojno podruje
(primanje, reagiranje,
zauzimanje stava,
sistematizacija,
karakteriziranje)







Psihomotoriko
podruje
(imitacija, manipulacija,
preciziranje,
analiza i sinteza,
naturalizacija)



ZNANJE RAZUMJEVANJE ANALIZA

SINTEZA

VRJEDNOVANJE PRIMJENA
Prisjetiti se Shvatiti Ralaniti Saimati Prosuivati Stvarati
zapamtiti,
prepoznati,
imenovati,
odrediti,
nabrojiti,
oznaiti,
opisati
saimati,
objanjavati,
preoblikovati,
predvidjeti,
klasificirati,
izraziti,
navesti primjere
usporeivati,
razlikovati,
ralanjivati,
komentirati,
zakljuiti,
provjeriti,
suprotstavljati
rijeiti,
zakljuiti,
saeti,
izraditi,
pokazati,
izabrati,
izvesti,
primijeniti

prosuditi,
procijeni,
zastupati,
poduprijeti,
vrednovati,
izabrati
primijeniti,
kombinirati,
postavljati
hipotezu,
reorganizirati,
povezati,
planirati,
eksperimenti-
rati
VRIJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE
U SVJETLU KOGNITIVNIH ISHODA UENJA
5. UVJERENJE/STAV/POVJERENJE/VJERA
(5. Metakognitivno znanje)
4. PRIMJENA i STVARALATVO (inovativnost)
(4. Primijenjeno i stvaralako znanje)
3. KRITIKO RAZMILJANJE, PROSUDBA
(ANALIZA, SINTEZA, RAZLUIVANJE, VRJEDNOVANJE)
(3. Proceduralno znanje)
2. RAZUMIJEVANJE/SHVAANJE
(2. Konceptualno znanje)

1. ZNANJE
PRIBIRANJE, IMENOVANJE, MEMORIRANJE I
IZNOENJE INJENICA
(1. injenino znanje - npr. Oena)
VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE
U SVJETLU AFEKTIVNIH (ODGOJNIH) POSTIGNUA UENJA
5. KARAKTERIZACIJA OSOBE
(ponaanje potpuno u skladu s izgraenim
vrijednosnim sustavom,
formiran svjetonazor na svim razinama)
4. ORGANIZIRANOST VRIJEDNOSTI/VRJEDNOTA
(dosljednost stava i ponaanja)
3. VRJEDNOVANJE
(stabilan doivljaj vrijednosti, prihvaanje
i privrenost vrijednostima/vrjednotama

2. REAGIRANJE
(aktivno prihvaanje stava, ali on nije intenzivan)

1. PRIMANJE (RAZLIKOVANJE)
(znanje povezano s uvstvom spremnosti za prihvaanje)
POUNUTRENJE/INTERIORIZACIJA (PONAANJE, STAV)
SVRHA VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
UENIKIH POSTIGNUA
Uenik
Otkrivanje mogunosti i granica uenja
Motivacija za uenje (vanjska)
Usmjeravanje uenja i njegova napretka
Povratne informacije i korekcija pogrjeaka
Selekcija za nastavak kolovanja
Evaluacija nastave i uenja

Nastavnik
Osiguranje kvalitete nastavnog procesa
Osobni profesionalni razvitak:
* poveanje profesionalnih tenji i oekivanja,
* otvorenost prema istraivanju i promjenama u nastavi,
* samokrtinost i otvorenost prema kritici drugih,
* ovladavanje svim aspekatima nastave, predmeta i
odgojnog podruja

VRSTE I OBLICI VRJEDNOVANJA I
OCJENJIVANJA

Prema nositelju vrjednovanja (tko vrjednuje):
VANJSKO - razne osobe i specijalizirane ustanove
UNUTARNJE - interno, kolsko
MEUNARODNO - PISA - Program OECD-a za
meunarodno ocjenjivanje znanja, sposobnosti i
vjetina (kompetencija) uenika

Prema usmjerenju:
FORMATIVNO - kontinuirane, sveobuhvatne i sumirajue
prosudbe uinkovitosti pojedinih sudionika odgojno-
obrazovnog procesa i itavog sustava/instruktivna i
razvojno-formacijska funkcija
SUMATIVNO - nakon odreenog vremena, odvojeno od
uenja (tradicionalno), pretvaranje rezultata u
dokument, svjedodbu, diplomu

Prema nainu:
POETNO ILI DIJAGNOSTIKO
LONGITUDINALNO I NEFORMALNO
KOREKTIVNO I ZAVRNO VRJENOVANJE
KVALITATIVNO I KVANTITATIVNO

Prema oblicima:
USMENO
PISMENO
OPISNO
BROJANO
SIMBOLIKO

Prema aktivnostima:
INDIVIDUALNO
SKUPNO (SKUPNI RAD I PROJEKTNE AKTIVNOSTI)
SAMOVRJEDNOVANJE

Prema vremenu:
TRAJNO
PERIODINO
OBRAZOVNE SEKVENCE, RAZDOBLJA I CIKLUSI

OSNOVNE PRETPOSTAVKE DOBROGA
OCJENJIVANJA
Ocjenjivanje poinje s procesom uenja i dobro
definiranim ishodima uenja, kontinuiran je proces i
mora biti sastavni dio nastave i uenja

Dobro je koristiti razliite oblike i metode ocjenjivanja
i vrjednovanja uz poticanje samoprocjenjivanja/
samovrednovanja uenika i nastavnika

Ocjenjivanje mora usmjeravati procese uenikova
uenja i treba biti u funkciji njegova cjelovita razvoja
(kognitivni, afektivni, psihomotiriki)

Ocjenu odreuju rezultati uenja (a ne dobar ili lo
uenik) i ona mora biti objektivna i u funkciji napretka
u uenju i odgojno-obrazovnim postignuima.
OSNOVNE FUNKCIJE OCJENJIVANJA
Pozitivne funkcije ocjena:
Povratna informacija ueniku, nastavniku, roditeljima

Ocjena potie, motivira, a moe imati i terapijski uinak

Ocjena je drutveno vaan kriterij za promociju
pojedinca

Uspjeh uenika utjee na njegov razvoj, ponaanje,
socijalizaciju te uspjenost i postignua u ivotu

Neuspjeh i kanjavanje ocjenama:
Slabi uenikovo samopouzdanje i samopotovanje
Potie uenika na zakljuak: Zato se truditi, kad
ionako ne u postii nita
Uenik postaje pasivan, bezvoljan, pa i agresivan
Uenik u oima uitelja, roditelja i drugih uenika
postaje obiljeen kao lijen, nesposoban i lo uenik (npr.
percepcija uenika u odnosu na uspjeh).

NAJEE POGRJEKE KOD VRJEDNOVANJA I
OCJENJIVANJA
OSOBNA JEDNADBA (blag, strog)

HALO-EFEKT (ope miljenje o ueniku, simpatija ili antipatija prema ueniku
ohrabruje ili koi)

LOGIKA POGRIJEKA (ocjene iz drugih predmeta, sugestivno djelovanje
ostalih ocjena)

POGREJKA SREDINE (najea ocjena sredine, petica malo)

POGRJEKA DIFERENCIJACIJE (3/4, -3 i sl.)

POGRIJEKA KONTRASTA (znanje ili neznanje prethodnog uenika - ispitanika)

PRILAGODBA KRITERIJA SKUPINI UENIKA (razliito u razliitim razredima)

PRILAGODBA RUBRIKAMA U IMANIKU

RAZLIITOST KRITERIJA (na polugoditu i kraju godine)

DISCIPLINSKA OCJENA (umiriti, kazniti)

PASIVAN NAIN ISPITIVANJA (uitelj postavi pitanje i uti moe izostati ili se
podcijeniti stvarno znanje uenika aktivan tip ispitivanja trai da uitelj postavlja
dodatna pitanja i potpitanja i navodi uenika na odgovor (sokratika)
Krivulja nagnuta
prema slabijim
ocjenama
Mogui uzroci:
* kriterij previsok - veina
uenika ne moe udovoljiti
* gradivo je preteko - veina
uenika ne moe nauiti
* (vjero)uitelj nije uspio protumaiti gradivo
* nejasna pitanja (dvosmislena) - uenici ne mogu odgovoriti - pogaaju
* odnos izmeu uenika i (vjero)uitelja nije kvalitetan: strah (ometa proces
zamjeivanja, razumijevanja i pamenja) ili nepotivanje (neozbiljno
shvaanje (vjero)uitelja i predmeta)
STROGI (VJERO)UITELJ
BLAGI (VJERO)UITELJ
Krivulja nagnuta prema viim ocjenama mogui uzroci:
preblagi kriteriji
(vjero)uitelj uspio motivirati uenike
optimalno blag (vjero)uitelj individualizira
nastavu (prilagoavanje mogunostima i potrebama djece)
UMJERENO STROGI (VJERO)UITELJ U
TRADICIONALNOJ NASTAVI
GAUSOVA KRIVULJA U VREDNOVANJU I
OCJENJIVANJU
Pretvaranje broja bodova u ocjenu

1. Nain: postotno redno mjesto




%
10%
(najslabiji)
20%
(sljedei)
40%
(srednji)
20%
(sljedei)
10%
(najbolji)
Ocjena 1 2 3 4 5


2. Nain: postotak bodova

%
0 49 50 60 61 75 76 89 90 100
Ocjena 1 2 3 4 5

BILJEENJE ZAPAANJA
Sustavno biljeenje zapaanja o razvoju interesa, motivacije,
sposobnosti i postignua; odnosa prema radu, postavljenim zadacima i
odgojnim vrijednostima:
zabiljeiti inicijalno znanje; uz zapaanje biljeiti nadnevak kako
bismo mogli analizirati napredovanje ili stagniranje uenika;
upisati zapaanja koja su za uenika karakteristina i po kojima je
on zapaen u odnosu na ostale uenike;
zabiljeiti injenice koje su znaajne za daljnje uenje, rad i
razvitak
U zabiljekama naglasiti sve ono to je dobro i pozitivno:
zabiljeiti to bi uenik jo trebao raditi, usvojiti, vjebati;
izbjegavati generalizaciju na temelju jedne zapaene injenice;
pri zapisivanju uoenih injenica ne koristiti skraenice, jer nee biti
razumljive razredniku prilikom individualnih razgovora s roditeljima;
ne smijemo pretjerivati u zabiljekama (svakodnevno hvaljenje i
svakodnevno pisani prigovor ueniku);
ne pisati - nema zadau, nita ne ui, ne pazi na satu, ometa
Zabiljeke mogu biti ueniku poticaj za daljnji rad, a roditelju
poruka da potie uenika u zadravanju maksimuma ili poruka da
potie uenika na vjebanje i aktivnost koje je uitelj/nastavnik
naznaio.

Objektivno ispitivanje i ocjenjivanje
Prednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:
ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj),
ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova).
Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:
mogue je ispitati uglavnom statina znanja,
nema mogunosti postavljati dodatna pitanja,
ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika.

Zakljuiti ocjenu kao kompozitnu vrijednost dobivenu na oba
naina ispitivanja i ocjenjivanja (subjektivno i objektivno).
U proces vrednovanja ukljuite i uenike i nastojte dobiti to
vie njihovih povratnih informacija (npr. samovrednovanje,
vrednovanje drugih, rad u skupini, rad na projektima, timska
nastava, portfolio i sl.).
Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa:
Unaprijed odrediti kljune rijei koje trebaju tvoriti odgovore te
ponajprije njih uzimati u obzir.
Dobro je najprije proitati sve radove i zatim izdvajati najbolje i
najloije, a ostale rasporediti na ocjene od 2 do 4.

OPE KARAKTERISTIKE UENIKA KOJE MOGU
UTJECATI NA USPJEH
Ope uenikovo znanje i predznanje o sadraju uenja

Radne navike, marljivost, organizacija uenja i samouenja

Zanimanje za sadraj i pozitivan stav prema nastavniku

Razvojna nagnua i uinci, ope i specifine
sposobnosti/kompetentnosti

Objektivne mogunosti i prilike u kojima uenik ui

Lakoa i vjetine usmenog i pismenog izraavanja

Zamjeivanje reakcija nastavnika, drugih uenika i vlastitih
aktivnosti

Socijalno-emocionalna klima i razredno-nastavno ozraje
DOIVLJAJ I PRIHVAANJE OCJENE
Strah od ispitivanja i
ocjenjivanja:
Izaziva u ueniku
emocionalnu uzbuenost, s
tim da laka uzbuenost
moe povoljno djelovati na
kvalitetu odgovora jer
usmjerava uenika na
sadraje i potie intelektuanu
angairanost;
Jaka emocionalnost blokira
mentalne funkcije, izaziva
nesigurnost i nespretnost u
oblikovanju odgovora;
Izaziva djelomian ili potpun
gubitak sjeanja na sadraje
prethodnog uenja;
Na vanjskom tjelesnom
planu, izaziva tipino lagano
podrhtavanje, znojenje,
bljedilo lica i sl.
Kako se osjeaju uenici kad
dobiju slabu ocjenu?

Odvratno, ljut/a sam na profesora,
oajno (43,75%)
Plaem od jada (45,65%)
Osjeam se nesigurno (39,08%)
Roditelji reagiraju vikom i kaznom
(53,24%)
Izgubim volju za uenjem (38,35%)
Skrivam negativnu ocjenu od
roditelja (29,16%)
Uvjeravam sebe da nisam dobio
negativnu ocjenu (23,07%)
Idem uiti da to prije ispravim
jedinicu (19.36%)
To mi se dogodi jer premalo uim
(13,46%)
(1991Tausch;Terhart, 2001)

NEUGODA, STRAH I STRES PRED
PROBLEMOM OCJENE
Emocionalni simptomi: napetost, razdraljivost,
nesigurnost, zabrinutost, tjeskoba, strah, gubitak
interesa, tuga, bezvoljnost

Simptomi u ponaanju: smanjenje ili poveanje
apetita, nesanica, nemiran i kratak san,
svaanje, povlaenje u sebe, ...

Kognitivni simptomi: zbunjenost, zaboravljivost,
blokade u glavi, smanjena koncentracija, sporo
ili prebrzo donoenje odluka, ...

Tjelesni simptomi: lupanje srca, ubrzano disanje,
znojenje, drhtanje, crvenilo u licu, suha usta, nagla
slabost i umor, koenje vrata, glavobolja, ...

OCJENE I RODITELJI
Roditelji su u veini sluajeva vrlo subjektivni (oekivanja)
Ponekad svoje nezadovoljstvo ocjenom izraavaju i pogrdnim
rijeima nastavniku, uz nazonost djeteta. Time rue autoritet
uitelju, a dijete osjea da je roditelj na njegovoj strani, pa e
to koristiti.
Neki roditelji kanjavaju djecu zbog loih ocjena pa negativnim
pristupom i galamom ne doprinose konstruktivnom rjeavanju
problema i boljitku uenika.
Ako roditelji ne precjenjuju (ili umanjuju) djeje mogunosti,
ne e doi do forsiranja i dijete e moi zadovoljiti oekivanja.
Potrebno je s roditeljima, kod susreta u koli, razgovarati o
ocjenama, dati im na uvid u uenike radove i ocjene, i osvrnuti
se na ukupan napredak uenika.

VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA U
VJERONAUNOJ NASTAVI
Poznavanje razvojnih zahtijeva cjelovita razvoja i odgoja
uenika - vjeronauni programi povezuju te zahtjeve sa
zahtjevima razvoja pojedinca, s drutvenim i kulturnim
zahtjevima i oekivanja pred kojim se nalazi kola

Programi donose odgojne i obrazovne ciljeve i sadraje te
predlau metode i sredstva za njihovo postignue

Ciljevi (postignua) vjeronaune nastave vezani su uz
podruja uenja - spoznajno, doivljajno i djelatno:
* spoznajni - znanja, intelektualne vjetine i sposobnosti
* doivljajni/afektivni/ i voljni (konativni) - stavovi, interesi,
odluke, vrjednote, estetske prosudbe
* djelatni/operativni - psihomotorike vjetine (umijea)
NB! doivljajni/voljni ciljevi vezani su uz izgradnju linosti
(ljudske osobe), pripadaju u odgojne ciljeve u uem smislu
ispituju se uglavnom neizravno)
PRIKUPLJANJE PODATAKA U SVRHU
VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Prikupljanje podataka o cjelovitu razvoju uenika
(kognitivno, afektivno i psihomotoriko podruje)

Vrjednovanje i ocjenjivanje u slubi uenja i razvoja
/formativnost/:
Standardne provjere znanja
Testovi
Pisanje eseja
Praktini zadaci
Promatranje i biljeenje
Dijagnostiki upitnici (ek-liste i skale procjene)
Razgovor uenika i (vjero)uitelja
Postavljanje pitanja i usmeni odgovori
Portfoglio (zbirke uenikih radova)
OSNOVNI ELEMENTI OCJENJIVANJA KOD
PRAENJA, VRJEDNOVANJA I PROVJERE
Poznavanje i razumijevanje nastavnih sadraja/injenica

Usmeno i pismeno izraavanje (sadrajna kvaliteta,
dubina, stvaralatvo, intenzitet )

Praktina i kreativna primjena nauenog gradiva (ivotna
ucijepljenosti, primjena, stvaralatvo)

Razvijenost vjetina, aktivnosti, postupaka, djelovanja

Naini sudjelovanja uenika u usvajanju nastavnih
sadraja (interes, sudionitvo, zalaganje, aktivnosti)

Kultura komuniciranja, ponaanja i ophoenja te
napredak ostalih psihofizikih sposobnosti i mogunosti

NEKI MODELI, METODE I TEHNIKE PRAENJA,
VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Analitiki

Participativni

Projektivni

Testovni

Mape uenikih radova

Mjerenje razine

Metode brze povratne informacije

Domaa zadaa

Osobno znaenje (razvoj sposobnosti za
samoprosudbu)
OSNOVNI TESTOVI PROVJERAVANJA ZNANJA
Tipovi dosjeanja
Tipovi dopunjavanja
Alternativni tipovi (T-N; Da-Ne)
Tip s dva kriterija izbora
Tip viestrukog izbora
Tipovi ispravljanja i sreivanja
Zadaci esejistikog tipa
Metode asocijacije
Metafora
Dovravanje zapoete prie, saimanje, transfer
Ljestvica vrjednovanja
Metoda razgovora
Pisanje novinskog izvjea
Rjeavanje i sastavljanje krialjke/osmosmjerke itd.

OCJENJIVANJE UENIKOGA NAPRETKA
Primjenjivati mnogovrsne oblike, metode i aktivnosti
procesa uenja i uenikih postignua

Ostvariti razliite dimenzije (kognitivna, afektivna i djelatna)

Paziti na brzinu i kvalitetu ispravljanja pismene zadae

Davati povratne informacije uenicima koje potiu njihov
napredak

Pomoi uenicima u pripremi provjere znanja (razumijevanje
gradiva, temeljni sadraji, oekivanja, )

Ocjenjivake aktivnosti prilagoditi dobi i mogunostima
uenika radi dobivanja realnih rezultata i napretka uenika
(vrste, nain, razina i teina pitanja, zadataka, testova)

Uenicima omoguiti samoocjenjivanje

Praviti biljeke o napretku uenika na temelju mnogovrsnih
ocjenjivakih oblika, metoda i aktivnosti

TESTOVI I NJIHOVA PRIMJENA
to sve nazivamo testiranjem znanja i koje su obveze
nastavnika?
(Nizove zadataka objektivnog tipa). Tada je
uitelj/nastavnik instrument mjerenja, a njegov nain
ocjenjivanja tehnika mjerenja. Nuno je poznavati opa
pravila konstrukcije nizova zadataka objektivnog tipa.

Test znanja i njegova konstrukcija
Odabrati najvanije dijelove gradiva, neke teme
Odabrati oblike zadataka
Zadatke grupirati po obliku i sadraju
Zadaci moraju biti: gramatiki, stilski i pravopisno ispravni,
nedvosmisleni, ne smiju sugerirati odgovor
Zadaci moraju biti samostalni (da nisu odgovori povezani s
drugim zadatkom) i ne smiju sadravati zamke
Zadatke poredati od najlakih prema teim
Koristiti pitanja uenika
NEKA NAELA ZA USMJERAVANJE POSTUPAKA
VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA
Osigurati procese vrjednovanja i ocjenjivanja koji potiu i
nagrauju aktivnosti i rezultate uenja

Razlikovati temeljna znanja od dodatnih i poticajnih

Paziti na optereenje nastavnika i uenika

Utvrditi kriterije prema kojim se vrjednuje i ocjenjuje

Upoznati uenike s procesima vrjednovanja i ocjenjivanja

Ukljuiti uenike u samovrjednovanje i samoprocjenu

Pruiti uenicima temeljitu povratnu informaciju o njihovu
uspjehu radi daljnjeg napretka u procesima uenja

Ocjene koje su postignute iz zadataka razliite teine i
vanosti treba obrazloiti paljivo, obzirno i poticajno

Prakticirati individualni i razvojni pristup ocjenjivanju
nije dobro imenovati i usporeivati uenike (njihova
postignua i ocjene)


OBJEKTIVNO ISPITIVANJE I OCJENJIVANJE
Prednosti ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:
ista pitanja za sve uenike (tip i sadraj),
ocjena ne ovisi o ispitivau (broj bodova).

Nedostatak ispitivanja i ocjenjivanja testovima znanja:
mogue je ispitati uglavnom statina znanja,
nema mogunosti postavljanja dodatnih pitanja,
ne moe se uvaiti trenutno stanje uenika.

Zakljuiti ocjenu kao kompozitnu vrijednost dobivenu na oba naina
ispitivanja i ocjenjivanja (subjektivno i objektivno).

U proces vrednovanja ukljuite i uenike i nastojte dobiti to vie
njihovih povratnih informacija (npr. samovrednovanje, vrednovanje
drugih, rad u skupini, rad na projektima, timska nastava, portfoglio i
sl.).

Ocjenjivanje zadataka esejskog tipa:
Unaprijed odrediti kljune rijei koje trebaju tvoriti odgovore i njih
najprije uzimati u obzir.
Dobro je najprije proitati sve radove i zatim izdvajati najbolje i
najloije, a ostale rasporediti na ocjene od 2 do 4.

NEKE VLASTITOSTI UENIKA KOJE MOGU
UTJECATI NA USPJEH
Ope uenikovo znanje i predznanje o sadraju uenja

Radne navike, marljivost, organizacija uenja i samouenja

Zanimanje za sadraj i pozitivan stav prema nastavniku

Razvojna nagnua i uinci, ope i specifine vlastitosti,
sposobnosti/kompetencije

Objektivne mogunosti i prilike u kojima uenik ui

Lakoa i vjetine usmenog i pismenog izraavanja

Zamjeivanje reakcija nastavnika, drugih uenika i vlastitih
aktivnosti

Socijalno-emocionalna klima i razredno-nastavno ozraje

RAZNI NAINI PROVJERE ZNANJA























KORISTITI RAZNE NAINE PROVJERE ZNANJA
PRATITI NAPREDAK UENIKA
BILJEITI OPAANJA
TO EE ISPITIVATI I OCJENJIVATI UENIKE
(korisnije su i poticajnije este i kratke provjere
znanja nego duge i rijetke)






TESTOVI I PISMENE PROVJERE ZNANJA
Objektivno definirati ciljeve rada
i kriterije ocjenjivanja

Unaprijed planirati pitanja i nain
ispitivanja

Ispitivati razliitih razina znanja

Stvoriti ugodno ozraje tijekom provjere
znanja

Ne prijetiti loom ocjenom

Najaviti kada e se provjeravati znanje i
objasniti to i kako e se provjeravati

Lagana tjelesna vjeba u sredini pismene
provjere

Dati dovoljno pitanja i vremena (barem 3
sek.) za odgovor

Pisanje ispita s laganom i tihom klasinom
glazbom u pozadini

KONTROLNI RADOVI I TESTIRANJA

to prije ispraviti kontrolne radove

Svaku ocjenu odmah upisati u imenik -
roditelji i uenik trebaju dobiti informaciju na
vrijeme
Komentirati ocjenu - konkretno, kratko i jasno
rei ili napisati to je dobro, na emu treba raditi, te
dati uputu to treba initi da bi uspjeh bio bolji

Ispravljene pismene provjere poslati
roditeljima o ocjenama nikada ne informirati
na roditeljskim sastancima nego individualno

Javno ocjenjivanje uenika

Dati ueniku priliku za ispravljanje kad
god nije zadovoljan ocjenom

Podcrtati pogreke i traiti da ih sam
ispravi - ne arati crvenom bojom po pogrjekama

Ocijeniti uenika nakon to sam ispravi
pogrjeke ako je postigao definiranu
razinu kvalitete
1
I loa ocjena je poticajna
za uenje i popravak

PREZENTACIJA kriteriji vrednovanja
1 2 3 4 5
Najava cilja i oekivanih ishoda uenja
Dinamika, struktura i tijek prezentiranog rada
Izdvajanje/naglaavanje kljunih pojmova i
postupaka
Jasnoa govora i pravilna artikulacija i intonacija
Strategije, metode i postupci
Interakcija unutar skupine
Primjeri iz prakse i ivota (kole)
Rasprava i diskusija
Zanimljivost i korisnost
UMNE MAPE
Neuron i protok informacija
Mozak je sastavljen od oko 20 bilijuna neurona.
UMNA KARTA
1. Glavna tema u sredini
2. Glavne grane za svaku
podtemu
3. Za svaki pojam
upotrijebiti jednu rije
4. Kad je god to mogue,
svaki pojam ima sliicu
(Osmislio Tony Buzan, a nacrtala
Nancy Marguiles preuzeto iz
Mapping InnerSpace)
Naglasak stavljen na
uporabu
SLIKA, SIMBOLA, BOJA,
RITMA i KLJUNIH RIJEI

Koristei nastavnu
jedinicu/temu iz udbenika
pokuaj nacrtati umnu mapu

Primjer
Nacrtaj u sredini papira sunce i
deset sunevih zraka oko
njega, a zatim na svaku zraku
nacrtaj ono to te podsjea na
sunce.
Razgovaraj sa svojim parom i
pokuaj proitati to je on
nacrtao i on neka pokua
proitati to si ti nacrtao.


Naela za itanje Umne karte (mape): 1) najprije pronaite glavne
pojmove; 2) pripremite kostur velike karte; 3) itajte ne samo bre,
ve i pametnije; 4) na svoju kartu ucrtajte kljune injenice i vane
detalje; 5) organizirajte pojmove.
EK LISTA (popis ponaanja)
VREDNOVANJE POSTIGNUA NA AFEKTIVNOM PODRUJU
(razina PRIHVAANJA i REAGIRANJA, prema Krathwohl)


Ime i prezime uenika:_____________________ Datum:____________


1. Paljivo i bez prekidanja slua uitelja.

2. Paljivo i bez prekidanja slua druge uenike.

3. Izraava pozitivan stav prema uenju.

4. Izraava neslaganje s drugima potujui drugaije miljenje. (tolerantan je)

SKALA PROCJENE PONAANJA PREMA LANOVIMA GRUPE


Datum:____________ Ime i prezime uenika:______________________

Predmet:_____________________ Zadatak:________________________


SURADNJA
jako
esto
esto
povre-
meno
rijetko
jako
rijetko
Dogovaram se sa ostalim lanovima tima. 5 4 3 2 1
Potujem tue miljenje. 5 4 3 2 1
Doputam ostalima da govore i rade. 5 4 3 2 1
Govorim smireno (ne viem). 5 4 3 2 1
Koristim samo pristojne rijei. 5 4 3 2 1
Ako je potrebno, pomaem drugima. 5 4 3 2 1
Ako je potrebno, posuujem svoj pribor. 5 4 3 2 1
Ako ne mogu udovoljiti neijem zahtjevu,
to radim na pristojan nain.
5 4 3 2 1
Srednja ocjena za suradnju: 5 4 3 2 1


EK LISTA ZA SAMOVRJEDNOVANJE
(VJERO)UITELJA I UENIKA
Nekreativan
1 2 3 4 5 6 7
Kreativan
Ukoen
1 2 3 4 5 6 7
Razigran
Ljubazan
1 2 3 4 5 6 7
Neljubazan
Napet
1 2 3 4 5 6 7
Oputen
Udaljen
1 2 3 4 5 6 7
Blizak
Pasivan
1 2 3 4 5 6 7
Aktivan
ef
1 2 3 4 5 6 7
Suradnik
Nesiguran
1 2 3 4 5 6 7
Siguran
Neprihvaen
1 2 3 4 5 6 7
Prihvaen
Neprijatan
1 2 3 4 5 6 7
Prijatan
Neiskren
1 2 3 4 5 6 7
Iskren
Nepoticajan
1 2 3 4 5 6 7
Poticajan
Nepravedan
1 2 3 4 5 6 7
Pravedan
MJERILA OCJENJIVANJA I OCJENE
DEFINICIJA

1. Uinak zadovoljava
zahtjevima u posebnoj
mjeri
2. Uinak u potpunosti
zadovoljava zahtjeve
3. Uinak uglavnom
zadovoljava zahtjevima
4. Uinak pokazuje
nedostatke, ali ipak
zadovoljava zahtjeve
5. Uinak ne odgovara
zahtjevima, osnovna
znanja nepotpuna,
nedostatci se ne mogu
ukloniti u dogledno
vrijeme
OCJENA

- odlian (5)

- vrlo dobar (4)

- dobar (3)

- dovoljan (2)


- nedovoljan (1)

VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA S OBZIROM
NA REAKCIJU UENIKA NA POSTAVLJENO PITANJE
REAKCIJA

Brza, tona

Sporija, ali bez pomoi uitelja

Sporija i uz pomo uitelja

Djelomina

Bez razmiljanja
OCJENA

odlian (5)

vrlo dobar (4)

dobar (3)

dovoljan (2)

nedovoljan (1)
VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA UENIKA
S OBZIROM NA KVALITETU ZNANJA)
KVALITETA ZNANJA

Izrazito opirna,tona, temeljita
i znanstveno utemeljena

Tona i opirna
Prosjena
Nepotpuna
Bez znanja
OCJENA

odlian (5)

vrlo dobar (4)
dobar (3)
dovoljan (2)
nedovoljan (1)
VRJEDNOVANJE USMENIH ODGOVORA UENIKA S
OBZIROM NA NAIN IZNOENJA ZNANJA I
ARGUMENTACIJU
NAIN IZNOENJA

Logian, argumentiran
Uglavnom logian, uvjerljiv, s
razumijevanjem
Logian u pojedinim
dijelovima
Openito zadovoljavajui
Bez razumijevanja
OCJENA

odlian (5)
vrlo dobar (4)

dobar (3)
dovoljan (2)
nedovoljan (1)
MOGUE GRANICE OCJENA PISMENOG
PROVJERAVANJA
OCJENA

Kod preteno vezanih
odgovora

5 90 100
4 77 - 89
3 64 - 76
2 50 - 63
1 manje od 50 %
% BODOVA

Kod preteno slobodnih
odgovora

5 86 100
4 71 85
3 56 70
2 42 55
1 manje od 42 %
Ljestvica ocjena

Dogovoren popis
nastavnikih
kompetencija

Mape i profili

Uvoenje novih
nastavnika u posao
(mentorska sluba)

Voenje dnevnika

Snimanje nastave.
Prikupljanje povratnih
informacija od kolega
koji ponekad mogu
doi na nastavu

Prikupljanje povratnih
informacija od
uenika
OCJENJIVANJE (VJERO)UITELJEVA
OSOBNOGA RADA