TERMINOLOKE

POSEBNOSTI HRVATSKOGA
FONOLOKOG NAZIVLJA
Gostujue predavanje
25.03.2014.
Institut za slavistiku
Sveuilita KarlFranz u Grazu

Marina Bergovec
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Zagreb

Fonoloko nazivlje dio jezikoslovnoga

nazivlja (znanstveni funkcionalni stil)

Nazivlje

terminologija
(lingvistika poddisciplina)

TERMINOLOGIJA
Postanak pojmova
Odnosi i veze meu njima

stvaranje pojmovnih

sustava
Opisi pojmova
Stvaranje definicija
Pridruivanje oznailaca pojmovima (nazivanje)

TERMINOLOGIJA
Odnosi izmeu objekta, pojma i oznaioca
Ustroj i stvaranje naziva
Usklaivanje naziva i pojma
Terminoloka leksikografija (baze podataka)

Tradicionalni pristup
terminologiji

Beka terminoloka kola

Eugen Wster (1898. 1977.)
POJA
M

DEFINICIJ
A

mjesto u pojmovnom
sustavu

NAZIV
5

Osnovna terminoloka naela

tradicionalnoga pristupa

Univocitiy ideal odnos izmeu pojma i oznaioca

jednoznaan
jedan pojam

jedan naziv

Pojmovi
Stalno mjesto u pojmovnome sustavu
Trajno pridruen naziv

Standardizacija
PRESKRIPTIVNOST
Sinonimija i polisemija iskljueni

Novi pogled na terminoloki

opis

Sociolingvistiki pristup
Svijet znanosti dinamian kategorije se
mijenjaju, nazivi mijenjaju znaenja
Polisemija, sinonimija i metaforika u
terminologiji mogui i dozvoljeni
Naelo prototipinosti umjesto jasnih i strogih
granica
DESKRIPTIVNOST (ne preskriptivnost)

Fonoloko nazivlje

fonoloki sustav hrvatskoga (i drugih) jezika

davno opisan i ustaljen

fonologija dio lingvistike koji nije

dinamian
(mogue) promjene opisi novootkrivenih
egzotinih jezika/dijalekata
Razvoj tehnologije bolji uvid u mjesto i nain
tvorbe pojedinih glasova

Struno nazivlje

JEDNOZNANOST
pojam

definicija

naziv

upuuju na isti pojam

Struno nazivlje

OPA PRIHVAENOST
struka (literatura, praksa)
obrazovanje (udbenici)

10

Hrvatsko fonoloko nazivlje

kratki pregled

Bari, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska

gramatika. Zagreb: kolska knjiga

Sili, Josip; Pranjkovi, Ivo. 2005. Gramatika

hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska knjiga

Jelaska, Zrinka. 2004. Fonoloki opisi

hrvatskoga jezika. Glasovi, slogovi, naglasci.
Zagreb: Sveuilina naklada.

11

Osnovna podjela glasova

SAMOGLASNICI SUGLASNICI

SAMOGLASNICI ili VOKALI SUGLASNICI ili

KONSONANTI

OTVORNICI ili VOKALI ZATVORNICI

12

Uloga u slogu

SAMOGLASNICI (SLOGOTVORNI GLASOVI)

SUGLASNICI (NESLOGOTVORNI GLASOVI)

SAMOGLASNICI SUGLASNICI

SAMOGLASNIK (SLOGOTVORNI, SILABINI

GLAS, SILABEM) SUGLASNIK
(NESLOGOTVORNI, NESILABINI GLAS)

13

Podjela prema MJESTU

TVORBE

USNENI SUGLASNICI
pbm vf

JEZINI SUGLASNICI

14

Podjela prema MJESTU

TVORBE

NEPANI (PALATALNI)
STRANJOTVRDONEPANI d
PREDNJOTVRDONEPANIlj nj j

NENEPANI (NEPALATALNI)
ISPRED TVRDOGA NEPCA
USNENI (LABIJALNI)
DVOUSNENI (BILABIJALNI) p b m
ZUBNOUSNENI (LABIODENTALNI)

vf

ZUBNI (DENTALNI) n t d c z s
NADZUBNI (ALVEOLARNI) r l

IZA TVRDOGA NEPCA (MEKONEPANI, VELARNI)

kgh

15

Podjela prema MJESTU

TVORBE

PREDNJONEPANI (PALATALNI)
d j lj nj

ZADNJONEPANI (VELARNI)
kgh

DVOUSNENI (BILABIJALNI)
bmp

ZUBNOUSNENI (LABIODENTALNI)
fv

ZUBNI (DENTALNI)

czs tdn

16

Podjela prema MJESTU

TVORBE

USNICI (BUKALI)
USNENICI (LABIJALI)
DVOUSNENICI (BILABIJALI) p b m
USNENOZUBNICI (LABIODENTALI) f v

ZUBNICI (DENTALI)

czs

DESNICI (ALVEOLARI) t d n r l

17

Podjela prema MJESTU

TVORBE

NEPANICI (PALATALI,
TVRDONEPANICI)
PREDNEPANICI (PRETPALATALI, POSTALVEOLARI,
GREBENICI) d
NEPANICI (PALATALI, PRAVI PALATALI,
PREDNJONEPANICI, PRETPALATALI) nj lj j

JEDRENICI (VELARI, MEKONEPANICI)

kgh

18

Podjela prema karakteru zapreke

(nainu prolaska zrane struje)

SONANTI

NOSNI SUGLASNICI (NAZALI) m n nj

TREPERAVI SUGLASNICI (VIBRANTI) r
BONI SUGLASNICI (LATERALI) l lj
SONANTNI SPIRANTNI SUGLASNICI v j

TEKUI
SUGLASNICI
(LIKVIDI)

19

Podjela prema karakteru zapreke

(nainu prolaska zrane struje)

UMNICI
ZATVORNI SUGLASNICI (OKLUZIVI, EKSPLOZIVI)
pbd tkg

POLUZATVORNI SUGLASNICI (AFRIKATE, SLIVENI,

SLOENI SUGLASNICI)
c d
TJESNANI SUGLASNICI (FRIKATIVI) f s z h

20

Podjela prema karakteru zapreke

(nainu prolaska zrane struje)
ZVONANICI (SONANTI)
UMNICI

l lj m n nj r v j

TJESNANI c f h s z
POLUZATVORNI d
ZATVORNI b d g k t d

PRASKAVI (EKSPLOZIVNI)

bdgk

PRASKAVONOSNI (NAZALNI) m n nj
PRASKAVOTJESNANI (AFRIKATNI, SLIVENICI)
c d

21

Podjela prema karakteru zapreke

(nainu prolaska zrane struje)

ZVONANICI (SONANTI)
NOSNICI (NAZALI) m n nj
PRIBLINICI (APROKSIMANTI)

v r l lj j

TREPTAJNIK
LATERALI
KLIZNIK

22

Podjela prema karakteru zapreke

(nainu prolaska zrane struje)

UMNICI (KONSONANTI, PRAVI

KONSONANTI, TURBULENTI, OPSTRUENTI)
TJESNANICI (FRIKATIVI, SPIRANTI) z s f h
ZAPORNICI (OKLUZIVI, ZATVORNI SUGLASNICI,
NEPRASKAVI ZAPORNICI, IMPLOZIVI) p t k b d g
PRASKAVCI (EKSPLOZIVI, PROTOTIPNI ZAPORNICI)

SLIVENICI (AFRIKATE, TRLJANI GLASOVI,

ZATVORNOTJESNANI, POLUZATVORNI) c d

23

Tekoe s podjelom nepanika

(Jelaska 2004.)

u hrvatskim gramatikama podjele se

donekle razlikuju
NEPANI j nj lj d

STRANJOTVRDONEPANI
NADZUBNOTVRDONEPANI
(prednjotvrdonepani)
PREDNEPANICI
GREBENICI

24

Tekoe s podjelom nepanika

PREDNJOTVRDONEPANI
SREDNJOTVRDONEPANI
nj lj j

NEPANICI
SVODNJACI

25

Tekoe s podjelom
usnika/nenepanika
nerazlikovanje zubnika i desnika
kari
tdn czs
zubni
r l n nadzubni
Brozovi
t d n l zubni
c z s r alveolarni (desnici)
Bari
t d n c z s zubnici
r l nadzubnici (alveolari)
Teak/Babi
t d n c z s zubnici
r l desnici

(Jelaska 2004.)

esto kao zubnodesnici ili

desnici
26

Samoglasnik/otvornik/vokal

samoglasnik : suglasnik
(prema ulozi u slogu)

suglasnik

konsonant

mogu biti i samoglasnici

(zvonanici r, l, n)
NESLOGOTVORNI
NESILABINI

27

Samoglasnik/otvornik/voka
l
samoglasnik
prototipni samoglasnici
su otvornici, ali mogu biti
i suglasnici uz zvonkije
vokale
dvanaestica)
SLOGOVNI GLAS
SILABEM

vokal (vowel)

otvornik

28

Vrste problema

Neujednaena podjela glasova

Sinonimija sinonimni nizovi

(bilabijali, dvousneni, dvousneni suglasnici,
usneni glasovi, dvousnenici)

Vieznanost jednog naziva

29

Vrste problema

Nazivi podreene i nadreene skupine se

izjednauju
Umjesto podreene koristi se naziv nadreene
skupine (usnenici umjesto dvousnenici).
Ne postoje razlikovni nazivi za podreenu i
nadreenu skupinu (konsonanti i pravi
konsonanti umjesto sonanti).

30

Rjeenja

Krenuti od pojma
nazivanju

preduvjet ispravnome

Sinonimne nazive razvrstati na preporuene,

doputene i nedoputene

U kolskoj uporabi jednolani hrvatski naziv i

posuenica koja se rabi u znanosti

U znanstvenoj uporabi (fonolozi, fonetiari, lingvisti)

poznavanje i prepoznavanje razliitih naziva
(literatura)
31

Naini stvaranja naziva

Kao i na drugim jezinim razinama

Preuzimanje iz stranih jezika (dorsum, afrikat,
aproksimant)
Tvorba
Prijenos znaenja
metaforizacijom (nepce: malo nebo; lea jezika;
hrbat jezika)
prevedenice (kruna: crown; otrica: blade)

32

Naini stvaranja naziva

TVORBA
PREFIKSACIJA
bezvunik; beumnik

SUFIKSACIJA
jedrenik; meuzubnik

33

Naini stvaranja naziva

OJEDNOLANJENJE
tekui suglasnik > tekunik

SLAGANJE
dvousnenik; jednoglasnik
polusloenice nepanodesniki (palatoalveolari)

34

Naela stvaranja i odabira naziva

(Jelaska, Novak 2006.)

Znaenjska i oblina jednoznanost i

sustavnost

Oblina uklopivost, tonost, jednostavnost

Znaenjska (sadrajna) jasnoa, slikovitost,

korisnost

35

Jednoznanost
Preporuka jednoznani nazivi
(jedan oblik
jedno znaenje)
Vieznanice (poliseme) razgraniiti

pr.: konsonanti : vokali

(zatvornici)
(otvornici)

(pravi) konsonant sonanti

(umnici)
(zvonanici)

36

Jednoznanost
Bliskoznanice (sinonime) razvrstati
(preporueni, doputeni, nedoputeni)
pr.:
Preporueni: zatvornik
Doputeni: konsonant
Nedoputeni: suglasnik

37

Sustavnost

Izrazna usklaenost
niz:
samoglasnici prijelazni suglasnici suglasnici
(Bari)
sustavnije bi bilo:
samoglasnici prijelaznici suglasnici

Ponekad novi naziv koji e popuniti prazninu

38

Tonost

Poklapanje temeljnoga znaenja s pojmom

na koji se odnosi
samoglasnik vokal
(vokali mogu biti i suglasnici uz zvonkije vokale
dvanaestica)
konsonant suglasnik
(konsonanti mogu biti i samoglasnici ako nisu
okrueni vokalima trn, monokl)

39

Jednostavnost

Prednost jednolanoga naziva umjesto

dvolanoga ili vielanoga
zatvorni suglasnici > zatvornici
sliveni suglasnici > slivenici

40

Slikovitost

Pomo u pamenju naziva glasova i bitnih

obiljeja
tjesnanik > tjesnac kroz koji prolazi zrana
struja
jedrenik > velar (velum = jedro), stranje
nepce
(metaforizacija)

41

Korisnost

Struniji i detaljniji pristup glasovima

vei broj glasova
Isti se glasovi mogu opisati s razliitih gledita.

Uspjenost ovisi o oblinoj i znaenjskoj

prikladnosti, opoj prihvaenosti,
pravodobnosti

42

Zakljuak

Razliiti pristupi velik broj istoznanih

naziva

Sreeno nazivlje preduvjet za uspjean

znanstveni razvoj i komunikaciju

Potrebno je:
Usustaviti postojee nazivlje
Ponuditi hrvatske nazive
Normativno hijerarhizirati

43

HVALA NA POZORNOSTI!

44

Literatura:

Bari, Eugenija, i dr. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: kolska

knjiga.
Bukovan, Dragica. 2009. Od teorije do prakse u jeziku struke.
Zagreb: kolska knjiga.
Hudeek, Lana; Mihaljevi, Milica; Vidovi, Domagoj. 2006. Sinonimni
parovi i nizovi u temeljnome lingvistikom nazivlju. Filologija 46-47,
101-122.
Jelaska, Zrinka. 2004. Fonoloki opisi hrvatskoga jezika. Glasovi,
slogovi, naglasci. Zagreb: Sveuilina naklada.
Jelaska, Zrinka; Novak, Ines. 2006. emu? Inanost glasovnoga
nazivlja. Filologija 46-47, 131-149.
Sili, Josip; Pranjkovi, Ivo. 2005. Gramatika hrvatskoga jezika.
Zagreb: kolska knjiga.
Temmerman, Rita. 2000. Towards New Ways of Terminology
Description - The Sociocognitive Approach. John Benjamins Publishing
Company.

45