Dr.

Alexander Metherell

ISUS KRIST:
REALAN IZVJEŠTAJ O MUCI

1
Je li Isusova smrt obična
Medicinski predstava, a
dokazi
njegovo uskrsnuće prijevara?

Mnogo puta tijekom povijesti

Kristovo uskrsnuće
pokušalo se
osporiti.
Jedni tvrde da je
pobjegao u Indiju
Drugi tvrde da je
pobjegao u Egipat 2
 Treći da se samo onesvijestio od
iscrpljenosti na križu ili da je
 dobio sredstvo od kojeg je samo
izgledao kao da je umro pa je
kasnije oživio od svježeg i
vlažnog zraka u grobu

 Navode se različite “urote”

3
 Ili da je Poncije Pilat primio mito kako bi
omogućio da Isusa skinu s križa prije
nego je izdahnuo
 … Teorija o nesvjestici i dalje cvate u
obliku urbanog mita. Pojavljuje se kad
god o uskrsnuću razgovaram s onima koji
su u potrazi za duhovnim.

4
  Što nam doista govore
dokazi?
 Što se doista dogodilo kod
raspeća?
 Što je kod Isusa bio uzrok
smrti?
 Postoji li uopće mogućnost
da je preživio sve te muke?
 Nadao sam se da će
medicinski dokazi pomoći
upravo pri rješavanju
takvih pitanja.

(STROBEL, Lee, Slučaj Isus, Barka, Zagreb, 2006. str. 212-224).

5
 Pokucao sam na vrata istaknutog liječnika koji je
opširno i intenzivno proučavao povijesne,
arheološke i medicinske podatke povezane sa
smrću Isusa Nazarećanina – iako se čini da, s
obzirom na činjenicu da je tijelo zagonetno
nestalo, nije provedena obdukcija.

6
 Metherella sam potražio jer
sam čuo
 da raspolaže medicinskim i
znanstvenim znanjem te
iskustvom potrebnim da
objasni raspeće.
 - o toj temi može razgovarati
precizno i objektivno, bez
emocija.

Dr. Alexander Metherell

7
 - diplomirao je medicinu (na sveučilištu
Miami, na Floridi)
 - doktorirao strojarstvo (na engleskom
sveučilištu Bristol),
 - govori znanstveničkom preciznošću.
 - dijagnostičar, član Američkog odbora za
radiologiju,
 djeluje i kao savjetnik Nacionalnog
instituta za srce, pluća i krv pri
Nacionalnom institutu za zdravlje u
Bethesdi, u saveznoj državi Maryland.
8
 Kao nekadašnji znanstvenik koji je
predavao na sveučilištu California, uredio
je pet znanstvenih naslova,
 pisao priloge za publikacije u rasponu od
časopisa Aerospace Medicine do Scientific
Americana.
 Njegova genijalna analiza stezanja mišića
objavljena je u The Physiologistu i u
Biophysics Journalu.

9
 Medicinski dokazi - uvod

 Dok je izlagao, Metherell je nastupao

znanstvenički rezervirano, govoreći
polagano i metodično, ne dajući uopće
znakove unutarnje uznemirenosti i
smireno opisujući užasne pojedinosti
Isusove smrti.

10
 Medicinski dokazi - uvod
 Što god da se događalo pod površinom,
koliko god ga kao kršćanina uznemirivalo
što govori o okrutnoj sudbini koja je
zadesila Isusa, sve je to uspijevao prikriti
profesionalnošću stvorenom zahvaljujući
desetljećima laboratorijskih istraživanja.
 Davao mi je samo činjenice, zbog kojih
sam, uostalom i proputovao pola zemlje.

11
 1. Mučenje pod križem
 Strobel: "Možete li mi opisati što
se točno dogodilo Isusu?" upitao
sam.
 Metherell. "Sve je počelo nakon
posljednje večere",
 "Isus je s učenicima otišao na
Maslinsku goru - točnije u
Getsemanski vrt. Ondje je, sjetit
ćete se, cijelu noć molio. Pritom
je predviđao događaje dana koji
je bio pred njima. Kako je znao
kolika je pred njim patnja,
posve je prirodno očekivao i
veliki psihološki stres."

12
 Mučenje pod križem
 Strobel: "Samo
trenutak ... upravo se
tu skeptici slavodobitno
smiješe", "U
evanđeljima stoji da je
u toj fazi iz njegove
kože umjesto znoja
počela izbijati krv. Nije
li to ipak plod malko • "Riječ je o stanju koje
prebujne mašte? Ne medicina poznaje pod nazivom
dovodi li to u pitanje hematidroza. Nije osobito
vjerodostojnost autora često, ali se povezuje s visokim
evanđelja?" Metherell : stupnjem psihološkog stresa.
"Nipošto".

13
 Mučenje pod križem

 "Pritom težak oblik tjeskobe uzrokuje oslobađanje

kemijskih tvari od kojih pucaju kapilare u znojnim
žlijezdama.
 Zbog toga u žlijezde ulazi malena količina krvi pa
znoj na površinu tako izlazi pomiješan s krvlju.
Nije riječ o nekoj većoj količini krvi, nego o vrlo,
vrlo malenoj količini."

14
 Mučenje pod križem

 Strobel: "Je li to još nekako utjecalo na

njegovo tijelo?"
 Metherell : "Zbog toga mu je koža postala
užasno osjetljiva, tako da je morala biti vrlo,
vrlo bolna kad ju je sutradan bičevao rimski
vojnik."

15
 Mučenje pod križem
 Strobel: "Recite mi,
kakvo je bilo to
bičevanje?"
 Metherell: "Poznato je
da su rimska
bičevanja bila užasno
okrutna. Obično je bila
riječ o trideset devet
udaraca bičem, no
često ih je bilo i više,
Rimski liktor – izvršitelj kazne ovisno o raspoloženju
vojnika s bičem.
16
 Mučenje pod križem
 Vojnik bi se služio bičem od ispletenih kožnih
remena u koje su bile upletene metalne kuglice.
Kad bi bič udario kožu, kuglice bi izazivale
modrice, nagnječenja ili kontuzije, koje bi se
otvorile nakon daljnjih udaraca. Bič je imao i
komadiće oštrih kostiju, koje bi duboko rezale
kožu.

17
 Mučenje pod križem
 Leđa bi nakon toga bila toliko
razrezana i izranjavana da su
se u dubokim porezotinama
katkad nazirali i dijelovi
kralježnice. Bič bi sustavno
zahvaćao sve od ramena do
križa, stražnjice i stražnjeg
dijela bedara. Užas."
 Metherell je načas zašutio.
 "Nastavite", rekao sam.

18
 Mučenje pod križem
 "Jedan liječnik koji je proučavao rimska
premlaćivanja rekao je: 'S nastavkom
bičevanja, porezotine bi prodirale i u donje
mišiće kostura i tako biste dobivali
uzdrhtale pruge raskrvarenog mesa.'
Povjesničar iz 3. stoljeća po imenu
Euzebije ovako je opisao bičevanje:
'Ogoljele su se kažnjenikove vene, i sami
mišići, tetive, a i utroba žrtve došla je na
vidjelo.'

19
 Mučenje pod križem
 Znamo da bi mnogi umrli od takvog
premlaćivanja i prije razapinjanja na križ.
U najmanju ruku, žrtva bi proživljavala
stravičnu bol i utonula u hipovolemički
šok."
 Metherell je upotrijebio meni nepoznat
medicinski izraz. "Što znači
hipovolemički šok?" upitao sam.

20
 Mučenje pod križem
 "Hypo znači 'ispod, nedovoljno',
 dok se vol odnosi na količinu, volumen,
 dok se emic na engleskome odnosi na
'krv', pa je tako hipovolemički šok stanje u
kojem osoba pati od posljedica gubitka
velike količine krvi", objasnio mi je liječnik.
 "A to ima četiri posljedice.

21
 Mučenje pod križem
 Kao prvo, srce ubrzava rad jer pokušava
tjerati krv koje nema.
 Kao drugo, pada krvni tlak, zbog čega
dolazi do nesvjestice i kolabiranja. Kao
treće, bubrezi ne stvaraju urin, kako bi
održali postojeći volumen.
 I kao četvrto, čovjek postaje užasno žedan
jer tijelo žudi za tekućinom koja bi
nadoknadila izgubljenu količinu krvi."

22
 Mučenje pod križem
 "Vidite li u evanđeljima dokaze za takvo stanje?"
 "Da, izvan svake sumnje", odgovorio je. "Isus je bio u
hipovolemičkom šoku dok je teturao cestom prema
Kalvariji i pritom nosio vodoravnu gredu križa. Na kraju
je kolabirao, a rimski je vojnik Šimunu naredio da
ponese križ umjesto njega.

23
 Mučenje pod križem

► Kasnije čitamo da je Isus

rekao 'Žeđam' i tada su mu
dali gutljaj octa.
► Zbog strašnih posljedica
tog premlaćivanja, uopće
nema sumnje da je Isus
već bio u teškom do
kritičnome stanju, čak i
prije no što su mu u
dlanove i stopala zarili
čavle."

24
 AGONIJA NA KRIŽU

► Koliko
god opis bičevanja bio stravičan,
znao sam da slijedi još odbojniji dio.

► Razlog je činjenica da povjesničari

jednoglasno tvrde da je Isus tog dana
preživio bičevanje i da su ga potom stavili
na križ - i upravo tu dolazimo do pravih
pitanja.
25
► Kad danas osuđene
zločince vežu za ležaj i
ubrizgavaju im otrov, ili za
drvenu stolicu i
podvrgavaju ih strujnom
udaru, sve se odvija u vrlo
kontroliranim okolnostima.
Do smrti dolazi brzo i
posve predvidivo.
► Mrtvozornik pomno
određuje trenutak u kojem
je nastupila smrt. Iz velike
blizine svjedoci prate sve,
od početka do završetka.

26
 AGONIJA NA KRIŽU
► No koliko je smrt bila
sigurna i pouzdana kad je
riječ o tom surovom,
polaganom i poprilično
nepreciznom načinu
smaknuća koji nazivamo
raspećem?
► Štoviše, većina ljudi točno
ne zna kako križ usmrćuje
žrtve. A bez stručnog
mrtvozornika koji bi
službeno potvrdio Isusovu
smrt, je li moguće da je
smrt izbjegao izmučen
i raskrvaren, ali ipak
živ?

27
 AGONIJA NA KRIŽU
► Sada sam se posvetio upravo tim temama.
"Što se dogodilo kad je došao na mjesto
raspeća?" upitao sam.
► "Ondje su ga vjerojatno položili, raširili mu
ruke i čavlima ih učvrstili za vodoravnu
gredu. Ta poprečna greda nazivala se
patibulum, i u to je vrijeme bila odvojena od
okomite grede, trajno postavljene u zemlju."

28
 • To mi je bilo teško
zamisliti. Trebao sam još
pojedinosti. "Kako su ih
Phalanges

učvrstili i gdje?"
• "Rimljani su se služili
klinovima dugačkima
Metacarpals

petnaestak centimetara.
Interossei dorsales

Abductor digiti quinti

Tendon from extensor

Njima su probijali ručne

carpi radialis longus
Carpus

Tendon from extensor

carpi radialis brevis

Tendon from extensor

pollicis longus Extensor carpi ulnaris

zglobove", rekao je
Tendons from extensor
digitorum communis and
extensor digiti quinti proprius

Radius

Ulna

HAND, ANTERIOR VIEW

Metherell i prstom
pokazao mjesto na dva-tri
centimetra ispod lijevog
dlana. "Samo trenutak",
prekinuo sam ga. "Mislio
sam da su mu čavlima
probili dlanove. Tako je
na svim slikama. Štoviše,
riječ je o uobičajenu
simbolu koji prikazuje
raspeće."
29
• "Klinovi ili šiljci išli su kroz
zapešće", ponovio je
Metherell. "Bio je to čvrst Phalanges

položaj zahvaljujući
kojem dlan ostaje
nepomičan. Da su
probijali dlanove, zbog
težine tijela koža bi
pucala i tijelo bi palo s
Metacarpals

križa. Stoga su šiljke Interossei dorsales

Abductor digiti quinti

zabijali u zapešće, iako Tendon from extensor

carpi radialis longus
Carpus

se ono u tadašnjem Tendon from extensor

carpi radialis brevis

jeziku smatralo dijelom

Tendon from extensor
pollicis longus Extensor carpi ulnaris

Tendons from extensor

digitorum communis and
extensor digiti quinti proprius

šake. Radius

Ulna

HAND, ANTERIOR VIEW

30
 AGONIJA NA KRIŽU
Važno je shvatiti i da je takav klin
najčešće prolazio mjestom kojim
prolazi središnji živac. Riječ je o
najvećem živcu koji vodi do šake, a
takav čavao nedvojbeno bi ga
prekinuo."
Budući da poznajem tek osnove
anatomije, nije mi bilo posve jasno
što to znači. "O kakvoj je boli riječ?"
upitao sam.
31
 AGONIJA NA KRIŽU
"Recimo to ovako",
Brain

Cerebellum
Cranial nerves

odgovorio je. Esophagus

Cervical nerves

"Znate kakvu bol

Lungs Spinal cord

Heart
Thoracic nerves

osjetite kad se
Radial nerve

Liver Stomach
Median nerve
Pancreas

negdje slučajno
Ulnar nerve Lumbar nerves

Large intestine

Small intestine

udarite u lakatnu
Sacral nerves

Bladder

kost? Tu je zapravo
riječ o jednom Sciatic nerve

drugom živcu.
Takav je slučajan Tibial nerve

udarac vrlo bolan.

32
NERVOUS SYSTEM
 AGONIJA NA KRIŽU
Sad zamislite da kliještima stišćete i
izokrećete taj živac", rekao je,
pritom naglašavajući riječ stišćete i
okrećući zamišljena kliješta. "Iskusili
biste bol sličnu onome što je osjećao
Isus."
Lecnuo sam se i stao se meškoljiti od
nelagode.

33
"Bol je bila krajnje nepodnošljiva", nastavio je.
"Štoviše, doslovce neopisiva riječima. Za nju su
morali izmisliti novu riječ: excruciare. U
doslovnome smislu korijen tog izraza znači 's
križa'. Promislite malo: morali su stvoriti novu
riječ jer u jeziku nije bilo izraza kojim bi se
opisala intenzivna patnja i bol koju čovjek osjeća
kad je razapet na križu.
34
Gredu su potom postavili na okomiti držač
i tako podignuli Isusa na križ te mu
šiljcima probili stopala i tako ga učvrstili za
okomiti dio. Pri tom su mu, dakako,
stradali živci u stopalima, tako da je bol i u
tom slučaju bila sličnog intenziteta."
Tendon from
peronaeus longus Peronaeus brevis
(extends under foot
to base of 1st
metatarsal)
Tibia
Soleus

Tendon from Extensor digitorum longus and

gastrocnemius peronaeus tertius

Talus Extensor digitorum brevis

Calcaneus

Abductor hallucis and

flexor hallucis brevis Cuboid Metatarsals Phalanges 35
 AGONIJA NA KRIŽU
Zgnječeni i prekinuti živci već su
sami po sebi užasna stvar, no mene
je zanimalo kako je na Isusa
djelovalo to što je visio s križa.
"Kako je to opterećivalo njegovo
tijelo?"

36
Metherell je odgovorio ovako: "Kao
prvo, ruke su mu se odmah razvukle,
vjerojatno za petnaestak centimetara u
duljinu, a oba se ramena iščašila - to je
moguće odrediti jednostavnim
matematičkim jednadžbama.

37
Tako je ispunjeno starozavjetno
proročanstvo iz 22. psalma, u kojem
se raspeće predviđa stotinama
godina prije samog događaja i gdje
stoji: 'Sve mi se kosti rasuše.'"
Kao voda razlih se, sve mi se kosti rasuše; srce mi posta poput voska,
topi se u grudima mojim.
Grlo je moje kao crijep suho, i moj se jezik uz nepce slijepi: u prah
smrtni bacio si mene.
Opkolio me čopor pasa, rulje me zločinačke okružile. Probodoše mi
ruke i noge,
sve kosti svoje prebrojiti mogu, a oni me gledaju i zure na me.
Haljine moje dijele među sobom i kocku bacaju za odjeću moju.
Ps 22,15/19
38
 UZROK SMRTI
Metherell je vrlo zorno dočarao bol na
početku raspeća.
No mene je zanimalo što u završnici
prekida život žrtve raspeća jer je riječ o
pitanju presudnom za odgovor na pitanje
je li smrt moguće odglumiti ili izbjeći.
Stoga sam se izravno raspitao o uzroku
smrti.

39
 UZROK SMRTI
 "Kad čovjek visi tako,
u okomitu položaju,"
odgovorio je
Metherell, "raspeće je
u biti užasno bolno,
usporeno umiranje od
gušenja.

40
UZROK SMRTI
 Razlog leži u tome što
pritisak na mišiće i
dijafragmu prsa dovodi u
položaj udaha. U biti, da
bi ispustio zrak, čovjek se
mora pridignuti nogama,
kako bi na trenutak
smanjio napetost mišića.
Pritom čavao prolazi kroz
stopalo i na kraju se
zaustavlja uz tarzalne
kosti.

41
 UZROK SMRTI
 Nakon što je ispustio
zrak, čovjek bi se morao
malo opustititi i ponovno
udahnuti. Za izdah bi se
ponovno morao
pridignuti, krvavim leđima
derući po grubom drvu
križa. To bi tako trajalo
sve dok ga ne bi obuzela
potpuna iscrpljenost pa
se više ne bi mogao
pridizati i disati.
42
 Kad uspori disanje,
čovjek upada u
takozvanu respiratornu
acidozu - ugljični dioksid Lung

u krvi razlaže se kao Pulmonary artery

ugljikova kiselina, zbog

Heart

Alveolar capillaries Left atrium

čega se povećava
Right atrium

Pulmonary veins
Left ventricle

kiselost krvi.
Right ventricle

 To u završnici dovodi do
poremećaja ritma srca.
Zapravo, uz toliko
nepravilan rad srca, Isus
bi znao da je došao
trenutak smrti te u tom
trenutku izgovoriti: "Oče,
u ruke tvoje predajem
duh svoj", nakon čega je PULMONARY SYSTEM

umro od srčanog aresta."

43
 Nikada ranije nisam čuo toliko
jasno objašnjenje smrti na križu.
 Međutim, Metherell još nije
završio.
 Još i prije nego što je umro - a to
je također važno - zbog
hipovolemičkog šoka srce mu je
neprestano ubrzano radilo, što je
također dalo prilog zatajenju srca,
rezultirajući skupljanjem tekućine u
membrani oko srca, što se naziva
perikardijalnom efuzijom, kao i oko
pluća, a to je takozvana pleuralna
efuzija."

44
 "Zašto je to važno?"
 "Zbog toga što se dogodilo kad je do njega
došao rimski vojnik koji mu je, poprilično
uvjeren da je Isus mrtav, u područje slabina, s
desne strane, zario koplje. Vjerojatno je riječ o
desnoj strani. To ne znamo pouzdano, ali po
opisu se čini da je po svoj prilici riječ o desnoj
strani, između rebara.

45
 UZROK SMRTI
 Izgleda da je koplje prošlo kroz desno
plućno krilo i zarilo se u srce pa je, kad je
vojnik izvukao koplje, iz tijela izišlo i nešto
tekućine - perikardijalne i pleuralne efuzije.
Ta je tekućina prozirna, poput vode, a za
njom je istekla velika količina krvi, što u
svom evanđelju navodi svjedok Ivan."

46
 UZROK SMRTI
 Ivan vjerojatno nije imao pojma zašto vidi i
krv i prozirnu tekućinu - laik poput njega to
nikako ne bi očekivao. Ipak, Ivanov je opis
dosljedan s očekivanjima suvremene
medicine. U prvi mah čini se da to pridaje
vjerodostojnost Ivanu kao svjedoku.
Međutim, činilo se da u svemu postoji i
velik nedostatak.

47
 UZROK SMRTI
 Izvadio sam Bibliju i potražio Evanđelje po
Ivanu, 19,34. "Samo trenutak, doktore",
pobunio sam se. "Kad pomno pročitate
Ivanove riječi, uvidjet ćete da je vidio da iz
tijela izlaze 'krv i voda'. Riječi je hotimice
naveo tim redom. No, prema vašem
prikazu, prva bi iz tijela izišla bistra voda.
Riječ je o važnom razmimoilaženju."

48
 UZROK SMRTI
 Metherell se blago nasmiješio. "Nisam
stručnjak za grčki," rekao je, "no prema
onima koji dobro poznaju taj jezik,
redoslijed riječi u starom grčkome jeziku
nije se nužno određivao prema slijedu, već
prema važnosti. Kako je krvi bilo daleko
više nego vode, znači da bi bilo logično da
Ivan prvo spominje krv."

49
 UZROK SMRTI
 Priznao sam da je to moguće, ali sam to
ipak zapamtio kao nešto što još moram
kasnije potvrditi. "U kakvom je u toj fazi
stanju bio Isus?" upitao sam.
 Metherell me pogledao izravno u oči.
Odgovorio je krajnje odlučno i uvjereno.
"Nema ni najmanje sumnje da je Isus bio
mrtav."

50
 ODGOVOR SKEPTICIMA

 Činilo se da dokazi u cijelosti potkrjepljuju

tvrdnje dr. Metherella. No bilo je još
pojedinosti kojima sam se htio pozabaviti -
preostala je i još jedna osjetljiva točka u
njegovu prikazu koja bi vrlo lako potkopala
vjerodostojnost biblijskoga prikaza.

51
 "U evanđeljima stoji da su vojnici slomili noge dvojici koju su
razapeli s Isusom", rekao sam. "Zašto?"
 "Ako su željeli ubrzati smrt - a s obzirom na blizinu šabata i
Pashe, židovski vođe to su svakako htjeli riješiti prije zalaska
Sunca - Rimljani su se vjerojatno poslužili željeznom šipkom
ili kratkim rimskim kopljem i tako žrtvi slomili potkoljenice.
Čovjek se tako ne bi mogao pridizati da diše, a do smrti zbog
gušenja došlo bi za samo nekoliko minuta.

52
 ODGOVOR SKEPTICIMA
 Dakako, u Novom zavjetu
piše da Isusu nisu prebili
noge jer su vojnici već
zaključili da je mrtav pa su
to samo potvrdili kopljem.
Riječ je o još jednom
ispunjenju starozavjetnog
proročanstva o Mesiji:
«Nijedna mu se kost neće
slomiti."

53
 Ponovno sam ga prekinuo. "Neki su pokušali baciti sumnju na prikaze u
evanđeljima, napadaj ući priču o raspeću", rekao sam. "Primjerice, u
jednom davnom članku u Harvard Theological Reviewu zaključuje se kako
postoji 'nevjerojatno malo dokaza da su čavlima probijali stopala osobe na
križu.' Umjesto toga, stoji u članku, žrtvi su ruke i noge za križ vezivali
konopcima Ne mislite li da to dovodi u pitanje vjerodostojnost
novozavjetnih prikaza?"

54
 ODGOVOR SKEPTICIMA
 Dr. Metherell pomaknuo se tako da je sad
sjedio na rubu naslonjača. "Ne," odgovorio je,
"jer je arheologija utvrdila da je korištenje
čavala, ili šiljaka, povijesna činjenica - iako
nedvojbeno priznajem da su se ponekad
koristili i konopci."
 "Koji su dokazi za to?"

55
 ODGOVOR SKEPTICIMA
 "Godine 1968. arheolozi su u Jeruzalemu pronašli
ostatke približno trideset petero Židova koji su umrli
tijekom ustanka protiv rimske vlasti, negdje oko 70.
g. Jedna žrtva, po svemu sudeći, čovjek se zvao
Yohanan, bila je razapeta. U njegovu stopalu pronašli
su sedamnaest centimetara dugačak čavao, uz
komadiće maslinova drva s križa. Riječ je o izvrsnoj
arheološkoj potvrdi ključne pojedinosti u opisu
raspeća."

56
 ODGOVOR SKEPTICIMA
 Svaka čast, pomislio sam. "No još jedna prijeporna pojedinost
odnosi se na stručnost Rimljana u utvrđivanju Isusove smrti",
istaknuo sam. "Ti su ljudi bili vrlo primitivni kad je riječ o
shvaćanju medicine, anatomije i tako dalje - kako znamo da
nisu jednostavno pogriješili kad su ustvrdili da Isus više nije
živ?"

57
 ODGOVOR SKEPTICIMA
 "Priznajem da ti vojnici nisu studirali
medicinu. No sjetite se da su bili stručnjaci
za ubijanje - to im je bio posao i odrađivali
su ga vrlo dobro. Bez imalo sumnje znali su
kad je netko mrtav, a to zapravo doista nije
tako strašno teško utvrditi.

58
 ODGOVOR SKEPTICIMA
 Osim toga, kad bi zatočenik nekim slučajem
pobjegao, smaknuli bi za to odgovorne vojnike,
tako da su i te kako imali motiva biti posve
sigurni da su sve žrtve pri skidanju s križa doista
mrtve."

59
 ZAVRŠNI ARGUMENT

Pozivajući se na povijest, medicinu, arheologiju, čak i

rimska vojna pravila, Metherell je pokrio sve eventualne
rupe: Isus nikako nije mogao s križa sići živ. Ipak, još
sam ga malko pritisnuo. "Postoji li ikakva mogućnost -
bilo kakvi izgledi - da je Isus sve to nekako
preživio?"

60
 ZAVRŠNI ARGUMENT
Metherell je odmahnuo glavom i uzdignuo
prst, naglašavajući riječi.
"Aposlutno ne", rekao je. "Sjetite se da je
još prije početka razapinjanja bio u
hipervolemičkom šoku od silnog gubitka
krvi. Nikako nije mogao odglumiti smrt jer
čovjek ne može dugo glumiti da ne može
disati. Osim toga,

61
 ZAVRŠNI ARGUMENT
koplje koje su mu zarili u srce u svakom bi
slučaju definitivno riješilo stvar. A Rimljani se
nisu htjeli izložiti opasnosti od toga da i sami
poginu zbog previda, u slučaju da se on izvuče
živ."
"Dakle," rekao sam, "kad vam neki kažu da se
Isus možda samo onesvijestio na križu ... "
"Kažem im da je to nemoguće. Riječ je o
maštovitoj teoriji bez uporišta u činjenicama.

62
 ZAVRŠNI ARGUMENT

I unatoč tome, još nisam bio posve spreman

odustati od iste teme. lako sam znao da ću time
možda naljutiti i uzrujati sugovornika, rekao sam:
"Pretpostavimo da se nekako dogodilo
nemoguće i da je Isus na neki način preživio
raspeće.
63
 ZAVRŠNI ARGUMENT
Recimo da je uspio pobjeći iz platnenog
ovoja, ukloniti divovski kamen s ulaza u
grob te proći pokraj rimskih vojnika koji su
ondje stražarili. U kojem bi stanju, s
medicinskog stajališta, bio u trenutku kad
je pronašao učenike?"

64
 ZAVRŠNI ARGUMENT
Metherell nije bio odviše voljan priključiti se toj
igri. "Ponavljam," naglasio je, sad već nešto
energičnije, "nema teorije da je preživio križ.

65
 ZAVRŠNI ARGUMENT
Ali da se to nekako i dogodilo, kako bi
hodao ako su mu stopala bili probijena
čavlima? Kako bi se ubrzo zatim pojavio
na putu za Emaus, hodao kilometrima i
kilometrima? Kako bi se služio rukama,
onako istegnutima i iščašenima? Nemojte
smetnuti s uma i da je na leđima imao
velike rane te ranu od koplja u prsnom
košu."
66
 ZAVRŠNI ARGUMENT
U tom je trenutku načas zašutio. Nešto mu
je kliknulo u glavi i sad je već bio pripravan
iznijeti završni argument koji će definitivno,
jednom za svagda, probosti srce teorije o
nesvjestici. Riječ je o argumentu koji nitko
nije uspio pobiti još otkako ga je 1835.
iznio njemački teolog David Strauss.

67
 ZAVRŠNI ARGUMENT
"Čujte," rekao je Metherell,
"čovjek u takvu stanju nikako ne bi mogao
nadahnuti učenike da šire glas o tome kako je
Gospodar života koji je nadvladao smrt.

68
ZAVRŠNI ARGUMENT
Shvaćate što želim reći?
Nakon tako užasnih muka
i zlostavljanja, uz
katastrofalan gubitak krvi
i traumu, izgledao bi
toliko jadno da ga učenici
ni slučajno ne bi slavili
kao nekoga tko je
čudesno pobijedio smrt.
Žalili bi ga i pokušavali
izliječiti.

69
 ZAVRŠNI ARGUMENT
Stoga je upravo
apsurdno misliti da su
sljedbenici, ako im se
ukazao u tako užasnu
stanju, osjetili potrebu
da utemelje i šire
pokret na temelju
nade da će i oni
jednom uskrsnuti u
takvom obliku.
Jednostavno nema
teorije ... "

70
PITANJE ZA SRCE

 Uvjerljivo i majstorski,
Metherell je svoju
argumentaciju iznio
tako da nije ostavio
mjesta ni tračku
sumnje. Pritom se
usredotočio isključivo
na pitanje "kako";
kako su Isusa
smaknuli tako da je
smrt bila apsolutno
sigurna?
71
 PITANJE ZA SRCE
 No dok smo dovršavali razgovor,
učinilo mi se da nešto ipak
nedostaje. Upoznao sam se s
njegovim znanjem, no nisam došao
do njegova srca. I tako sam, kad
smo već stajali i rukovali se na
rastanku, osjetio potrebu da
postavim i pitanje "zašto".

72
 PITANJE ZA SRCE
 "Prije nego što pođem, dopustite da
vas upitam još nešto. Zanima me vaše
mišljenje ... ne stručno, medicinsko,
ne znanstvena procjena, već nešto iz
srca."
 Osjetio sam kako njegovi obrambeni
mehanizmi pomalo popuštaju.
 "Da", rekao je, "recite, a ja ću
pokušati odgovoriti."
73
 PITANJE ZA SRCE
 "Isus se hotimice izložio čovjeku koji
ga je izdao, nije se opirao
privođenju, nije se branio na suđenju
- bilo je očito da se svojevoljno
podvrgava onome što ste nazvali
ponižavajućim mučenjem uz
neviđenu bol. Zanima me zašto. Što
jednog čovjeka uopće može nagnati
da pristane na takvu kaznu?"
74
 PITANJE ZA SRCE
• Alexander Metherell - ovaj put čovjek, a ne
liječnik - očito je tražio odgovarajuće riječi.
• "Iskreno govoreći, mislim da običan čovjek to ne
bi bio u stanju učiniti i podnijeti", odgovorio je na
kraju. "No Isus je znao što se sprema i bio je
voljan to izdržati jer nas je jedino tako mogao
otkupiti ­služeći kao naša zamjena i plaćajući
smrtnom kaznom koju smo mi zaslužili pobunom
protiv Boga. To je bio smisao njegove misije
dolaska na Zemlju."
75
PITANJE ZA SRCE
• I nakon tih riječi slutio
sam da Metherellov
nesmiljeno racionalan,
logičan i organiziran
um nastoji svesti moje
pitanje na najtemeljniji
odgovor koji dalje nije
moguće reducirati.

76
 PITANJE ZA SRCE
• "Stoga, kad pitate koji su mu bili motivi,"
zaključio je, "eto ... čini mi se da se
odgovor može sažeti u jednu riječ -
ljubav."
• Dok sam se automobilom udaljavao od
njegove kuće, upravo mi je taj odgovor
neprestano odzvanjao mislima.

77
• Dok sam se automobilom udaljavao od njegove
kuće, upravo mi je taj odgovor
neprestano odzvanjao mislima.
78