MIKRO I MAKRO EKONOMSKE

OSNOVE MEUNARODNE RAZMJENE

MAKROEKONOMSKI AGREGATI
1) Bruto domai proizvod (GDP)
BDP=Mt+Am+NsV
Mt- materjalni troak
Am- amortizacija
NsV- novoostvarena vrijednost
Izraava sumu finalnih dobara i usluga
tokom nekog vremenskog perioda ( obino
godinu dana) u jednoj zemlji.
Za dalju analizu je bitno

Rei da se GDP rasporeuje na

- linu potronju ( C)
- dravnu ili javnu potronju ( G)
Investicije ( I)
Poev od 2001 WB i IMF umjesto GDP
koriste GNI.
DOMAI PROIZVOD

DP= BDP MT= Am+ NsV

Domai proizvod ini suma finalnih dobara.

ZANEMARENE SU USLUGE!
Nacionalni dohodak

ND= DP Am=NsV
Predstavlja novoostvarenu vrijednost
MODEL ZATVORENE I OTVORENE
EKONOMIJE
Y( domai proizvod)= C+I+G
Y( domai proizvod)= C+I+G+(X-M)
DETERMINANTE SPOLJNE
TRGOVINE
Proizvoaev viak je ukupno dobit ili prihod koji
proizvoai dobijaju iznad onoga koliko ih kota
da bi se neko dobro 8 proizvod, roba) proizvelo.
Npr. Proizvoa bi mogao prodati proizvod za 3$,
trina cijena tog proizvoda je 5$. Proizvoaev
viak je 2$.
Potroaev viak je ukupna korisnost ili
vrijednost koju potroa dobija iznad onoga to
plaa za proizvod. Npr. Za neki proizvod je
spreman da plati 9 $, a proizvod kota 5$.
Njegov viak je 4$.
Determinante uvoza i izvoza

Veliina uvoza zavisi od:

- veliine domae proizvodnje i
nacionalnog dohotka
-relativnih cijena domaih i inostranih
proizvoda
Deviznog kursa (primjer devalvacija)
Izvoz zavisi od istih faktora kao i uvoz.
Rastui i opadajui prinosi
Zakon rastuih prinosa zasniva se na injenici da
se koritenjem veih sredstava za rad ( npr. Vei
kotlovi, vea transportna sredstva) omoguava
ostvarivanje veih uinaka za 20, 50 ili 100%., a
da pri tome utroak radne snage ili energije ne
mora rasti u istom omjeru.
ZAKON OPADAJUIH PRINOSA: JEDNA ZEMLJA
E U CILJU PROIZVODNJE DODATNE KOLIINE
JEDNOG PROIZVODA, MORATI KORISTITI SVE
VIE RADA U ODNOSU NA PRETHODNO
POTREBAN.
Proizvodna funkcija

Proizvodna funkcija je jednaina koja

pokazuje zavisnost obima (koliine)
proizvodnje u zavisnosti od doprinosa
pojedinih faktora proizvodnje.
Q=f( L, K)
Krivulja proizvodnih mogunosti
Krivulja proizvodnih mogunosti pokazuje kako
se dobro Y transformie u dobro X transferom
proizvodnih resursa iz proizvodnje dobra Y u
proizvodnju dobra X. Zato se ova kriva zove i
krivulja transformacije.
dX/dY- granina stopa transformacije pokazuje
za koliko jedinica se mora smanjiti proizvodnja
dobra Y da bi se oslobodili proizvodni faktori za
proizvodnju DODATNE JEDINICE PROIZVODA X.
 Krivulja transformacije se jo zove i
oportunitetni troak jer pokazuje da se
troak poveavanja proizvodnje dobra X
moe izraziti u veliini smanjenja
proizvodnje dobra Y.
IZOKVANTE

Izokvante predstavljaju razliitu

kombinaciju dvaju proizvodnih faktora,
npr. rada-L i kapitala- K u proizvodnji
odreenog nivoa proizvodnje.
Ona je krivulja koja spaja sve take koje
predstavljaju razliite kombinacije ulaganja
faktora proizvodnje radi ostvarenja
jednake koliine proizvodnje.
Izgled izokvante
Krivulja indiferencije- Vilfredo
Pareto
Linija indiferencije pokazuje razliite mogunosti
potronje dva posmatrana proizvoda sa
mogunou razliitih kombinacija izbora i sa
jednakim zadovoljenjem potreba.
Oblik krivulje indiferencije rezultat je stope
supstitucije meu proizvodima.
Definisanje preferencije potranje zavisi od
dohotka. ( grafikon)
Engelova linija pokazuje kako se mijenja
potronja pri promjeni dohotka.
Razlozi za spoljnu trgovinu
Ponuda, tranja i ravnotena cijena

Nacrtati grafikon