Glagoli

• glagoli su promjenjive riječi, izriču radnju

stanje i zbivanje.
• gramatička obilježja: vrijeme, lice, broj
• osobine glagola: glagoli po vidu,
glagoli po prijelaznosti
 Infinitiv
• neodređeni oblik glagola.
• nastavci: -ti, -ći.
• primjer: letjeti, pisati, pjevati... ići, moći,
naći...
• dopuna glagolu, dio predikata:
Želim gledati film. On će pjevati.
 Osobine glagola
• glagoli po vidu - iskazuje trajanje radnje
- nesvršeni, svršeni,
dvovidni
• vidski parovi: plivati-preplivati, čitati-pročitati
• glagoli po prijelaznosti –
radnja može prijeći na imenicu u
akuzativu uz koju stoji
- prijelazni, neprijelazni, povratni
 Glagolski pridjevi
• pridjevi nastali od glagola
• trpni: -n, -na, -no, -ni, -ne, -na (-t, -en, -jen)
• radni: -o, -la, -lo, -li, -le, -la
• glasovne promjene: jotacija, vokalizacija
- gledati
trpni: gledan, gledana, gledano
gledani, gledane, gledana
radni: gledao, gledala, gledalo
gledali, gledale, gledala
 Glagolske imenice
• imenice nastale od glagola
infinitiv + -nje, -će
glagolski pridjev trpni + -je

• primjer: trčanje, igranje, pjevanje, sviranje,

maštanje, plaćanje...
Sadašnje
glagolsko
vrijeme
 Prezent
• sadašnje jednostavno glagolsko vrijeme
• nastavci za 1. lice jednine:
-am, -im, -em, -jem
glasovne promjene: jotacija, palatalizacija
Primjer: gledati
1. gledam 1. gledamo
2. gledaš 2. gledate
3. gleda 3. gledaju
 Prošla
vremena
 Perfekt
• složeno glagolsko vrijeme kojim izričemo
prošlost, a tvori se od nenaglašenog
prezenta pomoćnog glagola biti i
glagolskog pridjeva radnog.

• krnji perfekt – perfekt bez pomoćnog

glagola biti.
On se (je) igrao.

 Primjer: gledati

1.gledao/gledala sam 1.gledali/gledale smo

2.gledao/gledala si 2.gledali/gledale ste
3.gledao/gledala je 3.gledali/gledale su
 Aorist
• prošlo svršeno jednostavno glagolsko vrijeme,
tvori se samo od svršenih glagola.
• nastavci:
1. pogleda-h 1. narast-oh
2. pogleda- / 2. narast-e
3. pogleda- / 3. narast-e
1. pogleda-smo 1. narast-osmo
2. pogleda-ste 2. narast-oste
3. pogleda-še 3. narast-oše
 Imperfekt
• prošlo jednostavno nesvršeno glagolsko
vrijeme, tvori se samo od nesvršenih
glagola.
• tvorba imperfekta:
prezentska osnova + nastavci
-ah, -jah, -ijah
• glasovne promjene: jotacija, jotacija s
umetnutim l 
Primjer: gledati

1. gled-ah
2. gled-aše
3. gled-aše
1. gled-asmo
2. gled-aste
3. gled-ahu
 Pluskvamperfekt
• pretprošlo glagolsko vrijeme, izriče radnje
koje su se dogodile prije svih prošlih
radnji. Tvori se od perfekta ili imperfekta
glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
glavnog glagola.


• Primjer: gledati
• 1. način
1. bio/bila sam gledao/gledala
2. bio/bila si gledao/gledala
3. bio/bila je gladao/gledala

1. bili/bile smo gledali/gledale

2. bili/bile ste gledali/gledale
3. bili/bile su gledali/gledale
• 2. način

1. bijah gledao/gledala
2. bijaše gledao/gledala
3. bijaše gledao/gledala

1. bijasmo gledali/gledale
2. bijaste gledali/gledale
3. bijahu gledali/gledale
Buduća vremena
 Futur prvi
• složeno buduće glagolsko vrijeme. Sastoji
se od prezenta pomoćnog glagola htjeti i
infinitiva glavnog glagola.

• Primjer: gledati
1. ću gledati 1. ćemo gledati
2. ćeš gledati 2. ćete gledati
3. će gledati 3. će gledati
 Futur drugi
• složeno predbuduće glagolsko vrijeme,
izriče radnje koje su se dogodile prije svih
budućih radnji. Tvori se od svršenog
prezenta pomoćnog glagola biti i
glagolskog pridjeva radnog.


• Primjer: gledati

1. budem gledao/gledala
2. budeš gledao/gledala
3. bude gledao/gledala
1. budemo gledali/gledale
2. budete gledali/gledale
3. budu gledali/gledale
Glagolski
načini
 - imperativ
- kondicional prvi
- kondicional drugi

• glagolski načini izriču odnos govornika

prema radnji izrečenoj glagolom.
 Imperativ
• glagolski način kojim izričemo zapovjed,
molbu, poticaj, opomenu ili zabranu.
Imperativ možemo prepoznati po
uskličniku na kraju rečenice koja je njim
izrečena. 1. lice jednine ne postoji.
U 3. licu jednine i množine u tvorbi
imperativa dodaje se čestica neka.


• Primjer: gledati

1. - 1. Gledajmo!
2. Gledaj! 2. Gledajte!
3. Neka gleda! 3. Neka gledaju!
 Kondicional prvi i drugi
• kondicional je glagolski način kojim se
izriče želja, pogodba ili mogućnost.
• kondicional prvi tvori se od glagolskog
pridjeva radnog i aorista pomoćnog
glagola biti. Izriče želje u sadašnjosti.
• kondicional drugi tvori se od kondicionala
prvog pomoćnog glagola biti i glagolskog
pridjeva radnog. Izriče želje u prošlosti.
• Primjer: gledati
Kondicional prvi
1. bih gleda-o/la
2. bi gleda-o/la
3. bi gleda-o/la

1. bismo gleda-li/le
2. biste gleda-li/le
3. bi gleda-li/le
 Vrste predikata

•
 Glagolski predikat
• predikat – glavni dio rečenice; izrečen je
glagolom u nekoj glagolskoj osobi.
Odgovara na pitanje: što netko radi.
• Ana svira klavir.
 Imenski predikat
• Predikat izrečen pomoćnim glagolom biti i
imenskom riječi. (imenice, pridjevi,
zamjenice, brojevi). Izriče kakav je subjekt.

On je učenik. Djeca su vrijedna. Lopta je

naša. Mi smo prvi.
 Rečenice prema predikatu
- jednostavne rečenice (jedan predikat)
a) neproširena: Brod plovi. Plovi.
b) proširena: Veliki brod mirno plovi.
- složene rečenice (dva i više predikata)
Veliki brod plovi i snažno siječe valove.
- neoglagoljene rečenice, bespredikatne
rečenice (bez predikata)
Miris jeseni. Dobar dan! Vatra!
Prezentaciju izradila: Rea Smrekar, 6.a