MEĐUNARODNA

EKONOMIJA
Prof.dr Dijana Grahovac
E-mail: dijana.grahovac@univerzitetps.com
UVOD U MEĐUNARODNU EKONOMIJU
OSNOVNI POJMOVI O RAZVOJU SVJETSKE
PRIVREDE

Postoji privreda svake pojedine zemlje, svjetska privreda i

međunarodna ekonomija.
Privreda pojedine zemlje je privreda bilo koje zemlje u svijetu,
velike, srednje ili male. Privreda obuhvata kompletnu privrednu
strukturu, faktore razvoja i privredni sistem svake pojedinačne
zemlje. Svjetska privreda predstavlja zbir privreda svih
pojedinačnih zemalja u svijetu. Međunarodna ekonomija
predstavlja privrednu saradnju između svih zemalja svijeta,
odnosno onaj dio privrede koji nastaje po osnovu privredne
saradnje (ekonomskih odnosa) između svih zemalja u svijetu,
bilateralno i multilateralno.
FAKTORI RAZVOJA SVJETSKE PRIVREDE

Ekonomsku snagu određene zemlje možemo mjeriti veličinom teritorije,

brojnošću stanovništva, bogatstvom prirodnih izvora, ljudskim resursima,
stepenom tehnološkog razvoja, razvijenošću privredne strukture, visinom
dohotka i sl. Važna je raspoloživost faktora proizvodnje kao i da li se oni koriste
prema zahtjevima produktivnosti i ušteda. Najuspešnije su zemlje koje stalno
usavršavaju radnu snagu kroz sistem obrazovanja i koje koriste tehnološki
progres.
Moć i iz nje izrasla konkurencija, definiše položaj svake zemlje u svijetu, a
glavni faktori ekonomske moći su BDP, ukupno i po stanovniku, obim i stanje
tekućeg bilansa i stepen zaduženosti zemlje prema drugim zemljama u svijetu,
uključenost u svjetsku privredu kao i opšta privredna stabilnost. Dugoročna
konkurentska prednost gradi se na osnovu resursa i sposobnosti. Sami resursi,
posmatrani izolovano, nisu produktivni bez dobre organizacije i menadžmenta
(npr. Japan, Nigerija, Venezuela...).
Međunarodna ekonomija je naučna disciplina koja se bavi
proučavanjem zakonitosti u međunarodnoj razmjeni proizvoda,
odnosno roba.

Pod robom podrazumijevamo proizvode, usluge, rad, kapital,

novac, devize, informacije, tehnologiju. Međunarodna ekonomija
proučava teorije razmjene, platni bilans, trgovinski bilans,
međunarodne finansije, tipologiju, morfologiju i strukturu
svjetskog tržišta, međunarodne integracije...
• Međunarodna trgovina (svi oblici spoljnotrgovinskog poslovanja)
Međunarodna trgovina predstavlja razmjenu dobara i usluga koje tom
prilikom prelaze međunarodno priznate granice ili teritorije.

• Međunarodne finansije
Medjunarodne finansije predstavljaju sve vrste plaćanja i prenosa
finansijskih sredstava izmedju pravnih i fizičkih lica različitih zemalja.
TEORIJE MEĐUNARODNE
TRGOVINE
MERKANTILIZAM
KLASIČNA TEORIJA
NEOKLASIČNA TEORIJA
ALTERNATIVNE TEORIJE
RAĐANJE SVJETSKE TRGOVINE
• Stoljećima seljaci sa sjevera Evrope tokom hladnih, dugih zima
nisu mogli održati više od nekoliko grla stoke pa su većinu krda
morali zaklati.
• Začinima se konzerviralo meso.
• Začini su se nabavljali od arapskih trgovaca koji su ga na svojim
devama, kroz pustinju dopremali u Ormuz, Aden i Aleksandriju.
• Arapi su u zamjenu htjeli samo jednu stvar; zlato.
• U Evropi je zlata bilo vrlo malo
 MERKANTILIZAM
• EVROPA, 1500. DO 1750.
• KARAKTERISTIKE PERIODA:
• PLEMENITI METALI (ZLATO, SREBRO) KAO NOVAC
• PERIOD RAZVOJA MEĐUNARODNE TRGOVINE
• CILJ: POVEĆANJE DRŽAVNOG BOGATSTVA (mjereno količinom novca,
tj. zlata i srebra).
• NAČINI POSTIZANJA CILJA:
• PRONALAŽENJEM RUDNIKA SREBRA I ZLATA
• POROBLJAVANJEM I PLJAČKANJEM DRUGIH NACIJA
• OSTVARENJEM SPOLJNOTRGOVINSKOG SUFICITA (X>M).
MERKANTILIZAM
• Treba prikupiti što više zlata i srebra
• Poticati vanjsku trgovinu jer je ona važnija od unutrašnje
• Poticati proizvodnju (obrte) koji proizvode za izvoz
• Poticati natalitet: više radnika, seljaka, vojnika
• Država treba intervenisati radi ostvarivanja ovih ciljeva

• Merkantilizam je nacionalan i ksenofoban jer neka zemlja može

ostvariti prosperitet samo na štetu druge
DOBA MERKANTILIZMA
• Pronaći novi put do zemlje zlata, bisera i mirođija
• Bartolomej Diaz, više slučajno, natjeran burom nego li namjerom,
stigao 1487. do rta Dobre Nade, (pomorski put za Indiju)
• Vasco da Gama 1498. do Kalkute
• Portugalac Pedro Alvarez Cabral 1500. otkrio Braziliju
• Cortez između 1519. i 1521. osvaja Meksiko
• Pizarro 1532. osvaja carstvo Inka – Peru
• Magelan 1519. prvi put morem oko svijeta.
• Vanjska trgovina najvažnije sredstvo za postizanje ciljeva
merkantilističke politike
• “Vanjska trgovina stvara bogatstvo, bogatstvo moć, moć čuva našu
trgovinu i religiju” (Josiah Child)
• “Merkantilizam je teorija bogaćenja naroda putem nagomilavanje
plemenitih kovina” (August Dubois)
MERKANTILIZAM
• Obradivo zemljište koristiti u potpunosti
• Mineralna bogatstva eksploatirati
• Riblji fond očuvati

Kolonije koristiti za
• - plasman robe
• - prikupljanje poreza
• - eksploataciju resursa
• - regrutaciju vojnika
 MERKANTILIZAM
• VODILI SU POLITIKU POVEĆANJA IZVOZA:
• NISKIM CIJENAMA PROSTE RADNE SNAGE
• ZABRANAMA IZVOZA MAŠINA I TEHNOLOGIJE

• UVOZ SU OGRANIČAVALI:
• CARINAMA,
• KVOTAMA,
• OSTALIM UVOZNIM BARIJERAMA

• Merkantilizam je oblik praktične državne politike

 KRITIKA MERKANTILIZMA

• MERKANTILIZAM = EKONOMSKI NACIONALIZAM:

OBEZBJEĐIVANJE PREDNOSTI ZA NACIONALNU
PRIVREDU NA RAČUN PRIVREDA DRUGIH ZEMALJA.
OBOGATITI SE NA RAČUN DRUGIH ZEMALJA PUTEM
SPOLJNE TRGOVINE.
 KRITIKA MERKANTILIZMA

KRITIKE MERKANTILIZMA SU DALI LIBERALISTI (Dejvid Hjum, Adam Smit i slijedbenici):

1. SPOLJNOTRGOVINSKI SUFICIT (i deficit) JE NEODRŽIV NA DUGI ROK (DEJSTVO

AUTOMATSKOG MEHANIZMA URAVNOTEŽENJA)

POVEĆANJE
KOLIČINE PAD
RAST CENA IZVOZA, UKLANJANJE
SUFICIT NOVCA U
(INFLACIJA RAST SUFICITA
OPTICAJU
UVOZA

Obrnuto je sa spoljnotrgovinskim deficitom

 KRITIKA MERKANTILIZMA
2. SVJETSKO BOGATSVO NIJE KONSTANTNO, VEĆ SE
MOŽE UVEĆAVATI MEĐUNARODNOM PODJELOM
RADA I MEĐUNARODNOM TRGOVINOM.

BOGATSTVO SE MJERI PROIZVODNJOM I

POTROŠNJOM, A NE KOLIČINOM NOVCA.
KLASIČNE TEORIJE MEĐUNARODNE TRGOVINE

• TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

 TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI
• Adam Smit (1723-1790): “Bogatstvo naroda“(1776)

• “Obračunao” se sa merkantilističkim stavovima

• Istakao prednosti međunarodne podjele rada i specijalizacije
• “nevidljiva ruka tržišta”
• Pošto su prirodno usklađeni lični i zajednički interesi nema
potrebe da se država miješa u ekonomski život.
ADAM SMITH (1723 – 1790)
- Profesor Moralne filozofije.
- “Teorija moralnih osjećaja” (1759.)
- “Njutn društvenih znanosti!”
- Upravitelj carina za Škotsku
Uzroci nacionalnog bogatstva:
1. Podjela rada, povećava produktivnost a time i bogatstvo ( ukazuje
također na prirodnu upućenost ljudi na suradnju s drugim ljudima s
ciljem zadovoljenja vlastitih potreba u većoj mjeri)
- tržište određuje količinu proizvodnje i način podjele rada .
- novac je potreban za funkcionisanje tržišta
2. Lični razvoj i prosperitet, lični interes je vrhovni i glavni poticaj
ekonomskim aktivnostima pojedinca.
Napustio evolucionistički pristup
-Prihvatio racionalističku šemu
-Odbacuje merkantilistički pogled na svijet
“zavisnosti o trgovini”
-Izvor bogatstva je domaća proizvodnja, a ne zlato
-“Laissez faire” ( Turgot)
-“Višak proizvoda” (Quesnay)
-Uticaj Davida Humea (“Ekonomske rasprave”
Nevidljiva ruka vs. Državna intervencija
•Sloboda nužni i dovoljni uslov sreće i blagostanja pojedinca i
zajednice
 TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

Temelji se na radnoj teoriji vrijednosti:

- rad je jedini proizvodni faktor
- rad je homogen (ne postoji više vrsta rada)
- cijenu neke robe određuje količina rada utrošena u proizvodnji te
robe
• Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka
druga, kaže se da ona ima APSOLUTNU PREDNOST u
proizvodnji te robe.

• Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada u proizvodnji

jedinice proizvoda, ili alternativno, proizvedenom količinom po
jedinici vremena.

• Zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji nekog proizvoda ako

za njegovu proizvodnju troši manje rada, tj. ukoliko za isto vrijeme
proizvodi veću količinu proizvoda.
 TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

• Države bi trebalo da se specijalizuju u proizvodnji i da izvoze

onaj proizvod u kome imaju apsolutnu prednost u odnosu na
druge države. Tako se povećava svjetsko i nacionalno
bogatstvo.
 MODEL
TABELA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI
(Moguća proizvodnja za određeno vrijeme)

tekstil pšenica

ili
A 10 2

ili
B 2 10

PROIZVODNE MOGUĆNOSTI ZAVISE OD:

•PRIRODNIH FAKTORA
•STEČENIH VJEŠTINA
 ZATVORENE PRIVREDE:
svaka zemlja mora proizvoditi oba proizvoda
TABELA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

tekstil pšenica
A 10 2
B 2 10

• PRETPOSTAVKA: POLOVINA VREMENA SE TROŠI NA PROIZVODNJU JEDNOG, A

DRUGA POLOVINA NA PROIZVODNJU DRUGOG PROIZVODA
TEKSTIL PŠENICA TEKSTIL PŠENICA

A 5 1 A 5 1
B 1 5 B 1 5

TABELA PROIZVODNJE TABELA POTROŠNJE

 OTVORENE PRIVREDE:
zemlje se specijalizuju, a zatim razmjenjuju proizvode
• ZEMLJA SE SPECIJALIZUJE U PROIZVODNJI ONOG PROIZVODA GDJE IMA
APSOLUTNIH PREDNOSTI
TABELA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI
tekstil pšenica
A 10 2
B 2 10

• Zemlja A je 5 puta produktivnija u proizvodnji tekstila, a zemlja B u proizvodnji pšenice.

Zemlja A ima apsolutne prednosti u proizvodnji tekstila, a zemlja B u pšenici.
TABELA PROIZVODNJE SA SPECIJALIZACIJOM
TEKSTIL PŠENICA

A 10 /
B / 10
 TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

ZAKLJUČAK:
MEĐUNARODNA SPECIJALIZACIJA I MEĐUNARODNA
TRGOVINA DONOSE KORISTI SVIM ZEMLJAMA KOJE U
TOME UČESTVUJU.
PROIZVODNJA I POTROŠNJA SU VEĆI U SLUČAJU
OTVORENIH NEGO U SLUČAJU ZATVORENIH EKONOMIJA.
 TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
• Dejvid Rikardo (1772-1823.):
"Načela političke ekonomije i oporezivanja", 1817.

• Postoji li motiv za međunarodnu trgovinu između dvije zemlje

ukoliko jedna od njih ima apsolutne prednosti u svim proizvodima?

• Apsolutno zaostajanje - situacija u kojoj zemlja nema apsolutnu

prednost ni u jednom proizvodu
 TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
TABELA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI:
TEKSTIL PŠENICA

A 4 8
B 2 6

• Zemlja A ima apsolutnih prednosti u oba proizvoda. Pod pretpostavkom da jednako utrošeno vrijeme rada vrijedi
isto, odnos cijena u zemlji A je:
1m TEKSTILA = 2 kg PŠENICE, ili
1 kg PŠENICE = 0,5 m TEKSTILA.

• Takođe, kažemo da je oportunitetni trošak 1 m tekstila u zemlji A jednak 2 kg pšenice, tj. da je trošak 1 kg
pšenice jednak 0,5 m tekstila.

• Oportunitetni trošak proizvodnje jedinice nekog proizvoda je količina drugog proizvoda koja se za to
vrijeme mogla proizvesti.
 TABELA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI:

TEKSTIL PŠENICA

A 4 8
B 2 6

• Zemlja B nema apsolutnih prednosti ni u jednom proizvodu. Pod pretpostavkom da jednako

utrošeno vrijeme rada vrijedi isto, odnos cijena u zemlji A je:
1m TEKSTILA = 3 kg PŠENICE, ili
1 kg PŠENICE = 0,33 m TEKSTILA.

• Takođe, kažemo da je oportunitetni trošak 1 m tekstila u zemlji A jednak 3 kg pšenice, tj. da

je trošak 1 kg pšenice jednak 0,33 m tekstila.

• Oportunitetni trošak proizvodnje jedinice nekog proizvoda je količina drugog

proizvoda koja se za to vrijeme mogla proizvesti.
• ODNOSI CIJENA, TJ. OPORTUNITETNI TROŠKOVI SE RAZLIKUJU
MEĐU ZEMLJAMA!
1 m TEKSTILA = 1 kg PŠENICE =

A 2 kg pšenice 0,5 m tekstila

B 3 kg pšenice 0,33 m tekstila

• Tekstil je relativno jeftiniji u zemlji A, a pšenica u zemlji B.

• Zemlja A ima komparativne prednosti u proizvodnji tekstila, a zemlja B u

proizvodnji pšenice.
• Zemlja koja ima apsolutnih prednosti u oba proizvoda ima komparativne
prednosti u onoj proizvodnji gdje je njena prednost veća.

• Efikasnost proizvodnje tekstila u zemlji A je 2 puta veća nego u zemlji B

(4/2), a u proizvodnji pšenice 1,33 puta (8/6) veća nego u zemlji B.

• Zemlja bez apsolutnih prednosti ima komparativne prednosti u onoj

proizvodnji gde je njeno apsolutno zaostajanje manje.

• Efikasnost proizvodnje pšenice u zemlji B je 1,33 puta manja nego u zemlji

A, a u proizvodnji tekstila 2 puta manja nego u zemlji A.
• Kada god postoje razlike u cijenama (tj. u oportunitetnim
troškovima) među zemljama, isplati se specijalizacija i
međunarodna trgovina.

• Zemlja bi trebalo da se specijalizuje i da izvozi onaj proizvod

u kome ima komparativne prednosti (nižu cijenu, tj. niži
oportunitetni trošak).
-Heckscher-Ohlinov model
- Intrasektorska razmjena
- Teorija životnog ciklusa
- Kravis, Linder
 HECKSCHER-OHLINOVA TEORIJA

- Heckscher-Ohlin teorema

- Teorema o izjednačavanju cijena proizvodnih faktora (Heckscher-Ohlin-

Samuelson: HOS- teorem)
• Zemlja će izvoziti dobro u čijoj se proizvodnji
intenzivnije koristi relativno obilniji, a time i jeftiniji,
proizvodni faktor, a uvoziti će dobro u čijoj se
proizvodnji koristi, u zemlji, relativno oskudniji
proizvodni faktor.
Pretpostavke:
- 2 zemlje, 2 robe, 2 proizvodna faktora
- Obe zemlje koriste istu proizvodnu tehnologiju
- Dobro X je radno intenzivno a Y je kapitalno intenzivno dobro u
obe zemlje
- Oba dobra u obe zemlje se proizvode u uslovima konstantnih
prinosa
- Dolazi do nepotpune specijalizacije u obe zemlje
Pretpostavke:
- Preferencije potrošača su iste u obe zemlje
- Postoji savršena konkurencija na tržištu dobara i proizvodnih
faktora u obe zemlje
- Potpuna mobilnost proiz faktora unutar zemlje i potpuna
nemobilnost među zemljama
- Nema transportnih troškova, carina niti drugih prepreka slobodnoj
trgovini
- Postoji potpuna zaposlenost proizvodnih faktora u obe zemlje
- Međunarodna razmjena je uravnotežena u obe zemlje
Međunarodna razmjena će dovesti do izjednačavanja
relativnih i apsolutnih cijena homogenih proizvodnih
faktora u zemljama sudionicima međunarodne razmjene
 LEONTIJEVLJEV PARADOKS

Testiranje Heckscher-Ohlinove teorije na primjeru SAD.

Zaključak:
SAD izvozi radno intenzivne proizvode, a uvozi kapitalno intenzivne
proizvode što je u suprotnosti s H –O teorijom
“Uključivanje SAD u međunarodnu podjelu rada temelji se na
radnointenzivnoj proizvodnji. Drugim riječima ova zemlja
pribjegava vanjskoj trgovini da bi štedjela kapital, a riješila
se viška rada, a ne obrnuto. Široko rasprostranjeno mišljenje
da privreda SAD, u usporedbi sa ostalim zemljama
karakteriše relativno obilje kapitala, i relativna oskudica
rada, pokazalo se pogrešnim. U stvari, istina je obrnuta.”
Kritika:
- Trebao je provesti analizu samo “traded goods sector”, a ne
cjelokupnu privredu
- Američki izvozni sektor upošljava veći kvalifikacijski i obrazovni
nivo i malo poljoprivrednog rada
- Plate u izvoznim sektorima su veće od nacionalnog nivoa
Leontijev je u uspoređivao:

- Faktorsku intenzivnost
američkog izvoza
i
- Faktorsku intenzivnost
supstitucije američkog uvoza
 INTRASEKTORSKA RAZMJENA
Efekt specijalizacije ogleda se u karakteru razmjene :
INTERSEKTORSKA ili
INTRASEKTORSKA razmjena
Uzroci intrasektorske razmjene
(Intra-Industry Trade IIT)

- Klasifikacija proizvoda (voće, doradni poslovi)

- Transportni troškovi (malogranični promet građevinskim
materijalima)
- Diferencijacija proizvoda (monopolistička konkurencija)
- Ekonomija obima
NOVIJE TEORIJE VANJSKE TRGOVINE

- Kravisova teorija

- Linderova teorija

- Teorija životnog ciklusa

KRAVISOVA TEORIJA

Strukturu vanjske trgovine određuje “raspoloživost” dobara.

Dobra koja nisu “raspoloživa” u zemlji će se uvoziti
Razlozi za “neraspoloživost” dobara su:
- Prirodni resursi i
- Inovacije
•Uvoz je posljedica elastičnosti vanjske ponude
i neelastičnosti domaće ponude
•Kod izvoza je obrnuto. Razlog je u održavanju
izvozne konkurentnosti većom stopom
tehničkog napretka od stope tehničkog
napretka u istim sektorima u inostranstvu
LINDEROVA TEORIJA
Razlikuje trgovinu primarnih i industrijskih proizvoda
Trgovina primarnim proizvodima određena je prirodnom
raspoloživošću dobara.
Trgovina industrijskim proizvodima funkcija je:
- Tehnološke superiornosti
- Menadžerskih vještina
- Ekonomije obima,… itd
Veličina vanjske trgovine industrijskim proizvodima određena je
sličnošću struktura tražnje zemlje izvoznice i zemalja uvoznica
PITANJA?
HVALA ZA
PAŽNJU!