ADA PROJEKT - „Građevinska akademija”

GREEN JOB – Specijalist za obnovljive izvore

energije II
Modul: 3
Energetska optimizacija zgrada

ALEKSANDAR GREGURIĆ
 EPBD-SMJERNICA 2002/91 EC
ENERGETSKA IZVEDBA ZGRADA
 SMJERNICA JE DONESENA NA TEMELJU
ISKUSTAVA IZ PROVEDENIH SMJERNICA
93/76 EEC- POZNATE KAO SAVE I i II
 Specific Action on Vigorous Energy
Efficiency
 SAVE-VIGOROUS-SNAŽAN
 PILOT PROGRAMI
 GOSPODARSKI
RAZLOZI DONOŠENJA SMJERNICE
 potrošači u zgradarstvu predstavljaju 40% od
ukupne potrošnje
 fosilna goriva se pretežito uvoze u Europu i u
dogledno vrijeme se pretpostavlja iscrpljivanje
izvora s stalnim povećavanjem cijena
 Politički:
 smjernica umanjuje mogućnost ucjena i
usklađuje ponudu s potražnjom i cijenu
fosilnih goriva, postupnim uvođenjem
obnovljivih izvora (bio-masa, sunčeva
energija i sl.) usporednim osiguranjem
gospodarskih podobnosti za njihovu
upotrebu
 osim navedenoga, spoznajom da je
Europa uglavnom izgrađena i da je u
domaćem gospodarstvu građevinska
operativa i posebno proizvodnja
građevinskih materijala u ozbiljnim
izazovima, posebnim novčanim i drugim
podobnostima premošćuje se taj
problem s istovremenim zapošljavanjem
većeg broja stručnih radnika
 Temeljem te smjernice nameće se obveza štednje svih
vrsti energije u zgradarstvu i za postojeće zgade i za
nove zgrade.
 Smjernica utvrđuje pet bitnih elemenata koji će se
primjenjivati:
 zajednički postupci za proračune energetskih
karakteristika zgrada
 primjena minimalnih normi energetske učinkovitosti za
postojeće zgrade i potrebe rekonstrukcija
 primjena minimalnih normi energetske učinkovitosti za
nove zgrade
 uvođenje Energetskih iskaznica za sve izgrađene zgrade
s valjanošću 10 godina.
 redoviti nadzor i ocjenjivanje sustava za grijanje i
hlađenje.
 Smjernica prvenstveno upućuje na
energetska svojstva zgrada, naglasak je na
cjelovitom sustavu i cjelokupni dizajn
zgrade, a posebno obuhvaća toplinsku
zaštitu, grijanje, klimatizaciju, rasvjetu,
korištenje obnovljivih izvora.
 Za postojeće zgrade dana je donja granica za
obvezu ustanovljavanja Iskaznica veličina
zgrade od 1000 m2 i više.
 U čl 3 Smjernica obvezuje izradu
metodologije za izračunavanje energetske
učinkovitosti u zgradama.
 Energetska učinkovitost zgrade mora biti
izražena na transparentni način i može
uključivati i indikator emisije CO2.
Ustanovljeno je, da od ukupne emisije CO2
na zgradarstvo otpada 725 Mt/a. Mogući cilj
je smanjivanje te emisije primjenom
Smjernice za 50%.
 Da bi se uspostavila provedba smjernice, prije donošenja
normi CEN/TC 247 izdaje normu N544c kao podršku provedbe
Smjernice (EPBD). Norma dobiva naziv “Umbrella document
“
 U izradi pratećih normi preradu postojećih i donošenje novih
normi koje proizlaze iz Smjernice uključeni su slijedeći
odbori:
 CEN/TC 89 Toplinska svojstva zgrada i sastavnica zgrada
(odgovara HZN/TO 163)
 CEN/TC 156 Ventilacija u zgradama (odgovara HZN/TO 541)
 CEN/TC 169 Svjetlo i rasvjeta (odgovara HZN/TO E34 M)
 CEN/TC 228 Sustavi grijanja u zgradama (odgovara HZN/TO
541)
 CEN/TC 247 Automatika zgrada, kontrola i upravljanje
sustavima u zgradama(odgovara HZN541
 METODOLOGIJA ZA IZRAČUNAVANJE ENERGETSKIH
KARAKTERISTIKA ZGRADA
ENERGETSKA NADGLEDANJE
KARAKTERISTIKA – ZAHTJEVI EP ISKAZNICA SUSTAVA

NOVE ZGRADE DIO 4,5 DIO 7 DIO 8,9

GL. REKONSTRUKCIJA DIO 4,6

postupci, sadržaj, format

ENERGETSKA ISKAZNICA
ZGRADA SUSTAVI GRIJANJA
WI-1 SA KOTLOVIMA
EK razina procedura za preporučene mjere
štednje energije WI-5
NAČIN ISKAZA ENERGETSKE
KARAKTERISTIKE
WI-3
ISPORUČENA ENERGIJA SUSTAVI
ZA KORIŠTENJE U KLIMATIZACIJE
ZGRADAMA – POSTUPCI
ukupna energija i/ili CO2 ZA PREPORUČENE
MJERE ZA ŠTEDNJU
WI-6
SVEUKUPNO KORIŠTENJE
ENERGIJE, PRIMARNA ENERGIJA ENERGIJE
CO2 EMISIJA SUSTAVI
WI-4c VENTILACIJE
WI-2

energija po nosiocu energije WI-30

UKUPNA ISPORUČENA ENERGIJA ZA
KORIŠTENJE U ZGRADI
WI-4A

energija po nosiocu
energije, po funkciji
POTREBE ENERGIJE POTREBE ENERGIJE
POTREBE ENERGIJE
ZA RASHLADNI SUSTAV ZA SUSTAV GRIJANJA
ZA VENTILACIJU
WI 20/21
WI-12 WI-7/8/9/10
potrebna energija građevine
POTREBE ENERGIJE
ZA RASVJETU KORIŠTENJE ENERGIJE ZA GRIJANJE I
WI-13 HLAĐENJE PROSTORA – POJEDNOSTAVLJENI
unutarnji POSTUPCI
izvori WI-14
POTREBE ENERGIJE ZA KORIŠTENJE ENERGIJE ZA GRIJANJE I
POTROŠNU TOPLU VODU HLAĐENJE PROSTORA – TEMELJNI UVJETI
WI-11 I POSTUPCI VALIDACIJE
WI-17
međusobna
ovisnost
UNUTARNJE TEMPERATURE LJETI
PASIVNO HLAĐENJE
WI 27/28
 TC 156 VENTILACIJA U ZGRADAMA
iskaznica i za mikroklimatske uvjete u zgradama
 veličina sustava od 12.000 W -čl.9 - EPBD
 jasno se daje na znanje da energetska učinkovitost
ne predstavlja ograničavanje i smanjivanje uvjeta
boravka u zgradama nego naprotiv zbog sve većeg
vremena što ljudi provode u zatvorenim prostorima i
primjenom automatske regulacije pouzdano se
osigurava kakvoća zraka, temperatura, vlaga i buka
u unutrašnjosti zgrade, kao temeljni preduvjet
gradnje od pamtivijeka
 Norma u dijelu 1 određuje način proračuna ukupnog
korištenja energije u zgradama- ona se obvezno
iskazuje u Iskaznici
 U drugom dijelu daje se način proračuna za dobavljenu
energiju u zgradi i to za dobavu energije za grijanje i
hlađenje prostora, za potrošnu toplu vodu i za rasvjetu
 Treći dio norme daje dva načina proračuna,
pojednostavljeni i detaljni, za grijanje i hlađenje.
 U četvrtom dijelu daju se norme podrške posebno za
toplinsku zaštitu zgrada, ventilaciju i infiltraciju,
sunčevu zaštitu i sl.
 Peti dio norme daje načine provjere, mjerenja i
izdavanje Iskaznice za energetsku učinkovitost zgrade.
 Svi proračuni energetske potrošnje u zgradama rade
se na osnovi godišnje potrošnje pojedinih sustava u
zgradi. Posebni postupci proračuna za potrebe
energije i učinkovitost sustava se provode za pojedine
sustave i to-
 sustave s kotlovima i grijalicama
 sustave s dizalicama topline
 sustave grijanja sunčevom energijom
 ocjenu podobnosti malih kogeneracijskih sustava
 ocjenu podobnosti kvalitetnih područnih toplana
 sustavi korištenjem biomase
 sustave za pripremu potrošne tople vode
 sustave ventilacije uključujući provjetravanja
i infiltraciju
 postupci proračuna za energetsku potrošnju
ventilacijskih sustava
 u posebnu grupu normi spadaju norme za
preglede i mjerenja za kotlove i centralna
grijanja
 postupke ispitivanja ventilacije i klimatizacije
 AUTOMATSKA KONTROLA SUSTAVA

 Norma - CEN/TC247 PREN W/22 metode

proračuna poboljšanja energetske
učinkovitosti primjenom integriranog sustava
automatskog upravljanja zgradom.
Za potrebe proračuna zgrade se na odgovarajući
način dijele prema obliku i namjeni:
a - različite obiteljske zgrade
b - stambene zgrade s više stanova
c - uredi
d - obrazovna zdanja
e - bolnice
f - hoteli i restorani
g - sportske dvorane
h - trgovine i veletrgovine
i - ostale zgrade koje troše energiju
Sve su norme u provedbi donošenja u EU i u pridruženim
članicama, te će se donošenjem početi
provoditi i u Hrvatskoj.
Opseg normi koje se mijenjaju, dopunjuju, ili se izrađuju
nove norme broji preko 80 normi iz navedenih područja
pojedinih tehničkih odbora. Norme se označuju kao glavne za
provedbu smjernice i podržavajuće, da se smjernica u
potpunosti provodi. Glavne norme su označene za područje
proračuna potrošnje energije i za isporučenu energiju zgradi,
te se na temelju tih vrijednosti izdaje tehnička iskaznica
pojedine zgrade
Podržavajuće norme su norme toplinske zaštite, sunčevog
zračenja i norme koje se odnose na unutarnju mikroklimu i
kakvoću zraka kao i za vanjske klimatske uvjete.
Polazećl od člnjenice da su zgrade i sustavi u
njima integralno rješenje arhitektonske,
građevlnske, strojarske i elektrotehničke struke i
da svaka grupa koja nudl određeno rješenje za
zgradu na osnovl projektnog zadatka postavlja
koncepciju koja će se reallziratl kroz Ideju
odnosno glavnl projekt, predloženo se rješenje
smatra osnovnim za daljnju analizu. Projekt
zgrade mora biti u skladu sa zahtjevima
TPRUETZZ.
 Zahtjevi za nove i postojeće zgrade:
l> Zahtjevi za
potrošnju energije u zgradama grijanim na temperaturu
18°C i više l> Zahtjevl za potrošnju
energije u zgradama grijanim na temperaturu 12°C<\<18°C
l> Zahtjevi za ogranićenja
zrakopropusnosti omotača zgrade, ventiliranje prostora
zgrade l> Zahtjevl za minimalnu toplinsku
zaštltu i toplinske mostove
> Zahtjevi za kondenzaciju
vodene pare na površini građevnog dijela zgrade

 Da bi se dokazala tehnićka, ekološka i
ekonomska opravdanost primijenjenih
sustava potrebno je
 provesti analizu prednosti koje donose
odabrana rješenja i to kroz potrebne
količine energije i emisije CO₂.
 Ekonomsku opravdanost treba pokazati
kroz cijenu investicije za pojedinu varijantu,
ukoliko za to postoje dostupni podaci.
 Sve varijante moraju zadovoljiti minimalne
zahtjeve sto znači da pojedine izračunate
potrebne energije moraju biti najmanje u
granicarna propisanim TPRUETZZ, ili bolje
od toga.
 Što su manji toplinski gubici zgrade odnosno
viši stupanj toplinske zaštite, to je veća
mogučnost primjene obnovljivih energetskih
izvora. Ovdje dolazi do izražaja potreba
integralnog projektiranja i razmatranja
energetskih sustava zgrade u najranijoj fazi
projektiranja. Prije same analize tehničkih
sustava zgrade potrebno je u suradnji svih
projektanata donijeti odluku o stupnju toplinske
zaštite projektirane zgrade.

 Podaci za studiju
 Zgrada prema veličini i namjeni
 Karakteristike lokacije zgrade -klimatska zona,
meteorološki podaci, vanjska projektna temperatura,
broj stupanj dana grijanja
 Predviđeni ili postojeći sustavi za: » Grijanje »
Hlađenje » Venlilaciju » Klimatizaciju » Pripremu
potrošne tople vode (PTV) » Rasvjetu
Energenti: potrebno je navesti predvi đene ili
postojeće energente » Fosilna goriva »
Biogoriva
 Električna energija
 Moguće korištenje skupne daljinske
opskrbe ili otpadne topline iz privrednih i
drugih izvora
 5. Primijenjeni sustavi obnovljivih izvora:
» Sunčevi sustavi za grijanje i PTV
» Fotonaponski sustavi
» Kogeneracija, poligeneracija
» Dizalice topline, geotermalna energija i
toplina okoliša (zraka, vode ili tla)
» Gorive čelije
 Za postojeće zgrade potrebno je uraditi :
 Potrebne zahvate u toplinskoj zaštiti
zgade
 Potrebne zahvate termotehničkih sustava
 Potrebna izmjena rasvjete
 Potrebnu ugradnju automatske regulacije
sustava
 Kako o toplinskirn svojstvima građevne
ovojnice zgrade ovise toplinski gubici a
time i izbor sustava opskrbe energijom,
potrebno je u ranoj fazi projektiranja
donijeti precizne odluke glede postizanja
odredenog stupnja toplinske zastite, kako
bi se izbjeglo predimenzioniranje sustava,
te omogućila primjena obnovljivih izvora
energije.
 Norma HRN EN 15603/2008 daje načelni pristup za
postupke i proračune godišnje potrošnje energije :
 a. Usporedbe rezultata dobivenih na osnovi drugih normi
kojima se definira proračun potrebne energije za odredene
potrebe u zgradi.
b. Uzima u obzir energiju čiji je izvor unutar zgrade i onaj njen
dio koji se može isporučiti drugim potrošačima van zgrade.
c. Daje sumarno sveukupnu potrošnju energije u zgradi u
tabličnom obliku.
 d.Omogućava vrednovanje preko primarne energije, emisije CO2 iii drugih
parametara
 definiranih nacionalnom energetskom politikom.
 e.Utvrduje osnovne principe izračuna faktora za primarnu energije i
koeficijenata za emisiju
 CO2•
 f.Metodu proračun standardnih energetskih veličina za usporedbu
standardne utrošene
 energije koja ne ovisi načinu korištenja zgrade, stvarnirn vremenskim i drugim
(okoliš ili unutar zgrade) uvjetima.
 Optimiranje upoterbe fosilnih
goriva

Učinkovito korištenje
energije

Obnovljivi izvori

Rješavanje energetskog sustava zgrade

 Potrebna godišnja energija za grijanje i
pripremu PTV se može odredili iz
podataka o godišnjoj energiji potrebnoj za
grijanje i pripremu PTV, gubitaka sustava
te energiji potrebnoj za pogon pomočnih
uredaja Qₑ.
 EH,prim =∑(fpxEdel)+∑(fexEp) kWh
 Edel,je ukupna godisnja isporućena
toplina objektu proizvedena pojedinim
izvorom/energentom, Ep , je energija za
pogon pojedinog pomočnog uređaja,
Faktori primarne energije fpi se odreduju iz
Tablice 1 prema izvoru topline/energentu
koji odgovara pojedlnom Edel, dok je fe =3
jedinstvena vrijednost za sve uređaje
napajane električnom energijom.
 ∑Ed,r,; obuhvaća godišnju potrebnu
toplinsku energiju za grijanje (koja
ukljucuje i Qv.) i pripremu PTV kao i sve
neiskoristive topllnske gubitke u sustavu,
te iznosom mora bili jednak godisnjoj
toplinskoj energiji QH
QH = QHnd + Qwnd + QHis+ Qwis +QvIS kWh/a
 Primarna energija za hlađenje
 U sustavima klimatizacije troši se najveći
dio energije za grijanje i hlađenje zraka,
potom za prijenos zraka i fluida (crpke,
ventilatori i ostali pomočni uređaji).
 Određivanje primarne energije za hlađenje
se svodi na određivanje potrebne električne
energije za pogon rashladnog sustava.
 Primarna energija za rasvjetu
 Primarna energija za rasvjetu dobije se iz
podataka o potrebnoj električnoj energiji
za rasvjetu Ei
 Eip = Ei x fpe kWh/a
 pri čemu se faktor fpe primarne energije
za električnu energiju uzima fpe=3.
 Ukupna primarna energija:
 Ukupna primarna energija zgrade je zbroj
primarnih energija za grijanje PTV,
hlađenje i rasvjetu, uključujući ienergiju za
pomočne uređaje sl.

 EPR = EHPR + ECPR+EIPR kWh/a

 c
Ecpr=∑{Qce + Qci /COP}x f pe+∑( fpe x Ep)
Pri čemu je COPC rashlsdni činilac ras-
hladnog uređaja t.j. omjer proizvedene
rashladne energije i utrošene
električne energije ( kreće se, u
ovisnosti od vrste i kakvoće uređaja
od 2,4-6 (orjetacijski 3)
 Broj dana grijanja
 Stupanj-sat provjetravanja i stupanj-sat hlađenja
 Za ustanovljenje potrošnje energije, za kontrolu
i uspoređivanja uvedeni su pojmovi:
 stupanj-dan grijanja-kao proizvod broja dana
grijanja u godini umnoženog s razlikom srednje
sobne temperature i srednje temperature
vanjskog zraka
 Kao dani grijanja se određuju dani kada je
srednja vanjska temperatura ispod 15°C
 Srednja sobna temperatura se određuje s 20°C
 g Metodu za određivanje mjerenih energetskih
karakteristika zgrade temeljenih na dobivenoj
 ili izvezenoj energiji.
 h. Metodologiju za poboljšanje modela za proračun
energetskih karakteristika zgrade preko stvarno
utrošene (dobivene) energije.
 i. Metoda za moguća poboljšanja energetske
učinkovitosti

 stupanj-sat provjetravanja služi za pravovaljano
određivanje vremena provjetravanja prostora u odnosu
na odgovarajuće vanjske temperature
 Pod pojmom stupanj-sati provjetravanja podrazumijeva
se umnožak broja sati provjetravanja i razlike između
temperature dovodnog zraka i odgovarajuće srednje
dnevne vanjske temperature
 Ne uzima se u obzir granična vanjska temperatura od
15°C, jer je zagrijavanje, odnosno hlađenje nužno,
različito i potrebno već pri maloj razlici sobne
temperature od vanjske temperature.
 stupanj-sat hlađenja pri višim vanjskim temperaturama
umnožak je broja sati hlađenja, koji se podrazumijeva
samo u određeno vrijeme u danu, sa razlikom vanjske i
dovodne temperature zraka.
U Hrvatskoj su za 32 meteorološke postaje određene najmanje i najviše
srednje dnevne temperature zraka s otklonima od 1, 5, 10, 90, 95, 99
srednjih dnevnih temperatura zraka.

Zanimljivo je da se u kontinentalnom dijelu Hrvatske na godišnjoj razini

najniže srednje dnevne temperature kreću većinom između -22°C i -16°C.
U Zagrebu se očituje toplinski otok pa je za Maksimir to -15,9°C, a za Grič
-11,8°C.

Pri određivanju stupanj-dan grijanja uzeta su tri temperaturna praga i to

10°C, 12°C i 15°C.

Vidljiva su tri područja, koja su i zonirana i odnose se na :

 -primorski dio hrvatske sa manje od 2000 stupanj dana u godini
 -na kontinentalni ,najveći dio do 3400 stupanj dana u godini
 -na nekoliko područja koje premašuju 3500 stupanj dana u godini
 Proračun godišnje potrošnje energije za grijanje
može se odrediti pomoću stupanj-dana za
pojedino mjesto.
QA= QSM x24/ΔT xSDxƞ kWh/a
QSM= proračunat najveći toplinski gubitak
Δ T razlika vanjske i unutarnje temp.
SD=broj stupanj dana za mjesto
ƞ=stupanj djelovanja sustava
 Za proračun potrebne godišnje energije za
hlađenje može se za našu zemlju koristiti
izraz sa stupanj satima SS, koji prosječno
za kontinentalni dio zemlje iznose 1000, a
za primorski dio 1200.
 QCA= QCH/ΔT x SSx ƞ kWh/a
 Primarna energija za rasvjetu
Primarna energlja za rasvjetu doblje se iz
podatka o potrebnoj eiektričnoj energiji za
rasvjetu Eip
 Ei p= E I X fip
 prl cemu se faktor primame energije za
eiektričnu energiju kao izvor uzlma f ip.=3
 Ukupna primarna energija
 Ukupna primarna energija zgrade dobije
se zbrajanjem primarnih energija za
grijanje, pripremu PTV, hlađenje i rasvjetu,
ukijučujući i energiju za pomočne uređaje i
regulaciju
 EUP = EHP + ECP +EIP
 Orijentacijske vrljednosti primarne energije
za grijanje i pripremu PTV prema DIN V
470110' dane su u Tablici 2 za pojedine
vrste zgrada i grijani volumen odnosno
korisnu površinu, te mogu poslužiti za
ocjenu sustave prilikom analize.
Izračun koeficijenta utroška sustava ep
Po izračunu ukupne primarne energije za
grijanje pojedinog sustava, vrijednost
koeficijenta utroska sustava eP se dobije iz
 ephw= EPH / EUH + EUW
 te predstavlja omjer potrebne ukupne
primarne energije za rad sustava korištene
za grijanje i pripremu PTV te korisne energije
za grijanje i PTV.