Вы находитесь на странице: 1из 29

Seminarski rad- Ekologija i saobaćaj

ZAGAĐENJE I ZAŠTITA URBANITETA

OD SAOBRAĆAJNE BUKE
UVOD

 Onečišćenje bukom je sve raširenije i prisutnije zbog


industrijalizacije, urbanizacije i rasta prometa.

 Za prometnu buku se danas smatra da najviše doprinosi


opterećenju okoliša. U ovome je radu prikazana buka s
obzirom na njene osnovne karakteristike, izvore, odnosno
djelatnosti pri kojima je prisutna, kao i utjecaje kojima
negativno djeluje na ljudsko zdravlje i okoliš.
 U ovom radu se dotiču pitanja kao što su
uticaj buke i vibracija cestovnom prometa
na društveno biće, glavni izvori buke i
vibracija u cestovnom prometu te šta se
može učiniti za smanjenje utjecaja buke,
također se razmatraju mjere za smanjenje
tih problema.
BUKA

 Buka je neželjeni zvuk koji se kreće od izvora


do slušnog aparata čovjeka. Na izvoru
zavibriraju čestice vazduha i one se bučnim
valovima prenose prema ljudskom uhu. Tonovi
odnosno buka se ne formira na izvoru nego u
čovječijem uhu. Jačina zvuka zavisi od
njegove frekvencije, valne dužine i amplitude,
te se izražava u decibelima (dB).
 U intelektualnom radnom prostoru buka nebi smjela
biti viša od 35dB. Nivo zvuka od 35-65 dB se smatra
normalnim za prizvodne hale, trgovniske centre te
javne prostore. Bivanje u prostoru iznad 75 dB
zahtjeva napuštanje prostora svaka 2 sata i
odmaranje. Buka se mjeri do 140dB, nju stvaraju
avionski mlazni motori i ona trenutno oštećuje slušni
aparat
Vrste i izvori buke
Buka motora
 Buka motora nastaje pri djelovanju plinova
na klip u tijeku procesa kompresije i
ekspanzije u cilindru motora, što proizvodi
vibracije vanjskih zidova bloka motora koji
emitiraju buku. Ona ovisi o radnom
volumenu motora, opterećenju i broju
okretaja
Buka usisnog sistema

 Buka usisnog sistema nastaje pri


otvaranju i zatvaranju usisnih ventila, a
njezin intenzitet ovisi o režimu rada
motora, opterećenju i broju okretaja
motora, vrsti zračnog filtra i prigušivača.
Buka ispušnog sistema

 Buka ispušnog sistema nastaje


otvaranjem ispušnog ventila i naglim
otpuštanjem plina u ispušni sustav.
Razinu ispušne buke određuje npr. tlak
u cilindru motora, brzina podizanja
ventila, promjer ventila itd.
Buka ventilatora

 Buka ventilatora nastaje radom


ventilatora koji stvara širokopojasnu
buku
Buka pneumatike

 Buka pneumatike nastaje dodirom


pneumatika s kolnikom, a ovisi o zastoru
kolnika, konstrukciji pneumatika i brzini vožnje.
Povećanjem brzine za jednu četvrtinu
dvostruko se povećava buka pneumatika.
Buka je izraženija kod poprečno postavljenih
žljebova nego kod kosih ili uzdužno
postavljenih žljebova pneumatika
Prometni tok kao izvor buke

 Faktori koji utječu na razinu buke u okolini prometnice globalno


se mogu podijeliti na:

 URBANISTIČKE (prostorna orijentacija zgrada i sl.)

 GRAĐEVINSKE (položaj prometnice, kvaliteta zastora i dr.)

 TEHNIČKE ( vozilo kao izvor buke)

 PROMETNE (struktura prometnog toka, gustoća, brzina


prometnog toka)

 PSIHOLOŠKE (subjektivni osjećaj smetnji od buke).


BUKA U SAOBRAĆAJU
 U urbanim sredinama buka cestovnog
prometa ima značajnu ulogu u onečišćenju
okoliša i utjecaju na ljudsko zdravlje.

 Na buku uzrokovanu prometom otpada čak


80% od svih izvora buke u većim urbanim
sredinama.

 Od toga, cestovni promet uzrokuje 50 %


buke, 18 % željeznički, a 13 % zračni promet
.Cestovni promet ima dominantnu ulogu i u
stalnom je porastu.
UTICAJ BUKE NA URBANITET,
ZDRAVLJE LJUDI
Uticaj buke na zdravlje ljudi
 -Buka do 50dB prekida san

 - Buka do 60dB izaziva slabije psihološke učinke

 - Buka od 60- 90 dB stvara ozbiljne psihološke i neurovegetativne smetnje, rast krvnog tlaka,
povećava se broj crvenih krvnih tjelešca, poremećaj u regulaciji u krvi itd.

 - Buka iznad 90dB dovodi do oštećenja sluha .

 S medicinskog stajališta razlikujemo:

 - Auralno djelovanje koje pogađa izravno organ sluha

 - Ekstra auralno koje pogađa organizam čovjeka

 Vrijednost od 80dB (buka uslijed jakog cestovnog prometa) uzima se kao granica iznad koje se
pojavljuje auralno djelovanje tj. izravno se oštečuje sluh, a ispod te granice nastaje ekstra
auralno djelovanje.
BILJKE U FUNKCIJI ZAŠTITE OD
BUKE
 Zaštitu od buke valja promatrati samo kao dio
kompleksne koristi od vegetacije, a ne izdvojeno -
Izbor vrsti vegetacije s jačim sposobnostima
apsorcije zvuka (europska lipa apsorbira do 9db,
srcolika lipa samo 4db) -“Green noise barriers”
visokoapsorbirajuće žive ograde, s vlastitim
sustavom navodnjavanja, otporni na sve vremenske
uvjete, posebno pogodni za primjenu u gradovima
gdje često nema dovoljno mjesta za široke nasade
biljaka.
UTJECAJ CESTE NA OKOLINU

 Od svih vrsta prometnica najveći utjecaj na


okolinu ima ceste. Suvremene ceste, zbog
velikih širina i visokih zahtjeva (mali uzdužni
nagibi, sve veći poprečni nagibi u zavojima,
raskrižja u više razina i sl.) intenzivno
narušavaju sliku krajolika. U gradnji cesta
treba mnoge klasične graditeljske tehnike te
projektiranja izmijeniti.
 Tuneli
 Usjeci i nasipi
 Vijadukti
 Potporni zidovi
 Ograde – branici
 Ulazi u tunele
 Ceste uz kosine
 Podvožnjaci
MJERENJE BUKE, UREĐAJI ZA
MJERENJE BUKE i KALIBRACIJA
 Mjerenje buke ima sljedeću svrhu:
 • da se ocijeni važnost buke kao štetnog faktora u
određenoj komunalnoj sredini
 • da se dobiju podaci koji će služiti za planiranje
naselje i prometnica
 • ‐da se dobiju podaci za stvaranje matematičkih
modela za prognoziranje buke
 • da se utvrdi nužnost i potreban opseg mjera za
zaštitu
 Mjere za smanjnje buke provode se na :

 a) Izvoru buke

 b) Na prijenosu buke (prigušnim


aluminijskim poklopcem)

 c) Na prijamniku buke (upotrebom


panelnih ploča)
Uređaji za mjerenje buke

 Instrumenti za mjerenje buke vrše pretvaranje


zvuka u neku drugu energiju, odnosno
pomoću mikrofona i pretvarača se zvuk
detektuje i pretvara u električni signal.
Najčešće se koriste instrumenti sa ugrađenim:
elektrostatičkim, elektrodinamičkim,
piezoelektričkim i magnetofrikcionim
transduktorom.
 Tip 0: laboratorijske reference standardne, namijenjeni u
potpunosti za kalibraciju drugih (metara) mjerača nivoa zvuka.

 Tip 1: precizni (metri) mjerači nivoa zvuka, namijenjeni za


laboratorijsku upotrebu ili za rad na terenu gdje se traže
precizna mjerenja.

 Tip 2: (metri) mjerači nivoa zvuka za opću namjenu, namijenjeni


općenito za upotrebu na terenu i za snimanje podataka nivoa
buke za dalju analizu frekvencije.

 Tip 3: istraživački odnosno mjerač nivoa zvuka za istraživanje,


namijenjen za pripremna istraživanja kao što su određivanje da
li su uslovi okoline buke nepropisno loši.
Kalibracija mjernih instrumenata
nivoa zvuka
 Kalibracija je striktno pregled instrumenata u
potpunosti preko cijelog njegovog raspona
frekvencije tj. to je procedura koja zahtijeva
vrijeme i specijalnu opremu koja je
namijenjena u tu svrhu. Redovno treba
provjeravati napon baterije a kalibracija
mjerača nivoa zvuka i mikrofona bi se trebala
provoditi i uskladiti prema datim uputama
ZAKLJUČAK
 Na temelju saznanja o utjecaju i posljedicama koje
uzrokuje buka može se zaključiti sljedeće:
 Buka je globalni problem, ne poznaje granice i širi se.
 Onečišćenje bukom uzrokuje oštećenje sluha, ometa
komunikaciju, otežava prijam zvučnih alarmnih signala,
izaziva pojavu umora, smanjuje koncentraciju i sigurnost
na radu te izaziva neurovegetativne reakcije.
 U urbanim sredinama promet se smatra najvećim
onečišćivačem okoliša.
HVALA NA PAŽNJI

Вам также может понравиться