Temeljna pitanja u odgojno-obrazovnom

procesu (Andersen i Krathwohl (ur.), 2001)

 Što je važno da  Kako osmisliti
učenici nauče? (cilj – instrumente za praćenje i
ishodi učenja) vrednovanje koji će dati
 Kako planirati i pravu informaciju o tome
ostvariti proces jesu li i kako su učenici
učenja i poučavanja ostvarili cilj?
koji će učenicima  Kako osigurati
omogućiti ostvarenje usklađenost cilja,
različitih razina nastavnog procesa i
učenja? vrednovanja?
Ishodi učenja

 ishodi učenja:
 jasno i precizno napisani iskazi o tome što bi
učenik po završetku procesa učenja trebao:
 znati
 razumjeti
 moći napraviti
 vrednovati
Obrazovanje temeljeno na kompetencijskom
pristupu i ishodima učenja
 ishodi učenja i  kompetencije:
kompetencije: kombinacija znanja i
 ishodi učenja su izjave njegove primjene
o tome koje bi (vještina), stavova i
kompetencije učenik odgovornosti koje
trebao steći nakon opisuju ishodi učenja
uspješno završenog obrazovnog programa
procesa učenja: znanja, (Lončar-Vicković i
Dolaček-Alduk, 2009)
vještine, sposobnosti,
 samostalnost i
vrijednosti, stavovi
odgovornost!
Razine ishoda učenja

međunarodna razina – priznavanje diploma i

kvalifikacija
 nacionalna razina – uspostavljanje nacionalnog
okvira i uspostava kvalitete
 razina institucija – programa i studija

 razine kolegija

 razina nastavne cjeline

Obrazovanje temeljeno na ishodima učenja:
prednosti i važnost
 pomažu učenicima i  transparentnost
roditeljima shvatiti što procesa učenja
se od njih očekuje  unaprjeđenje kvalitete

 pomažu učiteljima  bolje povezivanje

točno odrediti što poučavanja, učenja i
učenici trebaju znati, ocjenjivanja
htjeti i umjeti  KAKO?
 olakšavaju proces  matrica za definiranje
učenja i poučavanja ishoda učenja
 Revidirana Bloomova taksonomija (1956.)
(Andersen i Krathwohl (ur.), 2001)

 Dimenzije kognitivnog procesa:

 6. stvarati – stvarati nove uratke na osnovi prikupljenih
podataka, spajanje elemenata u funkcionalnu cjelinu
5. vrednovati– dati procjene, argumente, kritike
4. analizirati– razdvajati informacije na različite dijelove i
utvrditi značenje dijelova za cjelinu
3. primijeniti– primjenjivati znanja, iskustva, vještine u novoj
situaciji
2. razumjeti- transferirati podatke iz jednog oblika u drugi;
interpretirati važnost podataka, shvatiti značenje
1. zapamtiti- prisjećati se činjenica, klasifikacija, definicija,
teorija
 dimenzija kognitivnog procesa (Anderson i Krathwohl, 2001)
dimenzija
znanja
zapamtiti razumjeti primijeniti analizirati vrednovati stvarati

činjenično
(termini, detalji)

konceptualno
(način
razmišljanja -
teorije, modeli)

proceduralno
(način
postupanja -
algoritmi)

meta-
kognitivno
(način učenja -
kontekstualno)
Operacionalizacija ishoda učenja (Kennedy,
2006)
 poželjni/precizni  nepoželjni/neprecizni
glagoli: mogu se glagoli:
opažati/mjeriti - znati
- analizirati - razumjeti
- opisati - osvijestiti
- definirati - cijeniti
- napraviti - zapamtiti
- usporediti - naučiti
- razlikovati - usvojiti
kvalitativne razine ishoda učenja aktivnosti nastavnika i učenika

1. ZAPAMTITI– reprodukcija i PREDAVANJA, SURADNIČKO UČENJE,

prepoznavanje informacija i koncepata RAD NA TEKSTU, E-UČENJE,
SEMINARSKI RADOVI
2. RAZUMJETI– objašnjenje i interpretacija TRAŽENJE I ANALIZIRANJE PRIMJERA,
informacija USPOREĐIVANJE POJMOVA I TEORIJA

3. PRIMIJENITI– uporaba koncepata u IZRADA PROGRAMA, PROJEKTA,

novoj situaciji RJEŠAVANJE PROBLEMA,
SASTAVLJANJE ZADATAKA
4. ANALIZIRATI– raščlamba materijala i ANALIZE SLUČAJEVA, PRIKAZ
razumijevanje organizacijske strukture SLUČAJEVA, ESEJI, SEMINARSKI
RADOVI
5. VREDNOVATI– prosudba vrijednosti NABRAJANJE PREDNOSTI I
materijala na temelju kriterija NEDOSTATAKA, RASPRAVA

6. STVARATI– povezivanje dijelova u novu PROVJERAVANJE POJMOVA I TEORIJA,

funkcionalnu cjelinu REFORMULIRANJE TEORIJA
Kvalitativne razine ishoda učenja
1. ZAPAMTITI– reprodukcija i
prepoznavanje informacija i koncepata
2. RAZUMJETI– objašnjenje i interpretacija OBJASNI, GRUPIRAJ, PRETVORI,
informacija
3. PRIMIJENITI– uporaba koncepata u
novoj situaciji
4. ANALIZIRATI– raščlamba materijala i
razumijevanje organizacijske strukture
5. VREDNOVATI– prosudba vrijednosti
materijala na temelju kriterija
6. STVARATI– povezivanje dijelova u novu
funkcionalnu cjelinu
NASTAVNIČKA PITANJA U PROCESU I
U PROVJERI (ZOT) / AKTIVNI GLAGOLI
DEFINIRAJ, OPIŠI, IDENTIFICIRAJ,
OZNAČI, NABROJI, IMENUJ, PONOVI,
ODABERI, NAVEDI, POREDAJ...
RAZLIKUJ, USPOREDI, KLASIFICIRAJ,
PREFORMULIRAJ,...
IZRAČUNAJ, PRILAGODI, RIJEŠI,
DEMONSTRIRAJ, UPOTRIJEBI,
ILUSTRIRAJ, ...
RAŠČLANI, SKICIRAJ, IZDVOJI, PRIKAŽI,
UPUTI NA, STAVI U ODNOS, ISTRAŽI,
SORTIRAJ...
PROCIJENI, OCIJENI, ZAKLJUČI,
SUPROTSTAVI, KRITIZIRAJ, OPRAVDAJ,
PREPORUČI, ARGUMENTIRAJ...
KREIRAJ, RAZVIJ, KOMBINIRAJ,
DIZAJNIRAJ, PREUREDI, IZMISLI,
REKONSTRUIRAJ, REVIDIRAJ...
 Europski kvalifikacijski okvir
 Prema EKV (EQF) ishodi učenja specificirani su u tri kategorije:
znanje, vještina i kompetencija:
 Znanje je ishod usvajanja informacija kroz učenje. Znanje je

osnova činjenica, načela, teorija i praksi povezanih s područjem

rada ili učenja. Opisuje se kao teorijsko i/ili činjenično.
 Vještine znače sposobnost primjene i korištenje znanja kako bi
obavili zadaće i riješili probleme. Opisuju se kao spoznajne
(logičko, intuitivno i kreativno razmišljanje), praktične (uključuju
fizičku spretnost i korištenje metoda, materijala, alata i
instrumenata) i socijalne.
 Kompetencije u užem smislu znače iskazanu sposobnost
korištenja znanja, vještina i osobnih, socijalnih i/ili drugih
metodoloških sposobnosti, u situacijama rada ili učenja te u
profesionalnom i osobnom razvoju. Opisuju se u terminima
odgovornosti i samostalnosti.
Bloomova taksonomija kognitivnih područja

Procjenjivanje

Sinteza

Analiza

Primjena

Razumijevanje

Znanje
Bloom: Znanje
Prisjećanje i prepoznavanje informacije

Definirati Nabrojiti
Svrstati Imenovati
Opisati Prepoznati
Smjestiti Pokazati
Odrediti Prisjetiti se
Dati primjere Povezati
Razlikovati mišljenje
od činjenica

Aktivni glagoli (Kennedy, Hyland i Ryan,

2007).
Bloom: Razumijevanje
Sposobnost razumijevanja, prevođenja, parafraziranja i interpretiranja sadržaja

Sažimanje Parafraziranje
Pojašnjavanje Prikazivanje
Interpretiranje Vizualiziranje
Opisivanje Davanje primjera
Uspoređivanje
Prebacivanje
Razlikovanje
Predviđanje

Aktivni glagoli (Kennedy, Hyland i Ryan,

2007).
Bloom: Primjena
Sposobnost korištenja informacija iz jednog okruženja u drugom.

Rješavanje Primjenjivanje
Ilustriranje Klasificiranje
Računanje Mijenjanje
Interpretiranje Korištenje
Predviđanje
Pokazivanje

Aktivni glagoli (Kennedy, Hyland i Ryan,

2007).
Bloom: Analiza
Prepoznavanje pojedinosti i dijelova u cjelini i događajima

Analiziranje Suprotstavljanje
Organiziranje Uspoređivanje
Isključivanje Razlikovanje
Biranje Kategoriziranje
Prikazivanje Stvaranje okvira
Odvajanje Stavljanje u odnos

Aktivni glagoli (Kennedy, Hyland i Ryan,

2007).
Bloom: Sinteza
Sposobnost povezivanja činjenica i stvaranja šire slike

Oblikovanje Raspravljanje
Postavljanje hipoteza Planiranje
Potvrđivanje Uspoređivanje
Pisanje Stvaranje
Izvještavanje Premještanje
Kombiniranje Sastavljanje
Povezivanje Organiziranje
Razvijanje

Aktivni glagoli (Kennedy, Hyland i Ryan,

2007).
Bloom: Procjenjivanje
Sposobnost određivanja vrijednosti sadržaja uz odgovarajuće kriterije

Procjenjivanje Kritiziranje
Potvrđivanje
Biranje
Podržavanje
Obrana argumenta
Predviđanje Zaključivanje
Vrednovanje
Rangiranje

Aktivni glagoli (Kennedy, Hyland i Ryan,

2007).