• Antiekspresionizam,

distanca, ironija
• Izbjegava dimenziju
subjektivnosti
• Serijsko nizanje
predmeta na slici,
• Odbacivanje izraza i
svakog dubljeg značenja
• Uporaba predmeta iz
svakodnevnog života
• Korijeni u dadaizmu
• Rušenje granica između
Jasper Johns, Tri zastave, 1958. Zbrika Mr. elitne i masovne kulture
i Mrs. Burton Tremaine, Connecitcut

Značenje određuje uporabu

stvari?
 • Serijski postupak
• Efekt pokretne vrpce
• Razdvajanje visoke i popularne
umjetnosti
• Umjetnost se spustila na razinu
svakodnevnice

Andy Warhol, Marlyn Monroe,

1967., Zbirka Kimiko i John Powers,
Colorado Andy Warhol, 200 limenki s juhom
Campbell, 1962., Zbirka Kimiko i John
Powers, Colorado
Tom Wesselman, Kolaž u kadi
br. 3, 1963.
HIPERREALIZAM
• 1970.
• Temelji se na filozofiji Jeana Baudrillarda – „simulacija nečega što
doista nije postojalo”
• Naziv „hiperrealizam” je uobličio Louis K. Meisel 1969.
• Razvio se iz pop arta
• Povratak naturalističkoga figurativnog slikarstva
• Slike se izrađuju prema prema predlošku ili visokokvalitetnih otisaka
u boji (npr. razglednica) ili samih fotografija.
• Temelji se na:
1. Fotorealističkom stilu slikanja
2. Simulaciji stvarnosti
3. Digitalnoj fotografiji
4. Pop artističkoj kritici američkog društva
 Hiperrealizam inzistira na:

1. Na uporabi slikovnih elemenata kako bi stvorili iluziju stvarnosti koja

zapravo ne postoji ili je se ne može vidjeti ljudskim okom
2. Slikanju nadstvarnosti
3. Slikanju air brushom (zračnim kistom)
4. Kritizira apstraktnu i minimalističku umjetnost
5. Koriste mehanička i polumehanička sredstva
6. Krajnja vjerodostojnost prikazanoga motiva
7. Fotorealizmu i realizmu
• https://www.youtube.com/watch?v=lmmR4F7Np2g
HIPERREALISTIČKO SLIKARSTVO
• Metode slikanja:
• 1. projektorom (neproziran, slajd ili LCD)
• 2. mrežnom metodom
• 3. pomoću papira za prijenos
• Tri elementa: 1. Podjela slike na raster malih pravokutnika
• 2. Kombiniranje više slika
• 3. Korištenje crteža i fotografija za stvaranje slika

• Teme: portreti, mrtva priroda, krajolici (gradski pejzaži),

svakodnevnica (reklame, automobili, kino-reklame, izlozi..),
narativne scene
Dirk Dzimirsky, Alison, 2007., Private
Collection USA
 • Osjećaj dimenzija
PORTRET • Pitanje superiornosti fotografije
nad slikanjem?
• Optička odstupanja
• Precizno reproduciranje
• Heroizirani prikazi

Chuck Close, Autoportret, 1968.,

„Ljudi ponekad misle da je za nastanak neke
slike dovoljno imati fotografiju. Gledajući
fotografiju, međutim mogu, mogu nastati
različite slike kao kad promatramo prirodu.” Thomas Eakins, Portret B.A Linkon,
1904.
 SVAKODNEVNICA (AUTOMOBILI, IZLOZI,
KINO-REKLAME)

Fotografija kao pomoćno

sredstvo
Prikaz nadrealne stvarnosti

Richard Estes, Centar grada, 1978.,

Beč, Muesum moderner Kunst
Richard Estes, Kino, 1968.,
Boston privatno vlasništvo
MRTVA PRIRODA
• Pitanje smrtnosti
• Gradi kompoziciju na
tradicionalan način

Audrey Flack, Kolo sreće,

1977.-1978., Zbirka Louisa,
Susan i Arija Meisela

Audrey Flack, Chanel, 1974.

 • Odnos realnosti i iluzije
• Utjecaj pop arta
NARATIVNE SCENE • Povezuje slike i objekte,
konkretno i imaginarno

„Radim slike i skulpture koje

proizlaze iz mojeg interesa za
vanjski svijet i iluziju, ali i iz same
biti stvari. Moj se rad temelji na
preciznosti: svoje slike
kristaliziram tako da nadilaze
čisti realizam i približavaju se
trompe- l’ oeil. Kao polazišta za
slike služe mi vlastite fotografije.”

Howard Kanovitz, Otovrenje

izložbe, 1967., Koln, Museum
Ludwig
• Sliku dijeli na raster malenih
pravokutnika
• Slika pastoznim nanosima
• Bitna analiza
Malcom Morley, Vermmer, slika Malcom Morley, Brodska svečana večera,
umjetnika u njegovom studiju, 1966.
1968.
 • Slobodan postupak
reprodukcije
• Kritika pop artističkog
rafiniranja

Malcom Morley, Marriner, 1998. New York,

Bykert Gallery
URBANI
PEJZAŽ/KRAJOLICI

• Naglasak na arhitekturi
i geometriji
• Koristi se dijapozitivima
u boji kao primarnim
materijalom

Richard Estes, Facade, 1974.,

New York, Allan Stone Gallery
 Richard McLean, Still Life with
Black Jockey, 1969., New York,
Whitney Museum

George Stubs, Ždrijebad u pejsažu,

1763. -1768.

• Temelji se na fotografijama
reklama
• Proučava svijet utrka
 Alex Colville, Ocean, 1967.
Gerhard Richter, Morski krajolik,
1975., Privatno vlasništvo
https://www.youtube.com/watch?v=gOOWhEatowc
HIPERREALISTIČKA SKULPTURA

• Predstavnici: John de Andrea i Duane Hanson

• Utjecaj pop arta (George Segal)
• Utjecali na Fluxus i art povera
• Problem stvarnog
• Služe se otiskom živog modela
John de Andrea, Žena na krevetu, Duane Hanson, Žena s kolicima za nabavku
1974., New York, O.K Harris Gallery namirnica, 1966., Aix – la- Chapelle, Neue Galerie,
zbirka Ludwig
Duane Hanson, Turisti, 1970.,

George Segal, Djevojka

stavlja maskaru, 1975.
• Kontrira klasičnoj ideji savršenog
ljudskog tijela te prikazuje
kkrhost ljudskog obličja

Ron Mueck, Mrtvi tata, 1996.-

1997.

Ron Mueck, Bebina glava,

2016., Nacionalni muzej u
Kanadi
 Hiperrealizam
• Fotorealistički način
slikanja
• Fotografija kao predložak
• Prikazivanje nadstvarnosti
• Utemeljen na fotorealizmu
i realizmu
• Kritika društva

Hiperrealistička Hiperrealističko slikarstvo

skulptura
Korištenje živog otiska
Utjecaj Georgea Segala
Uporaba modnih
dodataka (kose, odjeće)
Uporaba poliesterne
smole ojačane fiberglasom
• Korištenje digitalne fotografije
• Preciznost i vjerodostojnost
• Istražuje nedostatke fotografije
• Slikanje zračnim kistom
• Teme: portreti, mrtva priroda,
krajolici (gradski pejzaži),
svakodnevnica (reklame,
automobili, kino-reklame,
izlozi..), narativne scene
Chuck Close, Brad Pitt,
2009.
Ralph, Goings, Mrtva
Priroda, 1976., Louis K.
Meisel Gallery

Gustave Courbert,
Mrtva priroda, 1872.
Shelburne Museum
Frankfurt, 1858 by Gustave Courbet.

Richard Estes, Vlak D

John de Andrea, Joan, 1990.