UPRAVLJANJE

KREDITNIM RIZIKOM

Sarajevo, oktobar 2010.

Sadržaj
1. UVOD
2. KREDITNI RIZIK
3. ANALIZA KREDITNOG RIZIKA
4. STRUKTURA KREDITNOG RIZIKA
5. VRSTE KREDITNOG RIZIKA
6. UPRAVLJANJE KREDITNIM RIZIKOM
6.1. Kreditni zahtjev
6.2. Kreditni dosje
6.3. Kontrolne procedure banke
6.3.1. Pračenje stavki aktive Banke
6.3.2. Klasifikacija aktive
7. MODELI KREDITNOG BODOVANJA
7.1. Altmanov Z-scoring model
7.2. KMV - Credit Monitor Model
7.3. CereditMetrics model
7. ZAKLJUČAK
LITERATURA
Uvod

 Profil klijenta (KOME se novac plasira) mora biti

providan.

 Rizici vezani uz kjučne bankarske proizvode

(ŠTA se plasira) moraju se razumjeti i njima se
mora upravljati.

 Profil roka dospjeća kreditnih proizvoda (na

KOLIKO DUGO su krediti plasirani) snažno
utiće na upravljanje rizikom likvidnosti.
Pojam kreditnog rizika

 Primarna aktivnost većine banaka je

odobravanje kredita, uz stalno prisustvo
kreditnog rizika.

 Kreditni rizik nastaje u uslovima kada

potraživanja ne mogu biti realizovana na dan
njihovog dospijeća, po punoj
knjigovodstvenoj vrijednosti.
 Analiza kreditnog rizika je od izuzetne važnosti za
menadžment banke. Kreditni rizik se može minimizirati
definisanjem:

1. vremenskog perioda kreditiranja,

2. kreditne sposobnosti dužnika,
3. kreditnog limita dužnika,
4. kontrole korištenja kredita,
5. obezbjeđivanja povrata kredita.
 Izvori informacija pri analizi kreditne sposobnosti
budućeg dužnika mogu biti:
1. interni,
2. eksterni.

 Interni izvori informacija nalaze se u banci i

dostupni su u cjelini bankarskom menadžmentu.

 Eksterni izvori informacija nalaze se kod drugih

lica, a to su najčešće:
a) konsalting firme,
b) statističke ustanove i
c) revizorske ustanove.
ANALIZA KREDITNOG RIZIKA

 Veza “5 Cs of credit” sa vrstama kreditnog rizika  

5 Cs of credit Vrste kreditnog

rizika
Karakter Moralni rizik
Kapacitet Poslovni rizik
Kapital Imovinski rizik
Kolateral Rizik zaloge
Uslovi Tržišni rizik
„Character „ - karakteristike tražioca kredita,
„Capacity” - velična njegovog kapaciteta ili
sposobnost, mgućost plaćnja,
„Capital” - velična njegovog kapitala ili

bogatstvo dužnika,
„Collateral” - uslovi obezbjeđnja kredita
„Conditions” - uslovi njegovo vraćnja.
STRUKTURA KREDITNOG
RIZIKA
Očekivani gubitak
Troškovi
Gubici koji se moraju predpostaviti da će (pokrivaju se iz prihoda banke)
nastajati na kontinuiranoj osnovi kao
posljedica određenog poslovanja
Neočekivani gubitak
Neuobičajeni iako predvidivi gubici koje
Riziko kapital
banka treba da bude u stanju da
apsorbuje u normalnom toku poslovanja (Smanjenje riziko kapitala)

Stresni gubitak
Mogući - iako nepredvidljivi - ekstremni Limiti
scenariji koje banka mora da bude u ( kapacitet snošenja rizika /
stanju da preživi zaštita kroz limitne
koncentracije)
VRSTE KREDITNOG RIZIKA
 Komercijalni rizik nastaje u slučaju nevraćanja duga
zbog određenih subjektivnih razloga. Vremenski, takva
vrsta rizika može nastupiti prilikom ugovaranja posla,
prilikom isteka roka potraživanja i, kasnije, prilikom
insolventnosti dužnika.
 Poltički rizik nastaje u slučaju kad je dužnikova
nesolventnost uslovljena političkim mjerama domicilne
države dužnika.
 Katastrofalni rizici nastaju kada dužnik postane
nesolventan zbog elementarnih nepogoda. Šteta koja se
javlja zbog katastofalnog rizika se reflektuje kroz gubitke
dužnikove i movine ili kroz gubitak tržišta za povjerioca.
UPRAVLJANJE KREDITNIM
RIZIKOM
Kreditni zahtjev
Provođenje sveobuhvatne i kvalitetne analize kreditnog
zahtjeva od strane zaduženog zaposlenika banke i na
osnovu te analize donošenje kvalitetne i pouzdane ocjene o
svakom pojedinom tražitelju kredita, odnosno kreditnom
zahtjevu.

Kreditni dosje
Nakon primanja kreditnog zahtjeva, zaduženi zaposlenik
banke otvara kreditni dosje i prikuplja kreditnu
dokumentaciju, a što važi i za izdate garancije i akreditive.
 Kreditni dosje mora da sadrži sve dokumente
vezane za odobreni kredit, a najmanje slijedeće:

1. Zahtjev za kredit potpisan od podnosioca zahtjeva u

kojem je navedena svrha u koju će kredit biti korišten;
2. Osnivački dokumenti podnosioca zahtjeva, ukoliko je riječ
o pravnom licu;
3. Dokumentacija kojom se potvrduju ovlaštenje zastupnika,
ukoliko je ugovor o kreditu potpisao zastupnik u ime
podnosioca;
4. Originalni primjerak ugovora o kreditu;
5. Dokumentacija koja potvrduje namjenu kredita; i sl.
Kontrolne procedure banke

U okviru toka kontrolne procedure moraju obuhvatiti

procese za:
 
- pračenje stavki aktive banke;
- klasifikaciju aktive;
Pračenje stavki aktive banke

Pračenje kredita mora obuhvatati grupisanje stavki

aktive u kreditnom portfelju po raznim osnovama i
prema pojedinačnim korisnicima.

Kreditni
portfelj obuhvata sve komitente koji su po bilo
kom osnovu kreditno zaduženi prema banci kako bi se
pravovremeno moglo uočiti, pratiti i reagovati na pojavu
problematičnih kredita.
 Pri tome treba imati u vidu da maksimalno izlaganje banke
kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi
povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40% osnovnog
kapitala banke uz dodatna ograničenja:

 iznos ne osiguranog kredita pojedinačnom korisniku ili grupi

povezanih korisnika ne smije biti veći od 5% osnovnog kapitala;
 iznos kredita prema pojedinačnom korisniku ili skupini povezanih
osoba koje prelazi 5% do najviše 25% iznosa osnovnog kapitala
banke mora biti pokriveno kolateralom,
 kredit pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu
večem od 25% osnovnog kapitala mora biti pokriveno kvalitetnim
utrživim zalogom čija vrijednost, utvrđena pouzdanim i stabilnim
cijenama, prelazi iznos tog izlaganja banke tj. prvoklasnim
kolateralom.
 Klasifikacija aktive

Kategorije klasifikacije su :

1. KATEGORIJA A - Dobra aktiva

2. KATEGORIJA B - Aktiva sa posebnom napomenom
3. KATEGORIJA C - Podstandardna a ktiva
4. KATEGORIJA D - Sumnjiva aktiva
5. KATEGORIJA E - Gubitak
MODELI KREDITNOG
BODOVANJA

 Modeli kreditnog bodovanja izraćunavaju

vjerovatnoću da posuđivač neće moći izvršiti
obavezu plaćanja ili radi klasifikacije posuđivača
različite klase rizika. Kao ulazne parametre
koriste se podacima o karakteristikama
posmatranog posuđivača, gdje odabirom i
kombinacijom različitih ekonomskih i finansijskih
karakteristika posuđivača menadžer finansijske
institucije može:
1. Brojčano utvrditi koji su faktori važni za
objašnjenje rizika neplaćanja
2. Vrednovati relativan stepen ili važnost tih
faktora
3. Poboljšati određivanje cijene rizika od
neplaćanja
4. Uočiti visoko rizične kandidate za kredite
5. Izračunati potrebne rezerve za ispunjenje
očekivanih budućih nenaplativih kredita
Altmanov Z-scoring model

 Jedan je od modela procjene boniteta klijenta

i njegovih mogučnosti da izmiri svoje kreditne
obaveze prema banci na vrijeme. Indikator
varijable Z ovis od ponderisane vrijednosti
određenih finansijskih omjera posuđivača.
 Altmanov model kreditnog bodovanja ima
slijedeći oblik:
 
Z = 1,2X1 + 1,4X2 + 3,3X3 + 0,6X4 + 1,0X5 
Gdje je:
X1 - radni kapital/omjer ukupne aktive
X2 - zadržana zarada/omjer ukupne aktive
X3 - zarada prije kamata i poreza/omjer ukupne
aktive
X4 - tržišna vrijednost kapitala/knjižna vrijednost
dugoročnog omjera duga
X5 - prodaja/omjer ukupne aktive
 Što je veća vrijednost Z, to je niže klasificiran
rizik neplaćanja posuđivača. Prema tome,
niska ili negativna Z vrijednost može značiti
da je posuđivač član klase relativno visokog
rizika neplaćanja
 Što je veća vrijednost Z, to je niže klasificiran
rizik neplaćanja posuđivača. Prema tome,
niska ili negativna Z vrijednost može značiti
da je posuđivač član klase relativno visokog
rizika neplaćanja.
Izračun Altmanovog Z-scoring
modela
Pretpostavimo da finansijski omjeri potencijalne kompanije
posuđivača imaju slijedeće vrijednosti:

X1 =0,2
X2 =0
X3 =-0,2
X4 =0,1
X5 =2,0

Z = 1,2(0,2) + 1,4(0) + 3,3(-0,2) + 0,6(0,1) + 1,0(2,0)

Z = 0,24 + 0 – 0,66 + 0,06 + 2,0
Z = 1,64
 Prema Altmanovom modelu kreditnog
bodovanja svaka kompanija sa Z-scoringom
manjim od 1,81 spada u skupinu visokog
rizika neplaćanja, između 1,81 i 2,99 je
neodređeni rizik nepalćanja, a veći od 2,99
nizak rizik nepalćanja. Stoga, finasijska
institucija ovom kandidatu ne bi trebala
odobriti kredit dok ne poboljša zaradu.
KMV Credit Monitor Model

 Ovaj pristup posmatra imovinu preduzeća

kao put opciju, gdje se pripadajuća aktiva
prodaje zajmodavcu sa ciljnom cijenom, koja
predstavlja veličinu duga. KMV modeli
zasnovani na procjeni opcije (option valuation
models) koriste podatke iz finansijskih
izvještaja i podatke o cijenama dionica
dužnika.
CereditMetrics model
 Suština ovog modela je da daje kvantitativni
okvir za sagledavanje projmjene kreditnog
rejtinga kao i ne plaćanje kreditnih obaveza.
 Za razliku od modela tradicionalne analize
(npr. Z-scoring model) koji samo daju
vjerovatnoće izvršenja i neizvršenja kreditnih
obaveza dužnika, CereditMetrics daje
permanentnu rekalkulaciju promjene kvaliteta
bankarskih zajmova kao itržišne vrijednosti
portfolija zajmova.
 CereditMetrics procjenjuje individualne i portfolijo
vrijednosti pod rizikom (VaR*).
 Pri tome ovaj model najprije određuje profil
izloženosti riziku svake pozicije u zajmovnom
prtfoliju.

*VaR (vrijednost pod rizikom) je vrijednost svih rizika koje banka preuzima, tj.
maksimalni iznos potencijalnih gubitaka koje banka može da ima u svom
poslovanju i koji može da bude prekoračen samo u malom i precizno
definisanom procentu od svih mogućih slučajeva. Taj procenat vjerovatnoče
gubitka koji nije pokriven prihvaćenim VaR rizikom naziva se nivo tolerancije.
 Primjer CreditMatrics modela

Moguće promjene kvaliteta kredita u portfoliju zajmova banke

Budući kreditni rejting Vjerovatnoća promjene Buduća vrijednost zajma

kreditnog rejtinga (u%) (u hiljadama USD)

AAA 0,02 4.375

AA 0,33 4.368
A 5,95 4.346
BBB 86,93 4.300
BB 5,30 4.081
B 1,17 3.924
CCC 0,12 3.346
Default 0,18 2.156
 Pretpostavimo u primjeru da portfolio zajmova ima sada
kreditni rejting BBB i tržišnu vrijednost od 4,300.000
USD. Iz kolone 2, koja pokazuje vjerovatnoću promjene
rejtinga na osnovu statističkih podataka iz prethodnog
dužeg perioda, vidi se da zajmovni portfolio sadrži
86,93% vjerovatnoće da će zadržati sadašnji kreditni
rejting BBB i time da će tržišna vrijednost ovog portfolija
ostati na nivou od 4,300.000 USD.

 Ali može da se dogodi da kreditni rejting zajmovnog

portfolija padne sa BBB na B, iako je ta vjerovatnoća
svega 1,17%.
ZAKLJUČAK
 Zbog potencijalno značajnog uticaja kreditnog rizika
važno je provoditi sveobuhvatnu procjenu
sposobnosti banke za procjenom, vođenjem,
nadzorom, odobravanjem i naplatom kredita,
garancija i drugih kreditnih sredstava

 Upravljanje rizikom i procjena obima prihvatljivog

rizika trebao bi biti kontinuirani proces i konstitutivni
element poslovne strategije svake banke
 
LITERATURA
1. Hennie van Greuning; Sonja Brajović Bratanović; Analiza i
upravljanje bankovnim rizicima, Mate d.o.o., Zagreb, 2006.
2. Ćirović Milutin; Bankarstvo, Bridge company, Beograd, 2001.
3. Fikret Hadžić; Velid Efendić; Bankarstvo pregled predavanja i
vježbi II dio, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2006.
4. Saunders, Antony; Millov Cornett, Marcia, Finansijska tržišta i
institucije, Masmedia, Zagreb, 2006.
5. Predrag Kapor; Bankarstvo:sa osnovama bankarskog
poslovanja i međunarodnim bankarstvom, Beograd :
Megatrend univerzitet, 2007.
6. http://www.fba.ba/old/novostibin/podzakonski_30_1.pdf
(pristupljeno 26.10.2010.)