Вы находитесь на странице: 1из 41

EVROPSKA IDEJA I UJEDINJENJE EVROPE

I. POREKLO IMENA

BOGINJE EVROPU I AZIJU POMINJE HESIOD (KRAJ VIII


I POČ. VII V)
IZRAZ NASTAO IZ SEMITSKE REČI EREB: ZAĆI, VEČE, A
ASIS TAMO GDE SUNCE IZLAZI
PESNIK OVIDIJE U METAMORFOZAMA OPISUJE
EVROPU I BIKA
EVROPA JE KĆERKA FENIČANSKOG KRALJA AGENORA
KOJU JE OTEO ZEVS
II. GRANICE EVROPE
1. Antičko određivanje granica

Naziv Evropa u VII veku p. N. E. Imao je u vidu Heladu, Trakiju i


Makedoniju
Početkom VI v. p. n.e. Prostor između Gibraltara i Crnog mora
označavan je Evropa
Herodot opisuje otmice: Feničani su oteli u Argu kćerku kralja
Inaha Iju; Heleni u Fenič. gradu Tiru (sada Sidon) ugrabe kraljevu
kćer Evropu; Heleni na reci Fasid otmu kraljevu kćer Medeju;
Prijamov sin Aleksandar (Paris) otme iz Helade Jelenu.
Oko 180 godine p.n.e znalo se da se Evropa prostire do Severnog
ledenog okeana
Dioklecijan (240 – 316) i Konstantin Veliki (285-337) u Evropu
ubrajaju upravnu jedinicu Trakiju sa zaleđem Carigrada
Enciklopedista iz XIV veka: evropa počinje na reci Tanaj (Don),
pruža se do Severnog okeana i Španije)
Godinu dana posle pada Carigrada (1454) Eneja Silvije Pikolomini
piše u Frankfurtu da je hrišćanstvo poraženo u Evropi
2. Rimski limes i vojna krajina

 granice nekad i sad: između rimske države i varvara; kineski zid;


berlinski zid; zid u Izraelu prema palestincima; američki zid prema
Meksiku
 rimski imperator Karakala 212 doneo odluku da svaki slobodan
građanin Carstva dobije status rimskog građanina
 limes je u početku bio naziv za put u neprohodnim oblastima, a
kasnije za granicu između carstva i varvara, nomada i
starosedelaca, zakona i samovolje: dok je unutar Carstva vladao
“pax Romana”. Limes se protezao od severne Engleske preko
Belgije i južne Nemačke, duž Dunava do Crnog mora i Dnjestra
 Od sredine XVI v. Habzburška carevina podiže vojnu krajinu
(confinium militare), radi odbrane od Osmanlija. Naseljenici
pravoslavni od 1535. dobijaju privilegije. Vojna granica je bila duga
 1750 km od Jadrana do Karpata. Poslednji potomci čuvara vojne
granice – Srbi proterani su iz Krajine i Zap. Slavonije 1995
3. Današnje granice Evrope

 Geografska definicija: posle Australije drugi najmanji kontinent na


Zemlji
 Granice: Severni ledeni okean, Atlantski okean, Sredozemno more,
Crno more i Kaspijsko more; istočna granica – Ural i reka Ural
 Evropska obala duga 38.000 km; površina Evrope 10.400.000 km2
 Prema popisu iz 2001. Evropa ima 666.498.000 stanovnika
 Univerzalni i parcijalni elementi čine strukturu Evrope: grčko rimski
koreni i hrišćanska religija – Grčka je začetnik demokratije, filozofije,
nauke i umetnosti. Sredinom II p.n.e. Antička Grčka je pala pod
vlast Rimskog carstva. Rimsko carstvo je prenelo tekovine Grčke
civilizacije do danas.
III. EVROPA I RUSIJA

 Zapadni susedi su nastojali da iz Evrope isključe Rusiju ističući da je


necivilizovana, autokratska i ortodoksna
 Sigismund fon Herberštajn je objavio Komentare o Rusiji. Rusiju je
ubrojao u manje poznate zemlje. Podržava granicu Evrope i Azije na
Donu. Nije jasno da li je Moskva u Evropi jer Don izvire južnije od
Moskve
 Granicu Evrope i Azije na Uralu postavio je u XVIII Petar Veliki da bi
označio azijski i evropski deo Carstva.
 Pobedom boljševika Rusija je od 1917. izolovana.
 Posle raspada SSSR zapad je podržao Rusku Federaciju, ali nije
kandidat za Evropsku uniju.
IV. KULTURNO ISTORIJSKO ODREĐENJE EVROPE

 Velika šizma 1054. povukla granicu između rimske (zapadne) i


istočne crkve u Carigradu, Aleksandriji, Jerusalimu i Antiohiji
 Evropa se određuje i kulturno – istorijski: ona je tamo gde ljudi
govore i pišu o Evropi
 Međusobni kulturni uticaje Evrope i Azije traju vekovima i to ne
samo zbog ratova: kulturni uticaj je ostvaren najezdom Mongola u
XIII veku, zauzimanjem Carigrada i dela jugoistočne Evrope od
Turaka
 Napredak Evrope u matematici ostvaren je prihvatanjem arapsih
brojeva, nula i decimalnog sistema.
V. IDEJE O UJEDINJENJU EVROPE – prvi deo

 Posle pada Zapadnog Rimskog carstva pojam Evrope se prvi put


jasno pojavljuje za vreme Karla Velikog koji se 800. god. krunisao
za cara a svoje Carstvo smatrao novom Rimskom imperijom
 Evropa Karla Velikog prostirala se: od Severnog ledenog okeana do
Mediterana i od Atlantika do Ellbe – nije obuhvatala britanska ostrva
i najveći deo Iberijskog poluostrva (tada pod vlašću Arapa), ni
sadašnu istočnu i severnu Evropu
 Evropski politički kamen temeljac je spis Pjera Diboa “O obnavljanju
svete zemlje” objavljen 1306. god – obezbeđenje mira unutar
Evrope radi ekspanzije u spoljnom svetu: to je ideja krstaša.
 “Veliki plan” Maksimilijana de Betina, vojvode od Silija (1560 –
1641), sadržan u njegovim memoarima koji su štampani posthumno
1632: srazmerna podela Evrope na 15 država, otklanjanje
nesporazuma na Opštoj skupštini saveta u kome su sve zemlje
predstavljene.
V. IDEJE O UJEDINJENJU EVROPE – drugi deo

 Konrad Fridrih fon Šmit – Fizeldek 1821. objavio spis “Evropski


savez”
 Predlaže osnivanje evropske federacije, savezne vojske, kongresa
nacija, uvođenje zajedničke evropske zastave, uspostavljanje
jedinstvenog pravnog poretka, postojanje evropske valute i
zajedničke vaspitne i obrazovne mere.
 Sen Simon se zalagao za stvaranje jezgra Evrope: englesko-
francusku uniju kojoj će se priključiti i druge države Evrope
 Napoleon je sebe neubedljivo prikazao kao naslednika Karla Velikog
 Evropska integracija je, u izvesnoj meri, ostvarena za vreme
Napoleona donošenjem i širenjem Građanskog zakonika
 Evropska ideja izražava se u “Evropskim listovima” (1824),
“Evropskim novinama” (1817)
V. IDEJE O UJEDINJENJU EVROPE – treći deo

 Viktor Igo (1802 – 1888) je na kongresu pacifista 1849. u Parizu


pozvao na stvaranje sjedinjenih evropskih država
 Međunarodna liga za mir i slobodu na II kongresu 1868. prihvata
ideju o “sjedinjenim evropskim državama” zasnovanu na narodnim i
demokratskim institucijama, ravnopravnosti pojedinaca i autonomiji
opština i provincija
 Šarl Lemonije (1806 – 1891) urednik časopisa “Sjedinjene evropske
države”. Evropska federacija bi svakom narodu morala garantovati:
1) suverenost i autonomiju, 2) individualnu slobodu, 3) slobodu
glasanja, 3) slobodu štampe, 4) slobodu udruživanja i okupljanja, 5)
slobodu savesti, 6. slobodu rada bez izrabljivanja radnika, 7)ličnu
odgovornost svih činovnika vlasti
V. IDEJE O UJEDINJENJU EVROPE – četvrti deo

 Tomaš Garig Masarik (1850 – 1937), predsednik Čehoslovačke


1918-1935, u spisu Nova Evropa opravdava pravo nacija na
samoopredeljenje – suprotno hegemonizmu u Evropi
 Rihard Kudenhof Kalergi u “Panevropskom manifestu” zalaže se za
povezivanje svih evropskih zemalja u savez
 Evropska unija se prvi pominje u zvanično uobličenom
“Memorandumu” koga je uputio francuski ministar spoljnih poslova
Aristid Brijan 17. maja 1930. Društvu naroda i u kome predlaže
osnivanje Evropske unije kao federalnog saveza naroda Evrope
 Nacionalističko shvatanje Evrope preovladalo je u Nemačkoj
dolaskom Hitlera na vlast 1933.
 Hitler i Ribentrop su govorili o viziji nove Evrope 1943-osnivanju
Saveza evropskih država, krijući vojni poraz.
VI. MOTIVI UJEDINJENJA

 Demokratske snage su nacionalizmu suprotstavile mogućnost


evropskog zajedništava
 Širenju komunizma može se suprotstaviti samo ujedinjena Evropa
 Ujedinjena Evropa ukidanjem država sprečila bi nove ratove i
suprotstavila se američkoj i sovjetskoj dominaciji
 Za vreme rata kretanje ljudi, robe i kapitala bilo je ograničeno te je
postojala je želja da ono bude slobodno
 Evropske države koje su pre 1914. god. Vladale Evropom su se
raspale a nastale su SAD i SSSR kojima nijedna država Evrope nije
sama mogla parirati
 Ujedinjenje Evrope imalo je prvenstveno bezbednosni i politički, a
zatim ekonomski i kulturni motiv
 U poslednje dve decenije u prvom planu su socijalni i ekonomski
motivi ujedinjenja
DRUGO PREDAVANJE
OBLICI UJEDINJENJA EVROPE

 I. KORACI UJEDINJENJA – prvi deo


 Prvi koraci ka integraciji Zapadne Evrope učinjeni su govorom
Vinstona Čerčila na Univerzitetu u Cirihu 19. IX 1946: predložio je
francusko-nemačko ujedinjenje i osnivanje “Sjedinjenih evropskih
država”
 Godine 1947. osnovana je Organizacija za evropsku ekonomsku
saradnju (OEEC) da bi među saveznicima rasporedila američku
pomoć u skladu sa Maršalovim planom (DŽordž Maršal je američki
državni sekretar).
 Države članice OEEC međusobno su ukinule trgovinske kontigente i
usaglašavale su trgovinsku politiku
 Godine 1961. OEEC menja ime u Organizacija za ekonomsku
saradnju i razvoj (OECD).
I. KORACI UJEDINJENJA – drugi deo

 UNIJA BENELUKSA nastalala je 1. januara 1948. kao carinska unija


da bi prerasla u ekonomsku uniju
 Koordinacioni odbor za stvaranje Ujedinjene Evrope saziva 1948.
Haški Kongres koji predlaže da se stvori Ujedinjena Evropa i osnuje
Savet Evrope
 Briselskim ugovorom iz marta 1948. stvorena Zapadnoevropska
unija (WEU) između: V.Brit, Franc, Zap. Nemačke, Italije i zemalja
Beneluksa. Stvaranjem NATO 1949. WEU je prevaziđena
 Šumanova deklaracija: Robert Šuman, ministar inostr. poslova
Francuske, u govoru od 9. maja 1950. predlaže da se objedini
francusko-nemačka proizvodnja uglja i čelika pod zajedničkom
vlašću
 Pariski sporazum 18. 04. 1951 (Evropska zajednica za ugalj i čelik)
potpisuju: Zap. Nemačka, Francuska, Italija i zemlje Beneluksa
(“šestorica”)
I. KORACI UJEDINJENJA – treći deo

 Rimski ugovori “šestorica” potpisuju 25.03.1957. i to:1) Ugovor o


osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEZ) i 2) Evropske
zajednice za atomsku energiju (EURATOM). Stupio je na snagu 1. 1.
1958. a važi neodređeno vreme
 Ugovor o stvaranju Evropske zone slobodne trgovine (EFTA)
21.07.1959. potpisuju 7 država: Danska, V.Brit. Austrija, Norveška,
Švedska, Portugal i Švajcarska. Ugovor stupio na snagu 3.5.1960.
 EEZ sa Grčkom potpisuje 1961. Ugovor o pridruživanju
 Zahteve za pristupanje su u toku 1961. podneli: V. Brit. i Danska
 Norveša 1962. podnosi zahtev za prijem u EEZ
 Predsednik Francuske De Gol stavlja veto na prijem V. Brit. u
članstvo EEZ, da bi pregovori sa V. Brit. O njenom prijemu u EEZ
iste godine bili prekinuti
I. KORACI UJEDINJENJA – četvrti deo

 Nemačko – francuski Ugovor o prijateljstvu potpisan je 1963. u


Parizu (Jelisejski ugovor)
 Godine 1963. Sporazum o pridruživanju potpisan je sa 17 afričkih
država i Madagaskarom, a zatim i Turskom
 Sporazum o spajanju izvršnih organa: 1) EEZ, 2) Evropske zajednice
za ugalj i čelik i 3) Evr. Zajednice za atomsku energiju potpisan
1965.
II. EVOLUCIJA EEZ U EU – prvi deo

 Ugovorom između Francuske i Zap. Nemačke predviđena je


saradnja u oblasti spoljne politike, odbrane, informisanja i kulture
 Jak ekonomski rast prvih godina u EEZ
 Carinska unija stvorena 1. 7. 1968. i uvedena zajednička spoljna
carina EEZ
 U Hagu 1969. održana je Konferencija EEZ na vrhu: odobreni
predlozi o formiranju sopstvenih sredstava EEZ, širenje budžetskih
ovlašćenja Evropskog parlamenta; postignuta saglasnost da se
stvori ekonomska i monetarna unija do 1980.
 Spoljnotrgovinska nadležnost sa država članica prelazi na EEZ 1. 1.
1970.
 Konsultativna skupština Saveta Evrope 1970. usvaja evropsku
himnu: “Preludijum Ode radosti (pre vokalnog dela), četvrti stav
Betovenove “Devete simfonije”. Evropsku himnu usvaja zatim i
Savet ministara
II. EVOLUCIJA EEZ U EU – drugi deo

 U toku 1972. potpisani su sporazumi o pristupanju Danske, Vel.


Brit., Irske i Norveške EZ. Iste godine stanovnici Irske i Danske (na
referendumu) prihvataju da pristupe u EZ. Britanski Parlament se
izjašnjava za pristupanje EZ, a Norveška se (na referendumu)
izjašnjava protiv prijema u EZ
 EZ i Kipar 1972. potpisuju Ugovor o pridruživanju
 Samit Ez u Parizu 1974: predsednici država i vlada EZ donose
odluku da ubuduće redovno zasedaju kao Evropski savet;
dogovoreno je osnivanje Evropskog fonda za regionalni razvoj ERDF
 Evropski monetarni sistem (EMS) EZ stupa na snagu 1.1.1979.
 Puna ekonomska i monetarna unija nije uspostavljena do 1980. EMS
je zasnovan na novčanoj jedinici EKI
 Grčka je postala deseta članica EZ 1.1. 1981
II. EVOLUCIJA EEZ U EU – treći deo

 U junu 1983. Evropski savet u Štutgartu usvaja “Svečanu deklaraciju


o Evropskoj uniji”.
 Godine 1983. u Savetu Evrope usvojena je evropska zastava koja
zvanično postaje i zastava EZ: krug od 12 zlatnih zvezda na plavoj
podlozi – simbol savršenstva i ispunjenosti
 Samit u Mlanu 1985: dogovoreno je da se u roku od 7 godina ukine
300 barijera na unutrašnjem tržištu, da se razmotre amandmani na
Rimski ugovor, demokratizuje i ubrza proces donošenja odluka
III. JEDINSTVENI EVROPSKI AKT

 Jedinstveni evropski akt Evropski savet je usvojio u Luksemburgu 2-


3. 12. 1985, potpisali su ga ministri inostranih poslova u Hagu 28.2.
1986, a stupio je na snagu 1. jula 1987. posle ratifikacije svih 12
parlamenata
 Jedinstveni evropski akt proklamuje ekonomske i političke ciljeve
 Evropski savet na samitu u Milanu 1986. usvaja “Belu knjigu”o
realizaciji unutrašnjeg evropskog tržišta sa 300 mera za njegovu
realizaciju
 Jedinstveni evropski akt uvodi monetarnu politiku u Rimski ugovor i
tako otklanja ovaj njegov nedostatak
 Sledeći cilj je stvaranje ekonomske i monetarne unije i uvođenje
zajedničke monete – eki.
 Usvojen je Program za zaokruživanje unutrašnjeg tržišta EZ –
Program za 1992. i uvedena “ekonomska politička saradnja”
IV. ŠENGENSKE PRAVNE TEKOVINE

 U Šengenu, mestu u Luksemburgu, 14. 06. 1985. Francuska,


Nemačka i zemlje Beneluksa zaključile su Sporazum
 Šengenski sporazum predviđa: postepeno uklanjanje kontrole na
zajedničkim granicama i uspostavljanje slobodnog kretanja
državljana država potpisnica Sporazuma, drugih država članica ili
trećih zemalja
 Šengenska Konvencija potpisana je 1990, a stupila je na snagu
1995. Sporazum i Konvencija označavaju se kao “Šengenske pravne
tekovine”
 Šengenske pravne tekovine uključene su u Ugovor o Evropskoj uniji.
Velika Britanija i Irska učestvu u nekim područjima saradnje
(policijska, pravosudna, borba protiv narkotika, Šengenski
informacioni sistem).
V. UGOVOR IZ MASTRIHTA (UOPŠTE) – prvi deo

 Ugovor o Evropskoj uniji potpisan je u Holandskom gradu Mastrihtu


7. 2. 1992, a stupio je na snagu 1. 11. 1993. To je u istoriji EZ
najvažniji događaj od potpisivanja Rimskog ugovora
 Postavio je rok za ostvarenje evropske i monetarne unije – do 1999;
odredio razvoj zajedničke spoljne i odbrambene politike
 Protokol je potpisalo 11 država članica a Velika Britanija se sama
isključila
 Austrija, Finska i Švedska u januaru 1995. postaju članice EU
 Ugovorom o EU osnovana je EU kao nova organizacija. Izmenama i
dopunama osnivačkih sporazuma promenjen je karakter postojeće
tri evropske zajednice
 EU se temelji na postojećim zajednicama koje su i dalje zadržale
subjektivitet u međunarodnom pravu.
 EU nema pravni subjektivitet u međunarodnom pravu
V. UGOVOR IZ MASTRIHTA (UOPŠTE) – drugi deo

 Ugovor o EU predviđa: a) dalje jačanje integracija između država


članica: b) veću usklađenost privreda; v) zajedničku spoljnu i
bezbednosnu politiku i postepeno utvrđivanje zajedničke
odbrambene politike; g) slobodu kretanja lica, d) privrženost
osnovnim socijalnim pravima
 Ugovorom o EU proširena je nadležnost u oblastima: socijalne
politike, naučno istraživačkog rada, tehnološkog razvoja, životne
sredine i spoljnih odnosa
 Nove nadležnosti uvedene su u oblastima: politike viza,
obrazovanja, zaštite potrošača, transevropskih mreža u oblasti
saobraćaja, telekomunikacija, energetike, kulture, industrijske
politike. Najveći značaj ima stvaranje ekonomske i monetarne unije i
uvođenje prava građansktva Unije
V. UGOVOR IZ MASTRIHTA (INSTITUCIONALNI OKVIR I “TRI
STUBA” – treći deo

 Ugovorom o EU predviđeno je da su institucije i organi EU isključivo


nadležni da deluju u oblastima koje su im prenele države članice
 Organi i institucije EU mogu da intervenišu i u oblastima za koje EU
nisu isključivo nadležne, u skladu sa načelom supsidijarnosti: 1) ako
se u određenoj oblasti ne ostvaruju Ugovorom utvrđeni ciljevi i 2)
ako realizaciju ovih ciljeva ne može bolje ostvarivati pojedinačno
svaka država članica
 Svi organi EU objedinjeni su u jedinstveni institucionalni okvir koga
čine: Evropski savet, Evropski parlament, Savet ministara, Evropska
komisija i Sud pravde
 “Prvi stub” hrama čine: Zjednica za ugalj i čelik, Evropska zajednica
i Zajednica za atomsku energiju (EURATOM)
 “Drugi stub”: zajednička spoljna i bezbednosna politika
 “Treći stub”: policijska i pravosudna saradnja u krivič. predmetima
V. UGOVOR IZ MASTRIHTA (CILJEVI EU)

 Ciljevi EU određeni su čl. 2. Ugovora o EU:


 Podsticanje uravnoteženog i trajnog privrednog i društvenog razvoja
i visok nivo zaposlenosti, stvaranje prostora bez unutrašnjih granica,
jačanje privredne i društvene kohezije, uspostavljanje ekonomske i
monetarne unije sa jedinstvenom monetom
 Potvrđivanje identiteta na međunarodnoj sceni (vođenje zajedničke
spoljne i bezbednosne politike i postepeno stvaranje zajedničke
odbrane)
 Jačanje zaštite prava i interesa državljana svojih država članica
uspostavljanjem prava građanstva EU
 Jačanje EU kao prostora slobode, bezbednosti i pravde uz
obezbeđeno slobodno kretanje i kontrolu spoljnih granica
 Očuvanje tekovnina zajednica (pozitivno pravo EU i evropskih
zajednica) i njihovo dalje razvijanje
EU OD MASTRIHTA DO NICE. VI. UGOVOR IZ AMSTERDAMA
(TREĆE PREDAVANJE)

 Ugovor iz Amsterdama potpisan 2. 10. 1997. a stupio na snagu 1. 5.


1999.
 Ovim ugovorom izvršena je revizija Osnivačkih ugovora.
Dogovoreno je: uspostavljanje pune monetarne, ekonomske i
političke unije, usklađivanje budžeta EU, reorganizacija Evropske
komisije i početak pregovora o proširenju EU
 Ugovor predviđa: 1) proširenje ovlašćenja Evropskog parlamenta i
predsednika Evropske komisije; 2) proširenje nadležnosti suda
pravde; 3) uvođenje mera prema državni članici – suspendovanje
njenih prava ako ozbiljno prekrši neki od osnovnih principa EU: npr.
o ljudskim pravima; 4) jačanje socijalne politike; 5) utvrđivanje
politike zapošljavanja; 5) uvođenje mogućnosti država članica da
međusobno uspostave pojačanu saradnju pod određ. uslovima
EU OD MASTRIHTA DO NICE- VII. UVOĐENJE JEDINSTVENE
VALUTE

 Na samitu u Madridu, decembra 1995. dogovoreno da se nova


valuta zove EVRO i da će biti jednaka novč. jedinici EKI
 Na samitu 1996. u Dablinu dogovoren Pakt stabilnosti o
kriterijumima za ulazak u evropsku monetarnu uniju (EMU)
 Samit u Briselu 1. i 2. maja 1998. odobrava da 11. od 15 država
članica treba da od 1. 1. 1999. godine učestvuje u jedinstvenoj
valuti.
 Grčka nije ispunjavala uslove iz Mastrihta pa je isključena, dok Vel.
Brit, Danska i Švedska odbijaju da pristupe iz političkih razloga
 Od 1. 1. 1999. evro je postao operativan za bankarske potrebe
 U januaru 2001. Grčka postaje 12 zemlja koja se priključila zoni evra
 Evro postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja u 12 zemalja EU
EU OD MASTRIHTA DO NICE - VIII. UGOVOR IZ NICE

 Evropski savet zaseda u Nici 11. 12. 2000, a Ugovor je (posle


jezičke i pravne redakcije) potpisan 26. 2. 2001. i upućen
nacionalnim parlamentima na ratifikaciju
 Kjlučne odredbe ugovora su: 1) uspostavljanje nadzora i upozorenja
od institucija i organa EU; 2) proširenje ovlašćenja predsednika
Komisije; 3) glasanje kvalifikovanom većinom u Evropskom savetu
proširena je i na nova pitanja; 4) predviđen broj poslanika do 1. 1.
2004. ne veći od 732 i da će posle tog datuma raspored mandata
biti promenjen; poboljšava se mehanizam pojačane saradnje država
članica; 6) u Prvostepenom sudu ustanovljavaju se raspravna veća,
nadležna da odlučuju u prvom stepenu; 7) ustanovljava se
nadležnost Prvostepenog suda da raspravlja o prethodnim pitanjima
u oblastima određenim statuom
EU OD MASTRIHTA DO NICE – IX. HRAM EU POSLE NICE, I deo

 Ugovor iz Nice ugrađen je u postojeći hram EU.


 Pod “krov” EU ugrađeni su: 1) spisak zadataka (načela demokratije,
poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, pravne države),
ciljeva i principa EU; 2) ciljevi EU (podržavanje ekonomskog i
socijalnog napretka i visokog nivoa zapošljavanja, ostvarivanje
ujednačenog i stalnog razvoja, ekonomska i socijalna povezanost i
osnivanje ekonomske i monetarne unije).
 “Prvi stub” čine: evropske zajednice sa snažnim nadnacionalnim
crtama, ekonomska i monetarna unija (ekonomski razvoj, visok nivo
zapošljavanja, socijalna zaštita, polna jednakost, konkurentnost,
zaštita čovekove okoline, podizanje nivoa i kvaliteta života,
ekonomska i socijalna saradnja
 Ekonomska i monetarna unija ispoljava se u jednoj valuti (evro)
EU OD MASTRIHTA DO NICE –IX. HRAM EU POSLE NICE, II deo

 “Drugi stub” - zajednička spoljna i bezbednosna politika - obuhvata:


očuvanje zajedničkih vrednosti, interesa i nezavisnosti, bezbednosti i
solidarnosti, očuvanje mira, međunarodna saradnja, jačanje
demokratije i kvaliteta života, poštovanje ljudskih prava i osnovnih
sloboda
 “Treći stub” - policijska i pravosudna saradnja u krivičnim
predmetima: 1) borba protiv rasizma, netrpeljivosti prema
strancima, terorizma, trgovine ljudima, krivičnih dela protiv dece,
trgovine drogom i oružjem, korupcije i prevre (ostvaruje se i putem
Šengenskog informacionog sistema), 2) zajednički utvrđena politika
prema azilantima, graničnoj kontroli, imigracionoj politici, suzbijanju
međunarodnog kriminala i trgovine drogom, 3) saradnja
pravosudnih organa u građanskim parnicama i krivičnom postupku,
saradnja carinskih službi
EU OD MASTRIHTA DO NICE – IX. HRAM EU POSLE NICE, III deo

 “Treći stub” realizuje se kroz mere politike “Evrope bez granica”:


 Prvi skup mera – ukidanje kontrole putnika na granicama unutar EU
uz poštovanje kontrole na spoljnim granicama EU
 Drugi skup mera – međusobno priznavanje viza – vize koje zemlje
članice izdaju putnicima iz trećih zemalja priznaju i potpisnici tog
ugovora
 Treći skup mera – pojednostavljenje celog postupka dobijanja azila:
samo je jedna zemlja (po pravilu ona u koju je lice koje traži azil
ušlo) nadležna za sprovođenje postupka dobijanja azila
 Četvrti skup mera – formiranje nove policijske saradnje Evropskog
policijskog ureda (EUROPOL i EUROJUST)
 Peti skup mera – saradnja organa pravosuđa država članica EU
 Drugi i treći stub počiva na međudržavnoj saradnji i konsenzusu
EU OD MASTRIHTA DO NICE – PROŠIRENJE EZ (EU) – I deo

 Proširenje EZ šestorice odigrava se 1973. ulaskom V. Brit, Irske i


Danske
 EZ pristupa Grčka 1981, a Španija i Portugalija 1986.
 Austrija, Švedska i Finska pristupaju EU 1995.
 Podneseno je još 14 zahteva za pristupanje
 O zahtevu Turske za pristupanje EZ se negativno izjasnila 1989.
zbog statusa Kurda
 Evropski savet odlučuje da počnu pregovori sa Poljskom, Estonijom,
Mađarskom, Češkom, Kiprom i Slovenijom, a kasnije i sa Maltom,
Letonijom, Litvanijom i Slovačkom
 Pregovore o pristupanju počinju februara 2000. Rumunija,
Bugarska, Malta, Letonija, Litvanija i Slovačka, a Turskoj je priznat
status kandidata za pristupanje EU
EU OD MASTRIHTA DO NICE – PROŠIRENJE EZ (EU), II deo

 EU je 1. maja 2004. primila još 10 novih članova: Poljsku, Češku,


Slovčku, Sloveniju, Mađarsku, Litvaniju, Letoniju, Estoniju, Maltu i
Kipar
 Najmnogoljudnija je Poljska 39 miliona, a najmanja Malta sa oko
400.000 ljudi. Unija je tada imala oko 455 miliona stanovnika
 EU je povećana na 25 članica
 Proširenje EU iz 2004. je najveće u istoriji EZ (EU)
 Godine 2007. 1. januara u EU su primljene Bugarska i Rumunija
tako da EU sada broji 27 članica
 Doneta je odluka o početku pregovora s Turskom, a za ulazak u EU
zainteresovane su i 6 balkanskih država: Hrvatska, Makedonija,
Crna Gora, Albanija, BiH i Srbija. Ove zemlje su, izuzimajući BiH i
Srbiju, potpisale sporazume o stabilizacji i pridruživanju EU
USTAV EVROPSKE UNIJE – PRVI DEO

 Evropski parlament je 13. juna 2003. prihvatio Nacrt Ugovora o


uspostavljanju Ustava za Evropu i podneo ga Evropskom savetu
(Savetu EU)
 Evropski savet je u Briselu 17 – 18 juna 2004. godine usvojio nacrt
Ustava za Evropu (Ustav Evropske unije), a opunomoćeni
predstavnici država su ga potpisali u Rimu 20. X. 2004.
 Ako bi Ustav bio ratifikovan Evropa bi u organizacionom smislu
postala nedeljiva celina
 Ustav ima 448. članova, 36 protokola, 2 priloga i 50 deklaracija
 EU je garant u svom okviru slobodnog kretanja lica, robe, usluga i
kapitala, kao i slobode nastanjivanja; ima svojstvo pravnog lica
 Simboli EU: zastava – krug sa 12 zlatnih zvezdica na plavoj
pozadini; himna je “Oda radosti” (deo IX simfonije Ludviga van
Betovena)
 Moneta EU je evro, a dan Evrope 9. maj
USTAV EVROPSKE UNIJE – drugi deo

 Prvi deo Ustava EU sadrži: Institucionalni okvir (u njemu su smešteni:


Evropski parlament, Evropski savet, Savet ministara, Evropska komisija i
Sud pravde) i Ostale institucije i organi EU (Evropska centralna banka,
Revizorski sud i konsultativni organi EU)
 Evropski savet bira svog predsednika kvalifikovanom većinom na 2,5
godine, sa mogućnošću ponovnog reizbora
 Evropski savet imenuje kvalifik. većinom, u dogovoru sa predsedn. Komisije
ministra inostranih poslova EU koji vodi zajedničku spoljnu i bezbednosnu
politiku EU
 Drugi deo Ustava sadrži Povelju o osnovnim pravima EU (garantuje prava
čoveka i druga prava); politiku i način rada EU, opšte i završne odredbe
 Ustav nije usvojen na referendumu u Francuskoj i Holandiji, a usvojen je u
parlametima: Litvanije (novembra 2004), Mađarske (decembra 2004),
Slovenije (februara 2005), Italije (aprila 2005), Slovačke (maja 2005),
Belgije (maja 2005), Nemačke (maja 2005) i referendumima Luksemburga
(jula 2005) Španije (februara 2005)
RAZVOJNE FAZE EVROPSKIH ZAJEDNICA

 Prva faza - faza inkubacije zajednice: od 1945-1950


 Drugi faza - osnovna faza (faza formiranja): od 1950-1957
 Treća faza – faza konsolidacije EZ: od 1958-1969 (stabilizuje se
saradnja članica EZ, širi broj zajedničkih asocijacija, formira
Evropsko udruženje za slobodnu trgovinu i Organizacija za evropsku
saradnju i razvoj
 Četvrta faza - faza ekspanzije: od 1969-1985 (EZ pristupa Vel.
Britanija, Danska, Irska i (1981) Grčka
 Peta faza – faza proširenja i daljeg otvaranja EZ (“karavan ide
dalje”): 1986-1990 (Švedska i Finska su primljene u članstvo u
kratkom roku)
 Šesta – savremena faza – počinje 1990. Na osnovu govora od
Mastrihta od 7. februara 1992. postoji kao EU. Najveće proširenje
EU se događa 2004. kada je primljeno 10 novih članica
BUDUĆNOST EVROPSKE UNIJE – STRATEGIJE RAZVOJA

 EU ni Ugovorom iz Nice nije dobila svoj konačan oblik


 I dalje se postavljaju pitanja strategije dalje integracije.
 Strategija “produbljenje pre proširenja” ima u vidu dalju integraciju
EU bez prijema novih članica. Ona nije usvojena 2004. i 2007. kad
su primljeni novi članovi
 Strategija “proširenje bez produbljenja”: povećanje broja članova u
postojećem institucionalnom i političkom stanju. Na ovaj način je
izvršeno proširenje 2004.
 Strategija “proširenje i produbljenje” – evoluciona strategija: oba
procesa shvata kao paralelna koji jačaju jedan drugog. Proširenje
2007. izvršeno je na ovaj način
 Strategija “fleksibilnosti i diferencijacije” – ima u vidu po fazama
ograničene korake integracije: jedan deo obavezujućih ciljeva
sprovode jedne države, a otvorenio su za sve
BUDUĆNOST EU – DEKLARACIJA O BUDUĆNOSTI EU

 Deklaracija o budućnosti EU usvojena u Nici ističe:


 1) preciznije razgraničenje nadležnosti između Brisela i nacionalnih
vlada, naročito načela supsidijarnosti
 2) razgraničenje da li je Povelja o osnovnim pravima EU obavezan ili
neobavezan dokument (posle 2000. regulisanje osnovnih prava je
preneseno na EU)
 3) uprošćavanje Ugovora EU tako da bude jasniji i shvatljiviji
 4) potrebu da se precizira uloga nacionalnih parlamenata u
arhitekturi evropskih institucija
 Nacrt Ustava EU usvojen je 2004, ali još nije ratifikovan
 Prema odredbama nacrta Ustava EU može istupati u
međunarodnom pravu kao suverena država – dobija pravni
subjektivitet
ČETVRTO PREDAVANJE –ORGANIZACIJE VAŽNE ZA EVROPSKE
INTEGRACIJE - NATO

 NATO – temelji se na političkom, ekonomskom i vojnom potencijalu


svojih članova
 Osovan je 4. aprila 1949 na zahtev V. Brit. i Francuske
 Osnivači: USA, Kanada, Francuska, V. Brit., Holandija, Belgija,
Luksemburg, Norveška, Danska, Portugalija, Island i Italija
 1952 NATO paktu su pristupile Grčka i Turska, 1955. Zapadna
Nemačka, a 1982. Španija
 1999. NATO je brojao 19 država jer su mu pristupile Češka,
Mađarska i Poljska
 U Vašingtonu 29. marta 2004. u NATO pristupaju: Bugarska,
Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija, Slovenija i slovačka
 Pakt određuje da je osnovni njegov zadatak zaštita svih država
članica od eventualne agresije: oružani napad na bilo koju državu
članicu je napad na sve zemlje članice NATO
ČETVRTO PREDAVANJE –ORGANIZACIJE VAŽNE ZA EVROPSKE
INTEGRACIJE - NATO

 NATO ima civilnu i vojnu organizaciju. Članovi civilne organizacije su


sve zemlje članice, a vojnoj organizaciji ne pripada Francuska,
Island i Španija
 Najviši organ NATO Savet u kome predstavnici država odluke
donose konsenzusom.
 Značajni su organi NATO: Odbor za planiranje odbrane i Odbor za
nuklearno naoružanje (od 1967)
 Izvršni organ NATO je Generalni sekretarijat na čijem čelu je
Generalni sekretar koji se bira na 5 godina
 1991. osnovan je Savet za kooperaciju čiji članovi su postale i
države bivšeg SSSR
 Uz pomoć “Partnerstva za mir” NATO kreira sistem bezbednosti
 Sedište NATO je u Briselu
ČETVRTO PREDAVANJE –ORGANIZACIJE VAŽNE ZA
EVROPSKE INTEGRACIJE – SAVET EVROPE

 Statut o formiranju Saveta Evrope potpisan je 5. 5. 1949. u


Londonu između: zemalja “Beneluksa”, Danske, Francuske, Irske,
Italije

Вам также может понравиться