Вы находитесь на странице: 1из 23

Predmetni nastavnik: prof. dr.

Hasan Bali Alisa Begovi,MA via asistentica

Viktimologija izborni predmet 3 ECTS boda; predavanja: 30 asova, vjebe:0 Kriteriji praenja rada i ocjenjivanja u toku nastave: Prisustvo na nastavi 0-10 bodova Aktivnosti 0-15: Esej 0-6 bodova Prezentacija eseja 0-6 bodova Aktivnost na nastavi 0-3

studenti koji ostvare 55 bodova kroz nastavu i nastavne aktivnosti nisu obavezni pristupiti zavrnom ispitu.
Zavrni ispit = 45 ili 65 bodova

Viktimologija 3 ETCS boda

OBAVEZNA LITERATURA Ramljak, A. A., & Halilovi, H. (2004). Viktimologija. Sarajevo: Fakultet kriminalistikih nauka. Bali, H. & Adajli-Dedovi, A. (2005). Viktimologija-Prirunik za studente. Sarajevo: Fakultet kriminalistikih nauka. Ramljak, A. A., & Petrovi, B. (2005). Viktimoloki pojmovnik. Sarajevo: Udruenje diplomiranih kriminalista u Bosni i Hercegovini.

Korisni linkovi:

European Crime and Safety Survey (EU ICS) http://www.tilburguniversity.nl/intervict/about/ http://www.worldsocietyofvictimology.org

Declaration on Basic Principles of Justice for Victims of Crime and Abuse of Power (UN 1985)

UN Convention on Justice and Support for Victims of Crime and Abuse of Power(UN 2006, draft)

Upute za izradu eseja na web stranici Fakulteta Rok za predaju radova: 20.04.2012! Za dodatna pitanja: alisa.begovic@pfk.ba

KONSULTACIJE:
Na predavanju, prije i poslije nastave

Prof. dr. Hasan Bali

v.ass. Alisa Begovi, MA


etvrtak: 13h - 14h nedjelja: 12h - 13h Ili na e-mail: alisa.begovic@pfk.ba

Literatura (abecedni popis literature APA stil) Primjeri:


Tomi, Z. (2008). Krivino pravo I. Sarajevo: Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu. Ramljak, A. A., & Halilovi, H. (2004). Viktimologija. Sarajevo: Fakultet kriminalistikih nauka. Primjer unoenja podataka za automatsko citiranje prema zadanim parametrima:

Opa viktimologija:
Nauni aspekti viktimologije Klasifikacija rtava Istraivanje rtava zloina

Specijalna viktimologija
rtve rtve rtve rtve rtve nasilnikog kriminaliteta terorizma zloupotrebe moi autoriteta i autoritarne vlasti flagrantnog i intenzivnog krenja ljudskih prava

rtve i poinitelji ubistva rtve samoubilakog akta rtve u seksualnim deliktima rtve nasilja u porodici rtve psihikih stresova rtve ekolokog kriminaliteta rtve u saobraajnim nezgodama rtve krvne osvete Djeca i starije osobe kao rtve rtve kao posljedice narkomanije rtve na radu i rizina zanimanja

Prostitucija i njene rtve rtve perverznog seksualnog nagona Restorativna pravda

Predmet viktimologije nije jasno definiran. U znanstvenim raspravama razlikuju 2 pristupa:

Viktimologija u irem smislu kao samostalna znanstvena disciplina se bavi iskljuivo prouavanjem rtava krivinih djela, nesretnih sluajeva ili katastrofa.
Viktimologija u uem smislu sastavni dio kriminologije kao znanstvene discipline, a bavi se prouavanjem interakcije meu varijablama poinitelj, rtva i okolnosti nastanka krivinog djela, radi pronalaenja preventivnih mjera za smanjenje rizika viktimizacije

Zadaa viktimologije je sistematino prouavanje: Dispozicije rtava Uloga rtve pri nastanku zloina Tehnike neutralizacije od strane poinitelja Prijavljivanje zloina od strane rtve Odnos izmeu straha od viktimizacije i stvarne viktimizacije Smanjenje rizika postanka rtve Kompenzacija rtve (Tter-Opfer-Ausgleich) Programi za pomo rtvamaradi prevencije i pronalaenja odgovora na pitanje:

ZATO NEKO POSTAJE RTVA?

Pojam rtve?
Karakteristike i ponaanje potencijalne rtve? Temeljna pretpostavka svih viktimolokih tipologija je POSTOJANJE VIKTIMOLOKIH PREDISOPZICIJA kod odreenih osoba, to objanjava zato ba te osobe postaju rtve krivinog djela (za razliku od osoba koje te predispozicije nemaju).

Hans von Henting (1948.) -kategorije rtava prema njihovim osobinama Mlade osobe (rtve zbog neiskusnosti) Starije osobe ene (rtve zbog biolokih slabosti) Invalidne i duevno bolesne osobe (ovisnici) Imigranti (problemi prilagoavanja i kulturni konflikti) Manjine i glupe normalne osobe (oteano socijalno prilagoavanje) Depresivne osobe (poremeen instinkt samoodravanja) Osobe eljne zarade (visoka sklonost prihvatanju rizika) Strastvene osobe (rizino ponaanje u seksualnoj domeni) Usamljene osobe (trae pomo to ih ini ranjivima) Zlostavljai i blokirane osobe (npr. obiteljski nasilnici)

Benjamin Mendelsohn (1956.) - pravni aspekti ponaanja rtve u vezi s deliktom Nevina ili idealna rtva rtva koja doprinosi poinjenju delikta Provocirajua rtva Sporazumna/voljna rtva Neoprezna rtva rtva iz neznanja rtva poinitelj delikta (tzv. neprava rtva)

Ezzat Abdel Fattah (1967.) -sudjelovanje rtve (oblici interakcije rtva-poinitelj) rtva koja ne sudjeluje (nevina rtva)

Latentna ili disponirana rtva


Provocirajua rtva (provocira poinitelja ili stvara priliku) Aktivno provocirajua (npr. usmrenje na zahtjev) Pasivno provocirajua (npr. nepanjom) Sudjelujua rtva (npr. prevareni prevarant) Neprava rtva (npr. suicid, prometna nezgoda)

Marvin E. Wolfgang & Thorsten Sellin (1964.) kriminalno politika orijentacija Primarne rtve Svaka prirodna osoba neposredno oteena Sekundarne rtve Pravne osobe neposredno pogoene Tercijarne rtve Drava, vlada, drutvo

KONCEPT STILA/NAINA IVOTA


uzima u obzir PROSTORNE OKOLNOSTI i INDIVIDUALNA PONAANJA koja doprinose poinjenju krivinog djela tzv. opasna mjesta (ulini kriminal) individualno ponaanje (npr. auto-stop) osobe javnog ivota posebno riskantna zanimanja

MODEL KARIJERE Reakcije na vlastitu viktimizaciju sobom povlae novu viktimizaciju esto za

PRIMARNA VIKTIMIZACIJA Samim poinjenjem krivinog djela


SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA Reakcija okoline, policije, odvjetnika, ljekara TERCIJARNA VIKTIMIZACIJA Primarna i sekundarna viktimizacija kod rtve stvaraju percepciju nemoi i izloenosti novim deliktima

TEORIJA NAUENE BESPOMONOSTI neke osobe tijekom ivota spoznaju da vlastitim usmjerenim postupanjem ne mogu sprijeiti viktimizaciju kao rezultat takvog shvatanja u situacijama ugroenosti ili izloenosti nasilju reagiraju pasivno (npr. obiteljsko nasilje, slino kod beskunika i ovisnika)

PITANJA? HVALA

NA POZORNOSTI!