Вы находитесь на странице: 1из 30

GRAMATIKA RUSKOG JEZIKA

IMENICE
NOMINATIV JEDNINE
Muki rod:
1. / ()
2. ()
3. ()
enski rod:
1. ()
2. ()
3. ()
Srednji rod:
1. ()
2. ()
3. ()

NOMINATIV MNOINE
Muki rod:
1. / - ( )
2. (a a)
3. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Srednji rod:
1. ( )
2. ( )

3. ( )
IZUZECI:



















PRIDEVI JEDNINA
Muki rod:
1. ()
2. ()
3. ()
enski rod:
1. (, )
2. ()
Srednji rod:
1. (, )
2. ()

PRIDEVI MNOINA
1. ()
2. ()

GENITIV
IMENICE
Muki rod:
1. / - ( )
2. ( )
3. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Srednji rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Mnoina imenica:
Muki rod:
1. ()
2. ()
3. ()
enski rod:
1. - / ()
2. ()
3. ()

Srednji rod:
1. - / ()
2. ()
3. ()
GENITIV LINIH ZAMENICA
1.
2.
3. () ; ()

1.
2.
3. ()
GENITIV PRISVOJNIH ZAMENICA

1. ;
2. ;
3. ;

1. ;
2. ;
3.

MNOINA GENITIVA PRISVOJNIH ZAMENICA


1.
2.
3. ;

1.
2.
3.
GENITIV PRIDEVA

Muki rod:
1. ( )
- ( )
2. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
Srednji rod = Muki rod
Mnoina genitiva prideva:

Muki rod = enski rod = Srednji rod


1. Tvrda promena: -
2. Meka promena: -
UPOTREBA GENITIVA
1. Predlozi: ; ; (pored) ; ;
(pored) ; - (iza ; zbog) ; (pored), (osim)
2. Koliina: (koliko) ; (toliko) ; ;
; (veina) ; (manjina)
3. Brojevi : 2,3,4 + genitiv jednine
5-20; 5-0 + genitiv mnoine
4. Vreme: ... (od...do)
5. Rastojanje: ... (od...do)
6. Pripadnost bez predloga ( )
7. Pripadnost predlog ( ...)

DATIV
IMENICE
Muki rod:
1. - / - ( )
2. (a a)
3. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Srednji rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )

Mnoina imenica:
Muki rod = enski rod = Srednji rod
1. Tvrda promena: - AM
2. Meka promena: -
DATIV LINIH ZAMENICA
1.
2.
3. () ; ()

1.
2.
3. ()

DATIV PRISVOJNIH ZAMENICA


1. ;
2. ;
3. ;

1. ;
2. ;
3.

MNOINA DATIVA PRISVOJNIH ZAMENICA


1.
2.
3. ;

1.
2.
3.
DATIV PRIDEVA

Muki rod:
1. ( )
( )
2. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
Mnoina dativa prideva:
Muki rod = enski rod = Srednji rod
1. Tvrda promena: -
2. Meka promena: -

UPOTREBA DATIVA
1.
2.
3.
4.

Predlozi: ;
Glagoli: ; ; ... +
Konstrukcija / ... /-/
Konstrukcija / ... ; ; ;
; ; ;
5. Konstrukcija / ... /
AKUZATIV
IMENICE
Muki rod:
1. Ako oznaava iv pojam = genitiv
2. Ako oznaava neiv pojam = nominativ
enski rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Srednji rod = nominativ
Mnoina imenica:
Muki rod
1. Ako je ivo = kao genitiv mnoine
2. Ako je neivo = kao nominativ mnoine
enski rod ; Srednji rod = kao nominativ mnoine
AKUZATIV LINIH ZAMENICA
1.
2.
3. ;

1.
2.
3.

AKUZATIV PRISVOJNIH ZAMENICA

1. / ;
2. / ;
3. ;

1. / ;
2. / ;
3.

AKUZATIV PRIDEVA
Muki rod:
1. / ( / )
/ ( / )
2. / ( / )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
UPOTREBA AKUZATIVA
1. ? (predlog )
2. ; ; ; , ...
INSTRUMENTAL
IMENICE
Muki rod:
1. / - ( )
2. (a a)
3. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Srednji rod:

1. ( )
2. ( )
3. ( )

Mnoina imenica:
Muki rod = enski rod = Srednji rod
1. Tvrda promena : -
2. Meka promena : -
INSTRUMENTAL LINIH ZAMENICA
1.
2.
3. ;

1.
2.
3.

INSTRUMENTAL PRISVOJNIH ZAMENICA


1. ;
2. ;
3. ;

1. ;
2. ;
3.

INSTRUMENTAL MNOINE PRISVOJNIH ZAMENICA


1.
2.
3. ;

1.
2.
3.
INSTRUMENTAL PRIDEVA

Muki rod:
1. ( )
( )
2. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )

Mnoina prideva:
Muki rod = enski rod = Srednji rod
1. Tvrda promena: -
2. Meka promena: -
UPOTREBA INSTRUMENTALA
1. Predlozi: ; ; (iza) ; (ispred) ;
(pored) ; (izmeu)
2. Drutvo: ; / ... (ti i ja, on(a) i ja)
3. Sredstvo ( ; ; ; ...)
4. Poreenje ( )
5. Glagoli: (diviti se) ; (uivati);
(baviti se) ; ; ;
(postati); (raditi)
6. Prilog za vreme: ; ; ; ;
; ; ;
7. Pasivne konstrukcije:
(Nova ivotinja je otkrivena od strane naunika = Naunici su otkrili
novu ivotinju)
LOKATIV
IMENICE
Muki rod:
1. / - ( )
2. (a a)
3. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
3. ( )
Srednji rod:
1. ( )

2. ( )
3. ( )
Mnoina imenica:
Muki rod = enski rod = Srednji rod
1. Tvrda promena: -
2. Meka promena: -
LOKATIV LINIH ZAMENICA
1.
2.
3. ;

1.
2.
3. H

LOKATIV PRISVOJNIH ZAMENICA


1. ;
2. ;
3. ;

1. ;
2. ;
3.

LOKATIV MNOINE PRISVOJNIH ZAMENICA


1.
2.
3. ;

1.
2.
3.
LOKATIV PRIDEVA

Muki rod:
1. ( )
( )
2. ( )
enski rod:
1. ( )
2. ( )
Mnoina prideva:

Muki rod = enski rod = Srednji rod


Tvrda promena: -
Meka promena: -
IZUZECI U LOKATIVU
?

///
/
?
UPOTREBA LOKATIVA
? ? ?

PROMENA GLAGOLA
U ruskom jeziku postoje 2 tipine vrste promene glagola, u zavisnosti od
samoglasnika, kojim se zavrava infinitivna osnova
1. Ako se osnova zavrava na A, bie prva promena:

+
+
+
+
+
+
2. Ako se osnova zavrava na , ili u reem sluaju E, bie druga
promena:

+
+
+
+
+
+

+
+
+
+
+
+
Izuzeci:
Neki glagoli imaju potpuno posebnu promenu:

:
1.
2.
3.

1.
2.
3.

:
1.
2.
3.

1.
2.
3.

Glagoli sa grupom u infinitivu e izgubiti tu grupu u promeni u


sadanjem vremenu i dobie osnovu :
:
1.
2.
3.

1.
2.
3.

Glagoli sa grupom u infinitivu e potpuno izgubiti tu grupu glasova u


sadanjem vremenu:
:
1.
2.
3.

1.
2.
3.

Glagoli, ija se osnova zavrava na usnene suglasnike ,,,,, dobijae


, ali samo u prvom licu jednine:
:
1.
2.
3.

1.
2.
3.

Povratni glagoli e uvek zadravati svoju povratnu recu. Povratna reca


se dodaje onda, kada se ispred nje nalazi suglasnik, a povratna reca se
dodaje onda, kada se ispred nje nalazi samoglasnik.

:
1.
2.
3.

1.
2.
3.

PROLO VREME
Prolo vreme se, za razliku od sadanjeg vremena, ne menja po licima, ve
razlikuje rod i broj. U mnoini je nastavak isti za sva lica. Gradi se od sledeih
nastavaka, koji se dodaju na infinitivnu osnovu:
+ (muki rod)
+ (enski rod)
+ (srednji rod)
+ (mnoina)
Izuzeci:
Neki glagoli nee imati uobiajene nastavke u prolom vremenu:
, , ,
, , ,
, , ,

GLAGOLI KRETANJA
/
/
/
/
/
Upotreba glagola , , , , (levih
glagola):

1. Kretanje u datom trenutku u jednom smeru


? .
.
.
.
.
2. Dve paralelne radnje
, .
, .
, .
Upotreba glagola , , , ,
(desnih glagola):
1. Povratni smer
.
.
2. Kretanje u raznim smerovima
.
.
.
.
.
3. Vremenski intervali i uestalosti
/ / / / /
/ /
.
4. Generalne tvrdnje
.
.
.
, .
, .
? . / .
?
. / .
(?) (?)
(?) (?)

(?) (?)
(?) (?)
(?) (?)
(?) (?)
(?) (?)
PROMENA GLAGOLA KRETANJA

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.

1.

2.
3.

2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

SLOENO BUDUE VREME


Sloeno budue vreme se gradi od linog oblika pomonog glagola i
infinitiva glavnog glagola. Sloeno budue vreme se gradi iskljuivo od
nesvrenih glagola.
:
1. (= ITAU)
1. (= ITAEMO)
2. (= ITAE) 2. (= ITAETE)
3. (= ITAE)
3. (= ITAE)

PROSTO BUDUE VREME


Prosto budue vreme se gradi od linog oblika iskljuivo svrenih glagola. Ima
formu promene sadanjeg vremena.
:
1. (= PROITAU)
1. (= PROITAEMO)
2. (= PROITAE) 2. (= PROITAETE)
3. (= PROITAE)
3. (= PROITAE)

GLAGOLI, KOJI OZNAAVAJU POSTAVLJANJE I POLOAJ


PREDMETA
?

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

(? ?)
1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

/ ; /
Glagoli i oznaavaju pasivno primanje akustinih,
odnosno vizuelnih informacija, dok glagoli i oznaavaju
aktivno primanje informacija.

. .
. .
. !
. !

UZROK I POSLEDICA ( /)
(= posledica),
(= uzrok). (Redosled posledica + uzrok)
(= uzrok),
(= posledica). (Redosled uzrok + posledica)

, -, -, -
To je odnosni veznik (KOJI, KOJA, KOJE, KOJI), koji zamenjuje isti pojam,
koji se ponavlja u dve reenice i pomou njega se od dve sastavlja jedna
reenica. Ponaa se kao pridev, to znai da se menja po rodu, broju i padeu.
Slae se sa imenicom, koju zamenjuje.
. . = ,
.
. . = ,
.
. . =
, .
. . = ,
.

ROK, PROCES I REZULTAT (//)


. (rok) ?
() . (proces) ?
. (rezultat) ?
/
To su prilozi za vreme.
= za (kroz) neko vreme + akuzativ
Akuzativ + = pre nekog vremena
. .
? .
IMPERATIV
Imperativ se gradi od prvog lica sadanjeg vremena.
1. - + (-)! (kod prvog tipa promene
glagola)
2. - + (-)! (kod drugog tipa promene
glagola)
3. - + (-)! (kada se osnova u sadanjem
vremenu, dodavanjem nekih drugih glasova, razlikuje od infinitivne
osnove)
Izuzeci:
()!
()!
POREENJE PRIDEVA
. (=pozitiv)
, . = , . =
. (=komparativ)

Komparacija + + . = Komparacija + .
. (=superlativ)
. (=superlativ)
. (=superlativ)
Oba lana superlativa se ponaaju kao pridevi i slau se sa imenicom u rodu,
broju i padeu.
IZUZECI NEPRAVILNA KOMPARACIJA:











/



/










/ ; /
Glagoli i su nesvrenog vida i oznaavaju
uobiajenost radnje i naviku.
Glagoli i su svrenog vida i oznaavaju trenutnost radnje.
8 . 7 .
2 . .

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

(-) / (-) / (-)


Nepovratni oblik posle sebe trai glagol u infinitivu.
Povratni oblik posle sebe ne trai nijedan glagol.
9.

.
.
45 .
.
.

NEODREENE ZAMENICE (- / )
Neodreene zamenice sa nastavkom TO oznaavaju nama nepoznat konkretan
pojam, dok neodreene zamenice sa nastavkom oznaavaju nama
nepoznat i proizvoljan pojam. Pritom, nastavak se uvek koristi u
upitnim reenicama.

- . = .
- . = .
- . = .
- . = .
- -? = .

VEZNIK . OZNAAVANJE NAMERE.


U reenicama, koje izraavaju nameru, posle veznika e ii glagol u
infinitivu, ako je vrilac radnje u drugom delu reenice isto lice, kao i u prvom
delu reenice. Posle veznika e ii glagol u prolom vremenu, ako je
vrilac radnje u drugom delu reenice neka druga osoba u odnosu na osobu iz
prvog dela reenice.
, .
, .

GLAGOLI KRETANJA SA PREFIKSIMA


() /, / (? ? ?) = izlaziti (izai)
() /, / (? ? ?) = odlaziti (otii)
() / (?) = ulaziti (ui)
() /, / (? ? ?) = dolaziti (doi)

() () = dolaziti (doi) do (ega?)


() (? ?) = prilaziti (prii)
() () (? ?) = prolaziti (proi) mimo (koga?
ega?)
() () (?) = prelaziti (prei)
() (?) ( ?) = svraati (svratiti)
() (?) = obilaziti (obii)
(? ?) = otii od

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.
3.


1.
2.
3.

1.
2.
3.

KONDICIONAL
Pogodbene reenice se izraavaju oblikom . Ako je uslov ostvariv, glagol
je u sadanjem vremenu, a ako je uslov neostvariv, glagol je u prolom vremenu
i ispred njega se pie reca . Uvek mora da bude slaganje vremena.
, . = Ako budem
slikar, naslikau tvoj portret.
, . = Kad
bih bio / Da sam slikar, naslikao bih tvoj portret.

GLAGOLSKI PRILOG SADANJI


Obrazuje se dodavanjem predvienih nastavaka na osnovu 3.lica mnoine
sadanjeg vremena. Koristi se za objanjavanje paralelnih, istovremenih radnji u
sadanjem vremenu.

, . = itajui pismo, on se osmehivao.

, . = Bavei se
sportom, vi jaate svoje zdravlje.

. = On voli da ita leei.

, . = Sedajui na divan, on nije


primetio maku.

GLAGOLSKI PRILOG PROLI


Obrazuje se dodavanjem predvienih nastavaka na osnovu prolog vremena
glagola. Koristi se za objanjavanje paralelnih, istovremenih radnji u prolom
vremenu.

, a . = Proitavi knjigu, dala sam
je svom deku.

, . = Vrativi se sa godinjeg
odmora, poeo je da radi.

GLAGOLI VEZANI ZA POJAM UENJA


? ?
?
?
? ?

-.
.
.
.
.

RADNI GLAGOLSKI PRIDEV U SADANJEM VREMENU


Obrazuje se dodavanjem predvienih nastavaka na osnovu 3.lica mnoine
sadanjeg vremena. Koristi se za dodatno opisivanje i objanjavanje subjekta u
reenici. Ima formu prideva i isto kao i pridevi, menja se po rodu, broju i
padeu.

-- (-, -, -)
, , . (= ,
, .) = Moj brat, koji ivi u
Moskvi, se nedavno oenio.
-- (-, -, -)
, , - . (=,
, - .) = Balerina, koja
igra u ovoj predstavi, je moja devojka.
-- (-, -, -)
, , . (=,
, .) = Knjige, koje lee na stolu, sam
uzeo u biblioteci.
-- (-, -, -)
, , . (=,
, .) = Vazu, koja stoji na stolu, su mi
poklonili prijatelji.

RADNI GLAGOLSKI PRIDEV U PROLOM VREMENU


Obrazuje se dodavanjem predvienih nastavaka na osnovu prolog vremena
glagola. Koristi se za dodatno opisivanje i objanjavanje subjekta u reenici. Ima
formu prideva i isto kao i pridevi, menja se po rodu, broju i padeu.
/ / -/-- (-, -, -)
, / , . (=, /
, - .) = ovek, koji je priao/ispriao tu priu, je
novinar.
/ / --/-- (-, -, -)
, , . (=,
, .) = ovek, koji je nosio kofer, se zaustavio.
, , - .
(= , , - .) =
Mladi, koji je doneo rue, je verenik moje sestre.

TRPNI GLAGOLSKI PRIDEV U PROLOM VREMENU


Obrazuje se dodavanjem predvienih nastavaka na osnovu prolog
vremena glagola. Koristi se za dodatno opisivanje i objanjavanje objekta
u reenici. Ima formu prideva i isto kao i pridevi, menja se po rodu, broju
i padeu.
- -- (-, -, -)
, (?) 1831
, . (= ,
1831 , .) = Roman
Jevgenije Onjegin, koji je napisao Pukin 1831. godine, je uivao
veliki uspeh.
- -- (-, -, -)
, (?) , -
. (= ,
, - .) =
Isaakijevski hram, koji je izgradio Monferan, je jedan od najlepih u
Peterburgu.
- -- (-, -, -)
, , .
(= , ,
.) = Sale muzeja, koje su zatvorene zbog restauracije, bie
otvorene u septembru.

Вам также может понравиться