Osnove Mjerenja - Skripta

Vjekoslav Duk Osnove mjerenja – skripta s predavanja 1
6$'5ä$-
1. 32-029,,'(),1,&,-(,=32'58ý-$0-(5,7(/-679$««««««««««««««««««««
2. MJERNE JEDINICE………………………………………………………………………….……..…………………6
3. ISKAZIVANJE MJERNOG REZULTATA……………………………………………………..…...………………11
4. MJERNA NESIGURNOST…………………………………………………………………..………………………14
4.1. 2'5(,9$1-(1(6,*851267,$7,3$«««««««««««««««««««««««
4.2. PROCJENA NESIGURNOSTI B TIPA……………………………………………………….…………..21
4.3. 6/2ä(1$1(6,*851267««««««««««««««««««««««««««««««
5. ISKAZIVANJE CJELOVITOG MJERNOG REZULTATA……………………………………………...…………30

6. STATISTIKA………………………………………………………………………………………………….……….34
6.1. NORMALNA (GAUSSOVA) RAZDIOBA…………………………………………………………………34
6.2. NORMIRANA NORMALNA RAZDIOBA…………………………………………………………..……..35
6.3. STUDENTOVA RAZDIOBA……………………………………………………………………………….36
7. SIGNALI……………………………………………………………………………………………………………….38
7.1. '(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,«««««««««««««««««««««««««««««
7.1.1. $1$/2*1,'(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,««««««««««««««««««««««
7.1.2. ',*,7$/1,'(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,««««««««««««««««««««««
7.2. PRETVORBA ANALOGNOG SIGNALA U DIGITALNI………………………………………………...46
7.3. 3$5$0(75,3(5,2',ýKIH SIGNALA………………………………………………………………….50
7.4. SVOJSTVA SIGNALA……………………………………………………………………………………...54
7.5. PRIKAZ SIGNALA U FREKVENCIJSKOJ DOMENI……………………………………………………55
8. MJERNA OPREMA…………………………………………………………………………………………………..56
8.1. (/(.75,ý.$0-(5,/$««««««««««««««««««««««««««««...………57
8.1.1. $1$/2*1$(/(.75,ý.$0-(5,/$««««««««««««««««««««««««
8.1.2. ',*,7$/1$(/(.75,ý.$0-(5,/$««««««««««««««««««««««««
8.1.3. $1$/2*1$(/(.7520(+$1,ý.$0-(5,/$«««««««««««««««««««
9. ',1$0,.$*,%$1-$320,ý12*7,-(/$«««««««««««««««««««««««««««
10. 1$ý(/25$'$,1STRUMENTA………………………………………………………………………..…………73
11. *5$1,ý1(32*5(â.(–72ý1267,167580(17$«««««««««««««««««««««
12. 67$7,ý.(,',1$0,ý.(.$5$.7(5,67,.(0-(51,+6867$9$««««««««««««««««
12.1. 67$7,ý.(.$5$.7(5,67,.(0-(51,+6867$9$«««««««««««««««««««
12.2. ',1$0,ý.(.$5AKTERISTIKE MJERNIH SUSTAVA………………………………….…………….91
13. (/(.7521,ý.,$1$/2*1,0-(51,,167580(17,««««««««««««««««««««««
$1$/2*1,(/(.7521,ý.,92/70(75,«««««««««««««««««««««««««
14. DIGITALNA MJERILA……………………………………………………………………………………………….95
14.1. MJERENJE DJELATNOG OTPORA U-I METODOM………………………………………………….96
14.2. MJERENJE OTPORA DIGITALNIM MULTIMETROM…………………………………………………97
14.3. =1$ý$-.(',*,7$/1,+08/7,0(7$5$««««««««««««««««««««««««
15. KOMPENZATORI I MJERNI MOSTOVI……………………………………………………………….…………103
15.1. KOMPENZATORI…………………………………………………………………………………………103
15.2. MJERNI MOSTOVI…………………………………………………………………………….…………104
16. MJERNI IZVORI……………………………………………………………………………………………….……108
17. 0-(5(1-$87(+1,ý.,06867$9,0$«««««««««««««««««««««««««««
17.1. 35,-(126(/(.75,ý.,+0-(51,+6,*1$/$««««««««««««««««««««
18. MJERNI PRETVORNICI………………………………………………………………………...…………………116
18.1. MJERNI PRETVORNICI POMAKA…………………………………………………..…………………116
18.2. MJERNI PRETVORNICI SILE………………………………………………………...…………………120
18.3. MJERNI PRETVORNICI TEMPERATURE………………………………………….....………………122
19. AUTOMATIZIRANI MJERNI SUSTAVI…………………………………………………………..………………128
19.1. 0-(51,6867$9,92(1,5$ý81$/20««««««««««««««««««««««
19.2. MODULARNI MJERNI SUSTAVI …………………………………………………….…………………130
20. 2'/8ý,9$1-(1$7(0(/-8&-(/29,72*0-(512*5(=8/7$7$«««««««««««««
21. MJERENJE DULJINE……………………………………………………………………………...………………139
21.1. MJERILA Z$23û81$0-(18««««««««««««««««««««««««««««
21.2. MJERILA ZA POSEBNU NAMJENU……………………………………………………………………141
22. MJERENJE MASE……………………………………………………………………………….…………………147
22.1 VAGE………………………………………………………………………………………...…………………148
22.2. UTEZI…………………………………………………………………….…………………………………….151
32-029,,'(),1,&,-(,=32'58ý-$0-(5,7(/-679$
MJERITELJSTVO - SRGUXþMH]QDQMDRPMHUHQMLPD2EXKYDüDWHRULMXLSUDNVXPMHUHQMDRGQRVQR
• mjerne jedinice
• mjernu opremu
• mjerne metode
• QDþLQLVND]LYDQMDPMHUQRJ rezultata
• procjenu mjerne nesigurnosti
• cjelovito iskazivanje mjernog rezultata
• procjenu na temelju cjelovitog iskaza mjernog rezultata
MJERITELJSKO ZAKONODAVSTVO - SURSLVXMH SULPMHQX VDPR RGUHÿHQLK PMHUQLK MHGLQLFD WH XþHVWDORVW
NRQWUROHRGUHÿHQLKPMHULODDVYHWRVFLOMHPSRVWL]DQMDPMHUQRJMHGLQVWYDL]DãWLWHSRWURãDþD
MJERENJE - (zovemo ga još i mjerni proces) je ukupnost radnji koje se obavljaju kako bi se ustanovio mjerni
UH]XOWDWRGQRVQRWRMHHNVSHULPHQWDOQLSURFHVXNRMHPGR]QDMHPREURMþDQXYULMHGQRVWPMHUHQHIL]LNDOQHYHOLþLQHX
odnosu na njezinu mjernu jedinicu.
9(/,ý,1$ - VYRMVWYR SRMDYH VWDQMD WYDUL LOLWLMHODNRMHVHPRåHNYDOLWDWLYQRUD]OLNRYDWLLNYDQWLWDWLYQRRGUHGLWLQMX

PMHULPR3RPRüXYHOLþLQDLVND]XMXVHIL]LNDOQL]DNRQLSULURGQLKSRMDYD'DQDVUD]OLNXMHPRRNRYHOLþLQD
MJERNA JEDINICA -GRJRYRUHQDSR]QDWDLREQRYOMLYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH0MHUQLPMHGLQLFDPDGRJRYRUQR

su dodijeljena imena i znakovi.
9HOLþLQHVHSLãXNRVLPVORYLPD , a mjerne jedinice okomitim slovima.
MJERNA OPREMA -VUHGVWYDNRMDVOXåHPMHUHQMX8PMHUQXRSUHPXXEUDMDPR

• mjerila
• mjerne izvore
• SRPRüQXRSUHPX
MJERILO -SRPDJDORNRMLPVHPMHUL0MHULORMHRSüHQLWSRMDPNRMLREXKYDüDVOMHGHüH
• mjerku
• mjerne instrumente
• PMHUQHXUHÿDMH
• mjerne sustave
MJERKA - XWMHORYOMHQDYULMHGQRVWQHNHYHOLþLQHQSUXWHJRGNJMHPMHUNDPDVHHWDORQRWSRUDRG Ω je mjerka).

.RG PMHUNL SRJUHãND MH GHILQLUDQD NDR QD]QDþHQD YULMHGQRVW PLQXV GRJRYRUQD SUDYD YULMHGQRVW D WD GRJRYRUQD
prava vrijednost jHL]PMHUHQDYULMHGQRVWGRELYHQDVDRNRSXWDWRþQLMLPPMHUQLPSURFHVRPRGGHNODULUDQHWRþQRVWL

PMHUNH 3ULPMHULFH QD PMHUQRP RWSRUQLNX QD]QDþHQ MH RWSRU RG Ω D YUOR WRþQRP PHWRGRP XVWDQRYOMHQD MH
vrijednost od 100,15Ω.
Tada je apsolutna pogreška: pa= 100Ω Ω – 100,15 Ω = - 0,15Ω Ω.
ETALON - PMHULORPMHUNDPMHUQLLQVWUXPHQWPMHUQLXUHÿDMPMHUQLVXVWDYQDPLMHQMHQRGHILQLUDQMXRVWYDULYDQMX

pohranjivanju i obnavljanju mjerne jedinice radi prenošenja usporedbom na druga mjerila.
Razlikujemo tri vrste etalona:
-
0HÿXQDURGQL HWDORQ HWDORQ QDMYHüH WRþQRVWL QD PHÿXQDURGQRM UD]LQL VOXåL ]D GRGMHOMLYDQMH
YULMHGQRVWLGUXJLPHWDORQLPDLVWHYHOLþLQH
-
'UåDYQLHWDORQ HWDORQQDMYHüHWRþQRVWLSULKYDüHQXQHNRMGUåDYLVOXåL]DGRGMHOMLYDQMHYULMHGQ osti
GUXJLPHWDORQLPDLVWHYHOLþLQH
Referentni etalon - HWDORQ QDMYLãH PMHULWHOMVNH NYDOLWHWH UDVSRORåLY QD QHNRP SRGUXþMX 8 ãLUHP
VPLVOX UHIHUHQWQLP HWDORQRP PRåHPR VPDWUDWL VYDNR RQR PMHULOR NRMH LPD GR SXWD PDQMX
nesigurnost od nesigurnosti ispitivanog mjerila.
UMJERAVANJE – to je ispitivanje mjerila. Sastoji se od usporedbenog mjerenja ispitivanog mjerila s

UHIHUHQWQLPHWDORQRPLGRQRãHQMDRGOXNHGDOLMHPMHULORLVSUDYQRLOLQH8PMHUDYDQMHPVHXWYUÿXMXVLVWHPDWVNH
SRJUHãNHLVSLWLYDQRJPMHULODRGQRVQRLVSLWXMHVHGDOLPMHULOR]DGRYROMDYDVSHFLILNDFLMHXSRJOHGXWRþQRVWL
0-(5121$ý(/2 - znanstvena osnova mjerenja.
MJERNA METODA – QDþLQSURYRÿHQMDPMHUHQMDDPRåHELWL

• izravna
• posredna
• usporedbena
• diferencijska
• zamjenska
• nulmetoda
MJERNI POSTUPAK – VOLMHG GHILQLUDQLK UDGQML NRMLPD VH SURYRGL PMHUHQMH X VNODGX V RGUHÿHQRP PMHUQRP
PHWRGRP6DVWDYQLGLRPMHUQRJSRVWXSNDVXLXSXWH]DSURYRÿHQMHPMHUHQMDNRMHWUHEDMXVDGUåDYDWLLQIRUPDFLMHR
PMHUQRPQDþHOXPMHUQRMPHWRGLPMHULOLPDXWMHFDMQLPYHOLþLQDPDLVOLMHGXSRMHGLQLKUDGQML
87-(&$-1( 9(/,ý,1( - WR VX YHOLþLQH NRMH QLVX SUHGPHW QDãHJ PMHUHQMD, DOL XWMHþX QD PMHUQL UH]XOWDW QSU SUL
PMHUHQMXQDSRQDWHPSHUDWXUDMHXWMHFDMQDYHOLþLQD
MJERNI REZULTAT – SURL]YRG PMHUHQMD 2Q PRåH ELWL SURL]YRG VDPRMHGQRJPMHUHQMDDOLDNRVHPMHUHQMHLVWH

YHOLþLQHSRQDYOMDYLãHSXWDWDGDPMHUQLPUH]XOWDWRPVPDWUDPRDULWPHWLþNXVUHGLQXUH]XOWDWDSRQRYOMHQLKPMHUHQMD
CJELOVIT MJERNI REZULTAT - raspon vrijednosti kojL VH LVND]XMH V QDMEROMRP SURFMHQRP PMHUQH YHOLþLQH
PMHUQRPQHVLJXUQRãüXWHPMHUQRPMHGLQLFRP
M = {Mi ± u} [M]
Unutar tog intervala

Mi – u Mi Mi + u LVFUWNDQR RþHNXMHPR GD
se nalazi prava vrijednost
Mjerenjem dobiveni ispravljeni mjerni rezultat smatramo najboljom aproksimacijom PMHUHQHYHOLþLQH
PMHUHQHYHOLþLQH2QMH]EURMRþLWDQHL]PMHUHQHYULMHGQRVWLLLVSUDYNDDLVSUDYDN
je po iznosu jednak poznatoj apsolutnoj sistematskoj pogrešci, ali je suprotna predznaka:
Mi = Mo + I = Mo - Paps
RþLWDQDYULMHGQRVWLVSUDYDN
MJERNA NESIGURNOST – jednostavan, jedinstven i univerzalan iskaz o kvaliteti mjernog rezultata koji
]DPMHQMXMH VYH GR VDGD NRULãWHQH L]UD]H 7R MH SDUDPHWDU NRML RGUHÿXMH UDVSRQ YULMHGQRVWL NRMH VH QD WHPHOMX
PMHUHQMD PRJX SULSLVDWL PMHUHQRM YHOLþLQL RGQRVQR SURFMHQRP PMHUQH QHVLJXUQRVWL RGUHÿXMHPR UDVSRQ YULMHGQRVWL
XQXWDU NRMHJ RþHNXMHPR GD VH QDOD]L SUDYD YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH 0MHUQD QHVLJXUQRVW LVND]XMH VH
VWDQGDUGQLP RGVWXSDQMHP VWDQGDUGQRP GHYLMDFLMRP L WR ]DRNUXåHQD QD GYLMH ]QDþDMQH ]QDPHQNH 9ULMHGQRVW
PMHUQRJ UH]XOWDWD ]DRNUXåXMH VH QD UD]LQL PMHVQH YULMHGQRVWL ]DGQMH ]QDPHQNH QHVLJ urnosti. Mjerna nesigurnost
YUOR MH YDåDQ SDUDPHWDU MHU GMHORWYRUQD L RGJRYRUQD XSRUDED PMHUQRJ UH]XOWDWD PRJXüD MH VDPR X] SR]QDYDQMH
QMHJRYH PMHUQH QHVLJXUQRVWL %XGXüL GD VH PMHUQD QHVLJXUQRVW LVND]XMH VWDQGDUGQLP RGVWXSDQMHP QD]LYD VH L
standardna mjerna nesigurnost RGQRVQRVWDQGDUGQDQHVLJXUQRVW8RELþDMHQRüHPRMX]YDWLVDPRQHVLJXUQRVW
RVLP NDGDMHSRWUHEQRQDJODVLWLGDVHUDGLRVWDQGDUGQRMQHVLJXUQRVWLNDGDüHPRMX]YDWLVWDQGDUGQDQHVLJXUQRVW
2QHVLJXUQRVWLüHELWLMRãULMHþLNDVQLMH
MJERNO JEDINSTVO – to je stanje u mjeriteljstvu, a postoji onda kada se mjerni rezultat dobiven mjerenjem
RGUHÿHQH YHOLþLQH X MHGQRP ODERUDWRULMX SRGXGDUD V UH]XOWDWRP PMHUHQMD WH LVWH YHOLþLQH X QHNRP GUXJRP
laboratoriju. Tako dobiveni mjerni rezultati moraju se podudarati unutar granica iskazane mjerne nesigurnosti.
LB LA
&MHORYLWLVND]PMHUQRJUH]XOWDWDPRJXüMHVDPRDNRMHUH]XOWDWVOMHGLY .
SLJEDIVOST – svojstvo mjernog rezultata da se slijedom neprekinutog lanca usporedbi dovodi u vezu s
RGJRYDUDMXüLP PHÿXQDURGQLP HWDORQRP 7R VH RVWYDUXMH QL]RP GRNXPHQWLUDQLK XPMHUDYDQMD L WR X VYDNRP
VOMHGHüHPNRUDNXHWDORQRPYLãHNYDOLWHWH
Mjeriteljska piramida
1DMPDQMDPRJXüDPMHUQDQ esigurnost
0HÿXQDURGQLHWDORQL BIPM
'UåDYQLHWDORQL GUåDYQLODERUDWRULM
(PRIM)
Referentni etaloni ovlašteni laboratorij

(SEK)
Mjerila Industrija,trgovina
znanost
Mjerna nesigurnost
Primjerice:
BIPM
1MHPDþNDRUJDQL]DFLMD
PTB
Tako je najbolje
umjeravati FER Zagreb Laboratorij na FER-u
ima bolje etalone od
WYRUQLFH.RQþDU
Umjerni laboratorij
Tvornica KRQþDU Sva mjerila iz tvornice

.RQþDULGXXXPMHUQL
laboratorij
6OMHGLYRVW VH RVWYDUXMH SUHNR %,30 0HÿXQDURGQL XUHG ]D PMHUH L XWHJH X 3DUL]X '=10 'UåDYQL ]DYRG ]D
QRUPL]DFLMXLPMHULWHOMVWYRWHQRUPL]DFLMHPMHUQLKHWDORQDQDPHÿXQDURGQRMUD]LQL
BIPM –0HÿXQDURGQLXUHG]DPMHUHLXWHJHX3DUL]XRVLJXUDYDHWDORQVQDMYHüRPNYDOLWHWRP]DQDMYDåQLMHYHOLþLQH
DZNM –'UåDYQL]DYRG]DQRUPL]DFLMXLPMHULWHOMVWYR
• EULQH]DRVWYDULYDQMHRGUåDYDQMHLUD]YRMGUåDYQLKHWDORQD
• propisuje mjeriteljske zahtjeve za mjerila i ovjeravanje mjerila
• LPD SUDYR RYODãüLvanja temeljem zakona o mjeriteljskoj djelatnosti i zakona o
normizaciji
ISO –PHÿXQDURGQDRUJDQL]DFLMD]DQRUPL]DFLMX
CIPM –PHÿXQDURGQLRGERU]DPMHUHLXWHJH
=DNRQRP L SUDYLOQLFLPD VH SURSLVXMH RYMHUDYDQMH FHUWLILUDQMH PMHULOD WH SUHJOHG RGUHÿHQLK PMHULOD X RGUHÿHQLP
vremenskim intervalima.
2YMHUDYDWL PRJX VDPR RYODãWHQL ODERUDWRULML 2YMHUDYDQMH QLMH REDYH]QR ]D VYD PMHULOD YHü VDPR ]DRQDNRMDVH
SULPMHQMXMXXWUJRYLQL]GUDYVWYXVLJXUQRVWLL]DãWLWLOMXGLLRNROLQHWUJRYDþNHYDJHHOHNWULþQD brojila…).
ISO 9000 – niz normi kojima se propisuju minimalni zahtjevi na sustav upravljanja kvalitetom proizvoda i usluga.
ISO znak ne garantira kvalitetu samog proizvoda nego kvalitetu organizacije proizvodnje.
UMJERNI I ISPITNI LABORATORIJ - tu se mjerila ispituju i umjeravaju s etalonima.

2. MJERNE JEDINICE
MJERNA JEDINICA - GRJRYRUHQD SR]QDWD L REQRYOMLYD YULMHGQRVW YHOLþLQH 0MHUQLP MHGLQLFDPD GRJRYRUQR VX
dodijeljena imena i znakovi.
INCH –WRMHELODGXOMLQDWUL]UQDMHþPDWDNRMHWRRGUHGLRNUDOM(GXDUG
9HüGDYQRSRMDYLODVHMHSRWUHED]DXYRÿHQMHPMHGLQVWYHQRJVustava mjernih jedinica. Stoga 1875. godine imamo
SRþHWDN VYMHWVNRJ PMHUQRJ MHGLQVWYD RGQRVQR GRJRYRU R GXOMLQL L PDVL PHWDU L NLORJUDP 7H PMHUQH MHGLQLFH
ostvarivale su se pramjerkamaãLSNDLYDOMDNDSUDPMHUNHVHþXYDMXX3DUL]XXPHÿXQDURGQRPXUHGu za mjere i
utege (BIPM). Danas se samo još jedinica za masu zasniva na pramjerkama.
Mjerno jedinstvo ostvaruje se:

• PHÿXQDURGQLP]DNRQRPRPMHUQLPMHGLQLFDPD
• GRQRãHQMHP]DNRQDRPMHUQLPMHGLQLFDPDXVYDNRMGUåDYLSRWSLVQLFLGDQDVLKMH
• zakonom koji osigurava sljedivost mjernih rezultata tzv. zakon o mjeriteljstvu.
0( 81$52'1,6867$90-(51,+-(',1,&$6, – 7 osnovnih mjernih jedinica:
METAR - Duljina koju

VYMHWORVWSULMHÿHXYDNXXPX
1 CANDELA – svjetlosna jakost u

za - ti dio danom smjeru koju emitira izvor
299792488 PRQRNURPDWVNRJ ]UDþHQMD
sekunde. 12
frekvencije 540⋅10 +] L þLML
LQWHQ]LWHW]UDþHQMDXWRPVPMHUX
KILOGRAM - Masa 1
iznosi vata po sterodijanu.
PHÿXQDURGQH PDVHQH 683
primjerke u Parizu.
MOL – NROLþLQD WYDUL RQRJ

SEKUNDA - Trajanje 9 192
VXVWDYD NRML VDGUåL RQROLNR
631 770 perioda
elementarnih jedinki tvari
HOHNWURPDJQHWVNRJ ]UDþHQMD
koliko ima atoma u 0,012 kg
koje nastaje pri prijelazu
QDMþHãüHJ XJOMLNRYRJ L]RWRSD
HOHNWURQD L]PHÿX GYDMX 12
C. U jednom molu izotopa
hiperfinih razina osnovnog 12 23
stanja atoma cezija. ugljika C ima 6,022⋅10
atoma (Avogadrov broj).
AMPER – 9RGLþHP WHþH VWUXMD RG $
DNR VH NUR] SUHVMHN YRGLþD SUHQRVL KELVIN - 273,16 – ti dio

naboj od jednog Coulona u sekundi WHUPRGLQDPLþNHWHPSHUDWXUH
odnosno struja od 1A odgovara vode u trojnom stanju.

SURODåHQMX ⋅10
18
elektrona u sekundi
NUR]SUHVMHNYRGLüD
7ULVXPMHUQHMHGLQLFHPHÿXVR bno nezavisne: kilogram, sekunda, kelvin.

METAR (10-10)
CANDELA (10-3) KILOGRAM (10-8)
MOL(10-6) SEKUNDA(10-14)
KELVIN(10-6) AMPER(10-8)
6OLND2GQRVLPHÿXRVQRYQLPPMHUQLPMHGLQLFDPDLQMLKRYHQHVLJXUQRVWL
IZVEDENE MJERNE JEDINICE – izvode se iz osnovnih na temelju fizikalnih zakona koji se iskD]XMXYHOLþLQVNLP
MHGQDGåEDPDYHOLþLQVNHMHGQDGåEHQHRYLVHRPMHUQLPMHGLQLFDPDNRMHVHNRULVWH
Primjerice:
s m
V= , [v] =
t s
P F ⋅ v m ⋅ a ⋅ v m ⋅ v2 m ⋅ P2
U= = = = = 3
I I I t⋅I t ⋅I
W N ⋅m kg ⋅ m 2
[U] = V = = = .......... ... = 2
A s⋅A s ⋅A
Paziti!
-1
ms - nije ispravno
-1
m⋅s - ispravno
DECIMALNE JEDINICE –SUHPDSRGDFLPDL]ELORLKMH,]YRGHVHSRPRüX6,MHGLQLFDLSUHGPHWDND

-21 21
10 zepto 10 zeta
-24 24
10 jokto 10 jota
ZAKONITE MJERNE JEDNICE – tR VX RQH PMHUQH MHGLQLFH NRMH VH VPLMX NRULVWLWL X SRVORYQRP L VOXåEHQRP
SURPHWX2QHVXSURSLVDQH]DNRQRPXQHNRMGUåDYLDXSRWUHEDQHSURSLVDQLKNDåQMDYDVH
3UHPDGDQDVYDåHüHP]DNRQX1DURGQH1RYLQHEURMOLSDQMVWU – 1473. ) to su:
• zakonite jedinice SI sustava
• RJUDQLþHQEURML]QLPQRGRSXãWHQLKMHGLQLFDL]YDQ6,VXVWDYD
• decimalne jedinice
• VORåHQHL]YHGHQHMHGLQLFHNRMHQDVWDMXNRPELQDFLMRPSUYHWULYUVWH
IZVEDENE JEDINICE S POSEBNIM ZNAKOVIMA: C, V, Ω … (ima ih 21)

0
JEDINICE IZNIMNO DOPUŠTENE IZVAN SI SUSTAVA: tona, sat, gram, litra… (ima ih 22)
OMJERNE JEDINICE –EURMþDQHEH]GLPHQ]LMVNHRQH]DSUDYRQLVXPMHUQHMHGLQLFHDOLVQMLPDIRUPDOQRUDGLPR

kao s mjernim jedinicama. To su:
1
• Postotak: = 0.01
100
1
• Promil : = 0.001
1000
1
• Parfpermilion:
1000000
• Radijani:
α v l
α = rad
v
l
LOGARITAMSKE JEDINICE – posebna skupina mjernih jedinica. Koriste se kao jedinice omjera frekvencija. To
su:
Oktave:
 f2   f2   f2   f2 
X = Lb   oktava ; log2   = Lb   ;   = 2 za jednu oktavu
 f1   f1   f1   f1 
Dekade:
 f2   f2   f2   f2 
y = Lg   dekada ; log10   = Lg   ;   = 10 za jednu dekadu
 f1   f1   f1   f1 
DECIBEL – SRVHEDQ QD]LY ]DþLVWLEURM (nije mjerna jedinica kao ni omjerne jedinice, ali s njima formalno radimo
NDR V PMHUQLP MHGLQLFDPDRGQRVQRWRVXORJDULWDPVNLRPMHULGYDMXLVWRYUVQLKYHOLþLQDLWRXUDVSRQLPD – 30 –
100 – 2000 – 30000
Linearna razdioba:
2000
P1/P2
0 10000 20000 30000 40000 50000
Logaritamska razdioba
3 30 100 2000 30000
P1/P2
1 2 3 4 5
1 10 10 10 10 10
Logaritamska razdioba
4,8 14,8 33 44,8
0 10 20 30 40 50 10log(P1/P2)
5HODWLYQD UD]LQD QHNH YHOLþLQH ORJDULWDP RPMHUD GYDMX LVWRYUVQLK YHOLþLQD WR MH þLVWL EURM NRMHPX VH SULGRGDMH
nekakav naziv.
Za snagu:
P
Lp = h ⋅Lg( )
Pref
h = faktor razmjernosti
Pref = referentna snaga
P
Lp =1⋅ Lg( )B
Pref
=DK WDMMHRPMHUL]UDåHQX%HOLPD>%@0HÿXWLPWDNRGHILQLUDQ/SMHSUHYHOLNSDVHNRGVQDJHNRULVWLK WDGD

je to deciBel.
P
Lp = 10⋅Lg ( )dB
Pref
Relativna razlika snage od 1 dB odgovara tonu.
P
3UHWSRVWDYLPRGDMH/S QHNRMYHOLþLQL[7DGDPRåHPRL]UDþXQDWLRPMHU LWRQDVOMHGHüLQDþLQ
Pref
Lp = x dB
P
Lp = 10 ⋅Log( )
Pref
P
10⋅Log( )=x
Pref
P x
Log( )=
Pref 10
x
P
=10 10
Pref
U telekomunikacijama dogovorena je razina snage od 1mW na 600Ω
Lp (re 1mW) = 50dB Æ QDWHPHOMXWLKSRGDWDNDUDþXQDPR3
Za napon:
P
Lu = 20⋅Lg( ) dB
Pref
X
U1
= 10 20
U2
Za napon faktor razmjernosti h=20.
3RMDþDQMHQDSRQD
U izl
Lu =20Lg dB ; Uul Uizl
U ul
Prigušenje napona:
U ul
Lu´= 20Lg dB ; Uul Uizl
U izl
Primjer:
Prigušenje napona djelilom iznosi 3dB. Koliko je na izlazu djelila smanjen napon?
Lu´= 3db
Lu´= 20Lg
U ul
U izl
dB Æ U ul
U izl
= 10 20 =1,412 ( to je prigušenje)
1
Dakle napon je smanjen za = 0,708
1,412
Uizl = 0,708 Uul
3. ISKAZIVANJE MJERNOG REZULTATA
72ý1267 – NYDOLWDWLYQD RFMHQD D ]QDþL EOLVNRVW VUHGQMRM YULMHGQRVWL.YDQWLWDWLYQRVHLVND]XMHSRPRüXJUDQLþQH

pogreške.
POGREŠKA – odstupanje mjernog rezultata (XmjRGSUDYHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH3UDYDYULMHGQRVWPMHUHQH

YHOLþLQHUHGRYLWRQLMHSR]QDWDLQHPRåHVHGR]QDWLPMHUHQMHPWHMHVWRJDSRJUHãNDQHRGUHGLYDLQHSR]QDWD=DWR
VHXPMHUQRMWHKQLFLSRGSUDYRPYULMHGQRãüXSRGUD]XPLMHYD dogovorna prava vrijednost (Xp). To je ona vrijednost
PMHUHQHYHOLþLQHNRMDXRGQRVXQDPMHUQLUH]XOWDWGRELYHQLVSLWLYDQLPPMHULORPLPDEDUHPWULDSUHSRUXþXMHVHL
više) puta manju nesigurnost.
*5$1,ý1$32*5(â.$ – MHQDMYHüDGRSXãWHQDSRJUHãNDNRMXLQVWUXPHQWVPLMHLPDWLX]XYMHWSUDYLOQHXSRUDEHD
da se još uvijek smatra ispravnim. Pravilna uporaba mjerila podrazumijeva mjerenje u referentnim uvjetima i unutar
PMHUQRJSRGUXþMD
5D]OLNXMHPRVOMHGHüHSRJUHãNH
• Apsolutna: p a = X mj − X p ; u mjernim jedinicama
X mj − X p
• Relativna: pr = ; bezdimenzijska
Xp
X mj − X p
• Postotna: p% = ⋅ 100% ; u postocima
Xp
Prema uzrocima nastanka pogreške dijelimo na VOXþDMQHVLVWHPDWVNHLJUXEH.
a) 6/8ý$-1( 32*5(â.( – QDVWDMX ]ERJ PQRãWYD QHL]EMHåQLK PDOLK SURPMHQD NRMH VH QHSUHVWDQR
GRJDÿDMXXPMHUQRPREMHNWXPMHUQRMRSUHPLRNROLQLLPMHULWHOMX2QHþLQHUH]XOWDWPMHUHQMDQHSUHFL]QLP
3URPMHQMLYH VX SR L]QRVX L SUHG]QDNX 0RJX VH VPDQMLWL SRQDYOMDQMHPPMHUHQMDLUDþXQDQMHPDULWPHWLþNH
sredine.
b) SISTEMATSKE POGREŠKE – nastaju zbog nesavršenosti mjernog objekta, mjerne opreme, mjernog
postupka, mjeritelja ili zbog utjecaja okoline. Ako uzastopno ponavljamo mjerenja pri nepromijenjenim
XYMHWLPD RQH RVWDMX VWDOQH SR L]QRVX L SUHG]QDNX 2QH UH]XOWDW PMHUHQMD þLQH QHLVSUDYQLP 6LVWHPDWVNH
pogreške poznatih uzroka i odredivih iznosa mogu se iz rezultata odstraniti ispravkom. To su odredive
sistematske pogreške. Osim njih postoje i neodredive koje se zovu i preostale sistematske pogreške.
=ERJQMLKL]ERJVOXþDMQLKSRJUHãDNDUH]XOWDWPMHUHQMDMHQHSUHFL]DQ
c) GRUBE POGREŠKE –QDVWDMX]ERJQHSDåQMHLQHVWUXþQRVWLPMHULWHOMD1DMþHãüLVXX]URFL
• neispravna mjerna oprema

• QHRGJRYDUDMXüDPMHUQDPHWRGD
• nedovoljna pozornost mjeritelja

• neznanje
Mjerni rezultat s grubom pogreškom se odbacuje. Pri tome valja biti vrlo oprezan i provjeriti kako je došlo
GRSRJUHãNHWHGDOLMHWRVWYDUQRJUXEDSRJUHãND7XSRPDåXVWDWLVWLþNLWHVWRYL]DVWUãHüHYULMHGQRVWL
*UXEDSRJUHãNDPRåHVHL]EMHüLUHGRYLWLPXPMHUDYDQMHPLQVWUXPHQDWDRSHWRYDQMHPPMHUHQMDLSDåOMLYRãüX
pri mjerenju.
ISPRAVNOST- MH EOLVNRVW VUHGQMH YULMHGQRVWL YHOLNRJ EURMD RSHWRYDQLK PMHUHQMD LVWH YHOLþLQH QMH]LQRM GRJRYRUQRM
SUDYRMYULMHGQRVWL,VSUDYQRVWLOLEROMHUHþHQRQHLVSUDYQRVWLVND]XMHVHVLVWHPDWVNRPNRPSRQHQWRPSRJUH ške.
PRECIZNOST- PHÿXVREQD EOLVNRVW UH]XOWDWD RSHWRYDQLK PMHUHQMD ,VND]XMH VH VWDQGDUGQLP RGVWXSDQMHP
VWDQGDUGQRP GHYLMDFLMRP 8YMHWL RSHWRYDQMD PMHUHQMD LVWH YHOLþLQH LVWLP PMHUQLP SRVWXSNRP PRJX ELWL UD]OLþLWL
Stoga razlikujemo više razina preciznRVWLL]PHÿXGYDHNVWUHPDSRQRYOMLYRVWLREQRYOMLYRVW
a) PONOVLJIVOST – MH SUHFL]QRVW RGUHÿHQRJ PMHUQRJ SRVWXSND NRMD VH SRVWLåH NDGD LVWL PMHULWHOM RSHWXMH
PMHUHQMHLVWHQHSURPMHQMLYHYHOLþLQHXLVWRPODERUDWRULMXVDLVWRPPMHUQRPRSUHPRPSULQHSURPLMHQMenim
XWMHFDMQLP YHOLþLQDPD L X NUDWNRP YUHPHQVNRP LQWHUYDOX 3RQRYOMLYRVW VH LVND]XMH VWDQGDUGQLP
odstupanjem ponovljivosti (σr LOL JUDQLþQRP SRQRYOMLYRãüX U σr $NR VH XVSRUHÿXMX UH]XOWDWL GYDMX
ponovljenih mjerenja, njihova razlika ∆r treba biti na 95% - tnoj razini vjerojatnosti odnosno manja ili
MHGQDNDJUDQLþQRMSRQRYOMLYRVWLU∆r ≤ r = 2,8σr$NRUD]OLNDQLMHPDQMDLOLMHGQDNDJUDQLþQRMSRQRYOMLYRVWL
UH]XOWDWLVXVXPQMLYLLWUHEDSRWUDåLWLX]URNRGVWXSDQMD,VWRYULMHGL]DJUDQLþQXREQRYOMLYRVW
b) OBNOVLJIVOST –MHSUHFL]QRVWRGUHÿHQRJPMHUQRJSRVWXSNDNRMDVHSRVWLåHNDGDVHPLMHQMDMXXWMHFDMQL
IDNWRUL ODERUDWRULM PMHUQD RSUHPD PMHULWHOM YUHPHQVNL LQWHUYDO XWMHFDMQH YHOLþLQH ,VND]XMH VH
standardnim odstupanjem obnovljivosti (σRLOLJUDQLþQRPREQRYOMLYRãüX5 σR).

.
PONOVLJIVOST
OBNOVLJIVOST
standardno odstupanje tj. mjerna nesigurnost
Slika: Odnos ponovljivosti i obnovljivosti.
Ponovljivost je manja od obnovljivosti.

PoQRYOMLYRVWVHRGUHÿXMHSRQDYOMDQMHPPMHUHQMD
2EQRYOMLYRVWVHRGUHÿXMHODERUDWRULMVNLP-poredbenim mjerenjima.
NEPRECIZNOST –MHUDVLSDQMHLOLUDVSUãHQMHUH]XOWDWDRSHWRYDQLKPMHUHQMDLVWHYHOLþLQH
Rezultat je WRþDQ, kada je ispravan i precizan odnosnoNDGDVXPDOHVXVWDYQHLVOXþDMQHSRJUHãNH
gv(x)
DPV x
Ovo (graf gore) je toþDQUH]XOWDWMHUMHVUHGQMDYULMHGQRVWEOLVNDGRJRYRUQRMSUDYRMYULMHGQRVWLLUDVLSDQMHMHPDOR

(gv[ JXVWRüDYMHURMDWQRVWL
ýHWLULVXYUVWHQHWRþQRJUH]XOWDWD
a) Ispravan ali neprecizan b) Precizan ali neispravan
gv(x) gv(x)
DPV x DPV x
c) Neispravan i neprecizan d) Gruba pogreška
gv(x) gv(x)
DPV x DPV M x
mi smo tu izmjerili
4. MJERNA NESIGURNOST
MJERNA NESIGURNOST – jednostavan, jedinstven i univerzalan iskaz o kvaliteti mjernog rezultata izravnih i
SRVUHGQLKPMHUHQMD7RMHEURMþDQLLVND]RNYDOLWHWLPMHUQRJUH]XOWDWDRGQRVQRSURFMHQDUDVSRQDYULMHGQRVWLXQXWDU
NRMHJDRþHNXMHPRGDVHQDOD]LSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH
PV
{M – u} {M} {M + u}
Nema savršenog mjerenja i zato je svaki rezultat više Unutar tog intervala
LOLPDQMHQHWRþDQRGQRVQRYLãHLOLPDQMHRGVWXSDRGSUDYH LVFUWNDQR RþHNXMHPR GD
YULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHLOLMHVOXþDMQR jednak pravoj vrijednosti, se nalazi prava vrijednost

ali mi to ne znamo). Stoga nikada ne tvrdimo da je rezultat koji smo PMHUHQHYHOLþLQH
GRELOLPMHUHQMHPSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHYHüQDWHPHOMXPMHUHQMD
procjenjujemo mjernu nesigurnost RGQRVQR UDVSRQ YULMHGQRVWL XQXWDU NRMHJD RþHNXMHPR da se nalazi prava
YULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH,]PMHUHQXYULMHGQRVWLVSUDYOMDPR]DL]QRVHSR]QDWLKVLVWHPDWVNLKSRJUHãDNDLWDNRVH
SULEOLåDYDPR SUDYRM YULMHGQRVWL $OL L QDNRQ LVSUDYND RVWDMH QHVLJXUQRVW ]ERJ VOXþDMQLK L SUHRVWDOLK VLVWHPDWVNLK
pogrešaka.
5H]XOWDWVHQHLVSUDYOMDXYLMHN]DWRãWRWRL]LVNXMHGRGDWQRYULMHPH+RüHPROLPMHUQLUH]XOWDWLVSUDYOMDWLLOLQHRYLVLR
YHOLþLQL LVSUDYND L QDPMHQL UH]XOWDWD 1DMYLãH VH LVSUDYDND UDGL NRG PMHUHQMD YUKXQVNH WRþQRVWL NDGD VH SRVWLåH
najmanja nesigurnost, a vrijeme i posao nisu bitni.
IZVORI NESIGURNOSTI MJERNOG REZULTATA:
a) 1HSRWSXQDGHILQLFLMDLQHVDYUãHQRRVWYDUHQMHPMHUHQHYHOLþLQH . Npr. pri mjerenju debljine lima moramo

YRGLWL UDþXQD R WRPH GD GHEOMLQD QLMH VYXJGMH MHGQDND SD WUHED X]HWL VUHGQMu debljinu kako bi odstupanja
bila manja.
b) Uzorkovanje. (na temelju malog broja mjerenja procjenjuju se vrijednosti osnovnog skupa) Npr. pri
PMHUHQMX GHEOMLQH OLPD QDMEROMH EL ELOR X]HWL EHVNRQDþQR PQRJR X]RUDND DOL WR MH QHPRJXüH 0L PMHULPR
debljinu samo na nekoliko mjesta i tako dobivamo srednju vrijednost koja se sigurno razlikuje od prave
srednje vrijednosti.
c) 1HGRYROMQR SR]QDYDQMHGMHORYDQMDXWMHFDMQLKYHOLþLQDQDPMHUQLUH]XOWDW . Nije isto mjerimo li debljinu

0 0
lima pri temperaturi 0 C ili 50 C. Ako tHPSHUDWXUXQHNRQWUROLUDPRSRYHüDYDVHQHVLJXUQRVW
d) Mjerna oprema0MHUQDRSUHPDLPDVYRMHJUDQLþQHSRJUHãNHLWLPHMHL]YRUQHVLJXUQRVWL
e) Mjeritelj1SUSRJUHãQRRþLWDQDYULMHGQRVWRWNORQDND]DOMNHQDDQDORJQRPPMHULOX
f) 1HGRYROMQRUD]OXþLYDQMHUD]OXþLYRVW
g) (WDORQLLUHIHUHQWQLPPDWHULMDOLPDSULGUXåHQHYULMHGQRVWLNRMHQLVXDSVROXWQRWRþQH
h) Vrijednosti konstanti i drugih parametara koji se upotrebljavaju pri obradi mjernih rezultata.
i) $SURNVLPDFLMHSUHWSRVWDYNHL]DQHPDUHQMDNRMDVXXJUDÿHQDXP jerni postupak.
j) 5D]OLNHXRþLWDQMLPDSRQRYOMHQLKPMHUHQMDSULSULYLGQRMHGQDNLPXYMHWLPD
k) 1HGRYROMQRWRþDQPDWHPDWLþNLPRGHOPMHUHQMD
l) Preostala sistematska odstupanja. 1MLKQHPRåHPRRGUHGLWLRQDSRVWRMHLNDGDMHUH]XOWDWLVSUDYOMHQ

5$=/8ý,9$1-( –QDMPDQMDVSR]QDWOMLYDSURPMHQDYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHQDRGUHÿHQRPPMHUQRPSRGUXþMX
OSNOVNI SKUP –RVQRYQLVNXSPMHUQLKUH]XOWDWDMHKLSRWHWLþNLVNXSRGEHVNRQDþQRPQRJRSRQRYOMHQLKPMHUHQMD
,] VYHJD WRJD ]DNOMXþXMHPR GD VH PMHUQD QHVLJXUQRVW sastoji iz više komponenti. Svaka komponenta ukupne
QHVLJXUQRVWLNRMDMHPDQMDRGSHWLQHQDMYHüHNRPSRQHQWHPRåHVH]DQHPDULWL
Prema metodi procjenjivanja komponente se mogu razvrstati u dvije grupe:
A TIPA B TIPA
7R VX NRPSRQHQWH NRMH VH RGUHÿXMX SRPRüX To su komponente koje se procjenjuju na druge
VWDWLVWLþNLK PHWRGDQDWHPHOMXHNVSHULPHQWRP QDþLQH RELþQR SURFMHQRP HNYLYDOHQWQRJ
GRELYHQH UD]GLREH XþHVWDORVWL SRQRYOMHQLP standardnog odstupanja na temelju
mjerenjima dobivenih rezultata. SUHWSRVWDYOMHQHUD]GLREHXþHVWDORVWL
Te komponente daju nesigurnost A tipa. Te komponente daju nesigurnost B tipa.
Mjerna nesigurnost iskazuje se standardnim odstupanjem (standardnom devijacijom) pa se stoga ponekad

koristi izraz standardna nesigurnost A odnosno B tipa 6WDQGDUGQD QHVLJXUQRVW VNUDüHQR VH QD]LYD
nesigurnost.
Ukupna mjerna nesigurnost je geometrijski zbroj pojedinih komponenti.
u= u A2 + u B2 = ∑u 2
i
9DåQR MH QDJODVLWL GD VH VYH NRPSRQHQWH QHVLJXUQRVWL MHGQDNR WUHWLUDMX ãWR ]QDWQR RODNãDYD SURFMHQX XNXSQH
nesigurnosti.
3UHSRUXþXMHVHGDVHNYDOLWHWDPMHUQRJUH]XOWDWDLVND]XMHVWDQGDUGQRPQHVLJXUQRãüXDOLXRSUDYGDQLPVOXþDMHYLPD
PRåH VH LVND]DWL L SURãLUHQRP QHVLJXUQRãüX 8 NRMD VH GRELMH PQRåHQMHP XNXSQH VWDQGDUGQH QHVLJXUQRVWL V
faktorom proširenja k.
U=k⋅u
Naime vjerojatnost GD üH VH SUDYD YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH QDüL XQXWDU UDVSRQD NRML MH RGUHÿHQ VWDQGDUGQRP
PMHUQRPQHVLJXUQRãüXQHSURãLUHQRPMH3URãLULYDQMHPVWDQGDUGQHPMHUQHQHVLJXUQRVWLSRYHüDYDVHUDVSRQ
YULMHGQRVWL D WLPH L YMHURMDWQRVW GD üH SUDYD YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH ELWL XQXWDU WRJ UDVSRQD RGUHÿHQRJ
SURãLUHQRPQHVLJXUQRãüX
âWRMHRGDEUDQDYMHURMDWQRVWYHüDYHüLMHLIDNWRUSURãLUHQMD1MHJRYDYULMHGQRVWRELþQRL]QRVLLOLãWRRGJRYDUD
razini vjerojatnosti od oko 95% (za k=2) odnosno 99% (za k=3).
5D]LQDYMHURMDWQRVWLRG]QDþLGDMHYMHURMDWQRVWGDüHSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHELWLL]YDQUDVSRQD
RGUHÿHQRJSURãLUHQRPQHVLJXUQRãüX
%LWQR MH MRã QDJODVLWL GD ]D NRPSRQHQWH SURãLUHQH QHVLJXUQRVWL RSüHQLWR QH YULMHGL ]DNRQ JHRPHWU ijskog
]EUDMDQMD=DWRSUYRWUHEDL]UDþXQDWLXNXSQXQHVLJXUQRVWSDMXWHNRQGDPQRåLWLVIDNWRURPSURãLUHQMD
VARIJACIJA – standardno odstupanje na kvadrat.

n
v=s
2
; v= ∑v
i =1
i ; s=u;
2 2
u =s =v
M-(5(1$9(/,ý,1$ VARIJANCA
32-(',1$ý1$
2ý,7$1-$
XþHVWDORVW SRMHGLQDþQDRþLWDQMD
SREDNJA VRIJEDNOST (nesigurnost srednje vrijednosti)

DULWPHWLþNDVUHGLQD
ISPRAVAK
(za sve poznate sustavne
pogreške) (nesigurnost ispravka)
ISPRAVLJENA SREDNJA (nesigurnost ispravljene

VRIJEDNOST srednje vrijednosti)
PRAVA VRIJEDNOST MJERENE

9(/,ý,1(1(32=1$7$
POGREŠKA (NEPOZNATA)
(nesigurnost zbog
nepoznate pogreške)
RASPRŠENJE VRIJEDNOSTI
0-(5(1(9(/,ý,1(
MJERNI REZULTAT I NJEGOVA

MJERNA NESIGURNOST
2
u
M–u M M+u (ukupna mjerna nesigurnost)
6OLND3ULND]PHÿXVREQLKRGQRVDDULWPHWLþNHVUHGLQHRþLWDQMDLVSUDYNDSUDYHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH
pogreške i mjernog rezultata, te komponenata nesigurnosti.
2'5( ,9$1-(1(6,*851267,$7,3$
1HVLJXUQRVW WLSD $ RGUHÿXMH VH HNVSHULPHQWDOQR SRQDYOMDQMHP PMHUHQMD SUL MHGQDNLP XYMHWLPD WH UDþXQDQMHP
DULWPHWLþNHVUHGLQHLVWDQGDUGQHGHYLMDFLMHVWDQGDUGQRJRGVWXSDQMD
$NR YUHPHQVNL VWDOQX YHOLþLQX ; PMHULPR YLãH SXWD SUL MHGQDNLP XYMHWLPD QL] GRELYHQLK RþLWDQMD RSDåDQMD [i
PHÿXVREQR üH VH UD]OLNRYDWL DNR MHUD]OXþLYDQMHGRYROMQR]ERJVOXþDMQLKXWMHFDMDPQRãWYDPDOLKQHNRQWUROLUDQLK

SURPMHQDNRMHVHQHSUHNLGQR]ELYDMXXPMHUQRPREMHNWXPMHUQRMRSUHPLRNROLQLLPMHULWHOMX5D]GLREXXþHVWDORVWL
SRMHGLQLKRþLWDQMDPRåHPRSULND]DWLQDQHNROLNRQDþLQDRYLVQRREURMXSRQRYOMHQLKPMHUHQMDLUD]OXþLYRVWLSRMHGHQLK
RþLWDQMD
0$/,%52-0-(5(1-$0$1-,2',0$/$5$=/8ý,9267
1
Pretpostavimo da mjerimo napon digitalnim voltmetrom sa 2 ]QDPHQNHQDSRGUXþMX9.
2
0DNVLPDOQDYULMHGQRVWNRMXYROWPHWDUPRåHSRND]DWLMHDUD]OXþLYRVWMH9
6YDRþLWDQMDVYUVWDYDPRXGLMDJUDPNDRQDVOLFL
fi fr
f i XþHVWDORVWSRMHGLQRJRþLWDQMD
f r UHODWLYQDXþHVWDORVW
97 98 99 100 101 102 103 U/V

fi fi
fr = =
∑f i N
2YDNDY QDþLQ SULND]D PMHUQLK UH]XOWDWD RSHWRYDQLK PMHUHQMD SULQHSURPLMHQMHQLPXYMHWLPDNRULVWLPRVDPR ako je

EURMPMHUHQMDPDQMLRGLNDGDMHUD]OXþLYRVWPDOD
9(/,.%52-0-(5(1-$9(û,2',9(/,.$5$=/8ý,9267
.DGD MH EURM SRQRYOMHQLK PMHUHQMD YHOLN YHüL RG SULNODGQLMH MH RþLWDQMD VYUVWDYDWL X UD]UHGH L SULND]DWL
KLVWRJUDPRP2þLWDYDQMDVHVYUVWDYDMXWDNRGDVHSRGUXþMHUDVLSDQMDPMHUQLKUH]XOWDWDSRGMHOLQDGRUD]UHGD
MHGQDNH ãLULQH D %URMUD]UHGDWUHEDELWLSULEOLåQRMHGQDNGUXJRPNRULMHQXXNXSQRJEURMDPMHUHQMDDOLQHYHüLRG
21. *UDQLFHUD]UHGDRGUHÿXMXVHWDNRGDVHVYDNRRþLWDQMHPRåHVYUVWDWLVDPRXMHGDQUD]UHG
1
Pretpostavimo da mjerimo napon digitalnim voltmetrom sa 4 ]QDPHQNHQDSRGUXþMX9
2
0DNVLPDOQDYULMHGQRVWNRMXYROWPHWDUPRåHSRND]DWLMHDUD]OXþLYDQMH9
2þLWDQMD VH JRPLODMX RNR QHNH YULMHGQRVWL

koja je najvjerojatnija
fr gv
a = širina razreda
f r UHODWLYQDXþHVWDORVW
gv JXVWRüDXþHVWDORVWL
5HODWLYQD XþHVWDORVW
RGUHÿHQRJ UD]UHGD
SULEOLåQR MH MHGQDND
YMHURMDWQRVWL GD VH RþLWD
vrijednost koja je upravo

unutar tog razreda.
97 98 99 100 101 102 103 U/V
fr f
a gv = = i
a N ⋅a
2þLWDQMDVYUVWDYDPRXUD]UHGHNRMLXRYRPVOXþDMXWUHEDMXL]JOHGDWLRYDNR
Razred Raspon razreda

1 96,51 – 97,5
2 97,51 – 98,5
3 98,51 – 99,5
4 99,51 – 100,5
5 100,51 – 101,5
6 101,51 – 102,5
7 102,51 – 103,5
%(6.21$ý129(/,.$5$=/8ý,9267,%(6.21$ý123812321$9/-$1-$
9HüLQD UD]GLRED NRMH VX GRELYHQH HNVSHULPHQWDOQR PRJX VH DSURNVLPLUDWL *DXVVRYRP QRUPDO nom) razdiobom.
7DGD MH YMHURMDWQRVW GD RþLWDQMH SRSULPL YULMHGQRVW L]PHÿX RGUHÿHQLK JUDQLFD MHGQDND SRYUãLQL LVSRG NULYXOMH
JXVWRüH
U2
gv(U) Pr ( U1 ≤ U ≤ U 2 )= ∫ g (U )dU
U1
v
U1 U2 100 U/V
,]UH]XOWDWDRSHWRYDQLKPMHUHQMDPRåHPRRGUHGLWLPQRJHYULM ednosti:
• Srednja vrijednost
• Minimum
• Maksimum
• 0RGQDMYHüDYULMHGQRVW
• Medijan
• Varijacije
• Standardno odstupanje (standardna devijacija)
1DPDüHQDMYLãHWUHEDWLVUHGQMDYULMHGQRVWLVWDQGDUGQRRGVWXSDQMH
$5,70(7,ý.$65(',1$
$ULWPHWLþNDVUHGLQDQL]DRþLWDQMDMHQDMYMHURMDWQLMDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH
x1 + x 2 + x3 + ..... + x n 1 n
x= = ∑ xi
n n i =1
STANDARDNO ODSTUPANJE (STANDARDNA DEVIJACIJA)

6WDQGDUGQRRGVWXSDQMHSRMHGLQDþQLKRþLWDQMDMHPMHUDUDVLSDQMDLOLQHSUHFL]QRVWLSRMHGLQDþQLKRþLWDQMD
1 n
s= ∑
n − 1 i =1
( xi − x ) 2
Tu imamo ukupno n- VWXSQMHYD VORERGH MHU VPR YHü X UDþXQDQMX DULWPHWLþNH VUHGLQH LVNRULVWLOL MHGDQ VWXSDQM
slobode od njih ukupno n.
NAJBOLJA PROCJENA STANDARDNOG ODSTUPANJA (STANDARDNE DEVIJACIJE)
7R MH QDMEROMD DSURNVLPDFLMD DNR UDVSRODåHPR VD UH]XOWDWLPDYLãHQL]RYDSRQRYOMHQLKPMHUHQMDLVWHYHOLþLQHLVWLP

PMHUQLPSRVWXSNRPLLVWRPPMHUQRPRSUHPRPX]QHSURPLMHQMHQHXWMHFDMQHYHOLþLQH
(n1 − 1) s12 + (n2 − 1)s 22 + ....... + (n m − 1) s m2

s=
N −m
gdje su:
s1, s2, s3…. Æ
Æ
VWDQGDUGQDRGVWXSDQMDQL]RYDRþLWDQMDQ1 , n2…
Æ broj nizova
n1, n2, n3…. XNXSDQEURMPMHUHQMDRþLWDQMDXQXWDUSRMHGLQRJQL]D
Æ
m
N XNXSDQEURMRþLWDQMDXVYLPQL]RYLPD
67$1'$5'122'6783$1-($5,70(7,ý.(65(',1(
$NR LPDPR QL] RG P PMHUHQMD LVWH YHOLþLQH WH JD SRQDYOMDPR Q SXWD GRELYDPR XNXSQR Q DULWPHWLþNLK VUHGLQD
( x1 , x 2 ,....x n NRMHVXRSüHQLWRPHÿXVREQRUD]OLþLWHDOLNRMHPHÿXVREQRRGVWXSDMXRGQHNH]DMHGQLþNHDULWPHWLþNH
sredine.
x1 + x 2 + ...... + x n
x=
n
Dakle, mjera zaUDVLSDQMHDULWPHWLþNLKVUHGLQDRGQQL]RYDPMHUHQMD]RYHVHVWDQGDUGQRRGVWXSDQMHDULWPHWLþNH

sredineLUDþXQDVHSRMHGQDGåEL
s
sx =
n
DOKAZ:
s
Trebamo dokazati da vrijedi: s x =
n
x1 + x 2 + x3 + ..... + x n x1 x 2 x3 x
Mi znamo da vrijedi: x = = + + + ..... + n
n n n n n
2 2
1  1 
Tada je s x = u ( x ) =  s x1  +  s x2  + .....
n  n 
%XGXüLGDVYDPMHUHQMDUDGLPRLVWLPLQVWUXPHQWRPYULMHGL s x1 = s x2 = ... = s xn
2 2 2 2
s s s s s
'DNOHYULMHGLWLüH u ( x ) =   +   + .... +   = n  =
n n n n n
*5$),ý.,35,.$=
f(x)
6NXSDULWPHWLþNLKVUHGLQDRGQ
f( x ) mjerenja
OsnoYQLVNXSEHVNRQDþQR
PQRJRPMHUHQMDLVWHYHOLþLQH
µ x, x
sx
%XGXüL GD VH QHVLJXUQRVW $ WLSD LVND]XMH VWDQGDUGQLP RGVWXSDQMHP YLGLPR GD VH SRQDYOMDQMHP PMHUHQMD L
UDþXQDQMHP DULWPHWLþNH VUHGLQH PRåH VPDQMLWL QHVLJXUQRVW UH]XOWDWD X]URNRYDQD VOXþDMQLP RGVWXSDQMLPD L WR VD
djeliteljem n ,]JUDIDGROMHYLGLPRGDRSHWQHPDVPLVODEHVNRQDþQRSRYHüDYDWLEURMPMHUHQMDMHUVHSULYHOLNRP

broju n standardno odstupanje relativno malo smanjuje.
sx
sx
1,0
0,2
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 n
23û$65('1-$95,-('1267
5DþXQD VH RQGD NDGD UDVSRODåHPR V YLãH UH]XOWDWD PMHUHQMD NRML VX LVSUDYOMHQL ]D L]QRVH SR]QDWLK VLVWHPDWVNLK
SRJUHãDNDLVWHYHOLþLQHNRMLLPDMXUD]OLþLWXPMHUQXQHVLJXUQRVW
w1 x1 + w2 x2 + ........ + wm xm
x=
w1 + w2 + ...... + wm
gdje su:
x1, x2,x3.. Æ mjerni rezultati
w1,w2,w3… Æ WHåLQVNLIDNWRUL
k k
7HåLQVNLIDNWRUUDþXQDVHL]MHGQDGåEH wi = 2
= 2 .RQVWDQWD N RGUHÿXMH VH WDNR GD
EXGH MHGQDND NYDGUDWX QDMYHüH
si ui
nesigurnosti.
67$1'$5'122'6783$1-(23û(65('1-(95,-('1267,
1
sx =
m
1
∑s
i =1
2
i
4.2. PROCJENA NESIGURNOSTI B TIPA
ZbRJ RJUDQLþHQRJ YUHPHQD L RJUDQLþHQLK VUHGVWDYD YHüLQD VH NRPSRQHQWL QHVLJXUQRVWL QH RGUHÿXMH
HNVSHULPHQWDOQR X VNORSX DNWXDOQRJ PMHUHQMD 2VLP WRJD YUOR MH þHVWR PMHUQL UH]XOWDW SURL]YRG VDPR MHGQRJ
mjerenja, pa se nesigurnost mora procijeniti na temelju iQIRUPDFLMDNRMLPDUDVSRODåHPR
3URFMHQDQHVLJXUQRVWL%WLSDPRåHVHWHPHOMLWLQD
• Specifikacijama mjerne opreme

• Podacima o umjeravanju mjerila
• Podacima o nesigurnosti upotrijebljenih konstanti i drugih podataka koji
VXSUHX]HWLL]SULUXþQLNDLOLQHNLKGUXgih izvora
• Podacima o ponovljivosti i obnovljivosti

• 3RGDFLPDRUDQLMHSURYHGHQLPVOLþQLPPMHUHQMLPD
• Iskustvu i znanju o svojstvima relevantnih mjerila

• Procjeni nesigurnosti ispravka
• 5D]QLP GUXJLP LQIRUPDFLMDPD NDR ]DRNUXåLYDQMH NYDQWL]DFLMD
histereza, rD]OXþLYRVW
%XGXüL GD VL L]YRUL SRGDWDND UD]OLþLWL SRGDWFL PRJX ELWL UD]OLþLWR LVND]DQL SD LK WUHED SURUDþXQDWL X QHVLJXUQRVW
iskazanu standardnim odstupanjem.
352&-(1$1(6,*851267,%7,3$,=*5$1,ý1,+32*5(â$.$
8 VSHFLILNDFLMDPD PMHULOD RELþQR VX QDYHGHQH WRþQRVWL RGQRVQR JUDQLþQH SRJUHãNH PMHULOD *UDQLþQD SRJUHãND
PMHULODMHQDMYHüDGRSXãWHQDSRJUHãNDNRMXPMHULORVPLMHLPDWLX]XYMHWSUDYLOQHXSRUDEHDGDVHMRãXYLMHNVPDWUD
LVSUDYQLP,VND]LYDQMHJUDQLþQLKSRJUHãDNDUD]OLNXMHVHNRGDQDORJQLKLG igitalnih mjerila.
a) ANALOGNA MJERILA
7RVXRQDPMHULODNRGNRMLKVHYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHRGUHÿXMHSRSRORåDMXND]DOMNHSUHPDVNDOL5D]YUVWDQD
VXXUD]UHGHWRþQRVWL1RUPD,(& -1 propisuje UD]UHGDWRþQRVWL 1.5, 2.5, 3, 5.
7L EURMHYL REDYMHãWDYDMX QDV R YULMHGQRVWL JUDQLþQH SRJUHãNH LVND]DQH X SRVWRFLPD 3RVWRFL VX GDQL QDMþHãüH X
RGQRVX QD PMHUQL GRPHW PMHUQL GRPHW MH PDNVLPDOQD YULMHGQRVW PMHUQRJ SRGUXþMD LOL UMHÿH X RGQRVXQDRþLWDQX
vrijednost.
DSVROXWQDJUDQLþQDSRJUHãND
Ga
*UDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDGRPHW G% D = ⋅ 100%
D
mjerni domet
konstanta skale
D = k ⋅ α max maksimalni otklon iskazan u podjeljcima

ili mjernim jedinicama
k=
D
{k} = {D} , npr =
V
[k ] = [D]
[α max ]
, ,
α max {α max } pod
izmjerena vrijednost
M = k ⋅α RþLWDQMHQDVNDOLLVND]DQRSRGMHOMFLPD
ili mjernim jedinicama
D α
M = k ⋅α = ⋅α = D
α max α max
Ga α
*UDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDPMHUHQXYULMHGQRVW G% M = ⋅ 100% = G% D ⋅ max
M α
G% D ⋅ D
$SVROXWQDJUDQLþQDSRJUHãND Ga =
100%
Ga G%M
G%D
αmax αmax
Slika:2YLVQRVWDSVROXWQHJUDQLþQHSRJUHãNH6OLND2YLVQRVWJUDQLþQHSRJUHãNHXRGQRVXQDGRPHW
o otklonu. i na mjerenu vrijednost o otklonu.
Iz dijagrama vidimo ga apsolutna pogreška ne ovisi o otklRQXGRNJUDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDGRPHWRYLVLR

otklonu.
b) DIGITALNA MJERILA
7RVXRQDPMHULODNRMLPDVHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHREUDÿXMXLSULND]XMXGLJLWDOQR1LVXVYUVWDQLXUD]UHGH
,VND]LYDQMHJUDQLþQLKSRJUHãDNDGLJLWDOQLKLQVWUXPHQDWDQLMHQRUPL]LUDQRSDLKSURL]YRÿDþLVYDNDNRLVND]XMX
*UDQLþQHVHSRJUHãNHQDMþHãüHQDYRGHNDR]EURMGYLMHLOLYLãHNRPSRQHQWL
ýHWLULVXQDMþHãüDQDþLQDLVND]LYDQMDJUDQLþQLKSRJUHãDNDNRGGLJLWDOQLKPMHULOD
1. *UDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDRþLWDQMH
G% = ± (G%α + G% D )
*UDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDGRPHW
 α 
G% = ± G%α + G% D ⋅ D 
 α 
GaM =
G% M
100%
⋅M Æ $SVROXWQDJUDQLþQDSRJUHãNDNRMDRYLVLRRWNORQX
2.
*UDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDSRGUXþMH
G% = ± (G%α + G% P )
 α  Mjeriteljski ispravan iskaz jer

G% = ± G%α + G% D ⋅ P 
 α  ]EUDMDPRLVWRYUVQHYHOLþLQH
G% M
GaM = ⋅M
100%
3.
G% = ± (G%α + Z digita ) Mjeriteljski neispravan iskaz
jer zbrajamo postotke i broj
 z 
G% = ± G%α + ⋅ 100%  Mjeriteljski ispravan iskaz jer
 N max  ]EUDMDPRLVWRYUVQHYHOLþLQH
4. Neka apsolutna pogreška

G% = ± (G %α + Z digita + Ga )
 z G 
G% = ± G%α + ⋅ 100% + a ⋅ 100% 
 N max M 
*UDQLþQH SRJUHã ke mjerila ± G QH VDGUåH SRGDWDN R VWYDUQRM YULMHGQRVWL SRJUHãNH 6WRJD SUHWSRVWDYOMDPR GD VX
VYHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHXQXWDUUDVSRQDNRMLPRPHÿXMXJUDQLFH'39 –G, DPV+G jednako vjerojatne, a izvan
WLKJUDQLFDQHPRJXüH7R]QDþLGDYULMHGLSUDYRNXWQDXQLIRUPQDUD]GLREDNRMDLPDVOMHGHüDPDWHPDWLþNDVYRMVWYD
i graf:
gv(x)
1
2G
M
DPV-G DPV DPV+G x
• JXVWRüDYMHURMDWQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH
1
g v ( x) = za vrijednost x u intervalu : DPV − G ≤ x ≤ DPV + G
2G
g v ( x) = 0 za vrijednost x u intervalu: DPV − G > x > DPV + G

• vjerojatnost da je mjerni rezultat unutar granica DPV-G i DPV+G
DPV + G
1
Pr( DPV − G > x > DPV + G ) = ∫
DPV − G
2G
dx = 1
• DULWPHWLþNDVUHGLQD
DPV − G + DPV + G
x= = DPV
2
• standardno odstupanje
G
u=s= = uB
3
1D RYDM QDþLQ SURFMHQMXMH VH QHVLJXUQRVW % WLSD RQGD NDGDUDVSRODåHPRSRGDFLPDRJUDQLþQRMSRJUHãFLPMHULOD

NYDQWL]DFLMLSHWOMLKLVWHUH]H]DGUåDYDQMXLVO
.DGDVH]DKWMHYDYHOLNDWRþQRVWPMHUQXQHVLJXUQRVWPRåHPRVPDQMLWLWDNRGDSURYHGHPRLVSUDYOMDQMHUH]XOWDWDãWR
jHPRJXüHVDPRDNRUDVSRODåHPREDåGDUQRPXPMHUQRPNULYXOMRP
Ispravak je po iznosu jednak apsolutnoj sistematskoj pogrešci, ali je suprotna predznaka.
3RMHGLQDRþLWDQMDWUHEDLVSUDYLWL]DL]QRVHSR]QDWLKVLVWHPDWVNLKSRJUHãDNDNRMHVHRþLWDYDMXL]EDåG arne (umjerne)
NULYXOMH 7LPH VH QHVLJXUQRVW UH]XOWDWD VPDQMXMH VDPR QD QHVLJXUQRVW XPMHUDYDQMD D RQD MH RELþQR PDQMD RG ó
XNXSQHQHVLJXUQRVWL]ERJJUDQLþQHSRJUHãNHPMHULOD
Kada imamo podatak o proširenoj mjernoj nesigurnosti moramo ju pretvoriti u standardnu mjernu nesigurnost.
U
u=
k
7R QLMH SUREOHP X] SR]QDWL IDNWRU SURãLUHQMD N 0HÿXWLP VLWXDFLMD MH VORåHQLMD NDGD MH IDNWRU SURãLUHQMD QHSR]QDW
7DGDSRVWXSDPRQDVOMHGHüLQDþLQ
Primjerice: Za zadanu vjerojatnost raspona od 95% i uz pretpostavku normalne razdiobe mi znamo iz tablica da je
k ≈ 1.96 ≈ 2 .
2GQRVQR DNR VH UDGL R QRUPDOQRM UD]GLREL L] WDEOLFD PRåHPR RþLWDWL YULMHGQRVWL IDNWRUD SURãLUHQMD ]D ]DGDQX
vjerojatnost raspona, npr:
na 68% razini vjerojatnosti k=1

na 95% razini vjerojatnosti k=2
na 99% razini vjerojatnosti k=2,6
.DGD QHPDPR SRGDWDN R YUVWL UD]GLREH SUHWSRVWDYOMDPR GD VH UDGL R QRUPDOQRM UD]GLREL L ]D RGUHÿLYDQMH IDNWRUD
SURãLUHQMDQDRGUHÿHQRMUD]LQLYMHURMDWQRVWLNRULVWLPRVHWDEOLFDPD$NRMH razdioba poznata i nije normalna stvari se
kompliciraju.
6/2ä(1$1(6,*851267
9UORþHVWRMHPMHUHQDL]OD]QDYHOLþLQDIXQNFLMDYLãHXOD]QLKPHÿXVREQRQH]DYLVQLKYHOLþLQD x1 , x 2 , x3 ,.... ) koje

se mjere izravno i funkcijski su povezane: Y=F( x1 , x 2 , x3 ,.... ).
,]OD]QD YHOLþLQD < QH PMHUL VH L]UDYQR YHü SUHNR YLãH XOD]QLK YHOLþLQD GDNOH posredno, odnosno mjerni rezultat
GRELMH VH QD WHPHOMX SURFMHQD XOD]QLK YHOLþLQD L QD WHPHOMX PDWHPDWLþNRJ PRGHOD IXQNFLMVNH SRYH]DQRV ti izlazne
YHOLþLQHVDXOD]QLPYHOLþLQDPD
y=F( x1 , x 2 , x3 ,.... )
To je matePDWLþNL PRGHO PMHUHQMD D PRåH ELWL SULURGQL

]DNRQ DOJRULWDP QHãWR RGUHÿHQR HNVSHULPHQWLPD L VO
0RUD VDGUåDYDWL VYH YHOLþLQH NRMH ]QDþDMQR GRSULQRVH
ukupnoj mjernoj nesigurnosti.
6YH XOD]QH YHOLþLQH ( x1 , x 2 , x3 ,.... ) treba ispraviti za iznose poznatih sistematskih pogrešaka. Osim toga ulazne
YHOLþLQH PRJX ELWL L XWMHFDMQH YHOLþLQH , dakle onHYHOLþLQHNRMHQLVXSUHGPHWQDãHJPMHUHQMDDOLXWMHþXQDPMHUQL
rezultat.
6ORåHQDDSVROXWQDQHVLJXUQRVWPMHUQRJUH]XOWDWD\SURFMHQMXMHVHL]UD]RP
2
N
 ∂F 
ua ( y) = ∑  ⋅ u a ( xi ) 
i =1  ∂xi 
To je koeficjent osjetljivosti jer To je apsolutna

pokazuje koliko se promjeni nesigurnost
mjerni rezultat ovisno o promjeni RGUHÿHQH
RGUHÿHQHXOD]QHYHOLþLQH
XOD]QHYHOLþLQH
7DML]UD]NRULVWLPRVDPRRQGDNDGDVXXOD]QHYHOLþLQHPHÿXVR bno nezavisne odnosno kada ne koreliraju.

.DGD VX XOD]QH YHOLþLQH PHÿXVREQR ]DYLVQH PRUDPR SULPLMHQLWL SRWSXQ L]UD] ]D QHVLJXUQRVW RGQRVQR
zakon porasta (širenja) nesigurnosti.

ZAKON PORASTA (ŠIRENJA) NESIGURNOSTI
2
N
 ∂F  N −1 N
∂F ∂F
ua ( y) = ∑  ⋅ u a ( xi ) + 2∑ ∑ ∂x ⋅ ⋅ u ( xi , x j )
i =1  ∂xi  i =1 j = i +1 i ∂x j
Taj se zakon temelji na aproksimaciji funkcije F u Taylorov red 1. stupnja.
u ( xi , x j ) Æ
.29$5,-$1&,-$GYLMXVOXþDMQLKYDULMDEOLMHPMHUDQMLKRYHPHÿXVREQHOLQHDUQHRYLVQRVWL.DGDXOD]QH
N −1 N
∂F ∂F
YHOLþLQHQLVXPHÿXVREQR]DYLVQHQHPDNRUHODFLMHPHÿXQMLPDRGQRVQRþODQ 2∑ ∑ ∂x u ( xi , x j ) = 0 .
i =1 j = i −1 i ∂x j
Uvijek vrijedi izraz za postotnu nesigurnost:
2
 ∂F x i
N

u% ( y) = ∑  ⋅ ⋅ u % ( xi ) 
i =1  ∂xi F 
$NR PDWHPDWLþNL PRGHO VDGUåL VDPR PQRåHQMH GLMHOMHQMH L SRWHQFLUDQMH PHÿXVREQR QH]DYLVQLK XOD]QLK YHOLþLQD
koristimo pojednostavljenu postotnu nesigurnost:
y = Cx1 1 ⋅ x2 2 ⋅ .....⋅ xn
e e en
gdje su x1 , x 2 , x3 ,.... PHÿXVREQR QH]DYLVQH XOD]QH YHOLþLQH D e1 , e2 , e3 ,.... WRþQR SR]QDWL HNVSRQHQWL XOD]QLK
YHOLþLQDVD]DQHPDULYRPDORPQHVLJXUQRãüX
8WRPVOXþDMXSURFMHQDSRVWRWQHVORåHQHQHVLJXUQRVWLUDGLVHSUHPDL]UD]X
2
 ∂F x i
N
 N
u% ( y) = ∑  ⋅ ⋅ u % ( x i ) = ∑ [e ⋅ u % ( x i )]
2
i =1  ∂xi
i
F  i =1
PrimjerPMHUHQMHVQDJHSRPRüXPMHUHQMDRWSRUDLQDSRQD
P = I2 ⋅R
2 2
   
1 R
u % ( P) = 2 IR ⋅ 2 ⋅ u % ( I ) +  I 2 ⋅ 2 ⋅ u % ( R) = u % ( P) = [2 ⋅ u% ( I )]2 + [1 ⋅ u% ( R)]2
 I R   I R 
$NR PHÿX XOD]QLP YHOLþLQDPD SRVWRML NRUHODFLMD QH VPLMHPR MX ]DQHPDULWL 6WRJD SURFMHQMXMHPR kovarijanciju
eksperimentalno kao srednju vrijednost umnoška uparenih odstupanja.
∑ (x1i − x1 )(x2i − x2 )
1
u A ( x1 , x 2 ) = s ( x1 , x 2 ) =
n −1
6WXSDQMLOLMDþLQDNRUHODFLMHLVND]XMHVHkoeficijentom korelacije (r)þLMLPXYRÿHQMHPQRUPL]LUDPRNRYDULMDQFLMXSD

stoga imamo normiziranu kovarijanciju.
u (x1 , x 2 )
r (x1 , x 2 ) =
u (x1 )⋅ u (x 2 )
9ULMHGQRVWLNRHILFLMHQWDNRUHODFLMHUNUHüXVHRG–1 do +1.

r=0 kada nema korelacije
r= ± 1 kada je korelacija skoro funkcionalna, linearna
.DGDXOD]QHYHOLþLQH .DGDPRåHPRSUHWSRVWDYLWL
sigurno koreliraju? da je kovarijancija jednaka nuli
tj. nema korelacije?
Onda kada ulazne

Pri korištenju v HOLþLQHQH
istog etalona koreliraju, npr. ako Kada ne postoji
Zbog utjecaja okoline VXPMHUHQMDUDÿHQD dovoljno podataka
(temperatura) XUD]OLþLWRYULMHPH da se odredi
koeficijent korelacije
Ako je jedna od
dvaju ulaznih
YHOLþLQDNRQVWDQWQD
.RUHODFLMDVHPRåHL]EMHüLWDNRGDVHYHOLþLQDSUHNRNRMHQHNHGUXJHYHOLþLQHNRUHOLUDMXXY rsti u funkciju F

MHUWDGDRQDSRVWDMHQRYDQH]DYLVQDXOD]QDYHOLþLQD
326783$.5$ý81$1-$95('129$1-$&-(/29,72*0-(512*5(=8/7$7$
KOD POSREDNIH MJERENJA
1. 3RVWDYLWLPDWHPDWLþNLPRGHORYLVQRVWLL]OD]QHPMHUHQHYHOLþLQHRXOD]QLPYHOLþLQDPD
2. 2GUHGLWLXOD]QHYHOLþLQHPMHUHQMHPQL]RPPMHUHQMDLOLLKSUHX]HWLL]SULUXþQLNDLOLQHNLKGUXJLKL]YRUD6YDNX
XOD]QXYHOLþLQXLVSUDYLWL]DL]QRVHSR]QDWLKVLVWHPDWVNLKSRJUHãDND
3. ,]UDþXQDWL PMHUQL UH]XOWDW RGQRVQR SURFLMHQLWL L]OD]QX YHOLþLQX SRPRüX LVSUDYOMHQLK XOD]QLK YHOLþLQD L
PDWHPDWLþNRJPRGHODIXQNFLMVNHSRYH]DQRVWL
4. 3URFLMHQLWLQHVLJXUQRVWVYDNHXOD]QHYHOLþLQH
5. Procijeniti nesigurnost mjernog rezultata.
6. 1D NUDMX L]UDþXQDWL SURãLUHQX PMHUQX QHVLJXUQRVW DNR MH SRWUHEQR Naime pouzdanost da se prava
YULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHQDOD]LXQXWDUUDVSRQDNRMLMHRGUHÿHQVWDQGDUGQRPQHVLJXUQRãüXMHRNR
68% (uz pretpostavku normalne razdiobe). Svrha je uporabe proširene nesigurnosti da se dobije
UDVSRQYULMHGQRVWLXQXWDUNRMHJüHVHSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHQDüLVYMHURMDWQRãüXLOL
99% ovisno o koeficijentu proširenja k.
1DYHGHQLSRVWXSDNYULMHGLVDPRX]SUHWSRVWDYNXGDVXXOD]QHYHOLþLQHPHÿXVREQRQH]DYLVQHGD
QH NRUHOLUDMX $NR QHNH RG XOD]QLK YHOLþLQD NRUHOLUDMX ãWR MH GRLVWD ULMHWNR WDGD WUHED RGUHGLWL
kovarijanciju i primijeniti potpun izraz za nesigurnost jer ovisno o korelaciji nesigurnost rezultata
PRåHELWLPDQMDLOLYHüDRGGRELYHQHJRUHRSLVDQLPSRVWXSNRP
5. ISKAZIVANJE CJELOVITOG MJERNOG REZULTATA
Iskazivanje mjernog rezultata treba prilagoditi namjeni, a da VH SUL WRPH ]DGUåH RVQRYQD QDþHOD PHÿXQDURGQRJ
GRJRYRUD'DELVHWRSRVWLJORSUHGORåHQHVXWULUD]LQHLVND]LYDQMDPMHUQRJUH]XOWDWD
a) V RAZINA ili visoka razina (u znanstvenim radovima i dokumentima vrhunskog mjeriteljstva). Mjerni
rezultat iskazan na 9 UD]LQL PRUD VDGUåDYDWL VYH UHOHYDQWQH SRGDWNH NRML RPRJXüXMX XSRUDEX SURYMHUX L
REQDYOMDQMHUH]XOWDWDNDRLQMHJRYHPMHUQHQHVLJXUQRVWLDLVWRWDNRGDVHPMHUQLUH]XOWDWXEXGXüQRVWLPRåH
RVXYUHPHQLWLSRPRüXQRYHLQIRUPDFLMHRVPDQMHQMXQHVLJXUQRVWLSR jedinih komponenata na temelju kojih je
PMHUQLUH]XOWDWGRELYHQ=DWRX]PMHUQLUH]XOWDWWUHEDQDYHVWLMRãLVOMHGHüHSRGDWNH
• Opis postupka mjerenja

• 3RVWXSDN L]UDþXQDYDQMD PMHUQRJ UH]XOWDWD QD WHPHOMX L]PMHUHQLK YULMHGQRVWL L RVWDOLK
ulaznih podataka
• VriMHGQRVWLVYLKNRPSRQHQWLQHVLJXUQRVWLLQDþLQQMLKRYHSURFMHQH
• 1DþLQSURFMHQHXNXSQHQHVLJXUQRVWL
b) S RAZINA ili srednja razina XVWUXþQLPUDGRYLPDL]YMHãWDMLPDLQGXVWULMVNLKODERUDWRULMD0MHUQLUH]XOWDW
WUHEDVDGUåDYDWLQDMEROMXDSURNVLPDFLMXPMHUHQHYHOLþLQHRGQRVQRLVSUDYOMHQXL]PMHUHQXVUHGQMXYULMHGQRVW
standardnu mjernu nesigurnost i broj stupnjeva slobode. Na S razini iskazuju se rezultati dobiveni
QRUPL]LUDQLP PHWRGDPD ]D NRMH VH X SUDYLOX ]QDMX SRQRYOMLYRVWLREQRYOMLYRVWSDVXWRXYHüLQLVOXþDMHYD
rezultati dobiveni samo jednim mjerenjem. Ako su dobiveni više puta ponovljenim mjerenjem tada je za
GRQRãHQMHRGOXNHQDåHOMHQRMUD]LQLSRX]GDQRVWLSRWUHEQR]QDWLLEURMVWXSQMHYDVORERGH3UHGQRVWMHRYRJ
VNUDüHQRJLVND]LYDQMDUH]XOWDWDWRGDMH jednostavan, a opet dovoljno informativan da se na temelju njega
PRåH GRQLMHWL RGOXND VD RGDEUDQLP UL]LNRP 9ULMHGQRVW PMHUQRJ UH]XOWDWD RGQRVQR QDMEROMD DSURNVLPDFLMD
PMHUHQH YULMHGQRVWL ]DRNUXåXMH VH QD UD]LQL PMHVQH YULMHGQRVWL ]DGQMH ]QDPHQNH QHVLJXUQR sti, a ona se
LVND]XMHGYMHPD]QDþDMQLP]QDPHQNDPD
c) N RAZINA ili niska razina (u svakodnevnom rutinskom radu). Mjerni rezultat iskazuje se izmjerenom
YULMHGQRãüX EURMHP L PMHUQRP MHGLQLFRP L WR V WROLNLP EURMHP]QDPHQNLGDMHQHVLJXUQRVW]DRNUXåLYDQMD
mDQMD LOL MHGQDND þHWYUWLQL XNXSQH QHVLJXUQRVWL 8 SUDNVL VH SUHþHVWR QDLOD]L QD PMHUQH UH]XOWDWH NRML VX
QHSUDYLOQRLOLQHGRVOMHGQR]DRNUXåHQL0MHUQLUH]XOWDWLVND]DQVSUHYHOLNLPEURMHP]QDPHQNLQHSUHJOHGDQMH
L RVWDYOMD ODåDQ GRMDP R YHOLNRM WRþQRVWL GRN VH ]DRNUXåLYDQMHP QD SUHPDOHQ EURM ]QDPHQNL JXEL GLR
LQIRUPDFLMH R PMHUHQRM YHOLþLQL 3UREOHP MHXWRPHãWRSRVWRMHMDVQDPDWHPDWLþNDSUDYLODR]DRNUXåLYDQMX
EURMD NDGD VH RGDEHUH PMHVWR QD NRMHP üH VH ]DRNUXåLWL DOL QH SRVWRML RSüHSULKYDüHQD PHWRGD
odUHÿLYDQMDEURMQRJPMHVWDQDNRMHPVHPMHUQLUH]XOWDWWUHED]DRNUXåLWL
%XGXüL GD VH LVND] PMHUQH QHVLJXUQRVWL ]DRNUXåXMH QD GYLMH ]QDþDMQH ]QDPHQNH L]YRGL VH MHGQRVWDYQD
PHWRGDRGUHÿLYDQMDEURMQRJPMHVWDQDNRMHPPMHUQLUH]XOWDWWUHED]DRNUXåLWL
 utaps 
L = ent log 
 1.2 
gdje je utapsEURMþDQDYULMHGQRVWXNXSQHDSVROXWQHQHVLJXUQRVWLDHQWMHRSHUDWRUNRML]DRNUXåXMH
UHDOQLEURMQDSUYLQLåLFLMHOLEURM
Dakle ukupna apsolutna mjerna nesigurnost rezultata odrHÿXMHEURMQRPMHVWRQDNRMHPVHPMHUQLUH]XOWDW

]DRNUXåXMH=QDPHQNDNRMDüHVHQDOD]LWLQDEURMQRPPMHVWXNRMHRGUHGLPRSUHPDL]UD]X
 u taps 
L = ent log  ELWLüH]DGQMD]QDPHQNDNRMX]DGUåDYDPRXUH]XOWDWXLQMX]DRNUXåXMHPo prema
 1.2 
SR]QDWLPPDWHPDWLþNLPSUDYLOLPD]DRNUXåLYDQMD
PAZITI!
Npr 2360 -NRGRYDNYRJ]DSLVDQLMHMDVQRGDOLMH]DGQMD]QDPHQND]QDþDMQDLOLQH
'UXJDþLML]DSLV
3
2,360⋅10 WXMHQXOD]QDþDMQD]QDPHQND
3
2,36⋅10 tXQXODQLMH]QDþDMQD]QDPHQND
Kod ovakvog zapisa:
WXLPD]QDþDMQLK]QDPHQDND
=QDþDMQH ]QDPHQNH – WR VX VYH ]QDPHQNH RG SUYH VOLMHYD UD]OLþLWH RG QXOH SD GR ]QDPHQNH QD PMHVWX
]DRNUXåLYDQMD
Npr. P=(0,967013 ± 0,0030) W
To moramo izbrisati jer je U iskazu mjerne nesigurnosti

]DGQMD]QDþDMQD]QDPHQND VXGYLMH]QDþDMQH]QDPHQNH
nesigurnosti na 4. mjestu a mjerna nesigurnost se
upravo tako iskazuje, sa
GYLMH]QDþDMQH]QDPHQNH
Dakle pravilno je: P=(0,9670 ± 0,0030) W
.RG SUDYLOQRJ LVND]LYDQMD QD 1 UD]LQL PRUD VH YRGLWL UDþXQD R PMHUQRM QHVLJXUQRVWL 1HVLJXUQRVW GRELYHQD
]DRNUXåLYDQMHPQHVPLMHELWLYHüDRGóXNXSQHQHVLJXUQRVWLPMHUQRJUH]XOWDWD7LPHMHRGUHÿHQRQDNRMHPPMHVWX
WUHED]DRNUXåLWLUH]XOWDWLVND]DQQD1UD]LQL
35$9,/$=$2.58ä,9$1-$
1. Suvišne znamenke odbacuju se.
2. 3RVOMHGQMD ]DGUåDQD ]QDPHQND QHSURPLMHQMHQD MH DNR MH YULMHGQRVW RGEDþHQRJ GLMHOD PDQMD RG SRO ovine
vrijednosti posljednje znamenke.
3. $NR MH RGEDþHQL GLR MHGQDN WRþQR SRORYLFL YULMHGQRVWL ]DGQMH ]DGUåDQH ]QDPHQNH WDGD ]DGQMX ]DGUåDQX
]QDPHQNXWUHED]DRNUXåLWLQDQDMEOLåLSDUQLEURM
4. $NR MH YULMHGQRVW RGEDþHQRJ GLMHOD YHüD RG SRORYLFH YULMHGQRVWL ]DGQMH ]DGUåDQH ]QDPHQNH WDGD ]DGQMX
]DGUåDQX]QDPHQNXWUHED]DRNUXåLWLQDSUYLYHüLEURM
Npr:
2478,5002 Æ 2479
0,784 Æ0,78
3,455 Æ3,46
79650 Æ79600
Primjer: ,]PMHUHQ MH QDSRQ 8 9 VD QHVLJXUQRãüX X 9 7UHED SUDYLOQR LVND]DWL UH]X ltat na N i S
razini.
a) Iskazivanje na S razini:
U=231,325V
u=0,1350V
Apsolutnu nesigurnostWUHED]DRNUXåLWLQDGYLMH]QDþDMQH]QDPHQNHX 9
9ULMHGQRVW PMHUQRJ UH]XOWDWD ]DRNUXåXMHPR QD UD]LQL PMHVQH YULMHGQRVWL ]DGQMH ]QDPHQNH QHVLJXUQRVWL
dakle na drugoj znamenci iza decimalnog zareza: U=231,32V
Rezultat iskazan na S razini: U=(231,32 ± 0,14)V
u aps 0,14
Relativna nesigurnost: u r = = = 0,00059 = 5,9 ⋅ 10 −4
U 231,32
5H]XOWDWQD6UD]LQLVUHODWLYQRPQHVLJXUQRãüX8 ± 5,9⋅10 )
-4
Postotna nesigurnost: u % = u r ⋅ 100% = 0,00059 ⋅ 100% = 0,059%
5H]XOWDWQD6UD]LQLVSRVWRWQRPQHVLJXUQRãüX8 ± 0,059%)

b) Iskazivanje na N razini
 0,14 
L = ent log = −0,933 = −1 ]DRNUXåXMHPRQDSUYLQLåLFLMHOLEURM
 1.2 
Rezultat na N razini: U=231,3V
.RGLVND]LYDQMDPMHUQRJUH]XOWDWDLQD6LQD1UD]LQLPMHUQDQHVLJXUQRVWRGUHÿXMHPMHVWRQDNRMHPWUHED]DRNUXåLWL
mjerni rezultat.
,]LVSUDYQR]DRNUXåHQRJPMHUQRJUH]XOWDWDQD1UD]LQLPRåHPRSURFLMHQLWLPMHUQXQHVLJXUQRVWDOLPRUDPRLPDWLQ a
XPX GD VH ]DRNUXåLYDQMHP JXEL GLR LQIRUPDFLMH 6WRJD SURFMHQD PMHUQH QHVLJXUQRVWL QD WHPHOMX SUDYLOQR
]DRNUXåHQRJUH]XOWDWDQD1UD]LQLQHüHGDWLSRWSXQRWRþDQSRGDWDNRPMHUQRMQHVLJXUQRVWL0RåHPRVDVLJXUQRãüX
WYUGLWLGDVHPMHUQDQHVLJXUQRVWNUHüHX rasponu:
12 ⋅ 10 L ≥ u ≥ 1,2 ⋅ 10 L
%XGXüL GD PL QH åHOLPR UDVSRQ YULMHGQRVWL YHü EURMNX UDGLPR QDMEROMX SURFMHQX PMHUQH QHVLJXUQRVWL QD WHPHOMX
SUDYLOQR]DRNUXåHQRJUH]XOWDWDLVND]DQRJQD1UD]LQL
u = 10 L 12 ⋅ 1,2 =3,8⋅10L
Time smo napravili grXEXSURFMHQXPMHUQHQHVLJXUQRVWLQDWHPHOMXSUDYLOQR]DRNUXåHQRJUH]XOWDWDLVND]DQRJQD1

razini.
STUPNJEVI SLOBODE ( υ )
Broj stupnjeva slobode – MHGQDNMHEURMXSRQRYOMHQLKPMHUHQMDXPDQMHQ]DEURMSDUDPHWDUDNRMLVXL]UDþXQDWL na
temelju tih mjerenja
1. %URMVWXSQMHYDVORERGHNRGRGUHÿLYDQMDQHVLJXUQRVWL$WLSD
3UHWSRVWDYLPR GD ]D QHNL EURM SRQRYOMHQLK PMHUHQMD UDþXQDPR DULWPHWLþNX VUHGLQX x . Tada je broj stupnjeva
slobode υ =n. Ako izUDþXQDPR MRã L VWDQGDUGQR RGVWXSDQMH SRMHGLQDþQLK RþLWDQMD V EURM VWXSQMHYD VORERGH
smanjuje se za 1 i sada iznosi: υ =n-.RGUDþXQDQMDRSüHVUHGQMHYULMHGQRVWLEURMVWXSQMHYDVORERGHMHGQDNMH
sumi stupnjeva slobode svih komponentLSRPRüXNRMLKVHUDþXQDRSüDVUHGQMDYULMHGQRVW υ = ∑υ i .
*UDILþNLSUDYDFUHJUHVLMH
y
Y=ax+b
Za parametre a i b broj stupnjeva

slobode je υ =n-2
2. %URMVWXSQMHYDVORERGHNRGRGUHÿLYDQMDQHVLJXUQRVWL%WLSD
.RGRGUHÿLYDQMDQHVLJXUQRVWL%WLSDSUHWSRVWDYOMDPRGDMHEURMVWXSQMHYDVORERGHEHVNRQDþQRYHOLNXNROLNRQH
SRVWRMLQHNDRGUHÿHQDLQIRUPDFLMD
3. 2GUHÿLYDQMHEURMDVWXSQMHYDVORERGHNRGSRVUHGQLKPMHUHQMD
=DPMHUQLUH]XOWDWGRELYHQSRVUHGQLPPMHUHQMHPRGUHÿXMXVHHIHNWLYQLVWXSQMHYLVORERGH=DRGUHÿLYDQMHEURMD
efektivnih stupnjeva slobode koristimo WELCH - SATTERTHWEITE metodu (W – S metoda)
 
 
 
 u s ( y)4 
υ = ent  
 
ef 2
 ∂F 
 N  ⋅ u ( x i )  
  ∂xi  
∑ υi 
 i =1 
us(y) –VORåHQDPMHUQDQHVLJXUQRVWUH]XOWDWD
u(xi) –VWDQGDUGQDQHVLJXUQRVWXOD]QHYHOLþLQH
∂F
- koeficjent osjetljivosti
∂x i
υ i -SULSDGDMXüLVWXSQMHYLVORERGH
4
 ∂F 
N 
⋅ u ( x i )
4
∂xi
=∑ 
u s ( y)
υ ef i =1 υi
Kada je mjerni rezultat dobiven samo jednim mjerenjem broj stupnjeva slobode jednak je nuli i ne iskazuje
se.
6. STATISTIKA
6.1. NORMALNA (GAUSSOVA) RAZDIOBA

gv(x)
34,2%
13,5%
2,2%
µ-3σ µ-2σ µ-σ µ µ+σ µ+2σ µ+3σ x
1DMYDåQLMDLQDMþHãüDUD]GLREDXWHRULMLLSULPMHQLPDWHPDWLþNHVWDWLVWLNHMHVWQRUPDOQDLOL*DXVVRYDUD]GL oba. To je
]YRQROLND VLPHWULþQD MHGQRWMHPHQD IXQNFLMD NRQWLQXLUDQH VOXþDMQH YDULMDEOH [ MHGQR]QDþQR RGUHÿHQD GYDPD
parametrima:
• µ
$ULWPHWLþNRPVUHGLQRP
• Standardnim odstupanjem σ
)XQNFLMDJXVWRüHYMHURMDWQRVWLJODVL
1  x− µ 
2
− 
1 2  σ 
f ( x ) = g v ( x) = e
σ 2π
PovršiQDLVSRGWHIXQNFLMHRGQRVQRLQWHJUDOWHIXQNFLMHRGPLQXVEHVNRQDþQRGRSOXVEHVNRQDþQRMHGQDNDMH
+∝
Pr( x ) = ∫g
−∝
v ( x )dx = 1
7R]QDþLGDMHYMHURMDWQRVWGDVOXþDMQDYDULMDEODSULPMHUHQMLPDMHWRLVSUDYOMHQRRþLWDQMHLOLRSDåDQMHSRSULPLQHNX

vrijednRVW L]PHÿX PLQXV L SOXV EHVNRQDþQR VLJXUDQ GRJDÿDM 9MHURMDWQRVW GD RSDåDQMH SRSULPL QHNX YULMHGQRVW X
rasponu od x1 do x2MHGQDNDMHSRYUãLQLLVSRGIXQNFLMHJXVWRüHYMHURMDWQRVWLQDGWLPUDVSRQRP
x2
Pr(x1 < x < x2 ) = ∫ g v (x)dx

x1
Ako je primjerice x1 = µ i x2 = µ + σ onda je :
x2
Pr(x1 < x < x2 ) = ∫ g v (x)dx = 0,342 = 34,2%

x1
3RVWRMLEHVNRQDþQRYHOLNEURMWDNYLKIXQNFLMD]DVYDNXNRPELQDFLMXSDUDPHWDUD µ i σ. Lokacija tjemena funkcije na
µ
EURMHYQRPSUDYFXRGUHÿHQDMHSDUDPHWURP DãLULQDUDVSURVWLUDQMDRGUHÿHQDMHVWDQGDUGQLPUDVLSDQMHP σ.
6.2. NORMIRANA NORMALNA RAZDIOBA
Ako varijablu x iz normalne (Gaussove) razdiobe transformiramo u takozvanu normiranu varijablu z:

x−µ
z=
σ
RQGD VH VYH PRJXüH QRUPDOQH UD]GLREH PRJX SULND]DWL MHGQRP UD]GLRERP NRMD VH ]RYH QRUPLUDQD normalna
razdioba.
f(z)
0.3
0.2
0.1
z
-3 -2 -1 0 1 2 3
*XVWRüDYMHURMDWQRVWLRSLVDQDMHIXQNFLMRP
1
1 −2 z2
f ( z) = e
2π
$ULWPHWLþND VUHGLQD QRUPLUDQH QRUPDOQH UD]GLREH MHGQDND MH QXOL D VWDQGDUGQR RGVWXSDQMH MHGQDNR MH MHGLQLFL SD
YULMHGQRVWIXQNFLMHJXVWRüHYMHURMDWQRVWLRYLVLVDPRRQRUPLUDQRMYDULMDEOL]=DWXUD]GLREXL]UDþXQDWHVXWDEOLFHL]
NRMLKVHPRåHRGUHGLWLYMHURMDWQRVWGDQRUPLUDQDYDULMDEODSRSULPLQHNXRGYULMHGQRVWLX]DGDQRPUDVSRQX
Raspon normirane varijable z Raspon varijable x 9MHURMDWQRVWRþLWDQMDXQXWDUUDVSRQD
± 0,67 µ ± 0,67σ 50,0%

± 1,00 µ ± 1,00σ 68,3%
± 1,96 µ ± 1,96σ 95,0%
± 2,00 µ ± 2,00σ 95,4%
± 2,58 µ ± 2,58σ 99,0%
± 3,00 µ ± 3,00σ 99,7%
± 4,00 µ ± 4,00σ 99,99%
$NRMHVWDQGDUGQRRGVWXSDQMHRSDåDQMDRVQRYQRJVNXSD σSR]QDWRUD]GLREDDULWPHWLþNLKVUHGLQDX]RUDNDRGSRQ
RSDåDQMD PRåH VH DSURNVLPLUDWL QRUPDOQRP UD]GLRERP QHRYLVQR R UD]GLREL SRMHGLQDþQLK RSDåDQMD RVQRYQRJ
VNXSDL]NRMHJX]RUFLSRWMHþX$ULWPHWLþNHVUHGLQHX]RUDNDJRPLODMXVHRNRDULWPHWLþNHVUHGLQHRVQRYQRJVNXSDVD
standardnim odstupanjem σx:

σ
σx =
n
,] WDEOLFD QRUPLUDQH QRUPDOQH UD]GLREH PRåH VH SURþLWDWL YMHURMDWQRVW GD VH DULWPHWLþND VUHGLQD X]RUND QDOD]L u
rasponu oko srednje vrijednosti osnovnog skupa od µ − zσ x do µ + zσ x RGQRVQR PRåH VH RþLWDWL
vjerojatnost da je x ≥ µ − zσ x i x ≤ µ + zσ x odnosno da je: µ − zσ x ≤ x ≤ µ + zσ x . Uz istu

µ ≥ x − zσ x i µ ≤ x + zσ x odnosno da je
vjerojatnost vrLMHGLWL üH L QHMHGQDNRVWL L]YHGHQHL]SUHWKRGQLKWM
x − zσ x ≤ µ ≤ x + zσ x x − zσ x do x + zσ x s
7R ]QDþL GDUDVSRQRNRDULWPHWLþNHVUHGLQHX]RUNDRG
vjerojatnoãüX3U]VDGUåLDULWPHWLþNXVUHGLQXµRVQRYQRJVNXSDL]NRMHJX]RUDNSRWMHþH
1D WHPHOMX DULWPHWLþNH VUHGLQH X]RUND RSDåDQMD LVSUDYOMHQLK RþLWDQMD RJUDQLþHQRJ EURMD SRQRYOMHQLK PMHUHQMD L
VWDQGDUGQRJRGVWXSDQMDRSDåDQMDRVQRYQRJVNXSD σPRåHVHRGUHGLWLUDVSRQYULMHGQRVWLRSDåDQMDXQXWDUNRMHJVH
VRGDEUDQRPYMHURMDWQRãüXQDOD]LSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH7DMUDVSRQVDULWPHWLþNRPVUHGLQRPRSDåDQMD
X]RUND X VUHGLQL QD]LYD VH SRGUXþMH SRX]GDQRVWL 3URãLUHQMHP SRGUXþMD SRX]GDQRVWL YHüD MH VWDWLVWLþND VLJXUQRVW
GD UDVSRQ VDGUåL SUDYX YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH 1D WHPHOMX LVWLK SRGDWDND VLJXUQLML LVND]L VX PDQMH SUHFL]QL L
obratno.
6.3. STUDENTOVA RAZDIOBA
$NR VWDQGDUGQR RGVWXSDQMH RSDåDQMD RVQRYQRJ VNXSD σ QLMH SR]QDWR RQR VH PRåH procijeniti iz uzorka manjeg
EURMDSRQRYOMHQLKPMHUHQMD0HÿXWLPDNRMHEURMSRQRYOMHQLKPMHUHQMDXX]RUNXPDQMLRGUD]GLREDDULWPHWLþNLK
sredina uzoraka je spljoštenija od normalne razdiobe, zbog nesigurnosti procjene standardnog odstupanja
RSDåDQMD RVQRYQRJ VNXSD 2EOLN WH UD]GLREH VH ]RYH 6WXGHQWRYD LOL 7 UD]GLRED D RGUHÿHQ MH VDPR EURMHP
stupnjeva slobode.
f(x)
υ =∝
υ =4
υ =2
t
-3 -2 -1 0 1 2 3
Broj stupnjeva slobode υ NDGD VH VWDQGDUGQR RGVWXSDQMH UDþXQD QD WHPHOMX Q SRQRYOMHQLK PMHUHQMD L]QRVL Q-1.
'DNOHNDGDMHEURMSRQRYOMHQLKPMHUHQMDPDQMLRGSRGUXþMHSRX]GDQRVWLDULWPHWLþNHVUHGLQHX]RUNDRGUHÿXMHVH
na temelju T-razdiobe:
x − t ⋅ sx ≤ µ ≤ x + t ⋅ sx
s
gdje je: sx = .
n
x−µ
Koeficijent t je normirani parametar T-razdiobe: t=
sx
U tablici navedene su vrijednosti koeficijenata t SWXGHQWRYHUD]GLREH]DRGUHÿHQHUD]LQHYMHURMDWQRVWL3ULQHNROLNR

odabranih stupnjeva slobode υ
Vjerojatnost Stupnjevi slobode

(Pr) 2 4 9 19 29 ∝
50,0% 0,82 0,74 0,70 0,69 0,68 0,67
68,3% 1,32 1,15 1,06 1,03 1,02 1,00
95,0% 4,30 2,78 2,26 2,09 2,04 1,96
99,0% 9,92 4,60 3,25 2,86 2,76 2,58
Iz tablice je vidljivo da se T-UD]GLRED SUL YHOLNRPEURMXSRQRYOMHQLKPMHUHQMDL]MHGQDþXMHVQRUPDOQRPUD]GLRERP

Æ
(t ]6WRJDNDGDMHEURMSRQRYOMHQLKPMHUHQMDYHüLRGPRåHPRVHSUHEDFLWLQD*DXVVRYXUD]GLREX
7. SIGNALI
0MHUHQDYHOLþLQD0-(51,6867$9
OBJEKT x(t) MJERNI s1(t) s2(t) y(t)

MJERENJA + PRETVORNIK PRILAGODNIK POKAZNIK
u(t)
UNUTARNJE SMETNJE
VANJSKE 8OD]QDYHOLþLQDPMHUHQDYHOLþLQDYDQMVNHVPHWQMH

SMETNJE
Slika: Blok shema mjernog sustava
Mjerive veliþLQHVX[WXWV1(t), s2WNDRLXWMHFDMQHYHOLþLQHLL]OD]QDYHOLþLQD Æ sve su to nekakvi signali.

SIGNAL – QRVLODF LQIRUPDFLMH SRGDWND SRUXNH ,QIRUPDFLMD MH VDGUåDQD X SURPMHQMLYLP SDUDPHWULPD VLJQDOD
Parametrom nazivamo varijablu koja nije osnovna (npr. ako se radi o naponu sinusnog oblika tada su parametri
amplituda, frekvencija i faza).
SMETNJA –QHSRåHOMDQVLJQDONRMLQLMHSUHGPHWPMHUHQMD2QNYDULRGQRVQRL]REOLþXMHPMHUHQLVLJQDO
8OD]QD YHOLþLQD XW VDGUåL PDQMH -više iskrivljenu inf RUPDFLMX R YULMHGQRVWL YHOLþLQH NRMX åHOLPR PMHULWL [W 6WRJD
SULOLNRPPMHUHQMDWUHEDQDVWRMDWLVPDQMLWLQHSRåHOMQHVLJQDOHMHURQLSRYHüDYDMXPMHUQXQHVLJXUQRVW
Podjela signala:
SIGNAL
'(7(50,1,67,ý., 672+$67,ý.,
• Mijenjaju se ovisno o vremenu na • 1HSUHGYLGLYLLOLVOXþDMQL
SUHGYLGLY QDþLQ Njihove trenutne • 7HKQLþNL PRJX VDGUåDYDWL QHNX
vrijednosti mogu se predvidjeti ili LQIRUPDFLMX DOL RSüHQLWR VH QH
L]UDþXQDWLPDWHPDWLþNLPL]UD]LPD koriste za prijenos informacija.

• 2QLVHQDMþHãüHNRULVWHNDRLVSLWQL • 2SLVXMHPR LK ]DNRQRP VWDWLVWLþNH
VLJQDOL ]D LVSLWLYDQMH VWDWLþNLK L matematike.

GLQDPLþNLK NDUDNWHULVWLND PMHUQLK • NajboOML SULPMHU VWRKDVWLþNRJ VLJQDOD
sustava (na ulaz mjernog sustava MHWHUPLþNLãXP
GRYHGHPR GHWHUPLQLVWLþNL VLJQDO,

D QDWHPHOMXRG]LYD]DNOMXþXMHPR
o svojstvima sustava.
'(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,
1DMþHãüLGHWHUPLQLVWLþNLVLJQDOL
-(',1,ý1,35$92.871,,038/6
u(t)
 0, za : ∆t ≤ t < 0 
1  
P=1 u(t)=  1 
∆t  , za : 0 ≤ t < ∆t 
 ∆t 
t
∆t
Kada ∆t Æ MHGLQLþQLLPSXOVSUHWYDUDVHX Diracov impuls.
u(t)
7DMVHVNRNR]QDþDYDVD δ (t ) gdje δ (t ) = lim u (t )
∆t → 0
-(',1,ý1,6.2.
NaVWDMHLQWHJULUDQMHPMHGLQLþQRJLPSXOVD
u(t)
1
 0, za : t ≤ 0 
u(t)=  
1, za : t > 0 
t
3. RAMPA (KOSINA)
u(t)
 0, za : t ≤ 0 
u(t)=  
 k ⋅ t , za : t > 0 
t
4. SINUSNI SIGNAL
u(t) u(t)=A⋅sin ϖ t
A
T
6RE]LURPQDSURPMHQHXYUHPHQXGHWHUPLQLVWLþNHVLJQDOHPRåHPRSRGLMHOLWLQD
- kontinuiran ( neprekidan u vremenu)

- diskontinuiran (isprekidan u vremenu)
KONTINUIRANA RAZINA DISKRETNA RAZINA
u(t) ANALOGNI IMPULSI
KONTINUIRANI
PARAMETRI
u(t)
IMPULSNI NIZ u(t) DIGITALNI
PARAMETRI
u(t)
DISKRETNI
t t
+RüHPROLGHWHUPLQLVWLþNLVLJQDOVPDWUDWLDQDORJQLPLOLGLJLWDOQLPRYLVLRQDþLQXSULMHQRVDVLJQDODLQIRUPDFLMH
ANALOGAN –LQIRUPDFLMDVHSUHQRVLSRPRüXYULMHGQRVWLMHGQRJRGSDUDPHWDUDDPSOLWXGDIUHNYHQFLMDID]D
DIGITALAN – informacija se prenoVLSRPRüXGLVNUHWQLKELQDUQLKVWDQMD
$1$/2*1,'(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,
$1$/2*1,'(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,
67$7,ý., ',1$0,ý.,
1(3(5,2',ý1 I 3(5,2',ý1,
38/6,5$-8û, ,=0-(1,ý1,
PARNI NEPARNI
1. 67$7,ý.,6,*1$/,
6WDWLþNLVLJQDOLVXLVWRVPMHU ni signali neovisni ili vrlo malo ovisni o vremenu (nisu funkcija vremena).
3ULPMHULVWDWLþNLKVLJQDOD
a) Istosmjerni vremenski nepromjenjivi napon
u(t)
b) Napon baterije
u(t)
c) Istosmjerni isprDYOMDþVYUORPDORPL]PMHQLþQRPNRPSRQHQWRP
u(t)
',1$0,ý.,6,*1$/,
a) 1(3(5,2',ý1,6,*1$/,
u(t)
t
b) 3(5,2',ý1,6,*1$/,
3HULRGLþNLVLJQDOLVXRQLþLMHVHSURPMHQHWUHQXWQLKYULMHGQRVWLWLMHNRPYUHPHQDSHULRGLþNLSRQDYOMDMX
• ,=0-(1,ý1,3(5,2',ý1,6,*1$/,
u(t)
Jednake površine
,]PMHQLþQLSHULRGLþQLVLJQDOLPRJXELWLSDUQLLQHSDUQL
PARNI: u(-t) = u(t)
u(t)
NEPARNI: u(-t) = -u(t)
u(t)
• 38/6,5$-8û,3(5,2',ý1,6,*1$/,
,PDLVWRVPMHUQXLL]PMHQLþQXNRPSRQHQWX
u(t) AC
DC
t
',*,7$/1,'(7(50,1,67,ý.,6,*1$/,
'LJLWDOQLVLJQDOLVXGLVNRQWLQXLUDQLYUHPHQVNLLVSUHNLGDQLGLVNUHWQLSRDPSOLWXGLDþHVWRVXLNRGLUDQL

9HüLQDMHVLJQDODSRSULURGLDQDORJQD6LJQDOLXQXWDUVNORSDPRJXELWLDQDORJQLLOLGLJLWDOQLDEXGXüLGDMHREUDGDL
SULMHQRVNRGGLJLWDOQLKVLJQDODMHGQRVWDYQLMDQHJRNRGDQDORJQLKGDQDVMHYHOLNDYHüLQDVLJQDODGLJLWDOQD
$QDORJQH YHOLþLQH PRJX XQXWDU ]DGDQLK JUDQLFD WHRULMH SRSULPLWL EHVNRQDþQR PQRJR UD]OLþLWLK YULMHGQRVWL GRN
GLJLWDOQLPRJXSRSULPLWLVDPRNRQDþDQEURMGLVNUHWQLKYULMHGQRVWLW]Y kvanta.
Analogni pokaznik:
$QDORJQL SRND]QLN PRåH SRND]DWL EHVNRQDþQR PQRJR YULMHGQRVWL RGQRVQR ND]DOMND PRåH ]DX]HWL EHVNRQDþQR
PQRJRSRORåDMD :
0 1 2 3 4 5
Digitalni pokaznik:
6YH DQDORJQH YULMHGQRVWL X UDVSRQX RG GR SULND]DQH VX NDR 'LJLWDOQL VLJQDOL WHPHOMH VH QD GYD VOXþDMD
ima/nema ili crno/bijelo. Stoga je obrada signala jednostavnija, pouzdanija i manje osjetljiva na smetnje, ali
digitalizacijom analognog signala gubi se dio informacije.
0 1 2 3 4 5
0 1 2 3 4 5
Digitalni signal sastavljen je od niza BITA (BInary digIT DWDMQL]ELWDQD]LYDPRGLJLWDOQDULMHþ

%LWPRåHLPDWLYULMHGQRVWLDGLJLWDOQDULMHþPRåHELWLVDVWDYOMHQDRGUD]OLþLWRJEURMDELWDSULPMHULFHSHQWLXPL
486 ima 32 bita).
.RPELQDFLMDPD]QDPHQNLLNRMHVXUD]OLþLWHWHåLQHLVND]XMXVHEURMHYLYHüLRGNDRLGHNDGVNLEURMHYL
Pretvorba iz binarnog sustava u dekadski:

m – broj mjesta iza decimalnog zareza,
n −1
n – broj mjesta ispred decimalnog zareza,
D = ∑ d i ⋅ 10 i di – dekadski faktori (0,1,2,3,4,5,6,7,8,9),
−m
i –HNVSRQHQWNRMLRGUHÿXMHEURjno mjesto
PMHVQXYULMHGQRVWLOLWHåLQXPMHVWD
Dmax = 10 n − 1 Maksimalna vrijednost dekadskog broja
Pretvorba iz dekadskog sustava u binarni:
n −1
m – broj mjesta iza decimalnog zareza
B = ∑ bi ⋅ 2 i n – broj mjesta ispred decimalnog zareza
−m
di – binarni faktori (0,1)
i –HNVSRQHQWNRMLRGUHÿXMHEURMQRPMHVWR
PMHVQXYULMHGQRVWLOLWHåLQXPMHVWD
Bmax = 2 − 1 n
Maksimalna vrijednost binarnog broja
Kod pretvorEH GHNDGVNRJ EURMD X ELQDUQL SRWUHEQR MH SULMH VYHJD RGUHGLWL QDMWHåL HNVSRQHQW 7R VH UDGL SUHPD
VOMHGHüRMMHGQDGåEL
 log N   log(ostatak ) 
im = ent   im −1 = ent  
 log 2   log 2 
Primjerice: 109 (10 ) åHOLPRSUHWYRULWLXELQDrni broj.
 log 109 
im = ent   = ent (6,768) = 6 MHGDNOHQDMWHåLHNVSRQHQW
 log 2 
1⋅26 = 64 109 1 VOMHGHüLHNVSRQHQW
 log(45) 
- 64 im −1 = ent   = ent (5,49 ) = 5
5 1
1⋅2 = 32 45  log 2 
- 32  log(13) 
1⋅24 = 16 13 0 im−1 = ent   = ent (3,7 ) = 3
-8  log 2 
1⋅23 = 8 5 1 'DNOHþHWYUWLQ e uzimamo
-4 i zato je tu nula.
1
1⋅22 = 4 1
-1
0
1⋅21 = 2 0 6PMHUþLWDQMDELQDUQRJEURMD
1
1⋅20 = 1
3ULMHQRVGLJLWDOQRJVLJQDODPRåHELWLSDUDOHODQLOL serijski.
a) PARALELAN
6LJQDO VH SUHQRVL X RYRP SULPMHUXSUHNRåLFHMHGQDåLFD]DSRYUDWQXLQIRUPDFLMX%LWRYLVHSUHQRVH
istovremeno. Paralelan prijenos skuplji je od serijskog.
1
t
0
t
1
t
1
t
t
b) SERIJSKI
6LJQDOVHSUHQRVLMHGQRPåLFRPMHGQDåLFD]DSRYUDWQXLQIRUPDFLMX6HULMVNLSULMHQRVSRGDWDNDSXQRMH
sporiji od paralelnog, ali je zato puno jeftiniji.
1 0 1 1
t
t
KOD –NRGMHQL]]QDNRYDNRMLPDMHSULGUXåHQRRGUHÿHQR]QDþHQMHSUHPDXQDSULMHGGRJRYRUHQLPSUDYLOLPD
3ULPMHULFH]QDPHQNHGHNDGVNRJVXVWDYDPRåHPRSULND]DWLELQDUQLP]QDNRYLPDL]DWRVXSRWUHEQHELQDUQHULMHþL
RG ELWD 6D ELWD LPD XNXSQR PHÿXVREQR UD]OLþLWLK NRPELQDFLMD D SRWUHEQR QDP MH 0. prema tome je
osmišljen NBCD (BCD 8421) kod koji zapravo predstavlja prirodne binarno kodirane dekadske brojeve.
0 0000
1 0001
2 0010
3 0011
4 0100
5 0101
6 0110
7 0111
8 1000
9 1001
Osim NBCD koda razlikujemo i EXCESS 3, AIKEN, GRAY kodov H6YDNLRGQMLKUDELUD]OLþLWRSUDYLORDXYLMHNVD

bita.
.DGD RVLP EURMHYD WUHED UD]OLNRYDWL L VORYD SRPRüX EURMHYD NRULVWH VH DOIDQXPHULþNL NRGRYL Najpoznatiji
DOIDQXPHULþNL NRG MH $6&,, NRG NRML LPD GLJLWDOQX ULMHþ RG ELWD ãWR ]QDþL GD RPRJXüXMH XNXSQR UD]OLþLWLK
kombinacija.
Primjerice: @ = 64(10) = 1000000(2)
.RPELQDFLMDELWRYDXNRGXPRåHSUHGVWDYOMDWLEURMVORYRLOLQHNL]QDN9UORMHYDåQRSUHSR]QDWLUD]OLNXL]PHÿXEURMD
u binarnom sustavu od broja prikazanog u binarnom kodu. Binarni broj uvijek predstavlja neki dekadski broj dok
NRPELQDFLMDELWRYDXNRGXPRåHSUHGVWDYOMDWLVORYREURMLOLQHNL]QDN
Primjerice: 1000 0110
a) Kao binarni broj predstavlja dekadski broj 134.
b) Kao kombinacija bitova u NBCD kodu predstavlja 86 jer 1000 predstavlja 8, dok 0110
predstavlja 6.
86
1000 0110
7.2. PRETVORBA ANALOGNOG SIGNALA U DIGITALNI
3UHWYRUEDDQDORJQRJVLJQDODXGLJLWDOQLUDGLVHSRPRüX$'SUHWYRUQLN a. Ta se pretvorba još naziva i digitalizacija.
DIGITALIZACIJA – kvantizacija analognog signala po amplitudi i vremenu.
Faze digitalizacije:
• Uzorkovanje u vremenu
• Kvantizacija po amplitudiDQDORJQRMDPSOLWXGLGRGMHOMXMHVHQDMEOLåDGLJLWDOQDYULMHGQRst)
• Kodiranje signalaSUHWYDUDQMHXGLJLWDOQXULMHþ
Opis postupka digitalizacije:
7RMHDQDORJQLVLJQDONRMLåHOLPRGLJLWDOL]LUDWL
vanje, dolazi iz oscilatora. Za svaki

3RPRüQL VLJQDO ]D X]RUNR
taj impuls uzima se uzorak analognog signala.
Uzorkovanje po vremenu
1DSRQVND UD]LQD ]DGUåDYD VH NUR] QHNR YULMHPH SRWUHEQR GD

VHX]PHX]RUDNDPSOLWXGH7R]DGUåDYDQMHSRVWLåHVHVNORSRP
]D ]DGUåDYD nje (slika dolje) gdje sklopka radi u ritmu signala
]DX]RUNRYDQMHDNRQGHQ]DWRU]DGUåDYDQDSRQ
Uul C Uizl
111
110
101
Prebacivanje u digitalni oblik. U ovom primjeru imamo 3 bitni
100
011
010
Æ
A/D pretvornik MHQDMYHüDUD]LQD$SURNVLPLUDVHQDMEOLåD
vrijednost.
001
000
Kodiranje odnosno aproksimacija signala s cjelobrojnim

umnoškom kvanta.
s(t) Q sq(t) s(t) = sq(t) + p(t)
Pogreška
Ili sve u jednoj slici:
0RJXüLQDSRQVNL To je vrijeme uzimanja uzorka odnosno vrijeme koje sklop za

nivoi u voltima i ]DGUåDYDQMH ]DGUåDYD YULMHGQRVW DQDORJQRJ QDSRQD 8QXWDU WRJ
pripadne digitalne YUHPHQDHOHNWURQLþNLVNORSRYL$'SUHWYRUQLNDRGOXþXMXNRMDGLJLWDOQD
vrijednosti UD]LQD QDSRQD üH ELWL GRGLMHOMHQD DQDORJQRM X]HWRM YULMHGQRVWL 'DNOH
QH X]LPD VH VWYDUQL L]QRV DQDORJQRJ QDSRQD YHü YULMHGQRVW SUHPD
QLYRXLWRQDMEOLåHPUDVSRORåLYRPXWUHQXWNXX]LPDQMDX]RUND
7 111
6 110 Analogni signal
5 101
4 100
3 011
2 010
1 001
0 000
To je vrijeme pretvorbe. Za to vrijeme kodiraju se uzorci uzeti po

je
YUHPHQX L SR DPSOLWXGL âWR MH WR YULMHPH GXåH $' SUHWYRUQLN
sporiji.
KVANT (Q) –QDMPDQMDUD]OLNDDQDORJQRJVLJQDODNRMDVHPRåHUD]OXþLWLNYDQWL]LUDQLPVLJQDORP7RMHNRUDN

kvantizacije.
U max − U min
Q=
2n
n – broj bita binarnog broja kojim se aproksimira analogni signal,

Umax – nazivni maksimalni napon,
Umin – nazivni minimalni napon,
Umax – Umin = nazivni raspon ulaznog napona.
5(/$7,91$5$=/8ý,9267
Q 1
δr = = n
U max − U min 2
1HND MH QD]LYQL UDVSRQ XOD]QRJ QDSRQD RG 9 GR 9 0L åHOLPR NYDQWL]LUDWL WDM QDSRQ $' SUHWYRUQLNRP NRMLLPD
GLJLWDOQXULMHþRG 3 bita.
Idealna karakteristika ovog A/D pretvornika bi izgledala ovako:
Izlaz (binarni broj) Sve vrijednosti

napona ulaznog
analognog signala
111 7 YHüHRG9ELWLüH
110 6 prikazane sa 111.

101 5 &HQWUDOQHWRþNH Q
100 4
011 3
010 2 Razina odluke
001 1
000 0
0,5
0 1 2 3 4 5 6 7 Ulaz (analogni signal)
8−0
Q= = 1V - Kvant iznosi 1V
23
6YDND YULMHGQRVW DQDORJQRJ VLJQDOD X RGUHÿHQRP UDVS onu odgovara samo jednoj diskretnoj digitalnoj
vrijednosti: Q( N − 0,5) < x ≤ Q( N + 0,5) 'DNOH[PRåHSRSULPLWLDQDORJQHYULMHGQRVWLXLQWHUYDOX1 ± 0,5 (jer je u
RYRP SULPMHUX 4 D VYH DQDORJQH YULMHGQRVWL XQXWDU WRJ LQWHUYDOD ]DRNUXåXMu se na N i prikazuju kao jedna
GLJLWDOQDULMHþ
8 QDãHP SULPMHUX üH VYH YULMHGQRVWL DQDORJQRJ VLJQDOD X LQWHUYDOX RG 9 GR 9 ELWL GLJLWDOL]LUDQH NDR 9 LOL X
intervalu od 0,5 do 1,5 biti digitalizirane kao 2V itd. Jasno je da pri takvoj digitalizaciji nastaje pogreška
kvantizacije.
Kolika je pogreška kvantizacije?
Q
2
0 1 2 3 4 5 6 7
Q
−
2
Posljedica je digitalizacije dakle da se izlaznom signalu superponira pogreška kvantizacije.
Ug = Uul + P
Q Q
Ako je opseg pogrešaka od − do tada je ukupna mjerna nesigurnost:
2 2
0,5Q
ug =
3
Ukoliko je A/D pretvornik unipolaran (minimalni napon =0) relativna nesigurnost kvantizacije iznosi:
0,5
u rg =
2n 3
Ukoliko je A/D pretvornik bipolaran (minimalni napon = - Umax, karakteristika ide i u negativnu stranu) relativna
nesigurnost kvantizacije iznosi:
1
u rg = n
2 3
Primjer:
1DXOD]XQLSRODUQRJELWQRJ$'SUHWYRUQLNDQD]LYQRJSRGUXþMDRG9GR9QDULQXWMHQDSRQRG9.ROLND
je pogreška kvantizacije, a kolika nesigurnost kvantizacije idealnog A/D pretvornika?
10 − 0
Q= = 0,0024414V
212
1DNRMRMüHVHUD]LQL]DXVWDYLWLRYDSUHWYRUEDRGQRVQRNRMRMMHNYDQWL]LUDQRMUD]LQLQDMEOLåH9"
3,100
N= = 1269,76 ≈ 1270
0,0024414
-apsolutna pogreška:
p a = (1270 − 1269,76) ⋅ 0,002414 = 0,59mV
-postotna pogreška:
pa
p% = ⋅ 100% = +0,019%
3,100
-nesigurnost kvantizacije:
0,5 ⋅ 0,002414
ug = = 0,70mV
3
0,7 ⋅ 10 −3
ug% = ⋅ 100% = 0,023%
3,100
3$5$0(75,3(5,2',ý.,+6,*1$/$
2GUHÿLYDQMH YDOQRJ REOLND YUHPHQVNL SURPMHQMLYRJ VLJQDOD PRJXüH MH VDPR DPR PMHULPR QMHJRYH YULMHGQRVWL X
VYDNRP WUHQXWNX RVFLORVNRSRP LOL RVFLORJUDPRP 0HÿXWLP þHVWR QLMH SRWUHEQR SR]QDYDWL FLMHOL VLJQDO YHü VDPR
QMHJRYRGMHORYDQMH'MHORYDQMHLVWRVPMHUQRJLL]PMHQLþQRJVLJQDODPRåHVHRSLVDWLSRPRüXSDUDPHWDUDVLJQDOD
a) ,VWRVPMHUQLVLJQDORGUHÿHQMHSDUDPHWURP$03/,78'20
b) ,]PMHQLþQLVLJQDORGUHÿHQMHVSDUDPHWUD$03/,78'20)5(.9(1&,-2 M I FAZOM
c) 6ORåHQLVLJQDOLRGUHÿHQLVXVDYLãHL]YHGHQLKSDUDPHWDUDHIHNWLYQDYULMHGQRVWVUHGQMDYULMHGQRVWVUHGQMD
ispravljena vrijednost…
3HULRGLþNL VLJQDOL PRJX ELWL L]PMHQLþQL L SXOVLUDMXüL 6YDNL SXOVLUDMXüL VLJQDO PRåHPR UD]YRMHP X )XULHRY UHG
prikazati kao zbroj istosmjerne komponente i sinusnih valnih oblika (harmonika).
∝
u (t ) = A0 + ∑ An sin( nϖt + ϕ n )
i =1
komponente sinusnog signala koje imaju frekvencije jednake višekratniku osnovne frekvencije zovu se harmonici.
1DMMHGQRVWDYQLMLLQDMþHãüLSHULRGLþNL promjenjivi signal je sinusni signal: u (t ) = U A sin (ϖt + ϕ )
u(t)
A
t
180 0
ϕ0 = ⋅ ϕ (rad )
π
ϕ
T=2π
Svaki SHULRGLþQLVLJQDOPRåHVHSULND]DWLVOMHGHüLPSDUDPHWULPD
1. Tjemena vrijednost
7RMHPDNVLPDOQDYUãQDYULMHGQRVW3ULLVSLWLYDQMXSURERMQHþYUVWRüHL]RODFLMHWMHPHQDYULMHGQRVWMHQDMYDåQLML
parametar ispitnog napona.
u(t)
Umax Upp (peak to peak)
Umin
2. Srednja vrijednost
T
1
U = ∫ udt
T0
0DWHPDWLþNDVUHGQMDYULMHGQRVWL]PMHQLþQHVWUXMHMHRQDHNYLYDOHQWQDLVWRVPMHUQDVWUXMDNRQVWDQWQHMDNRVWLNRMD
]DYULMHPHSRORYLFHSHULRGHSUHQHVHMHGQDNXNROLþLQXHOHNWULFLWHWDNDRSURPDWUDQDL]PMHQLþQDVWUXMD
Dakle srednja vrijednost je mjera za transport naboja Q = I ⋅ t , ali ona ne daje podatak o transportu naboja
SXOVLUDMXüHJVLJQDODRGQRVQRQHVDGUåLLQIRUPDFLMXRL]PMHQLþQRMNRPSRQHQWLSXOVLUDMXüHJVLJQDOD
.RGL]PMHQLþQLKVLJQDOD srednja vrijednost jednaka je nuli.
u(t)
.ROLþLQD SUHQHVHQRJ HOHNWULFLWHWD X
jednom smjeru jednaka je

NROLþLQL SUHQHVHQRJ HOHNWULFLWHWD X
drugom smjeru pa je rezultantna

t
NROLþLQD SUHQHVHQRJ HOHNWULFLWHWD
jednaka nuli.
Jednake površine
Kod pulsLUDMXüLKVLJQDODVUHGQMDYULMHGQRVWMHGQDNDMHDPSOLWXGLLVWRVPMHUQHNRPSRQHQWHSXOVLUDMXüHJVLJQDOD
3. Efektivna vrijednost
T
1 2
T ∫0
U ef = u dt
(IHNWLYQDYULMHGQRVWMHXHQHUJHWLFLQDMYDåQLMLSDUDPHWDUVLJQDOD
(IHNWLYQDYULMHGQRVWL]PMHQLþQ e struje jednaka je onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje koja u vremenu T na
RWSRUX5UD]YLMHMHGQDNXNROLþLQXWRSOLQDNDRSURPDWUDQDL]PMHQLþQDVWUXMD
(IHNWLYQDYULMHGQRVWSXOVLUDMXüHJVLJQDOD
n
U ef = (U DC )
2
+ ∑un
2
i =1
Efektivne vrijednosti pojedinih harmonika

Efektivna vrijednost istosmjerne komponente
4. Srednja ispravljena vrijednost
T
1
U si = U = ∫ u dt
T 0
6UHGQMD LVSUDYOMHQD YULMHGQRVW ]RYH VH MRã L HOHNWUROLWVND VUHGQMD YULMHGQRVW %XGXüL GD MH DULWPHWLþND VUHGQMD
YULMHGQRVW VLQXVQRJ MHGQDND QXOL VWUXMD VH QH PRåH LVNRULVWLWL ]D RQH XþLQNH X NRMLPD GR L]UDåDMD GROD]L VUHGQMD
vrijednost. Zato se struje i naponi poluvalno i punovalno ispravljaju.
6UHGQMDLVSUDYOMHQDYULMHGQRVWLPD]QDþDMQXXORJXLSULPDJQHWVNLPPMHUHQMLPDSULPMHULFH]DPMHUHQMHPDJQHWVNH
LQGXNFLMHSULL]PMHQLþQRPPDJQHWL]LUDQMX
POLUVALNO ISPRAVLJANJE PUNOVALNO ISPRAVLJANJE
+
~ ~
- Graetzov spoj
u(t) u(t)
t t
Sve ispod nule Sve ispod nule
ne prolazi postaje pozitivno
u(t) u(t)
t t
5. Faktori signala
a) Tjemeni faktor
U max
Ftj =
U ef
Za sinusni valni oblik tjemeni faktor iznosi: 1.414
b) Faktor oblika
U ef
Fob =
U sr
Za sinusni valni oblik faktor oblika iznosi: 1.111
c) Srednji faktor
U sr
Fsr =
U max
Za sinusni valni oblik srednji faktor iznosi: 0.637
6. )DNWRUL]REOLþHQMDHQJOHVNL7+'QMHPDþNL.OLUUIDNWRU
Efektivne vrijednosti viših

2
n  Uiefektivno  harmonika
D= ∑  U 
 Efektivna vrijednost prvog
i =1
 1efektivno  KDUPRQLNDRVQRYQRJþODQD
0RåHVHGHILQLUDWLLSRMHGLQDþQLIDNWRUL]REOLþHQMD
Ui efektivno
D=
U 1efektivno
7. Valovitost
9DORYLWRVWMHYUORYDåDQSRGDWDNNRGLVSUDYOMDþDâWRMHYDORYLWRVWPDQMDLVSUDYOMDþMHEROML
U ≈ U AC
r= =
U − U DC
7.4. SVOJSTVA SIGNALA
1. PRAVOKUTNI SIGNAL
Punovalno ispravljen Poluvalno ispravljen
u(t) u(t) u(t)
Umax
t t t
U max
U sr =
U sr = 0 U sr = U max 2
U ef = U max U ef = U max U max
U ef =
2
2. TROKUTASTI (PILASTI) SIGNAL
u(t) u(t) u(t)
t t t
U max U max
U sr = U sr =
U sr = 0 2 2
U U max U max
U ef = max U ef = U ef =
3 3 4
3. SINUSNI SIGNAL
u(t) u(t) u(t)
t t t
2U max U max
U sr = U sr =
π π
U sr = 0
U max U
U U ef = U ef = max
U ef = max 2 2
2
4. IMPULSNI NIZ
u(t)
T1 T1
T1 t U ef = U max U ef = U max
T T
T
7.5. PRIKAZ SIGNALA U FREKVENCIJSKOJ DOMENI
u(t) u(t)
t t
0 0
6OLND,]REOLþHQMHVLJQDODWUHüLPKDUPRQLNRPSULID]QRPSRPDNX i 180
6LJQDOHXIUHNYHQFLMVNRPSRGUXþMXPRåHPRSULND]LYDWL
1. Amplitudnim spektrom
1/3
f
f0 2f 0 3f 0
2. Faznim spektrom
ϕ ϕ
f0 2f 0 3f 0 f f0 2f 0 3f 0 f
-π
8. MJERNA OPREMA
MJERNA OPREMA –VUHGVWYDNRMDVOXåHPMHUHQMX
U mjernu oprePXXEUDMDPRPMHULODPMHUQHL]YRUHLSRPRüQXRSUHPX
MJERILA
MJERNI INSTRUMENTI I MJERKE MJERNI SKLOPOVI MJERNI SUSTAVI

85( $-, 92 (1,5$ý81$/20
Mogu biti: Mjerka je utjelovljena 1. Mjerni transformatori

1. Pokazni YULMHGQRVW QHNH YHOLþLQH 2. Mjerni pretvornici
2. Zapisni RWSRUQLþNL HWDORQL PHWDU 3. 0MHUQD SRMDþDOD
3. Integracijski uteg od 1kg…) djelila, integratori

4. Mjerni mostovi
5. Kompenzatori SKLOP – cjelina koja se
sastoji od više povezanih
djelova i vrši neku funkciju
MJERNI IZVORI
ISTOSMJERNI IZVORI ,=0-(1,ý1,,=925, KALIBRATORI
Kalibratori su vrlo stabilni i

YUOR WRþQL PMHUQL izvori.
Kalibratore imaju mjerila u
sastavu svog sklopovlja.
3202û1$235(0$
KLIZNI OTPORNICI
92',ý,
PODESIVI
TRANSFORMATORI
SKLOPKE I PREKLOPKE
KONDENZATORSKE
DEKADE
273251,ý.('(.$'(
8NUDWNRSRPRüQDRSUHPDMHVYHRQRãWRQDPMHSRWUHEQR]DRVWYDULYDQMHPMHUQRJNUXJD
8.(/(.75,ý.$0-(5,/$
(/(.75,ý.$ 0-(5,/$ – WR VX HOHNWULþQL PMHUQL LQVWUXPHQWL NRMLPD VH PMHUH HOHNWULþQH L QHHOHNWULþQH YHOLþLQH
SRPRüXHOHNWULFLWHWD
3UHPDQDþLQXREUDGHVLJQDODLSULND]XPMHUQRJVLJQDODGLMHOLPRLKQD analogne i digitalne.
8.1.$1$/2*1$(/(.75,ý.$0-(5,/$
$QDORJQDHOHNWULþNDPMHULODVXRQDPMHULODNRMDPMHUHQXDQDORJQXYHOLþLQXSUYRSUHWYDUDMXXHOHNWULþQXYHOLþLQXLWR

WDNRGDMHWDHOHNWULþQDYHOLþLQDUD]PMHUQDPMHUHQRMYHOLþLQL=DWLPVHHOHNWULþQHYHOLþLQHSUHWYDUDMXXRGJRYDUDMXüL
PHKDQLþNLSRPDNDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHRGUHÿXMHVHSUHPDSRORåDMXND]DOMNHXRGQRVXQDPMHUQXVNDOX
.RG DQDORJQLK PMHULOD WHRUHWVNL X RGUHÿHQRP UDVSRQX YULMHGQRVWL ND]DOMND PRåH ]DX]HWL EHVNRQDþQR PQRJR
UD]OLþLWLKSRORåDMD
AnaORJQDHOHNWULþQDPMHULODGMHOLPRQD
• $QDORJQDHOHNWURPHKDQLþNDPMHULOD
• $QDORJQDHOHNWURQLþNDPMHULOD
$QDORJQD HOHNWURQLþND PMHULOD VDGUåH VYH VNORSRYH NRMH LPDMX DQDORJQD HOHNWURPHKDQLþND PMHULOD DOL VDGUåH L
GRGDWQHVNORSRYHNRMLKQHPDXHOHNWURPHKDQLþNLPPMHULOLPD7RVXHOHNWURQLþNLVNORSRYL]DREUDGXLSRMDþDYDQMH
VLJQDOD L XSUDYR WL VNORSRYL UD]OLNXMX HOHNWURQLþND RG HOHNWURPHKDQLþNLK DQDORJQLK PMHULOD =D SULND] VLJQDOD NRG
HOHNWURQLþNLKLQVWUXPHQDWDNRULVWLVHND]DOMND
Kod analognih ( elektromHKDQLþNLK L HOHNWURQLþNLK LQVWUXPHQDWD þRYMHN RþLWDYDMXüL VD VNDOH SUHWYDUD L]PMHUHQX
YULMHGQRVWXEURMþDQXNRGGLJLWDOQLKWRUDGL$'SUHWYRUQLN3ULWRPHþRYMHNJULMHãLLWRL]GYDUD]ORJD
1. 5D]OXþLYRVW OMXGVNRJ RND RJUDQLþHQD MH QD PP 7R ]QDþL GD OMXGVNR RNR GYLMH WRþNH QD
udaljenosti manjoj od 0.070mm vidi kao jednu.
2. .DGD ND]DOMND ]DX]PH QHNL SRORåDM L]PHÿX GYD SRGMHOMND þRYMHN PRUD SURFMHQLWL NROLNL MH L]QRV
PMHUHQHYHOLþLQH7RMHGDNOHVXEMHNWLYQDSURFMHQD
.D]DOMNDMH]DX]HODWDMSRORåDM
Mjeritelj mora sam procijeniti
0 1 2
koliko je to.
Velika je prednost analognih mjerila u odnosu na digitalna njihova preglednost. Naime jednim pogledom na
LQVWUXPHQWLVWRYUHPHQRXRþDYDPRQHNROLNRLQIRUPDFLMD
• Trenutnu vrijednost
• 3RORåDM ND]DOMNH X RGQRVX QD PMHUQL GRPHW DNR MH ND]DOMND QD SRþH tku mjernog
SRGUXþMDSUHEDFXMHPRQDQLåHSRGUXþMHNDNRELVPDQMLOLSRJUHãNXMHUSRJUHãNDMHQDMYHüD
QDSRþHWNXPMHUQRJSRGUXþMD
• Trend rasta ili pada signalaWRMHNRULVQRNRGVSRURSURPMHQMLYLKYHOLþLQD

',*,7$/1$(/(.75,ý.$0-(5,/$
DigitaOQDHOHNWULþNDPMHULODHOHNWULþQHPMHUQHVLJQDOHREUDÿXMXLSULND]XMXGLJLWDOQR
'LJLWDOQL LQVWUXPHQWL L]UDYQR SULND]XMX EURMþDQH YULMHGQRVWL PMHUQRJ VLJQDOD WDNR GD PMHULWHOM WUHED VDPR SDåOMLYR
RþLWDWL RQRãWRSLãHQDSRND]QLNX7LPHMHHOLPLQLUDQDOMXGVNDSRJUHãNDL]ERJNRQDþQHUD]OXþLYRVWLOMXGVNRJRNDL
]ERJ VXEMHNWLYQH SURFMHQH GMHOD L]PHÿX GYD SRGMHOMND 0HÿXWLP EURM YULMHGQRVWL NRMH PRåH SRND]DWL GLJLWDOQL
LQVWUXPHQWMHNRQDþDQGRNND]DOMNDNRGDQDORJQLKLQVWUXPHQDWDPRåH]DX]HWLEHVNRQDþQRPQRJRSRORåDMD
Osim toga digitalni signal prikladan je za:
• $XWRPDWVNX REUDGX L DQDOL]X SRGDWDND UDþXQDORP GLJLWDOQL LQVWUXPHQWL LPDMX

NRPXQLNDFLMVNRVXþHOMHNRMHRPRJXüXMHGDLKSRYHåHPRVUDþXQDORP
• =ERJPRJXüQRVWLNRPXQLNDFLMHVUDþXQDORPSRVWRMLPRJXüQ ost automatizacije mjerenja
'LJLWDOQLPLQVWUXPHQWLPDPRJXVHSRVWLüLYHüHWRþQRVWLXRGQRVXQDDQDORJQHLQVWUXPHQWH'LJLWDOQLLQVWUXPHQWLX
QDþHOXQLVXWRþQLMLRGDQDORJQLKDOLPRJXVHL]YHVWLYHüHWRþQRVWL
$1$/2*1$(/(.7520(+$1,ý.$0-(5, LA
$QDORJQD HOHNWURPHKDQLþND PMHULOD VX NODVLþQL DQDORJQL LQVWUXPHQWL NRML XOD]QL LPSXOV SUHWYDUDMX X PHKDQLþNL
pomak.
Sastoje se iz tri osnovna djela:
• 3RPLþQLGLRVND]DOMNRP
• 1HSRPLþQLGLRVPMHULORP
• .XüLãWH
3UHPDQDþLQXSULND]LYDQMDVLJQDODPRåHP o ih podjeliti na:
• Pokazne
• Zapisne
3UHPDQDþHOXUDGDPRåHPRLKSRGMHOLWLQD
• Instrumenti s elektromagnetskimQDþHORPUDGD
• Instrumenti s HOHNWURWHUPLþNLPQDþHORPUDGD
• Instrumenti s elektrostatskimQDþHORPUDGD
1MDþHãüH NRULãWHQ DQDORJQL HOHNWURPHKDQLþNL LQVWUXPHQW MH LQVWUXPHQW V SRPLþQLP VYLWNRP L SHUPDQHQWQLP
PDJQHWRP8QDVWDYNXREMDVQLWüHPRQDþHORUDGDWRJLQVWUXPHQWD
Skala
Kazaljka
*UDQLþQLN
MAGNETSKI
MEDIJ
svitak
spiralna opruga
struja
WXMHRSUXJDXþYUãüHQD
]DNXüLãWH
MAGNET
N S
6OLND,]JOHGHOHNWURPHKDQLþNRJLQVWUXPHQWDVSRPLþQLPVYLWNRPLPDJQHWRP
2VQRYQLVDVWDYQLGLMHORYLLQVWUXPHQWDVSRPLþQLPVYLWNRPLPDJQHWRP
• Magnet (magnetski luk)

• 3ROQL QDVWDYFL MDUDP V ]UDþQLP UDVSRURP X NRML VH VPMHãWD ]DYRMQLFD L NRML VWYDUD jedan
magnetski krug
3RNUHWQL GLR V ND]DOMNRP L ]DYRMQLFRP ]DNUHWDWL üH VH NDGD ]DYRMQLFRP SRWHþH VWUXMD 6WUXMD VWYDUD YODVWLWR
magnetsko polje koje u interakciji s magnetskim poljem permanentnog magneta stvara aktivni zakretni moment.
Aktivni zakretni moment proporcionalan je struji koja prolazi kroz zavojnicu:
M A = k ⋅I = B⋅ N ⋅d ⋅h⋅I
Osim aktivnog zakretnog momenta postoji i protumoment kojeg stvara spiralna opruga. Kada ne bi bilo
protumomenta kazaljka bi za male vrijednosti struje kroz zavojnicu imala puni otklon i ne bismo mogli mjeriti
vrijeGQRVWXOD]QHYHOLþLQH
Protumoment je jednak umnošku direkcione konstante i otklona kazaljke:
M D = −D ⋅α
.D]DOMNDVH]DXVWDYOMDNDGDVHDNWLYQL]DNUHWQLPRPHQWLSURWXPRPHQWL]MHGQDþH
MA + MD = 0
Kut pomaka kazaljke od nulWHUD]LQHWDGDüHL]QRVLWL
k
α= ⋅I
D
3UL QDJOLP SURPMHQDPD XOD]QH YHOLþLQH GROD]L GR WLWUDQMD ND]DOMNH =DWR VH PRUD GRGDWL QHãWR ãWR üH VWYDUDWL
PRPHQWSULJXãHQMDLVSULMHþLWLWLWUDQMHND]DOMNH
3ULJXãHQMHPRåHELWL
• Elektromagnetsko
• =UDþQR
• 7HNXüLQVNR
1. ELEKTROMAGNETSKO PRIGUŠENJE
(OHNWURPDJQHWVNRSULJXãHQMHQDMþHãüHVHNRULVWL
Primjeri:
Magnet
KDGD VH DOXPLQLMVND SORþLFD RNUHüH ]ERJ
$OXPLQLMVNDSORþLFD permanentnog magneta u njoj se inducira
struja. Inducirana struja stvara vlastito
magnetsko polje koje u interakciji s
magnetskim poljem premanentnog
magneta usporava kretanje aluminijske
SORþLFH
Magnet
Skala
Kazaljka
=5$ý1235,*8â(1-(
7RMH]UDþQLFLOLQGar. Iz njega zrak izlazi vrlo sporo i

QDWDMQDþLQSULJXãXMHWLWUDQMHND]DOMNH
Kazaljka
7(.8û,16.235,*8â(1-(
=DYHOLNHSULJXãQHPRPHQWHXPMHVWR]UDNDNRULVWLVHXOMH3ULPMHULFHNRGWRþNDVWLKRVFLORJUDIDFLMHOLMHSRNUHWQL
sustav uronjen u ulje. Ako se u instrumentimDNRULVWLSULJXãHQMHWHNXüLQRPRQGDWRL]JOHGDRYDNR
Brtve
Vratilo
Silikonsko ulje
/HåDM
Safir
0RPHQW SULJXãHQMD VWYDUD WUHQMH L]PHÿX YUDWLOD L

VLOLNRQVNRJ XOMD 0HÿXWLP NRGRYDNYLKVXVWDYDSULJXãHQMD
YHOLNLMHSUREOHPVXKRWUHQMHGRNRMHJGROD]LL]PHÿXVDILUD
LOHåDMD,GHDOQRELELORNDGDELVH]DYUãHWDNOHåDMDPRJDR
L]YHVWL WDNR GD EXGH EHVNRQDþQR PDOHQRJ SURPMHUD DOL
EXGXüL GD VH WR QH PRåH SRVWLüL L]YRGL VH OHåDM SURPMHUD
10 do 100µPGRNMHXGXELQDGRSXWDYHüD
10 do 100µm
Ovakav sustav nazivamo sustav sa vratilom.
Svrha je takvih izvedbi vratila (promjera 10 do 100µPVPDQMHQMHVXKRJWUHQMDQDQDMPDQMXPRJXüXUD]LQXMHURQR

uzrokuje:
• KLVWHUH]XNUHWDQMDND]DOMNHDKLVWHUH]DND]DOMNHGRYRGLGRYHOLNRJUDVLSDQMDRþLWDQMDSRQRYOMHQLKPMHUHQMD
• XOHåDMHYLPDQDVWDMXYHOLNDWODþQDRSWHUHüHQMDGR*3DãWRX]URNXMHWURãHQMHOHåDMHYD
.DNRELVPDQMLOLKLVWHUH]XNUHWDQMDND]DOMNHLWODþQDRSWHUHüHQMDYUORMHELWQRGDLQVWUXPHQWSRVWDYLPRXSRORåDMNRML
MHQD]QDþHQQDLQVWUXPHQWXWMNRMLMHSURL]YRÿDþSURSLVDRNDRUHIHUHQWQL,VWRWDNRPRUDPRYRGLWLUDþXQDLR tome
GDSRUDVWRPWHPSHUDWXUHGROD]LGRWRSOLQVNRJUDVWH]DQMDPDWHULMDODLVWRJDPRUDSRVWRMDWLQHNL]UDþQLUDVSRUNDNR
bi se vratilo moglo rastezati pri povišenim temperaturama.
dα dα
dt dt
Mp Mp
6XKRWUHQMH7HNXüLQVNRWUHQMH
Iz dijagrama vidimo da kod suhog trenja dolazi do histereze kretanja kazalMNH GRN MH NRG WHNXüLQVNRJ SULJXãHQMD
karakteristika u cijelosti linearna. Stoga suho trenje treba izbjegavati.
Osim sustava sa vratilom postoje još:
• 7UDNRPQDSHWLVXVWDYLRQLVXUD]UHGDWRþQRVWLU ≤ 0.5 )
pero koje napinje traku
traka
svitak
ILNVQDWRþND
Direkciomi moment stvara se silom torzije trake.8JDOYDQRPHWULPDVHþHVWRNRULVWLLWUDNRP]DYMHãHQVXVWDY

• 6XVWDYLVDVYMHWORãüX
Trag koji zraka

svjetlosti ostavlja
na skali
skala
ILNVQDWRþND
]UFDORSRNUHüHJDVYLWDN
svitak
OHüD
potporanj
zraka svjetlosti
izvor svjetla
6XVWDYLVDVYMHWORãüXYUORVXRVMHWOMLYLQDXGDUFH6WRJDVHXJUDÿXMHSRWSRUDQMNRMLVHSULOLNRPWUDQVSRUWDSRGLJQH
NDNRELVHVYLWDNXþYUVWLR1DWDMQDþLQVSUMHþDYDVHQMHJRYRRãWHüHQMH
.8û,â7$
6YLGLMHORYLPMHUQRJVXVWDYDQDOD]HVHXNXüLãWX.XüLãWDPRåHPRSRGLMHOLWLQD
• Ugradna
• Prijenosna
1. UGRADNA
2EOLFLLGLPHQ]LMHXJUDGQLKNXüLãWDQRUPL]LUDQLVXQRUPRP',15D]OLNXMHPRVOMHGHüHREOLNH
a) b)
c) d)
2. PRIJENOSNA
3ULMHQRVQDNXüLãWDPRJXVHSRGMHOLWLQD
• Pogonska - SUHGYLÿHQD VX ]D UREXVQH LQVWUXPHQWH NRML VX RWSRUQLML QD SURPMHQH WHPSHUDWXUH L
XGDUFHUD]UHGDWRþQRVWLRGGRDYUORULMHWNR
• Laboratorijska – SUHGYLÿHQD VX ]D ILQLMH LQVWUXPHQWH PDQMH RWSRUQH QD XGDUFH L SURPMHQH
temperature, ali zatRUD]UHGDWRþQRVWLLPDQMH
KAZALJKE I MJERNE SKALE
1. KAZALJKE
.D]DOMNHPRåHPRSRGLMHOLWLQD
• Pogonske
• Laboratorijske
/DERUDWRULMVNHPRåHPRMRãGRGDWQRSRGLMHOLWLQD
• Materijalne
• Svjetlosne
Pogonske kazaljke
Pogonske kazaljke NRULVWHVHXUD]OLþLWLPSRJRQVNLPSRVWURMHQMLPD2QHVXJUXEHLGHEHOHWDNRGDVHPRJXYLGMHWLL

izdaleka.
Laboratorijske kazaljke
Laboratorijske kazaljke vrlo su tanke i osjetljive jer se koriste kod preciznih mjerenja.
Materijalne kazaljke
3ULOLNRPRþLWDYDQMDYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHNRGSRND]QLNDVPDWHULMDOQRPND]DOMNRPþHVWRQDVWDMH
pojava koju nazivamo paralaksa.
2NRPMHULWHOMDXSUDYLOQRPSRORåDMX
Oko PMHULWHOMDXQHSUDYLOQRPSRORåDMX
Kazaljka
Skala
Ravnina skale
3RJOHGERþQRQD]DRNUXåHQLGLR
Oko mjeritelja u nepravilnom

SRORåDMX
Kazaljka
Ravnina skale
Tu se nalazi ono što

üHPRRþLWDWLDNRQH
gledamo na ravninu 7X VH QDOD]LRQRãWRWUHEDPRRþLWDWLãWRMH
0
skale pod kutem 90 zapravo pokazala kazaljka).
XVOMHGþHJDQDVWDMH Pogreška paralakse .
pogreška paralakse).
Kada mjeritelj ]DX]PHWDNDYSRORåDMSULOLNRPRþLWDYDQMDYULMHGQRVWLNRMXMHSRND]DODND]DOMNDGDQHJOHGDRNRPLWR

QDUDYQLQXVNDOHYHüSRGRGUHÿHQLPNXWHPVOLNDJRUHQDVWDMH pogreška paralakse.
Pogreška paralakse eliminira se tako da se na pokazniku uz skalu postavi zrcalo.
Zrcalo
Skala
.RGRYDNYRJSRND]QLNDVD]UFDORPPMHULWHOMüHVYHGRNJOHGDQDVNDOXSRGQHNLPNXWHPDQHRNRPLWR

YLGMHWLVWYDUQXND]DOMNXDOLLQMH]LQXVOLNX3RPLFDQMHPXOMHYRLOLXGHVQRPMHULWHOM]DX]LPDSUDYLODQSRORåD j.
.DGDMH]DX]HWSUDYLODQSRORåDMPMHULWHOMYLGLVDPRVWYDUQXND]DOMNXQHLQMH]LQXVOLNX7DNRMHL]EMHJQXWD
pogreška paralakse.
Kazaljka
Ravnina zrcala
Zrcalna slika kazaljke
Svjetlosne kazaljke
Pod svjetlosnom kazaljkom podrazumjevamo zraku svjetlosti koju zrcalo reflektira na skalu. Zrcalo je
VPMHãWHQR QD SRPLþQRP RUJDQX LQVWUXPHQWD 6XVWDYL VD VYMHWORVQLP ND]DOMNDPD MHGDQ VX RG QDþLQD
eliminiranja pogreške paralakse.
Tu zraka svjetlosti
ostavlja trag na skali.
Izvor svjetlosti
/HüD
Skala
Zrcalo
2. MJERNE SKALE
20
10 30
0 40
3RGMHOMDNUD]PDNL]PHÿXGYLMHFUWLFH
Vrste mjernih skala:
1. Linearna skala (nDMþHãüD
L L – pomak na mjernoj skali (izlaz)

x –YULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHXOD]
L = k1 ⋅ x
To je zapravo prijenosna karakteristika
2. Kvadratna skala
.YDGUDWQDVNDODSULPMHQMXMHVHNDGDåHOLPRPMHULWLYHOLþLQHþLMHVXSURPMHQHUHODWLYQRPDOHQH
L = k2 ⋅ x2
3. Logaritamska skala
3ULPMHQMXMHVHNDGDMHSRWUHEQRLPDWLãLURNRSRGUXþMHPMHUHQHYHOLþLQH
 x 
Lmin L = Lmin + k 3 log 
 x min 
xmin x
3ULRþLWDYDQMXVDPMHUQHVNDOHWUHEDREUDWLWLSR]RUQRVWQDVOMHGHüH
90MHUQRSRGUXþMH 80
0 10 50 80 120
3RND]QRSRGUXþMH
3URL]YRÿDþ MDPþL GD PDNVLPDOQD SRJUHãND QHüHELWLYHüDRGJUDQLþQHSRJUHãNHVDPRXQXWDUPMHUQRJSRGUXþMD
(u našem primjeru vrijednosti od 9 do 80). Gornja granica odnosno mDNVLPDOQDYULMHGQRVWPMHUQRJSRGUXþMDQD]LYD

se mjerni domet (D) XQDãHPSULPMHUXLL]UDåDYDVHPMHUQLPMHGLQLFDPD
3RND]QRSRGUXþMHMHVYHRQRãWRVHQDVNDOLPRåHRþLWDWLXQDãHPSULPMHUXVYHYULMHGQRVWLRGGR3RND]QR

SRGUXþMH QD]LYD VH MRši QD]LYQRSRGUXþMHLOLUDQJH0DNVLPDOQDYULMHGQRVWSRND]QRJSRGUXþMDR]QDþDYDVHVD
α max LL]UDåDYDVHXSRGMHOMFLPD
,QVWUXPHQWH VPLMHPR SUHRSWHUHWLWL L]YDQ PMHUQRJ SRGUXþMD GR X RYRP SULPMHUX RGQRVQR DOL WR
SUHRSWHUHüHQMHQHVPLMHWUDMDWLGXåHRGVDWD1DNRQWRJDLQVWUXPHQWVHREDYH]QRPRUDXPMHUDYDWL
(OHNWURPHKDQLþNL LQVWUXPHQWL PRJX L]GUåDWL SUHRSWHUHüHQMH L GR DOL VDPR NUDWNRWUDMQR VHNXQGX WH VH
QDNRQWRJDPRUDMXXPMHUDYDWL7RYDåL]DVYHHOHNWURPHKDQLþNHLQVWUXPHQWHRVLPRQLKVWHUPRSUHWYRUQLNRPMHUVX
RQLYUORRVMHWOMLYLQDSUHRSWHUHüHQMD
.RQVWDQWDVNDOHMHRPMHUPMHUQRJGRPHWDLPDNVLPDOQHYULMHGQRVWLSRND]QRJSRGUXþMD
k=
D [Mjerna _ jedinica]
α max [Podjeljku]
Tada je mjerena vrijednost (M) jednaka umnošku konstante skale i otklonu kazaljke.
M = k ⋅α
Primjer
,QVWUXPHQW VD VOLNH UD]UHGD WRþQRVWL SULNOMXþHQ MH QD L]YRU PMHUQRJ VLJQDOD .D]DOMND MH ]DX]HOD SRORåDM NDNR MH
SULND]DQR'HILQLUDQRMHPMHUQRSRGUXþMHL nstrumenta 0 do 6mA.
Konstanta skale:
6mA
k= = 0.2mA / pod
30mA
0 10 20 30
Mjerena vrijednost:
M = k ⋅ α = 0.2 ⋅ 2 = 4.00mA
α max 6mA
*UDQLþQDSRJUHãND G = r⋅ = = 0.06mA
100 100
G 0.06
Apsolutna nesigurnost: ua = = = 0.035mA
3 3
  0.035 
0MHVWR]DRNUXåLYDQMD L = ent log  = −2
  1.2 
=QDþDMNHHOHNWURPHKDQLþNLKPMHULOD
1. 9UVWDYHOLþLQHNRMXPMHULVWUXMDQDSRQRWSRU«
2. 9UVWDVLJQDODNRMLPMHULLVWRVPMHUQLL]PMHQLþQLSXOVLUDMXüL
3. )UHNYHQFLMVNLRSVHJNRGL]PMHQLþQLK
4. 0MHUQDSRGUXþMD
5. 7RþQRVWPMHULOD
6. Unutarnji otpor
7. 3RGUXþMHXSRUDEHVRE]LURPQDXWMHFDMQHYHOLþLQH
1HNH]QDþDMNHR]QDþDYDMXVH]QDNRYLPD
Instrument mjeri istosmjerni signal
,QVWUXPHQWPMHULL]PMHQLþQLVLJQDO
,QVWUXPHQWPMHULLVWRVPMHUQLLL]PMHQLþQLVLJQDO
Trofazni instrument
',1$0,.$*,%$1-$320,ý12*7,-(/$
*LEDQMHND]DOMNH]DMHGQRVDVYLWNRPRSLVXMHVHGLIHUHQFLMDOQRPMHGQDGåERPGUXJRJUHGD
d 2α (t ) dα (t )
Moment tromosti mase J⋅ + P ⋅ + D ⋅ α (t ) = k ⋅ I Aktivni moment
d (t ) 2 d (t )
Moment izazvan
kutnim ubrzanjem Konstanta proporcionalnosti
Konstanta prigušenja
Kutna brzina Kutni pomak
Direkciona konstanta
7R MH PDWHPDWLþNL PRGHO JLEDQMD ND zaljke i nazivamo ga zakonom gibanja kazaljke5D]PDWUDWLüHPRJDXGYD
VOXþDMD
*,%$1-(.$=$/-.(1$.218./-8ý(1-$.2167$171(9(/,ý,1(-(',1,ý1,6.2.
u(t)
1
1DNRQãWRQDXOD]LQVWUXPHQWDGRYHGHPRQDSRQMHGLQLþQRJVNRNDND]DOMNDQHüHWUHQXWQR]DX]HWLPLUXMXüLSRORåDM
YHüüHSULMHWRJDNUDWNRYULMHPHWLWUDWL.DNRüHWLWUDWLRYLVLRVWXSQMXSULJXãHQMD
Po definiciji moment prigušenja odnosno stupanj prigušenja iznosi:
P
S=
2 D⋅ J
Rješenje gornje diferencijalne jHGQDGåEHLVND]XMHPRSUHNRWDNRGHILQLUDQRJPRPHQWDSULJXãHQMDWHRQRL]QRVL
d (t )
d (∝ )

(
= 1 − e − sω0t cos ω 0 1 − s 2 ⋅ t +
s
1− s2
) 
sin(ω 0 1 − s 2 ⋅ t 
 
5D]PDWUDPRþHWLULVOXþDMDSRQDãDQMDVXVWDYDXRYLVQRVWLRVWXSQMXSULJXãHQMD
a) S = 0
8 RYRP VOXþDMX SULJXãHQMH MH PDOR RGQRVQR WR MH LGHDOL]LUDQL VOXþDM D WDNYR JLEDQMH ND]DOMNH QD]LYD VH titrajno
neprigušeno gibanje.
J Period (vrijeme) prirodnog titranja
Otklon TD = 2π pokretnog sustava
kazaljke D
D Frekvencija titranja pokretnog

ω0 = sustava
1 J
t
TD
2. S < 1
2YRMHUHDODQVOXþDMRYDNRVHND]DOMNDJLEDXVWYDUQRVWLDWDNYRJLEDQMHQD]LYDVH titrajno prigušeno gibanje.
Otklon
kazaljke
t1 je vrijeme odziva sustava.
Nakon ãWRSURÿHWRYULMHPHRWNORQ
1 je unutar definiranih granica sve
dok se ne postigne ustaljena
vrijednost.
t
t1
3. S = 1
2YDNYRJLEDQMHQD]LYDPRJUDQLþQRDSHULRGVNRJLEDQMH
Otklon
kazaljke
1
S=1
t
t2
4. S > 1
Ovakvo gibanje nazivamo aperiodsko gibanje.
Otklon
kazaljke
3URPRWULPR OL X LVWRP GLMDJUDPX VOXþDMHYH 6 L 6 SULPMHüXMHPR GD VH QDMNUDüH YULMHPH RG]LYD VXVWDYD
SRVWLåHNDGDMHSULJXãHQMH6LWRNDGDMH6
Otklon
kazaljke
t
t1
t2
.RQDþDQRWNORQSRPLþQR g sustava (kazaljke):
k ⋅I
α = α∞ =
D
WMQDNRQ]DYUãHWNDSULMHOD]QHSRMDYHRGGLIHUHQFLMDOQHMHGQDGåEHUHGDRVWDMHVDPRRYR
D ⋅ α (t ) = k ⋅ I
*,%$1-(.$=$/-.(1$.218./-8ý(1-$6818612*9$/12*2%/,.$,=0-(1,ý1(9(/,ý,1(
Amplituda ovisi o stupnju prigušenja i frekvenciji narinutog valnog oblika.
 
 2S ω 
αM sin (ωt − ϕ )  ω0 
= ϕ = arctg  
α0  ω 2

2 2  ω 
2

  ω  1 −   
1 −    + 2 S ⋅ 
  ω 0    ω0    ω0  
αM S=0
α0
S=0.25
2
S=0.5
S=0.7
1
S>1
0.7
f T
0.8 1 ili
f0 T0
PrLQLåLPIUHNYHQFLMDPDND]DOMNDSUDWLVLJQDO3RYHüDQMHPIUHNYHQFLMHVPDQMXMHVHDPSOLWXGDWDNRGDXNRQDþQLFLSUL
jako velikim frekvencijama imamo dojam da kazaljka miruje.
Prirodno titrajno vrijeme kod pokaznih instrumenata je od 50ms do 1s. Posebnim zahYDWLPDPRåHVHVPDQMLWLQD
0.1ms ( f=10kHz ). Ti posebni zahvati su:
• Smanjenje dimenzija titrajnog djela

• Smanjenje mase titrajnog djela
1$ý(/25$'$,167580(17$
1DMþHãüH NRULãWHQ DQDORJQL LQVWUXPHQW MH LQVWUXPHQW V SRPLþQLP VYLWNRP L SHUPDQHQWQ im magnetom. On mjeri
VDPR LVWRVPMHUQH YHOLþLQH $NR WDNYRP LQVWUXPHQWX XJUDGLPR LVSUDYOMDþ RQGD RQ PRåH PMHULWL LVWRVPMHUQH L
L]PMHQLþQHYHOLþLQH
6LPEROLQVWUXPHQWDVSRPLþQLPVYLWNRPLSUHPDQHQWQLPPDJQHWRP
6LPEROLQVWUXPHQWDVSRPLþQLPVYLWNRPSHUPDQHQWQLPPDJQHWRPLLVSUDYOMDþHP
,QVWUXPHQW V SRPLþQLP VYLWNRP SHUPDQHQWQLP PDJQHWRP L XJUDÿHQLP LVSUDYOMDþHP LPD RG]LY QD VUHGQMX
ispravljenu vrijednost, a pokazuje efektivnu vrijednost (odnosno kalibriran je na efektivne vrijednosti), ali samo za
VLQXVQL YDOQL REOLN 'DNOH LQVWUXPHQW PQRåL VUHGQMX LVSUDYOMHQX YULMHGQRVW XOD]QRJ VLJQDOD VD IDNWRURP REOLND
sinusnog signala.
U ef = U ⋅ 1.111
.DGDQDXOD]WRJLQVWUXPHQWDQDULQHPRVLJQDOYDOQRJREOLNDUD]OLþLWRJRGVLQXVQRJSRND]LYDQMHüHELWLSRJUHãQR
3RJUHãNDüHL]QRVLWL
1.111 ⋅ U − U ⋅ Fob 1.111 − Fob

p% = ⋅ 100% = ⋅ 100%
U ⋅ Fob Fob
3ULPMHULFH]DSUDYRNXWQLYDOQLREOLNSRJUHãNDüHL]QRVLWL
1.111 − 1
p% = ⋅ 100% = +11%
1
a za trokutasti (pilasti) valni oblik:
1.111 − 1.155
p% = ⋅ 100% = −3.9%
1.155
KALIBRACIJA (RANGING) – postupak uWYUÿLYDQMDSRORåDMDR]QDNDQDVNDOLLQVWUXPHQWD
UMJERAVANJE –RGUHÿLYDQMHRGVWXSDQMDRGGRJRYRUQHSUDYHYULMHGQRVWL
OVJERAVANJE –L]GDYDQMHSRWYUGHGDMHLQVWUXPHQWLVSUDYDQLVSUDYQRVWVHXWYUÿXMHXPMHUDYDQMHP
8*$ $1-($'-8670(17 –SRVWXSDNGRYRÿenja mjerila u ispravno stanje.

Gotovo svi instrumenti koje danas koristimo su univerzalni instrumenti. Oni imaju više naponskih i strujnih mjernih
SRGUXþMDãWRVHSRVWLåHSURãLULYDQMHPPMHUQRJRSVHJD
3URãLUHQMHQDSRQVNRJSRGUXþMD
7HPHOMQRVHSRGUXþMHPRåHSURãLULWLVSDMDQMHPRWSRUQLNDXVHULMXVPMHUQLPVXVWDYRPSULþHPXRWSRUQLNSUHX]LPD
jedan dio pada napona.
RP UT
U
RV UV
U = U T + U V = I ⋅ RP + I ⋅ RV
U − I ⋅ RV U − U V
= V (U − U V ) = RP
R
RP = =
I UV UV
RV
0RåHVHL]YHVWLLYLãHVWUXNDSURPMHQDPMHUQLKSRGUXþMDSRPRüXVNO opke:
R1
+ R2 + - -
R3
3URãLUHQMHVWUXMQRJSRGUXþMD
7HPHOMQRVHSRGUXþMHSURãLUXMHVSDMDQMHPRWSRUQLND6+817 -a) paralelno mjernom sustavu priþHPXVHMHGDQGLR

struje usmjerava u paralelno spojen otpornik.
I IA RA
UA
IS
U
RS
I = IA + IS
UA
IS = I − IA = I −
RS
IA
RS = R A
I − IA
0RåHVHSRVWLüLYLãHPMHUQLKSRGUXþMDQDVOMHGHüLQDþLQ
RA
+ + - -
Ovakva izvedba je loša
R1 jer se pri prebacivanju
sklopke prekida strujni
R2 krug suotpornika te sva
VWUXMD WHþH NUR] PMHUQL
R3
VXVWDY D WRPRåHGRYHVWL
GRRãWHüHQMD
RA
+ -
Ovakva izvedba puno je
bolja od gore prikazane
jer se prekida cijeli strujni
NUXJ D QD WDM MH QDþLQ
R1 R2 R3 RQHPRJXüHQR RãWHüHQMH
- mjernog sustava.
+
InstruPHQWVSRPLþQLPVYLWNRPSHUPDQHQWQLPPDJQHWRPLVSUDYOMDþHPLNRQGHQ]DWRURPNRULVWLVH]DPMHUHQMH
tjemene vrijednosti napona.
Simbol:
Kondenzator se nabija na napon tjemene vrijednosti, a instrument predstavlja vrlo mali teret za kondenzator. Stoga
se kondenzator ne stigne isprazniti pa je cijelo vrijeme nabijen na tjemenu vrijednost ulaznog napona, a upravo tu
vrijednost pokazuje instrument. Ako je skala kalibrirana na efektivne vrijednosti sinusnog signala prilikom
SULNOMXþHQMDQHVLQXVQRJYDOQRJREOLNDGROD]LGRSRJUHãNH
Um
U oþþtan o = U ef =
2
F 
p% =  ob − 1 ⋅ 100%
 2 
 1 
3ULPMHULFHDNRQDXOD]GRYHGHPRSUDYRNXWQLVLJQDOSRJUHãNDüHL]QRVLWL p% =  − 1 ⋅ 100% = −29.3%
 2 
 3 
a za trokutasti (pilasti) signal: p % =  − 1 ⋅ 100% = +22.5%
 2 
9567(,167580(1$7$6,0%2/,1$ý(/25$'$
,QVWUXPHQWVSRPLþQLPVYLWNRPLSHUPDQHQWQLPPDJQHWRP
- mjeri samo istosmjerne vrijednosti
,QVWUXPHQWVXNULåHQLPVYLWFLPDLSHUPDQHQWQLPPDJQHWRP
- PMHULRPMHULVWRVPMHUQLKYHOLþLQD
,QVWUXPHQWVSRPLþQLPPDJQHWRP
- PMHULLVWRVPMHUQHYHOLþLQH
- robustan je
.YRFMHQWQLLQVWUXPHQWVSRPLþQLPVYLWNRPLPDJQHWRP
- mjeri omjer istosmjernih struja

- koristi se npr. u rezervoarima za mjerenje razine goriva
,QVWUXPHQWVSRPLþQLPåHOMH]RP
- PMHULHIHNWLYQHYULMHGQRVWLL]PMHQLþQLKVLQXVQLKLQHVLQXVQLKVLJQDOD
6. Elektrodinamski instrument (to je zapravo vatmetar)
- PMHULHIHNWLYQXYULMHGQRVWLVWRVPMHUQLKLL]PMHQLþQLKVLJQDOD
T
1
- otklon: α = ∫ i1 ⋅ i2 dt , do 500Hz
T 0
- taj instrument ima 4 stezaljke (dvije naponske i dvije strujne)
7. Ferodinamski ili elektrodinamski instrument
- LPDåHOMH]QLRNORSNRMLJDãWLWLRGYDQMVNLKVPHWQML
8. Kvocjentni elektrodinamski instrument
- za mjerenje faktora snage i toVDPR]DL]PMHQLþQHVLJQDOH
9. Indukcijski instrument s jednim svitkom
- PMHULHIHNWLYQHYULMHGQRVWLVDPRL]PMHQLþQLKVLJQDOD
10. Indukcijski instrument sa dva svitka
- PMHULVDPRL]PMHQLþQHYHOLþLQH
- PRåHELWLXYDWPHWDUPRåHPMHULWLUDGQXLS rividnu snagu)
- pokazuje smjer okretanja trofaznog polja
11. Bimetalni instrument
- PMHULHIHNWLYQHYULMHGQRVWLLVWRVPMHUQLKLL]PMHQLþQLKVLJQDOD
- od drugih instrumenata razlikuje se po velikoj vremenskoj konstanti
(T0=10min)
- koristi se za zaštitu motorDRGRãWHüHQMD
- trom je
12. Elektrostatski instrument
- PMHULHIHNWLYQHYULMHGQRVWLLVWRVPMHUQLKLL]PMHQLþQLKVLJQDODGR
100MHz
- ima vrlo mali vlastiti potrošak
,QVWUXPHQWVSRPLþQLPMH]LþFLPD
- koristi se za mjerenje frekvencije

- LPDMH]LþNHNRML titraju
14. Instrument s neizravnim termootpornikom
- PMHULHIHNWLYQHYULMHGQRVWLLVWRVPMHUQLKLL]PMHQLþQLKVLJQDOD
- YUORRVMHWOMLYQDSUHRSWHUHüHQMD
15. Instrument za vrlo visoke frekvencije (do 1GHz)
- PMHULHIHNWLYQHYULMHGQRVWLL]PMHQLþQL h signala visoke frekvencije

- WHUPRSDUL]ROLUDQRGJULMDþHåLFH
,QVWUXPHQWVSRPLþQLPVYLWNRPSHUPDQHQWQLPPDJQHWRPLLVSUDYOMDþHP
- PMHULLVWRVPMHUQHLL]PMHQLþQHYHOLþLQH
- ima odziv na srednju ispravljenu vrijednost
- ispravno pokazuje efektivne vrijednosti samo sinusnih signala
=1$.29,32/2ä$-$,167580(17$
,QVWUXPHQW]DYULMHPHPMHUHQMDWUHEDELWLXYHUWLNDOQRPSRORåDMX
,QVWUXPHQW]DYULMHPHPMHUHQMDWUHEDELWLXKRUL]RQWDOQRPSRORåDMX
0
60 Instrument za vrijeme mjerenja treba biti pod kutem 60
3URL]YRÿDþJDUDQWLUDJUDQLþQHSRJUHãNHVDPR]DQD]QDþHQLSRORåDMLQVWUXPHQWD
ZNAKOVI ISPITNIH NAPONA
,QVWUXPHQWMHLVSLWDQ]DPDNVLPDOQLQDSRQL]PHÿXXOD]DLNXüLãWDLPRåHL]GUåDWLGR9
2 Ispitni napon bio je 2kV.
0 ,QVWUXPHQWQLMHLVSLWDQQDL]GUåOMLYRVWQDSRQD
V 5DGLVHRYROWPHWUXþLMHMHNXüLãWH]DYULMHPHPMHUHQMDQDYLVRNRPQDSRQXVWRJDQDV]QDN
XSR]RUDYDGDNXüLãWHQHVPLMHPRGRGLULYDWLYHüJOHG amo izdaleka.
DODATNI ZNAKOVI
Elektrostatski oklop
Magnetski oklop
Uzemljen ili ga treba uzemljiti
3RWHQFLRPHWDU]DSRGHãDYDQMHPHKDQLþNHQXOHLQVWUXPHQWD
! Upozorenje na poseban dokument ili upute

11.*5$1,ý1(32*5(â.(–72ý1267,167580(17$
7RþQRVW MH QDMYDåQLMD ]QDþDMND PMHUQLK LQVWUXPHQDWD SUHPD NRMRM VX HOHNWURPHKDQLþNL LQVWUXPHQWL UD]YUVWDQL X
UD]UHGHWRþQRVWL
7RþQRVW MH RGUHÿHQD UHODWLYQRP JUDQLþQRP SRJUHãNRP LVND]DQRP SRVWRFLPD GRJRYRUHQH UHI erentne vrijednosti
(DRV).
'RJRYRUHQDUHIHUHQWQDYULMHGQRVWPRåHELWL
1. Mjerni dometQDMþHãüHNRGVNDOHVDQXORPQDSRþHWNX
2. Raspon skale, kada je nula u sredini skale
3. Duljina skale, za nelinearne skale
4. Za instrumente koji mjere fazni pomak dogovorena referentna vrijednost je 900
5. 2þLWDQDYULMHGQRVW
1DLQVWUXPHQWXPRåHELWLQD]QDþHQUD]UHGWRþQRVWLQDVOMHGHüLQDþLQ
a) 1.5 Æ
7DNRQD]QDþHQUD]UHGWRþQRVWLXSR]RUDYDGDMHJUDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVX
na mjerni domet
b) 1.5 Æ *UDQLþQDSRJUHãNDL] nosi 1.5% u odnosu na duljinu skale
c) 1.5 Æ *UDQLþQDSRJUHãNDL]QRVLXRGQRVXQDSRND]DQXPMHUHQXYULMHGQRVW
*UDQLþQD SRJUHãND MH QDMYHüD GRSXãWHQD SRJUHãND NRMX LQVWUXPHQW VPLMH LPDWL 3URL]YRÿDþ MDPþL GD JUDQLþQD
SRJUHãND QHüH ELWL SUHPDãHQD ako se instrument pravilno koristi i ako je sam ispravan. Pravilna uporaba
LQVWUXPHQWD SRGUD]XPMHYD PMHUHQMH XQXWDU PMHUQRJ SRGUXþMD L SUL UHIHUHQWQLP XYMHWLPD UDVSRQ YULMHGQRVWL
XWMHFDMQLKYHOLþLQD
*UDQLþQDSRJUHãNDVDGUåLVOMHGHüH
1. SISTEMATSKU POGREŠKU]ERJQHXMHGQDþHQHSURL]YRGQMH

2. MJERNA NESIGURNOST (etalona kojim je instrument umjeravan)
3. PONOVLJIVOST PRJXüHSURPMHQH]ERJVWDUHQMDLXWMHFDMDRNROLQH
4. REZERVA
gv(x)
1 2 3 4
x
E
äHOMHQDYULMHGQRVW
Ispitne granice
3URL]YRÿDþ LVSLWXMH VYDNL LQVWUXPHQW L RGUHÿXMH LVSLWQX JUDQLFX 6YL LQVWUXPHQWL XQXWDU WH JUDQLFH ]DGRYROMDYDMX
ostali ne. Granice se proširuju lijevo i desno od ispitnih granica i to za vrijednost mjerne nesigurnosti i ponovljivosti.
Tome se još doGDMHUH]HUYDNDNRELSURL]YRÿDþELRSRWSXQRVLJXUDQGDSRJUHãNDQHüHELWLYHüDRGRQHGHILQLUDQH
UD]UHGRPWRþQRVWL
.DNR MH YHü UDQLMH QDYHGHQR NRG HOHNWURPHKDQLþNLK LQVWUXPHQDWD JUDQLþQD SRJUHãND RGUHÿHQD MH UD]UHGRP
WRþQRVWLUD]OLNXMHPRUD]UHGDWRþQRVWL 0.05, 0.1, 0.2, 0.3, 0.5, 1, 1.5, 2.5, 3, 5. ), dok kod digitalnih instrumenata
LVND]LYDQMHJUDQLþQHSRJUHãNHQLMHQRUPL]LUDQR
Primjer
3UL PMHUHQMX QDSRQD DQDORJQLP LQVWUXPHQWRP UD]UHGD WRþQRVWL U PMHUQRJ GRPHWD ' 9 PDNVLPDOQH
vrijednRVWL SRND]QRJSRGUXþMD α max =100 podjeljaka instrument je imao otklon α =50 podjeljaka. Koliki je mjereni
napon, a kolika je nesigurnost mjerenja tog napona?
r=2
D=100V
α max =100 pod
α =50 pod
U, u=?
D 100V V
Konstanta skale: k= =1
α max 100 pod pod
Mjereni napon: U = k ⋅ α = 1 ⋅ 50 = 50V
D 100
*UDQLþQDDSVROXWQDSRJUHãND Ga = r ⋅ = 2⋅ = 2.00V
α max 100
Ga
Apsolutna mjerna nesigurnost: u a = = 1.2V
3
ua
Postotna mjerna nesigurnost: u% = ⋅ 100% = 2.3%
U
Cjelovit iskaz mjernog rezultata:
U = (50 ± 1.2 )V
U = 50(1 ± 0.023)V
U = 50(1 ± 2.3% )V
REFERENTNI UVJETI
Na otklon kazaljke prilikom mjerenja osim mjerenH YHOLþLQH XWMHþX L QHNH GUXJH YHOLþLQH NRMH QD]LYDPR XWMHFDMQH
YHOLþLQH .DNR EL VH RJUDQLþLOR XWMHFDMQHYHOLþLQHSURSLVDQHVXQMLKRYHUHIHUHQWQHYULMHGQRVWLSULNRMLPDLQVWUXPHQW
PRUD PMHULWL V SRJUHãNRP PDQMRP RG JUDQLþQH 1DMþHãüH SURL]YRÿDþL X VSHFLIL kacijama mjerila ne navode
UHIHUHQWQR SRGUXþMH YULMHGQRVWL XWMHFDMQLK YHOLþLQD $NR SURL]YRÿDþ QLMH QDYHR UHIHUHQWQR SRGUXþMH RQGD ]D
DQDORJQDPMHULODYULMHGHRJUDQLþHQMDQDYHGHQDXWDEOLFLSURSLVDQDQRUPRQ,(& -1:
87-(&$-1$9(/,ý,1$ REFERENTNA TOLERANCIJA UVJETI

VRIJEDNOST
± 10 C =DUD]UHGWRþQRVWLGRXNOMXþLYR
0 0 0
Temperatura okoline 20 C, 23 C, 27 C ± 20C =DUD]UHGWRþQRVWLQDYLãH
Valovitost 50% ± 10%

(OHNWULþQRSROMH 0kV/m 1kV/m Za frekvencije 0 do 65 Hz
Magnetsko polje 0A/m 40A/m Za frekvencije 0 do 65 Hz
Valovitost istosmjerne 0% 1% =DUD]UHGWRþQRVWLGRXNOMXþLYR
YHOLþLQH 3% =DUD]UHGWRþQRVWLQDYLãH
1% Za instrumente sa ispravljaþHPNRML
,]REOLþHQMHLVWRVPMHUQH 0% ne mjere pravu efektivnu vrijednost
YHOLþLQH 5% Za instrumente koji mjere efektivnu
vrijednost
3RORåDM ± 1% 2GQD]QDþHQRJSRORåDMD
± 5% Nazivnog napona
3RPRüQLL]YRUL ± 1% Nazivne frekvencije
$NR NRULVWLPR SRPRüQH L]YRUH ]D QDSDMDQMH GR]YROMHQR MH GD QDSRQ YDULUD ± 5% , a frekvencija ± 1 % 0HÿXWLP
navedene su granice preuske za uporabu u laboratoriju. Stoga kada se instrument koristi pri vrijednostima
utjHFDMQLK YHOLþLQD L]YDQ UHIHUHQWQRJ SRGUXþMD D XQXWDU QD]LYQRJ SRGUXþMD XSRUDEH dozvoljene su dodatne
pogreške koje zovemo varijacije.
Temperatura ± 100 C od referentne

Vlaga 25% do 80%
(OHNWULþQRSROMH do 25kV/m
Magnetsko polje do 400 A/m
9DULMDFLMD PDNVLPDOQR PRåH ELWL MHGQDND JUDQLþQRM SRJUHãFL RGQRVQR QH VPLMH ELWL YHüD RG JUDQLþQLK SRJUHãDND
RGUHÿHQLK LQGHNVRP UD]UHGD WRþQRVWL 'DNOH DNR UDGLPR X QDMORãLMLP XYMHWLPD UDGLPR VD GYRVWUXNRP JUDQLþQRP
pogreškom.
r 5HIHUHQWQRSRGUXþMHXSRUDEH
2r
3ROD]QDWRþND]DRGUHÿLYDQMH
proširene pogreške
r
-r
-2r
1D]LYQRSRGUXþMHXSRUDEH
Neki proi]YRÿDþLXVSHFLILNDFLMDPDPMHULODGDMXWRSURãLUHQRSRGUXþMHNRMHL]JOHGDRYDNR
5HIHUHQWQRSRGUXþMHXSRUDEH
2r
-r
-2r
1D]LYQRSRGUXþMHXSRUDEH
Do ponovljivosti odnosno neponovljivosti dolazi zbog:
• Trenja
• 1HVLJXUQRVWLRþLWDQMDNRMDVHVDVWRMLL]GYLMHNRPSRQHQWH
1. .RQDþQDUD]OXþLYRVWOMXGVNRJRND/MXGVNRRNRQHPRåHUD]OXþLWLGYLMH
WRþNHQDXGDOMHQRVWLPDQMRMRGPPYHüLKYLGLNDRMHGQX
2. 3URFMHQD GMHOD L]PHÿX GYD SRGMHOMND U velikom broju VOXþDMHYD NRG

DQDORJQLK SRND]QLND ND]DOMND ]DX]PH SRORåDM L]PHÿX GYD SRGMHOMND
(dvije crtice) i tada mjeritelj sam mora procijeniti koliko je kazaljka
pokazala.
6WRJDMHYUORYDåQRGDVHSULOLNRPUDþXQDQMDXNXSQHQHVLJXUQRVWLXRE]LUX]PHLQHVLJXUQRVWRþLWDQMDVDVNDOHELOR
GD VH UDGL R VNDOL VD OLQHDUQRP NYDGUDWQRP LOL ORJDULWDPVNRP SRGMHORP 1DGDOMH MH REMDãQMHQR NDNR VH UDþXQDMX
QHVLJXUQRVWLRþLWDQMDNRGSRMHGLQLKVNDOD
1. SKALA SA LINEARNOM PODJELOM
2þLWDQMH X SRGMHOMFLPD QD VNDOL V OLQHDUQRP podjelom proporcionalno je duljini od ništice do tog podjeljka (d u
milimetrima)
 pod 
α [pod ] = k1  ⋅ d [mm]
 mm 
α max
gdje je k1 konstanta skale k1 = , α max je domet, a dmax je duljina skale.
d max
Na temelju pravila o širenju nesiguUQRVWLQHVLJXUQRVWRþLWDQMDQDVNDOLVOLQHDUQRPSRGMHORPLVND]DQDSRGMHOMFLPD

(uz pretpostavku idealne linearnosti) iznosi:
∂α α [pod ]
u aps [ pod ] = ⋅ u d = k1 ⋅ u d = u d [mm ]⋅ max
∂d d max [pod ]
=GUDYROMXGVNRRNRQHPRåHUD]OXþLWLGYLMHWRþNHQDUD]PDNXPDQMHPRGPPãWRMHGRGDWQLL]YRUQHVLJX rnosti.
0.07
Ta nesigurnost iznosi: u d = = 0.04mm
3
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDQDVNDOLVOLQHDUQRPSRGMHORPLVND]DQDXSRVWRFLPDL]QRVL
u aps [pod ] u d ⋅ α max

u% = ⋅ 100% = ⋅ 100%
α [pod ] α ⋅ d max
Primjer
Za α max = 150,0 pod i dmax=135,0mm pri otklonu 75,0 pod nesigurnoVW RþLWDQMD QD VNDOL V OLQHDUQRP SRGMHORP
iznosi:
u aps [ pod ] = 0,04 ⋅

150,0
= 0,044 pod
135,0
0,04 150
u% = ⋅ ⋅ 100% = 0,059%
75,0 135
2. SKALA SA LOGARITAMSKOM PODJELOM
'XOMLQDG>PP@RGPHKDQLþNHQLãWLFHGRQHNRJRWNORQD α [pod] na skali s logaritamskom podjelom u rasponu od dmin

do dmax (dminPRUDELWLRGPDNQXWRGPHKDQLþNHQLãWLFHL]QRVL
α
d = d min + k 2 log
α min
k2MHNRQVWDQWDVNDOHDUDþXQDVHRYDNR
d max − d min
k2 =
α 
log max 
 α min 
Otklon α UDþXQDVHSUHPDL]UD]X
d − d min
α = α min ⋅ 10 k2
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDL]UDåHQDXSRVWRFLPDL]QRVL
u aps ∂α 100 230,3u d α

u% = ⋅ 100% = ⋅ ud ⋅ %= log max %
α ∂d α d max − d min α min
d − d min
∂α ln 10
= α min ⋅ 10 k2
⋅
∂d k2
Primjetimo da je u rasponu od α min do α max QHVLJXUQRVWRþLWDQMDLVND]DQDXSRVWRFLPDNRQVWDQWQDWMQHRYLVLR
otklonu kazaljke.
Primjer
Zadano je α min =10.0 podjeljaka, α max =150.0 podjeljaka, dmin=4.0 mm, dmax=135.0 mm.
7DGDSRVWRWQDQHVLJXUQRVWRþLWDQMDQDVNDOLVDORJDULWDPVNRPSRGMHORPL]QRVL
230.3 ⋅ 0.04
u% = ⋅ 1.176% = 0.083%
131.0
3. SKALA SA KVADRATNOM PODJELOM
x = k ⋅α L
α=
L = k1 ⋅ x = k 2 ⋅ α
2 2
k2
Nesigurnost RþLWDQMDXDSVROXWQRPL]QRVX
∂α
u a ( L) = ⋅ ud
∂L
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDXSRVWRFLPDL]QRVL
u d  α max 
u% =   ⋅ 100%
2 Lmax  α 
8WDEOLFLVXSULND]DQHSRVWRWQHQHVLJXUQRVWLRþLWDQMDVDSRMHGLQLKVNDOD]DRWNORQHLSRGMHOMDND
Otklon α u podjeljcima Skala sa linearnom Skala sa kvadratnom Skala sa logaritamskom

podjelom podjelom podjelom
150 u % = 0.030 u % = 0.015 u % = 0.09
75 u % = 0.060 u % = 0.060 u % = 0.09
40 u % = 0.11 u % = 0.21 u % = 0.09
10 u % = 0.44 1HPRåHVHRþLWDWL u % = 0.09
*UDILþNLSULND]YULMHGQRVWLL]WDEOLFH
Skala sa linearnom podjelom
u%
0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
10 50 100 150 α [pod ]
Skala sa kvadratnom podjelom
u%
0.2
0.1
20 40 60 80 100 120 140 160 α [pod ]
Skala sa logaritamskom podjelom
u%
0.2
0.1
10 20 40 60 80 100 120 140 160 α [pod ]

-RãMHMHGQDYUORYDåQD]QDþDMNDLQVWUXPHQWDQMHJRYXQXWUDãQMLRWSRU,QVWUXPHQWRP]DYULMHPHPMHUHQMDSURWMHþH
VWUXMDSULþHPXGROD]LGRSDGDQDSRQD]ERJXQXWUDãQMHJRWSRUDLQVWUXPHQWDDWLPHLGRSRJUHãNHXPMHUHQMX
1. Utjecaj unutrašnjeg otpora instrumenta pri mjerenju struje
Izgled osnovnog mjernog kruga:
1 Rizvora 1 I
E RT E RT
2 2
IZVOR E
I=
Rizvora + RT
Sada u osnovni mjerni krug XNOMXþXMHPRDPSHUPHWDU
Rizvora I/ RA
A
E
I/ =
E RT Rizvora + RA + RT
IZVOR
1DNRQXNOMXþHQMDDPSHUPHWUDPMHUQLPNUXJRPYLãHQHWHþHVWUXMD I NRMXåHOLPRPMHULWLYHüVWUXMD I / koja je manja

i to upravo zbog unutrašnjeg otpora ampermetra.
Pogreška mjerenja struje u apsolutnom iznosu:
E  RA 
p aps ( I ) = I / − I = − ⋅  
Rizvora + RT  Rizvora + R A + RT 
Pogreška u postocima:
RA
p% ( I ) = − ⋅ 100%
Rizvora + R A + RT
Pogreška je negativna jer je izmjerHQD VWUXMD PDQMD RG VWYDUQH 3RJUHãND VH SRYHüDYD SRYHüDQMHP XQXWUDãQMHJ
RWSRUD DPSHUPHWUD ,GHDOQLELDPSHUPHWDULPDREHVNRQDþQRPDOHQXQXWDUQMLRWSRUDOLEXGXüLGDMHWRQHPRJXüH
SRVWLüLVLVWHPDWVNDMHSRJUHãNDXYLMHNSULVXWQD
2. Utjecaj unutrašnjeg otpora instrumenta pri mjerenju napona
Izgled osnovnog mjernog kruga:
1 Rizvora 1
E E U =E
2
2
IZVOR
6DGDXRVQRYQLNUXJXNOMXþLPRYROWPHWDU
Rizvora I
U/ E ⋅ RV
E RV V U / = I ⋅ RV =
Rizvora + RV
1DNRQXNOMXþHQMDYROWPHWUDPMHUQLPNUXJRPSRWHþHVWUXMD I koja uzrokuje pad napona na voltmetru. Zato je napon

U / koji mjerimo manji od stvarnog napona U .
Pogreška mjerenja napona u apsolutnom iznosu:
E ⋅ Rizvora
p a (U ) = U / − U = −
Rizvora + RV
Postotna pogreška:
Rizvora
p% (U ) = − ⋅ 100%
Rizvora + RV
Pogreška je negativna jer je izmjereni napon U / manji od stvarnog napona U 3RJUHãND VH SRYHü ava
VPDQMHQMHP XQXWUDãQMHJ RWSRUD YROWPHWUD ,GHDOQL ELYROWPHWDULPDREHVNRQDþQRYHOLNXQXWUDãQMLRWSRUDOLEXGXüL
GDMHWRQHPRJXüHSRVWLüLVLVWHPDWVNDMHSRJUHãNDXYMHNSULVXWQD
.RG YROWPHWDUD VD YLãH PMHUQLK SRGUXþMD QH QDYRGL VH SRGDWDN R XQXWUDãQMHP RWSRUX YHü NDUDNWHULVWLþQL
koeficijent voltmetra (kV).

Ω
Njegova je mjerna jedinica .
V
7DMSRGDWDNXSXüXMHQDVQDWRNDNRüHPRL]UDþXQDWLXQXWUDãQMLRWSRUQDRGUHÿHQRPPMHUQRPSRGUXþMX
RUP = kV ⋅ D
Unutrašnji otpor voltmetra na 0MHUQLGRPHWRGUHÿHQRJ
RGUHÿHQRPPMHUQRPSRGUXþMX PMHUQRJSRGUXþMD
Primjer
,PDPR YROWPHWDU V PMHUQLP SRGUXþMLPD – 30 – 100 - 9 NDUDNWHULVWLþQRJ NRHILFLMHQWD NV=10kΩ/V. Koliki je
XQXWUDãQMLRWSRUQDSRGUXþMX9"
kΩ
RUP = kV ⋅ D = 10 ⋅ 30V = 300kΩ
V
67$7,ý.(,',1$0,ý.(.$5$.7(5,67,.(0-(5 NIH
SUSTAVA
Blok shema mjernog sustava:
ulaz, x MJERNI SUSTAV izlaz, y
67$7,ý.(.$5$.7(5,67,.(0-(51,+6867$9$
6WDWLþNHNDUDNWHULVWLNHPMHUQLKVXVWDYDLVND]XMXVHSULMHQRVQRPNDUDNWHULVWLNRP
jenosna) karakteristika mjernog sustava je linearna:

,GHDOQDVWDWLþNDSUL
izlaz, y
.DGDJRYRULPRRVWDWLþNLPPMHUQLPNDUDNWHULVWLNDPDYDåDQMHSRGDWDN
osjetljivost (s) koja je definirana kao omjer promjene izlazne i ulazne

YHOLþLQH
∆y
s=
∆y ∆x
∆x âWR MH SUDYDF SULMHQRVQH NDUDNWHULVWLNH EOLåL \ RVL YHüD MH RVMHWOMLYRVW
mjernog sustava.
ulaz, x
5HDOQDVWDWLþNDSULMHQRVQDNDUDNWHULVWLNDUD]OLNXMHVHRGLGHDOQH]ERJSRJUHãNHQHOLQHDUQRVWLKLVWHUH]HND]DOMNH

starenja instrumenta, klizanja, pRQRYOMLYRVWLQXOWRJSRORåDMDND]DOMNH
izlaz, y
Pogreška nelinearnosti.
Realna karakteristika redovito je nelinearna.
Pogreška nelinearnosti
ulaz, x
izlaz, y
1XOWLSRORåDMND]DOMNH
$NRND]DOMNDQLMHSRGHãHQDQDQXOWLSRORåDMWDGDLQVWUXPHQWJULMHãL
QD FLMHORP SRGUXþMX =DWR MH SULMH VYDNRJ PMHUHQ ja potrebno
SURYMHULWLSRORåDMND]DOMNH
ulaz, x
izlaz, y Histereza kazaljke.
Do pojave histereze dolazi zbog suhog trenja. Histereza je

SRVHEQR SUREOHPDWLþQD SUL PDOLP YULMHGQRVWLPD XOD]QRJ VLJQDOD
6YH GRN VLJQDO QH QDUDVWH QD RGUHÿHQX YULMHGQRVW NDNR EL VH
savladalo VXKR WUHQMH QHüH ELWL RWNORQD ND]DOMNH /DJDQLP
NXFNDQMHP SR LQVWUXPHQWX PRåHPR SRWSRPRüL VDYODGDYDQMH
trenja.
ulaz, x
izlaz, y Starenje instrumenta.
Karakteristika novog instrumenta.
Starenjem instrumenta smanjuje se osjetljivost instrumenta pa se

karakteristika pribliåDYD[RVL
ulaz, x
izlaz, y Klizanje.
Do klizanja dolazi zbog starenja instrumenta i zbog promjene

tempareture. Mjenja se osjetljivost instrumenta.
Pogreška zbog klizanja
ulaz, x
izlaz, y Ponovljivost.
Ponovljivost je pojava da za istu vrijednost ulaznog signala

GRELYDPRUD]OLþLWHodzive instrumenta.
ulaz, x
6YLRYLRG]LYL]DVDPRMHGQXYULMHGQRVWXOD]QHYHOLþLQH
',1$0,ý.(.$5$.7(5,67,.(0-(51,+6867$9$
'LQDPLþNH NDUDNWHULVWLNH VX RQH NDUDNWHULVWLNH PMHUQLK VXVWDYD NRMH SURPDWUDPR SUL EU]LP SURPMHQDPD XOD zne
YHOLþLQHQSUSULOLNRPPMHUHQMDL]PMHQLþQLKLPSXOVQLKSXOVLUDMXüLKVLJQDOD'LQDPLþNHNDUDNWHULVWLNHQHNRJVXVWDYD
QDMEROMHPRåHPRXRþLWLQDWHPHOMXPMHUHQMDRG]LYDVXVWDYDX]SREXGXVDVLJQDORPMHGLQLþQRJVNRND
x,y
nadvišenje
±ε izlazni signal y(t)
100%
90%
tod
ulazni signal x(t)
10%
t
tpo
.DUDNWHULVWLþQHYULMHGQRVWLL]OD]QRJVLJQDOD
1. tod –Vrijeme odziva (vrijeme ustaljivanja)

7R MH YULMHPH NRMH SURÿH RG WUHQXWNa okidanja ulaznog signala do trenutka kada izlazni signal postigne
YULMHGQRVWLEOLVNXXVWDOMHQRM7RSULPMHULFHPRåHELWLWRþQRVWLOLSUHFL]QRVWLQVWUXPHQWD
2. tpo – Vrijeme porasta signala

7R MH YULMHPH NRMH SURÿH RG WUHQXWND NDGD VLJQDO GRVHJQH VYRM e maksimalne vrijednosti do trenutka
kada dosegne 90% svoje maksimalne vrijednosti.
3. Nadvišenje
1DGYLãHQMHMHUD]OLNDL]PHÿXPDNVLPDOQHLXVWDOMHQHYULMHGQRVWLVLJQDOD
2G]LYQDMHGLQLþQLVNRNQD]LYDVHMRãLSULMHQRVQDIXQNFLMDPMHULODLGHILQLUDVHRYD ko:
IZLAZ y (t )
h(t ) = =
ULAZ h(t )
8]VLJQDOMHGLQLþQRJVNRNDþHVWRVHQDXOD]XPMHUQRJVXVWDYDNDRLVSLWQLVLJQDONRULVWLLVLQXVQL7DGDQDL]OD]XL]
PMHUQRJVXVWDYDGRELYDPRLVWRVLQXVQLVLJQDODOLQSUUD]OLþLWHDPSOLWXGHLOLSRPDNQXWXID]LXRGQRVXQDX lazni.
x(t ) = X m sin(2πft ) y (t ) = Ym sin(2πf − ϕt )

MJERNI SUSTAV
8RYRPVOXþDMXQDL]OD]XMHSURPMHQMHQDDPSOLWXGDDGRJRGLRVHLSRPDNXID]L
KOMPLEKSNA OSJETLJIVOST
.DGD MH ULMHþ R GLQDPLþNLP NDUDNWHULVWLNDPD VXVWDYD GHILQLUD VH L NRPSOHNVQD RVM etljivost kao omjer izlaznog i
ulaznog signala, ali u ovisnosti o frekvenciji.
Y (ω )
S (ω ) = = S (ω ) e jϕ (ω )
X (ω )
.RPSOHNVQXRVMHWOMLYRVWPRåHPRSULND]DWLQDGYDQDþLQD
• U kompleksnoj ravnini – NYQUISTOV PRIKAZ

• U frekvencijskoj domeni – BODEOV PRIKAZ
1. Prikaz u kompleksnoj ravnini (NYQUISTOV PRIKAZ)
Prikaz u kompleksnoj ravnini dobiva se eksperimentalno na temelju mjerenja odziva sustava uz sinusoidalnu
pobudu
Im
ω=0
Re
ϕ (ω )
S (ω ) Smjer porasta NUXåQHIUHNYHQFLMH
2. Prikaz u frekvencijskoj domeni (BODEOV PRIKAZ)
a) Prikaz amplitudnim spektrom 1DMYDåQLMH VX ]QDþDMNH DPSOLWXGQH

karakteristike mjerila gornja (f g) i donja
S (ω ) (f d JUDQLþQD IUHNYHQFLMD *RUQMD L GRQMD
-3dB JUDQLþQD IUHNYHQFLMD RGUHÿXMX VH QD
karakteristici spektra frekvencija i to
WDPR JGMH SRMDþDQMH RSDGQH ]D WRþQR
G% .RG RVFLORVNRSD MH QDMþHãüH
dan
XPMHVWR JRUQMH JUDQLþQH IUHNYHQFLMH
fd fg ω podatak o vremenu porasta. Tada se

JRUQMD JUDQLþQD IUHNYHQFLMD L]UDþXQDYD
prema izrazu:
0.35
b) Prikaz faznim spektrom fg =
t porasta
ϕ (ω )
π
−
2
(/(.7521,ý.,$1$/2*1,0-(51,,167580(17,
(OHNWURQLþNLDQDORJQLPMHUQLLQVWUXPHQWLQDVWDOLVXSUYHQVWYHQR]ERJSRWUHEHPMHUHQMDVLJQD la vrlo malih iznosa, za

NRMHVXNODVLþQLDQDORJQLHOHNWURPHKDQLþNLLQVWUXPHQWLELOLQHGRYROMQRRVMHWOMLYL
.ODVLþQLDQDORJQLHOHNWURPHKDQLþNLLQVWUXPHQWLPDVOMHGHüHVDVWDYQHGLMHORYH
Pokaznik
(/(.75,ý1,
ulaz
PRILAGODNIK
PokaznLN MH QDMþHãüH

LQVWUXPHQW V SRPLþQLP
svitkom i magnetom jer

ElektURQLþNLDQDORJQLPMHUQLLQVWUXPHQWLPDVOMHGHüHVDVWDYQHGLMHORYH on ima vrlo mali
potrošak
3RMDþDOR Pokaznik
ulaz (/(.7521,ý.,
+
PRILAGODNIK
(OHNWURQLþNLSULODJRGQLNPRåHELWL 2QR X þHPX VH ELWQR UD]OLNXMX
• Djelilo HOHNWURPHKDQLþNL L HOHNWURQLþNL DQ alogni

• ,VSUDYOMDþGLRGD instrumenti je SRMDþDOR 3RMDþDOR MH
• Filter (propušta samo XSUDYR WR NRMH SRMDþDYD PDOH XOD]QH
niske frekvencije) signale na onu razinu koju pokaznik

PRåHRVMHWLWL
$1$/2*1,(/(.7521,ý.,92/70(75,
%LWQLVXVDVWDYQLGLMHORYLHOHNWURQLþNLKYROWPHWDUD
• PMHUQRSRMDþDOR
• UD]PMHUQRUREXVWDQLQVWUXPHQWVSRPLþQLPVYLWNRPLPDJQHWRP
• djelilo napona
NRML VX XJUDÿHQL X ]DMHGQLþNR NXüLãWH 'MHOLOR QDSRQD XJUDÿHQR MH NDNR EL VH LQVWUXPHQW PRJDR XSRWUHEOMDYDWL X
ãLURNRPIUHNYHQFLMVNRPRSVHJXXOD]QLKVLJQDOD0MHUQRSRMDþDORRPRJXüXMHSRYHüDQMHRVMHWOMLYRVWLDOLLSRYHüDQMH
ulaznog otpora instrumenta kao cjeline.
Analogne elektroniþNHYROWPHWUHPRåHPRSRGMHOLWLQD
• ,67260-(51((/(.7521,ý.(92/70(75(
• ,=0-(1,ý1((/(.7521,ý.(92/70(75(
,67260-(51,(/(.7521,ý.,92/70(75,
3RVWRMHGYLMHL]YHGEHLVWRVPMHUQLKHOHNWURQLþNLKYROWPHWDUD
• 6YHOLNRPRVMHWOMLYRãüX
• S velikim ulaznim otporom
2QL L]YHGHQL VD YHOLNRP RVMHWOMLYRãüX NRULVWH VH SUYHQVWYHQR NDR QXOLQGLNDWRUL X PRVQLP L NRPSHQ]DFLMVNLP
spojevima te kao osjetljivi indikatori vrlo niskih napona. Oni izvedeni sa velikim ulaznim otporom upotrebljavaju se
kao voltmetri sa više mjernihRSVHJDDSUYHQVWYHQR]DPMHUHQMHQDSRQDXHOHNWURQLþNLPLVOLþQLPVNORSRYLPDJGMH
VHSULNOMXþHQMHPYROWPHWUDL]PHÿXSRMHGQLKWRþDNDPMHUQRJNUXJDQHVPLMXSURPMHQLWLSULOLNHXNUXJX
=D L]UDGX YROWPHWDUD VD YHOLNRP RVMHWOMLYRãüX SRWUHEQR YLãHVWXSDQMVNR SRMDþDOR NRMH VH RELþQR L]YRGL VD
L]PMHQMLYDþHP 1MLPD VH PRJX SRVWLüL YHüH RVMHWOMLYRVWL QHJR ãWR LPDMX JDOYDQRPHWUL .RG QDMRVMHWOMLYLMLK L]YHGEL
-9
najmanji mjerljivi napon je oko 2⋅10 %XGXüL GD VX QDSRQL PDOL D SRMDþDQMD YHOLND QDMYHüD MH SRWHãNRüD
nHVWDELOQRVWQXOWRþNH
Izvedbe sa velikim ulaznim (unutrašnjim) otporom imaju ulazni otpor od nekoliko desetaka do nekoliko stotina MΩ,
DWRVHSRVWLåHNRULãWHQMHP)(7WUDQ]LVWRUD=DSRMDþDYDQMHVHQDMþHãüHNRULVWHWUDQ]LVWRUVNDSRMDþDODPDNVLPDOQH
pogreške 3% -7DNYDSRMDþDODPRJXVHEH]SUREOHPDQDSDMDWLVDQHNROLNRJDOYDQVNLKþODQDNDDLVWLVHþODQFL
mogu koristiti i za napajanje strujnog kruga pri mjerenju otpora.
,=0-(1,ý1,(/(.7521,ý.,92/70(75,
,]PMHQLþQL HOHNWURQLþNL YROWPHWUL VX NRPELQDFLMD SRMDþDOD L LQVWUXPHQWD V SRPLþQLP VYLWNRP L PDJQHWRP 2G
LVWRVPMHUQLKHOHNWURQLþNLKYROWPHWDUDUD]OLNXMXVHMHGLQRSRWRPHãWRLPDMXXJUDÿHQLVSUDYOMDþ,PDMXYHOLNXXOD]QX
impedanciju i mogu mjeriti signale vrlo visokih frekvencija.

0RåHPRLKSRGLMHliti u dvije grupe:
a) Diodni voltmetri
• Ulazna impedancija: 20MΩ u
paraleli sa 10pF
G + • 'LRGD QD XOD]X VOXåL NDR
LVSUDYOMDþ
~ • Mogu mjeriti signale max

frekvencije 1GHz
GENERATOR ,635$9/-$ý DJELILO KOJE 32-$ý$/2 POKAZNIK S • 1DMQLåL QDSRQ XOD]QRJ VLJQDOD MH
SIGNALA SIGNALA 35,/$*2 8-( ODZIVOM NA 0.5V zbog diode koja ne vodi
ULAZNI SIGNAL TJEMENE ispod tog napona
NA RAZINU ZA VRIJEDNOSTI • Odziv na tjemene vrijednosti
32-$ý$/2 • 0RJXüQRVW PMHUHQMD
istosmjernih signala tako da se

SUHVNRþLGLRGD
• 3UHWYRUQLN L]PMHQLþQRJ VLJQ ala u

LVWRVPMHUQL PRåH ELWL VD
b) 9ROWPHWDUVSUHWYDUDþHPLVWRVPMHUQRJVLJQDODXL]PMHQLþQL
odzivom na efektivne, srednje
ispravljene ili tjemene vrijednosti
• Ulazna impedancija: 10MΩ u
paraleli sa 20pF
G ~ + • Za ulazne napone do 1mV
~ ~ IUHNYHQFLMVNR SRGUXþMH NUHþH VH
od 10Hz do 10MHz
• Za napone manje od 1mV
SRGUXþMH µV) frekvencijsko
GENERATOR DJELILO KOJE ,=0-(1,ý12 PRETVORNIK POKAZNIK
35,/$*28-(
VH SRGUXþMH VPDQMXMH QD +]
SIGNALA 32-$ý$/2 ,=0-(1,ý12*
ULAZNI SIGNAL SIGNALA U do 100kHz

NA RAZINU ZA ISTOSMJERNI
32-$ý$/2
14. DIGITALNA MJERILA
digitalnim voltmetrom (DVM).

5D]YRMGLJLWDOQLKPMHULODSRþLQMH
Blok shema digitalnog voltmetra:
ETALON
NAPONA
A DIGITALNI
ulaz
POKAZNIK
D
'LJLWDOQLPYROWPHWURPPRåHPRPMHULWLVDPRQDSRQHLWRLVWRVPMHUQHLOLYUemenski sporo promjenjive zbog izrazito

sporog A/D pretvornika. Ako se digitalnim voltmetrima doda nešto sklopovlja mogu osim napona mjeriti i struju,
RWSRU NDSDFLWHW IUHNYHQFLMX LVSUDYQRVW SRMDþDQMD WUDQ]LVWRUD LWG 7DGD JRYRULPR R digitalnim multimetrima
(DMM).
Blok shema digitalnog multimetra:
AC/DC pretvornik
GPIB
ETALON
~ NAPONA
~ RS232
Hi 1 AC AC 2
A 3,6$ý
DC DC D
Ω Ω
D
DIGITALNI A
Poseban ulaz Ω POKAZNIK
PLOTER
Pretvornik otpora u
MJERNI LVWRVPMHUQXYHOLþLQX
SUOTPORNIK
Lo
6NORSNH L PHÿXVREQR VX SRYH]DQH WDNR GD VX LVWRYUHPHQR QD LVWLP SRGUXþMLPD $&'& Ω). Kako bi se
PRJOLPMHULWLL]PMHQLþQLQDSRQLXJUDÿHQMHLVSUDYOMDþ$&'&SUHWYRUQLN7RþQRVWLVSUDYOMDþDQLMHYHOLND]ERJþHJD
MHXNXSQDWRþQRVWPMHUHQMDQDL]PMHQLþQRP$&SRGUXþMXPDQMDRGRQHQDLVWRVPMHUQRP'&SRGUXþMX6WUXMDVH
RGUHÿXMH WDNR GD VH SUYR PMHUL QDSRQ QD VXRWSRUQLNX 6+817 D ]DWLP RWSRU 9ULMHGQRVW RWSRUD VXRWSRUQLND
PRJXüHMHRGUHGLWLVYHOLNRPWRþQRãüXDOLWUHEDSD]LWLGDVHQHSUHPDãLGRSXãWHQDYULMHGQRVWVWUXMHNUR]LVWL
Multimetar postaje omometar kada se u njega ugradi vrlo precizan strujni izvor. Taj izvor tjera struju mjernim
suotpornikom, a digitalnim voltmetrom mjeri se pad napona na otporniku.
Digitalni multimetri mogu imati odziv na tjemenu, efektivnu ili srednju ispravljenu vrijednost. Pri mjerenju
SXOVLUDMXüLKQDSRQDLVWUXMDGLJLWDOQLPPXOWLPHWURPWUHEDELWLRSUH]DQ$NRQD'00 -u nema oznake RMS ili
TRMS (True RMS) taGD RQ LPD RG]LY QD VUHGQMX LVSUDYOMHQX YULMHGQRVW QDSRQD 9HüLQD PXOWLPHWDUD VD
R]QDNRP7506PMHULSUDYXHIHNWLYQXYULMHGQRVWVDPRL]PMHQLþQHNRPSRQHQWHQDSRQDMHUNRQGHQ]DWRUQD
XOD]X $& SRGUXþMD QH SURSXãWD LVWRVPMHUQX NRPSRQHQWX -HGLQR PXOWLPHWUL VD R] nakom TRMS (AC+DC)
PMHUHSUDYXHIHNWLYQXYULMHGQRVWL]PMHQLþQLKLSXOVLUDMXüLKVWUXMDLQDSRQDNDRDQDORJQDHOHNWURPHKDQLþND
PMHULOD V RG]LYRP QD HIHNWLYQX YULMHGQRVW 6WRJD NDGD åHOLPR PMHULWL HIHNWLYQX YULMHGQRVW SXOVLUDMXüHJ
napona DMM-om koji ima oznaku RMS ili TRMS potrebno je prvo izmjeriti istosmjernu komponentu na
LVWRVPMHUQRP SRGUXþMX D ]DWLP SUHNORSNRP RGDEUDWL RGJRYDUDMXüH L]PMHQLþQR SRGUXþMH L L]PMHULWL
HIHNWLYQX YULMHGQRVW L]PMHQLþQH NRPSRQHQWH 1D WHPHOMX L]PMHUHQLK YULMHGQRVWL L]UDþXQDYD V e efektivna
YULMHGQRVWSXOVLUDMXüHJVLJQDODSUHPDL]UD]X
U = U AC + U DC
2 2
3UHWYRUQLNRWSRUDXLVWRVPMHUQXYHOLþLQXWHPHOMLVHQD8 -I metodi mjerenja otpora koja je nadalje objašnjena.
14.1. MJERENJE DJELATNOG OTPORA U – I METODOM
U – I metoda temelji se na mjerenju struje, napona te na ohmovom zakonu odnosno potrebni su nam ampermetar,
voltmetar i istosmjerni izvor. U – I metoda prikladna je za mjerenje malih (µΩ) i velikih (MΩ) otpora.
1. NAPONSKA METODA
Naponsku metodu koristimo za mjerenje malih i srednje velikih otpora. Metoda se zove naponska stoga što se
ispravno mjeri napon na nepoznatom otporniku.
I IX Rx
A RX – nepoznatLRWSRUQLNþLMXYULMHGQRVWåHOLPRPMHULWL
IV RV RP – promjenjivi otpornik za podešavanje struje I
V
E U
R= R = R X || RV RX =
U
=
U
U I I − IV I − U
RV
RP
$SVROXWQDVLVWHPDWVNDSRJUHãNDRGUHÿLYDQMDRWSRUD5x (zbog vlastitog potroška voltmetra) iznosi:
R2
p aps (R X ) = R − R X = −
RV − R
Postotna pogreška:
R
p% ( R X ) = − ⋅ 100%
RV
2. STRUJNA METODA
Strujnu metodu koristimo za mjerenje velikih otpora. Metoda se zove strujna stoga što se ispravno mjeri struja kroz
otpornik nepoznatog iznosa.
U
IV RV
V U
R= R = RX + RA
RA IX = IA Rx I
A
U − I X RA U
I RX = = − RA
IX IX
E RP
Apsolutna pogreška RGUHÿLYDQMDRWSRUD Rx (zbog vlastitog potroška ampermetra) iznosi:
p aps (R X ) = R − R X = R A
Postotna pogreška
RA
p% = ⋅ 100%
R − RA
14.2. MJERENJE OTPORA DIGITALNIM MULTIMETROM
'LJLWDOQL RPRPHWDU QDMþHãüH VH VDVWRML RG VWUXMQRJ L]YRUD L YROWP etra. Postoje dvije metode mjerenja otpora
digitalnim multimetrom:
• Metoda dvije stezaljke

• 0HWRGDþHWLULVWH]DOMNH
RV –RWSRULYRGLüD
1. METODA DVIJE STEZALJKE RX – nepoznati otpor
2YDPHWRGDSULPMHQMXMHVHXJODYQRP]DPMHUHQMHRWSRUDYHüLK
Hi od 200Ω, a mogu se mjeriti i manji otpori ako se ne zahtjeva
RV YHOLND WRþQRVW *UXER VH PRåH UDþXQDWL GD RWSRU NRQWDNDWD L
spojnihYRGLþDLVSRUXþHQLKVDLQVWUXPHQWRPL]QRVLΩ. Dvije
+ + stezaljke za mjerenje otpora imaju svi multimetri i oni
V RX QDMMHIWLQLMLDQDMQLåHMHSRGUXþMHΩ.
I
Rmjereno = RX + 2 RV 2 RV ≈ 0.1Ω
Lo Relativna pogreška iznosi:
2 RV
DMM RV pr =
RX
0(72'$ý(7 IRI STEZALJKE

2YD VH PHWRGD SULPMHQMXMH SUL WRþQLMLP PMHUHQMLPD
I1 RV izvora PDOLK RWSRUD 2WSRUL VWUXMQLK YRGLþD L NRQWDNDWD QH

XWMHþX QD WRþQRVW PMHUHQMD MHU VH SDG QDSRQD PMHUL
L]PHÿXQDSRQVNLKVWH]DOMNLNRMHVXVSRMHQHV mjernim
RWSRURP SRVHEQLP QDSRQVNLP YRGLþLPD D RWSRUL WLK
+ + RV YRGLþD 5V) zanemarivo su mali u odnosu na

XQXWUDãQML RWSRU GLJLWDOQRJ YROWPHWUD ýHWLUL VWH]DOMNH
I V RX
]DPMHUHQMHRWSRUDLPDMXVDPRWRþQLMLPXOWLPHWULLRQL
RV VSRGUXþMHP]DPMHUHQMHPDOLKRWSRUD
2 RV = 0.1Ω RMJERENO = RX
DMM I2 RV izvora
Relativna pogreška iznosi:
2 RV
pr =
RDMM _ unutarnji
7RþQRVW PMHUHQMD RYLVL R WRþQRVWL YROWPHWUD L VWUXMQRJ L]YRUD 9LãH PMHUQLK SRGUXþMD SRVWLåH VH SURPMHQom
istosmjerne struje stabilnog strujnog izvora. Kada su struje iznosa 1µA, 10µA … otpori su izravno proporcionalni
PMHUHQRPSDGXQDSRQDQDSULNOMXþHQRPRWSRUQLNXQHSR]QDWRJL]QRVD
=1$ý$-.(',*,7$/1,+08/7,0(7$5$
=QDþDMNH GLJLWDOQLK PXOWLPHWDUD QDYRGH VH ]D VYDNX YHOLþLQX SRVHEQR ]D LVWRVPMHUQX VWUXMX L]PMHQLþQX
LVWRVPMHUQLQDSRQL]PMHQLþQL«7HPHOMQLP]QDþDMNDPDVPDWUDMXVHRQH]DQDSRQMHUMHPMHUHQMHQDSRQDRVQRYD
za sva ostala mjerenja.
0-(51232'58ý-(
0MHUQDSRGUXþMDRELþQRsu jednka na svim digitalnim multimetrima.
Za istosmjerni napon: 0.1, 1, 10, 100, 1000V

=DL]PMHQLþQLQDSRQLOLLOL9
.RGEROMLKPXOWLPHWDUDSRVWRMHLSRGUXþMDLOLP$
0MHUQD SRGUXþMD VWUXMD L RWSRUD UD]OLNXMX VH RYLVQR R WLSX LQVWUXPHQWD9DåQDMH]QDþDMNDNDGDMHULMHþRPMHUQLP

SRGUXþMLPDQDMYLãLQDSRQNRMLVHVPLMHGRYHVWLQDXOD]LQVWUXPHQWDWHQDMYHüLQDSRQNRMLVHVPLMHGRYHVWLL]PHÿX
VWH]DOMNHLNXüLãWDLQVWUXPHQWD
2. ULAZNA IMPEDANCIJA
Digitalni multimetar YROWPHWDUVSDMDVHL]PHÿXWRþDNDþLMDVHUD]OLNDSRWHQFLMDODåHOLPMHULWLLNUR]QMHJDSURWMHþH

VWUXMD%LWQRMHVWRJDGDLQVWUXPHQW]ERJVYRJXQXWUDãQMHJRWSRUDQHXQRVL]QDþDMQXSRJUHãNXXPMHUHQMH
1DLVWRVPMHUQRPSRGUXþMXXOD]QLRWSRUL]QRVLRG0 Ω do 10GΩ.
1D L]PMHQLþQRP SRGUXþMX LPSHGDQFLMD MH PDQMD L VDVWRML VH RG GMHODWQRJ RWSRUD 0 Ω s kojim je paralelno spojen
kondenzator od nekoliko 10 – aka µF.
%5=,1$2ý,7$1-$
%U]LQD RþLWDQMD RYLVL R EU]LQL $' SUHWYRUQLND âWR MH EURM ]QDPHQDND QD GLJLWDOQRP SRND]QLNX YHüL YHüD MH
UD]OXþLYRVW D $' SUHWYRUQLN VSRULML SD MH L EURM RþLWDQMD PDQML 8 YHüLQL VOXþDMHYD GRYROMQR MH MHGQR RþLWDQMH X
VHNXQGLDOLQDMEROMLP$'SUHWYRUQLFLPDPRåHVHSRVWLüLLGRQHNROLNRVWRWLQDRþLWDQMDXVHNXQGL
4. IZBOR MJERNOG OPSEGA
'LJLWDOQL PXOWLPHWUL PRJX LPDWL UXþQL PDQXDO LOL DXWRPDWVNL DXWRUDQJLQJ L]ERU PMHUQRJ RSVHJD 8 VOXþDMHYLPD
NDGD MH SRWUHEQR QDSUDYLWL YHOLN EURMH PMHUHQMD QD UD]OLþLWLP PMHUQLP RSVH]LPD DXWRPDWVNL L]ERU PMHUQRJ RSVHJD
PRåHELWLYUORNRU istan.
35(237(5(û(1-(
3UHNRUDþHQMH PMHUQRJ RSVHJD RELþQR QH SUHGVWDYOMD SUREOHP NRG PXOWLPHWDUD VD DXWRPDWVNLP L]ERURP PMHUQRJ
RSVHJD MHU VH SUL SRUDVWX PMHUHQH YHOLþLQH DXWRPDWVNL PLMHQMD L PMHUQL RSVHJ 2ELþQR MH GRSXãWHQR SUHNRUDþHQMH
mjernog opsega 5 –2YLVQRRGR]YROMHQRPSUHRSWHUHüHQMXUD]OLNXMXVHLPMHUQDSRGUXþMDNRGLQVWUXPHQWD

3ULPMHULFH DNR LQVWUXPHQW LPD GR]YROMHQR SUHRSWHUHüHQMH WDGD PMHUQD SRGUXþMD ]D LVWRVPMHUQL QDSRQ QHüH
ELWL9YHü 00V.
6. FREKVENCIJSKI OPSEG
8SUDYLOXMHIUHNYHQFLMVNLRSVHJGLJLWDOQLKPXOWLPHWDUDãLULQHJRNRGHOHNWURPHKDQLþNLKLQVWUXPHQDWD.RGMHIWLQLMLK
PXOWLPHWDUDIUHNYHQFLMVNLVHRSVHJNUHüHRG+]GR.K]
7. POTISKIVANJE SMETNJI
0RåHPRUD]OLNRYDWLG vije vrste smetnji i prigušenja tih smetnji.
a) Serijska smetnja i serijsko prigušenje (NMR)
i Napon smetnje
G G DMM RT
~
3HWOMDVHQDOD]LXSROMXL]PMHQLþQRJ
signala koji uzrokuje napon smetnje
u mjernom krugu.
Ovakvu smetnju nazivamo serijskom zato što je mjernom signalu u seriju superponiran nekakav signal smetnje. Taj
MHVLJQDOQDMþHãüHIUHNYHQFLMH+]LOLQMH]LQYLãHNUDWQLN6HULMVNHVPHWQMHSULJXãXMHPR
• Filtriranjem (kod istosmjernih signala)

• Integracijom.3RVWRMHLQWHJULUDMXüL$'SUHWYRUQLFLNRMLPDVHSULJXãXMXVLJQDOLIUHNYHQFLMH+]
podešavanjem vremena integracije kao višekratnika periode 20ms.
3ULJXãHQMHVHULMVNHVPHWQMHLVND]XMHVHQDVOMHGHüLQDþLQ
 u generatora _ ulaz 
 
u šuma _ ulaz
NMR = 20 log( NMRR) = 20 log  
 u generatora _ izlaz 
 
 u šuma _ izlaz 
Serijsko je prigušenjHYHüHRGGHFLEHOD
E6PHWQMD]DMHGQLþNRJSRWHQFLMDOD&05
UZP –QDSRQVPHWQMD]DMHGQLþNRJSRWHQFLjala
Hi U 
DMM CMR = 20 log i 
Ui  U ZP 
Lo
&05 VH NUHüH RG GR GHFLEHOD âWR MH
YHüLWRMHEROMHSULJXãHQMHVPHWQML
~ Primjerice za CMR=120dB prigušuje se napon

smetnje milijun puta odnosno ako je napon
UZP VPHWQMH9LQVWUXPHQWüHJDRVMHWLWLNDRµV.
8. TJEMENI FAKTOR
Tjemeni faktor navodi se kod digitalnih multimetara koji imaju odziv na efektivnu vrijednost. Maksimalni dozvoljeni
WMHPHQL IDNWRU MH ]DSUDYR SRGDWDN R PDNVLPDOQRP GR]YROMHQRP L]REOLþHQMX VLJQDOD NRML VPLMHPR GRYHVWL QD XOD]
LQVWUXPHQWDDGDSRJUHãNHEXGXXQXWDUGHILQLUDQLKJUDQLFD7MHPHQLIDNWRUYDåDQMHSRGDWDNMHUSRMDþDORGLJLWDOQRJ
PXOWLPHWUDXOD]LX]DVLüHQMHNRGPDNVLPDOQHDQHNRGHIHNWLYQHYULMHGQRVWLVLJQDOD8NROLNRVLJQDOLPDYHüLWMHPHQL
IDNWRURGGR]YROMHQRJWUHEDSULMHüLQDGUXJRSRMDþDORRGQRVQRQDVOMHGHüHYHüHPMHUQRSRGUXþMH
5$=/8ý,9267
5D]OXþLYRVWMHQDMPDQMDVSR]QDWOMLYDSURPMHQDYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHQDRGUHÿHQRPPMHUQRPRSVHJX8NROLNR
VHUD]OXþLYRVWQDYRGLXRGQRVXQDPMHUQLGRPHWWDGDJRYRULPRRUHODWLYQRMUD]OXþLYRVWL
5D]OXþLYRVWVHLVND]XMHQDYLãHQDþLQD
• Brojem dekadskih znamenaka na pokazniku

• 2PMHURPQDMPDQMH]QDþDMQHEURMNHLQDMYHüHEURMNHNRMXSRND]QLNPRåHSRND]DWL
• %URMHPELWDQDMþHãüH
Primjer
Broj bita Maksimalna pogreška =

1
⋅ 100%
2n
8
8 2 =256 0.39%
10
10 2 =1024 0.10%
12
12 2 =4096 0.024%
16
16 2 =65536 0.015%
24 -8
24 2 =16777216 6.0⋅10 %
Kod diJLWDOQLKPXOWLPHWDUDUD]OXþLYRVWVHQDMþHãüHLVND]XMHQDVOMHGHüLQDþLQ
1SU LPDPR SRND]QLN VD ò ]QDPHQNH 'DNOHPDNVLPDOQLEURMNRMLSRND]QLNPRåHSRND]DWLMH$NRPMHULPR

SULPMHULFHQDSRQQDPMHUQRPSRGUXþMX9WDGDMHUD]OXþLYRVW9DNDGDELPMHULOLQDSRQQDPMHUQRPSRGUXþMX
9UD]OXþLYRVWELELOD9
7RMHPDNVLPDOQLEURMNRMLSRND]QLNPRåHSRND]DWL
1DPMHUQRPSRGUXþMX9PDNVLPDOQDYULMHGQRVWQDSRQDNRMLLQVWUXPHQWPRåH
SRND]DWLMH9'DNOHPLQLPDOQLUD]PDNL]PHÿXGYLMHYULMHGQRVWLNRMHPRåH
pokazati je 0.1V ( 19,9 19,8 19,7….)
ecimalnih mjesta) digitalnog pokaznika taj je podatak

,DNR SURL]YRÿDþL UHGRYLWR QDYRGH EURM ]QDPHQDND G
nedovoljan i neprecizan da se na temelju njega procjeni nesigurnost mjerenja. Svaka znamenka u digitalnom
SRND]QLNXPRåHLPDWLUD]OLþLWLKYULMHGQRVWLRVLPSUYHVQDMYHüRPWHåLQRP7DVHR]QDþDYD
VDòLOLô]QDNò]QDþLGDNUDMQMHOLMHYRPMHVWRQDSRND]QLNXPRåHSRSULPLWLVDPRGYLMHYULMHGQRVWLLDôGD

PRåHSRSULPLWLUD]OLþLWHYULMHGQRVWL'DNOHQDMYHüLEURMNRMLVHPRåHSRND]DWLVDò]QDPHQNHMH
a sa 4¾ znamenke 39999. me• utim proizvo• aþL þHVWR QLVXGRVOMHGQLSDVDòR]QDþDYDMXGLJLWDOQLSRND]QLNNRML
PRåHPDNVLPDOQRSRND]DWLLOL=DWRNDNRELVHLVSUDYQRSURFLMHQLODQHVLJXUQRVWWUHEDXVSHFLILNDFLML
LQVWUXPHQWDSRWUDåLWLSRGDWDNRQDMYHüHPEURMXNRMLVHPRåHRþLWDWLQDSRND]QLNX
*5$1,ý1(32*5(â.(
3UHPDRSüRMQRUPL]DHOHNWULþNXLHOHNWURQLþNXPMHUQXRSUHPXJUDQLþQHVHSRJUHãNHPRJXLVND]DWLQDQDþLQD
a) *UDQLþQLP SRJUHãNDPD SUL UHIHUHQWQLP XYMHWLPD * LYDULMDFLMDPD9 ≤ G)]DQD]LYQRSRGUXþMH

uporabe
b) 8SRUDEQLPJUDQLþQLPSRJUHãNDPD]DQD]LYQRSRGUXþMHXSRUDEH
Iskazuje se intervalom pouzdanosti na 95%-tnoj razini vjerojatnosti
Razina pouzdanosti
2
G  G/ Procjena nesigurnosti na temelju
G / = ±2 ⋅ ∑i  3i  Pr = 95% u= XSRUDEQLKJUDQLþQLKSRJUHãDND
  2
Gi – JUDQLþQH SRJUHãNH SUL UHIHUHQWQLP XYMHWLPD L YDULMDFLMH SDUFLMDOQH GRGDWQH JUDQLþQH SRJUHãNH
X]URNRYDQHSRMHGLQLPXWMHFDMQLPYHOLþLQDPDLLLQVWUXPHQWRP
c) 6LJXUQLPJUDQLþQLPSRJUHãNDPD]DQD]LYQRSRGUXþMHXSRUDEH
Razina pouzdanosti
G*
G * = ± ∑ Gi Pr = 99% u= Procjena nesigurnosti na temelju
i 3 VLJXUQLKJUDQLþQLKSRJUHãDND
3UHPD QRUPL ,(& SURL]YRÿDþ MH REDYH]DQ QDYHVWL UHIHUHQWQH XYMHWH NRML ]QDþDMQR XWMHþX QD WRþQRVW
odnosno pogreške instrXPHQWD8WMHFDMQHYHOLþLQHPRJXELWL
• .OLPDWVNHYHOLþLQHWHPSHUDWXUDYODåQRVW]DJULMDYDQMHSRYUãLQHLQVWUXPHQWDVXQþHYLP
zrakama, vjetar, magla, voda(kondenzacija))
• 0HKDQLþNHYHOLþLQHSRORåDMLQVWUXPHQWDYLEUDFLMHPHKDQLþNLãRN
• 9HOLþLQHQDSDMDQMD (IUHNYHQFLMDL]REOLþHQMHVLQXVQRJVLJQDODVPHWQMHYDORYLWRVW
istosmjernog izvora)
• 6WUDQDSROMDL]UDþHQMDHOHNWULþQDPDJQHWVNDHOHNWURPDJQHWVNDLRQL]LUDMXüD
]UDþHQMD
2E]LURPQDWHXWMHFDMQHYHOLþLQHSURL]YRÿDþLJUXSLUDMXGLJLWDOQHLQVWUXPHQWHXWU i grupe:
87-(&$-1$9(/,ý,1$ GRUPA 1 GRUPA 2 GRUPA 3

0 0 0 0 0 0
Temperatura uporabe +5 C do +40 C -10 C do +55 C -25 C do +70 C
0 0 0 0 0 0
Temperatura transporta -40 C do +70 C -40 C do +70 C -40 C do +70 C
i skladištenja
20% do 80% bez 10% do 90% uz 5% do 95% uz

5HODWLYQDYODåQRVW kondenzacije kondenzaciju kondenzaciju
70kPa do 106 kPa do 53kPa do 106 kPa do 53kPa do 106 kPa do

Tlak 2200m nadmorske visine 4300m nadmorske visine 4300m nadmorske visine
Brzina vjetra 0m/s do 0.5m/s 0m/s do 0.5m/s 0m/s do 0.5m/s

%H]L]UDYQRJ]UDþHQMD %H]L]UDYQRJ]UDþHQMD Kombinirano zagrijavanje
6XQþHYR]UDþHQMH sunca sunca suncem i okolinom do
0
70 C
Za uporabu u zatvorenim Za uporabu u srednje Za uporabu na
prostorima (laboratorijima) teškim uvjetima otvorenom prostoru
QDMWHåL uvjeti)
11. PERIOD UMJERAVANJA
3HULRGXPMHUDYDQMDMHSHULRG]DNRMLYULMHGHJUDQLþQHSRJUHãNHDPRåHELWLVDWDGDQDJRGLQD
.UDüLSHULRG PDQMHSRJUHãNH .
,]VYLKQDYHGHQLK]QDþDMNL]DNOMXþXMHPRGDGLJLWDOQLLQVWUXPHQWLPRJX
• Mjeriti frekvenciju
• Mjeriti amplitudu
• Mjeriti omjere dvaju signala
• Ispitivati ispravnost dioda i tranzistora
• ,PDMXPRJXüQRVWSDPüHQMD]DGQMHL]PMHUHQHYULMHGQRVWLLOL]DGQMLK1L]PMHUHQLK
vrijednosti
• 1HNLLPDMXVXþHOMH]DNRPXQLNDFLMXVDUDþXQDORP1MLKQD]LYDPR SISTEMSKI
08/7,0(75,7DNDYQDþLQNRPXQLFLUDQMDSUXåDPRJXüQRVWXSUDYOMDQMD
LQVWUXPHQWRPSUHNRUDþXQDODNDRLDXWRPDWL]DFLMXPMHUHQMD.RPXQLNDFLMVNR
VXþHOMHPRåHELWLVHULMVNR56LOLSDUDOHOQR*3,%
• Digitalni su instrumenti jednostavniji za rukovanje u odnosu na

HOHNWURPHKDQLþNHDOLVXPDQMHSUHJOHGQLMHUVHQDGLJLWDOQRPSRND]QLNXQHPRåH
SUDWLWLSULPMHULFHWUHQGSURPMHQHPMHUHQHYHOLþLQH
15. KOMPENZATORI I MJERNI MOSTOVI
0MHUHQMDNRPSHQ]DWRULPDLPMHUQLPPRVWRYLPDWHPHOMHVHQDXVSRUHÿLYDQMXQHSR]QDWHYHOLþLQHVDSR]QDWRP=D
WDNYD MHPMHUHQMDSRWUHEDQQXOLQGLNDWRUVDQXORPQDVUHGLQLVNDOHNRMLPVHXWYUÿXMHQHSRVWRMDQMHVWUXMH1DMþHãüH
VH NDR QXOLQGLNDWRUL XSRWUHEOMDYDMX JDOYDQRPHWUL WR VX YUOR RVMHWOMLYL HOHNWURPHKDQLþNL LQVWUXPHQWL a mogu se
NRULVWLWLLHOHNWURQLþNLLQVWUXPHQWL
5D]OLNXMHPRNRPSHQ]DWRUHLPMHUQHPRVWRYH]DLVWRVPMHUQHLL]PMHQLþQHVWUXMH Stoga i nulindikatori moraju biti

LVWRVPMHUQLLOLL]PMHQLþQLRYLVQRRYUVWLVWUXMH
Kod mjerenja kompenzatorima i mjernim mostRYLPD SRVWLåX VH YHüH WRþQRVWL QHJR NRG ELOR NRMHJ DQDORJQRJ
instrumenta.
15.1. KOMPENZATORI
.RPSHQ]DWRULPDVHPMHUHQHSR]QDWLQDSRQLLWRWDNRGDLKVHXVSRUHÿXMHVDSR]QDWLPSDGRPQDSRQDDVYHVHWR
UDGLSRPRüXNOL]QLNDWRMHW]Y327(1&,20(7$56. I POSTUPAK.)
Izgled kompenzatora za istosmjerne struje:
I P ≈ 1mA
RP Kliznik
R1 Sklopka S
R N
UB R2 1 2 Nepoznati napon
UE UX
KOMPENZATOR
3RPRüQLNUXJ za napajanje
Mjerenje nepoznatog napona sastoji se iz 2 koraka:
1. Podešavamo promjenjivi otpornik RP tako da struja I P EXGHSULEOLåQRP$6NORSND6SUHEDþHQDMHX

SRORåDM 6DGD SRPLþHPR NOL]QLN RWSRUQLN 5 VYH GRN QXOLQGLNDWRU QH SRNDåH QXOX 2þLWDPR
vrijednost na klizniku. To je vrijednost R1.
9ULMHGLVOMHGHüDMHGQDNRVW U E = I P ⋅ R1
2. 3UHEDFXMHPRSUHNORSNXXSRORåDM3RPLþHPRNOL]QLNRWSRUQLN5VYHGRNQXOLQGLNDWRUQHSRNDåH

QXOX2þLWDPRQDNOL]QLNX7R je vrijednost R2.
9ULMHGLVOMHGHüDMHGQDNRVW U X = I P ⋅ R2
UE
.RQDþQR SUYX MHGQDNRVW MHGQDNRVW U E = I P ⋅ R1 preoblikujemo u IP = te to uvrstimo u drugu
R1
jednakost U X = I P ⋅ R2 .
UE R
TaGDGRELYDPRVOMHGHüXMHGQDNRVW U X = ⋅ R2 = 2 ⋅ U E L]NRMHL]UDþXQDYDPRYULMHGQRVWQHSR]QDWRJQDSRQD
R1 R1
7RþQRVW PMHUHQMD RYRP PHWRGRP RYLVL VDPR R WRþQRVWL HWDORQD QDSRQD 8E L WRþQRVWL NOL]QLND RWSRUQLND 5
Prednost je ove metode što kroz nepoznatiL]YRUQHWHþHVWUXMDSDEH]RE]LUDQDQMHJRYXQXWDUQMLRWSRUPLPMHULPR
VDPRHOHNWURPRWRUQXVLOXãWRQLMHPRJXüHL]YHVWLQLWLMHGQLPDQDORJQLPLOLGLJLWDOQLPLQVWUXPHQWRP
Zbog svega toga nesigurnost je ove metode zanemarivo mala.
15.2. MJERNI MOSTOVI

0MHUQLP PRVWRYLPD PMHUL VH L]QRV QHSR]QDWRJ RWSRUD LOL LPSHGDQFLMH SRPRüX SR]QDWLK RWSRUD LOL LPSHGDQFLMD L
SRPRüXLVWRVPMHUQLKLOLL]PMHQLþQLKQXOLQGLNDWRUD
0MHUQLPRVWRYLPRJXELWLLVWRVPMHUQLLOLL]PMHQLþQL,VWRVPMHUQLPPRVWRYLPDPMHULPRVDPRL znose djelatnih otpora i

NRULVWLPRLVWRVPMHUQHQXOLQGLNDWRUH,]PMHQLþQLPPRVWRYLPDPMHULPRLPSHGDQFLMXãWR]QDþLGDXQMHJRYLPJUDQDPD
RVLPRWSRUDPRJXELWLLVYLWFLLNRQGHQ]DWRULLNRULVWLPRL]PMHQLþQHQXOLQGLNDWRUH
1. ISTOSMJERNI MJERNI MOSTOVI
1DþHOR UDGD LVWRVPMHUQRJ PMHUQRJ PRVWD YLGMHW üHPR QD SULPMHUX :KHDWVWRQRYRJ PRVWD 1MLPH VH PRJX PMHULWL
otpori od 0.1Ω do 10MΩ 1DSDMD VH LVWRVPMHUQLP L]YRURP L VDVWRML VH L] þHWLUL JUDQH 8 GYLMH JUDQH QDOD]H VH
otpornici poznatog nepromjenjivog iznosaXWUHüRMJUDQLQDOD]LVHSURPMHQMLYLRWSRUQLNGRNVHXþHWYUWRMJUDQLQDOD]L
RWSRUQLNQHSR]QDWRJL]QRVDþLMXYULMHGQRVWåHOLPRL]PMHULWL
B
I2 0RVWGRYRGLPRXUDYQRWHåX
Otpornik nepoznatog iznosa
promjenom iznosa otpornika R2
R1 R2
I5
I1
N
A C
I3
R3 R4
I4
D
RO UO
'DELPRVWELRXUDYQRWHåLQXOLQGLNDWRUPRUDSRND]LYDWLQXOXRGQRVQRVWUXMD I 5 =0, napon UCD =0.

8YMHWLUDYQRWHåH I1 ⋅ R1 = I3 ⋅ R3
I 2 ⋅ R2 = I 4 ⋅ R4
I1 = I 3
R1 R3
=
R2 R4
Æ R1 =
R2 ⋅ R3
R4
I2 = I4
,]QRV QDSRQD EDWHULMH QH XWMHþH QD PMHUHQMH 7UHED YRGLWL UDþXQD QDSRQ QH EXGH QL SUHYHOLN MHU VH WDGD RWSRUQLFL
SUHJULMDYDMXDQLSUHPDOHQMHUWDGDüHVWUXMDELWLSUHPDOHQDSDMXQXOLQGLNDWRUQHüHPRüLUHJLVWULUDWL
Kao QXOLQGLNDWRU NRG LVWRVPMHUQLK PRVWRYD NRULVWL VH QDMþHãüH JDOYDQRPHWDU DOL PRJX VH NRULVWLWL L GLJLWDOQL
LQVWUXPHQWL =D SRJRQVND PMHUHQMD NRULVWL VH :KHDWVWRQRY PRVW V SRPLþQRP NOL]QRP åLFRP NRML LPD JUDQLþQH
SRJUHãNHRGGR=DWRþQLMDPMHUHQMDXODERUDWRULMLPDNDRSURPMHQMLYLRWSRUQLNNRULVWLVHRWSRUQLþNDGHNDGD
NRMRPVHSRVWLåHWRþQRVWRG
,=0-(1,ý1,0-(51,026729,
,]PMHQLþQLPRVWQDSDMDVHL]PMHQLþQLPL]YRURPLVDVWRMLVHL]þHWLULJUDQHNDRLLVWRVPMHUQL5D]OLND je u tome što su

XJUDQDPDLVYLWFLLNRQGHQ]DWRULDQHVDPRRWSRUQLFLãWRMHELRVOXþDMNRGLVWRVPMHUQLK
Z1 Z2
Z3 Z4
G
~
Z1 ⋅ Z 4 = Z 2 ⋅ Z 3
(R1 + jX 1 )(R4 + jX 4 ) = (R2 + jX 2 )(R3 + jX 3 )
R1R4 − X 1 X 4 + j (R1 X 4 + R4 X 1 ) = R2 R3 − X 2 X 3 + j (R3 X 2 + R2 X 3 )
R1R4 − X 1 X 4 = R2 R3 − X 2 X 3
R1 X 4 + R4 X 1 = R3 X 2 + R2 X 3
Z 1 ⋅ Z 4 ⋅ e j (ϕ1 +ϕ 4 ) = Z 2 ⋅ Z 3 ⋅ e j (ϕ 2 +ϕ 3 )
Z1 ⋅ Z 4 = Z 2 ⋅ Z 3
ϕ1 + ϕ 4 = ϕ 2 + ϕ 3
ωL
Faktor dobrote: Q =
R
Faktor gubitaka: D = tan δ = RωC

Kod mjernih mostova pojavljuju se dva problema:
1. MOST (NULINDIKATOR) NEDOVOLJNO OSJETLJIV
Kada mijenjamo promjenjivi otpornik R2 na mostu, a kazaljka galvanometra ne trza, most je nedovoljno osjetljiv.
5MHãHQMHSUREOHPDMHVOMHGHüH
SLIKA 1
0
-1 +1 α / pod
R2L
+1
R2mjereno
R2L
SLIKA 2 R2D
R2/Ω
0
-1 +1 -1
R2D
Prvo mijenjamo iznos promjenjivog otpornika R2 VYHGRNND]DOMNDJDOYDQRPHWUDQH]DX]PHSRORåDM–1 (SLIKA 1).

2þLWDPRYULMHGQRVWRWSRUQLND52 i nju sada oznaþDYDPRVD52L. Zatim opet mijenjamo iznos otpornika R2 sve dok
ND]DOMNDJDOYDQRPHWUDQHSRNDåH6/,.$2þLWDPRYULMHGQRVWRWSRUQLND52 LWXYULMHGQRVWR]QDþDYDPRVD52D.
Vrijednost nepoznatog otpornika R2mjereno L]UDþXQDYDPRSUHPDL]UD]X
R2 D + R2 L
R2 mjereno =
2
R2mjereno je najbolja procjena vrijednosti nepoznatog otpornika ako je most nedovoljno osjetljiv.
Nesigurnost procjene iznosi:
R2 D − R2 L
u=
2 3
2. MOST (NULINDIKATOR) PREOSJETLJIV
Kada se kao promjenjivi otpornik koriVLRWSRUQLþNDGHNDGDQDNRMRMQLWLQDMPDQMLPSURPMHQDPDRWSRUDQHPRåHPR

SRVWLüLQXOXQDJDOYDQRPHWUXYHüQHNHYULMHGQRVWLYUOREOLVNHQXOLPRVWMHSUHRVMHWOMLY
5MHãHQMHSUREOHPDMHVOMHGHüH
SLIKA 1
0
α / pod -1 +1
α2
Rmjereno
/
R2 = R1 + ∆Rmin
/
R1
R2/Ω SLIKA 2
0
α1
∆Rmin
-1 +1
SLIKA 3
Prvo dekadu podešavamo tako da se kazaljka otklanja od – SD SUHPD ãWR MH EOLåH PRJXüH NUHQXYãL RG
QDMPDQMHJRWSRUDSDGRQDMYHüHJNRGNRMHJMHND]DOMNDMRãXYLMHNL]PHÿX-L6/,.$2þLWDPRRWSRUGHNDGH
]DWDMSRORåDMND]DOMNHLWRMH51 =DWLPRWSRUGHNDGHSRYHüDPR]DQDMPDQMLPRJXüLL]QRV∆Rmin), a kazaljka prelazi

/
/
QXOXL]DX]LPDSRORåDML]PHÿXL6/,.$2þLWDPRRWSRUGHNDGH]DWDMSRORåaj kazaljke i to je R2 = R1 +∆Rmin.
,]VOLþQRVWLWURNXWDVDVOLNHGRELYDPR
Rmj − R1/ ∆Rmin

=
α1 α1 + α 2
Rmjereno je najbolja procjena vrijednosti nepoznatog otpornika ako je most preosjetljiv, a iznosi:
α1
Rmjereno = R1/ + ⋅ ∆Rmin
α1 ⋅ α 2
16. MJERNI IZVORI

3RG PMHUQLP L]YRULPD SRGUD]XPLMHYDPR L]YRUH LVWRVPMHUQH LOL L]PMHQLþQH VWUXMH 0MHUQL L]YRUL NRULVWH VH ]D
QDSDMDQMHPMHUQLKNUXJRYDLOL]DGRELYDQMHSRPRüQLKQDSRQDLVWUXMDXPMHUHQMX1DSRQVNLPMHUQLL]YRULPRJXELWL
napona od 1V (pa i manje) pa do reda MV, snage od mW pa do stotinjak MW, a frekvencijskog opsega od 0Hz do
10GHz.
2VQRYQLMH]DKWMHYQDPMHUQHL]YRUHVWDELOQRVWQDSRQDLOLVWUXMHDNRGL]PMHQLþQLKL]YRUDLVWDELOQRVWIUHNYHQFLMH8]
WRYUORþHVWR]DKWMHYDVHGDPMHUQLL]YRULLPDMXPRJXüQRVWNRQWLQXLUDQRJSRGHãDYDQMDQDSRQD
.RGLVWRVPMHUQLKQDSRQVNLKL]YRUDNRGNRMLKVHQDSRQLVWRVPMHUQLGRELYDLVSUDYOMDQMHPL]PMHQLþQRJ]DKWMHYDVHL
što manja valovitost.
.RGL]PMHQLþQLKL]YRUD]DKWMHYDVHLPRJXüQRVWPLMHQMDQMDIUHNYHQFLMH
PoseEQRPMHVWRSULSDGDLVWRVPMHUQLPQDSRQVNLPL]YRULPDþLMLMHQDSRQSR]QDWVYHOLNRPWRþQRãüXLYUHPHQVNLMH
nepromjenjiv. To su etaloni napona.
ETALON ISTOSMJERNOG NAPONA
-
1HNDGDVHNDRHWDORQLVWRVPMHUQRJQDSRQDLVNOMXþLYRNRULVWLR:(6721 RYHWDORQVNLþODQDN7RMHNHPLMVNLL]YRUþLML
napon iznosi 1.018650V ± 30µV i to uz uvjet da je temperatura 20 &LGDMHQHRSWHUHüHQ8QXWDUQMLMHRWSRURYRJ

0
þODQNDL]X]HWQRYHOLNΩ do 1000Ω VWRJDLPDODVWUXMDNRMDSURWMHþHQMLPHX]URNXMHSULPMHWDQSDGQDSona.
1DSRQ þODQND PLMHQMD VH SURPMHQRP WHPSHUDWXUH L WR ⋅10 V/K odnosno 40µ9. 6WRJD VH þODQFL þXYDMX X
-5
termostatima kako bi se osigurala konstantna temperatura. Traju 10 do 15 godina kao etaloni vrlo slabo su otporni
QD SUHRSWHUHüHQMD 3ULPMHULFH RSWHUHWLPR OL þODQDN VWUXMRP RG P$ VDPR VHNXQGX WUHED PX GYD VDWD GD VH
oporavi, a napon se smanji za 2mV. Danas se WESTON-RYHWDORQVNLþODQDNULMHWNRNRULVWL
8GDQDãQMHYULMHPHSUHYODGDYDXSRWUHEDHWDORQDQDSRQDVD]HQHURYRPGLRGRPSROXYRGLþNLHWDORQ napona).
=HQHURYDGLRGDMHSROXYRGLþNDGLRGDVDNDUDNWHULVWLNRPNDRQDVOLFL
Za veliku promjenu ulaznog napona

zenerov se napon mijenja vrlo malo.
I/ A
∆UZ
Uul2 Uul1 UZ0

U/V
1 Radni pravci
Simbol zenerove diode:

/
1
2
I Z1
∆I Z
/
2 IZ2
5DGQR MH SRGUXþMH ]HQHURYH G iode u nepropusnom smjeru. Zenerov napon je vremenski vrlo stabilan, i iznodi
RELþQRRG9SDGR9
=DQDSRQ]HQHURYHGLRGHELWQDMHVWUPLQDNDUDNWHULVWLNHX]HQHURYRPQHSURSXVQRPSRGUXþMXRGQRVQRGLQDPLþNL
otpor RZGLRGHNRMLRYLVQRRGLRGLLYHOLþLQLVWUXMHPRåHL]QRVLWLRGGRΩ.
∆U Z
RZ =
∆I Z
6WDELOL]DFLMDVHSRVWLåHQDVOMHGHüLQDþLQ
R
+ +
Uul Uizl
- -
Dakle promjenom ulaznog napona izlazni se napon ne mijenja tj. stabilan je.
ZenerRYXGLRGXPRåHPRQDGRPMHVWLWLLVWRVPMHUQLPL]YRURPLRWSRUQLNRP
UZO RZ
Stabilizacija izlaznog napona definirana je preko faktora stabilnosti S.
dU ul dU izl
S= :
U ul U izl
Ako se ulazni napon promjeni za 10% izlazni se promjeni za 0.1%. Promjena izlaznog napona vrlo malo ovisi o
-6
temperaturi odnosno manja je od 10 V/K.
Ostali izvori istosmjerne struje
1. 6XKLJDOYDQVNLþODQFL
8JUDÿXMX VH X SULMHQRVQH LQVWUXPHQWH L LPDMX YHOLN XQXWUDãQML RWSRU RG Ω do 20Ω ovisno o izvedbi i
VWDURVWLþODQND7LMHNRPSUDåQMHQMDþODQNDUDVWHQMHJRYXQXWUDãQMLRWSRUDSDGDQDSRQQDVWH]DOMNDPD
2. Akumulatori
$NXPXODWRULVXSULNODGQLML]DSUHFL]QDPMHUHQMDLVWDELOQLMLRGVXKLKþODQDND,PDMXPDOLXQXWUDãQMLRWSRURG
10 do 100mΩDQMLPDVHSRVWLåXQDSRQLLVWUXMHRGQHkoliko stotina volta/ampera.

5D]OLNXMHPRRORYQHþHOLþQHNDGPLMHYHLVUHEUQHDNXPXODWRUH
3. 3ROXYRGLþNLLVSUDYOMDþL
3ROXYRGLþNL LVSUDYOMDþL LVSUDYOMDMX L]PMHQLþQL QDSRQ X LVWRVPMHUQL .RG QMLK ELWDQ MH SRGDWDN YDORYLWRVW
U AC
r= koja treba biti što manja, a smanjuje se dodavanjem RC ili LC filtera. Imaju mali unutrašnji otpor
U DC
SD VWUXMD RSWHUHüHQMD PDOR XWMHþH QD L]QRV QDSRQD QD VWH]DOMNDPD 1DSRQ GRELYHQ SROXYRGLþNLP
LVSUDYOMDþLPDVWDELOL]LUDVHSRVHEQLPHOHNWURQLþNLPVNORSRYLPD
4. Izvori i]PMHQLþQHVWUXMH
7RMHHOHNWULþQDPUHåDVLQXVQLYDOQLREOLNIUHNYHQFLMH+]1DSRQVHSRGHãDYDUHJXODFLMVNLPRELþQLPL
zakretnim) transformatorima.
5. (OHNWURQLþNLL]YRUL
a) Generator funkcije
7R MH ]DSUDYR RVFLODWRU NRG NRMHJ PRåHPR ELUDWL YDOQL REOLN izlaznog napona i frekvenciju (od
50µHz do 10MHz)
Valni oblici mogu biti: sinusni, pravokutni, pilasti.
b) Signalni generatori
7RVXVLQXVQLJHQHUDWRULVPRJXüQRãüXDPSOLWXGQHIUHNYHQFLMVNHLID]QHPRGXODFLMH
c) Generatori impulsa
To su generatori naponskihLPSXOVDUD]OLþLWLKDPSOLWXGDWUDMDQMDLSUHG]QDND
d) Kalibratori
7RVXRVFLODWRULNRMLGDMXQDSRQWRþQRSR]QDWHIUHNYHQFLMHI +]GR0+]LDPSOLWXGH6OXåH]D
XPMHUDYDQMHLNDOLEULUDQMHLQVWUXPHQDWD7RþQRVWLPMH
0-(5(1-$87(+1,ý.,06867$9,0$
SustavMHWYRUHYLQDNRMDXGDQRMRNROLQLGMHOXMHVDPRVWDOQRVDRGUHÿHQRPVYUKRP
8/$=1(9(/,ý,1(
,=/$=1(9(/,ý,1(
SUSTAV
6XVWDYPRåHELWL
• Prirodan
• 7HKQLþNLSURL]YRGQLSURFHVHOHNWURSULYUHGD
• Društveni
• Mješoviti
MjereQMDXWHKQLþNLPVXVWDYLPDVOXåH]DQDG]RUVXVWDYDXSUDYOMDQMHLGLMDJQRVWLNX
3RVWRMHGYDQDþLQDXSUDYOMDQMDSURFHVRP
0(72'$27925(1(3(7/-(58ý12
ULAZNA PROCES IZLAZNA

V(/,ý,1$ 9(/,ý,1$
MJERNI
PRETVORNIK
IZVRŠNI
85( $-,
POKAZNIK
ý29-(. ýRYMHN MH WDM NRML ]DWYDUD SHWOMX

XSUDYOMDMXüL L]YUãQLP XUHÿDMHP NRML
]DWLPGMHOXMHQDXOD]QHYHOLþLQH
1. METODA ZATVORENE PETLJE (AUTOMATSKI)
ULAZNA IZLAZNA
PROCES
9(/,ý,1$ 9(/,ý,1$
MJERNI
PRETVORNIK
IZVRŠNI
85( $-,
-HGLQLFD ]D YRÿHQMH XVSRUHÿXMH

JEDINICA ZA signal na izlazu pretvornika sa
92 (1-( FLOMQRP YHOLþLQRP L QD WHPHOMX WRJD
GDMHXSXWXL]YUãQRPXUHÿDMX
Daljinsko mjerenje –PMHUQLVLJQDOSUHQRVLVHåLFDPD

Telemetrijsko mjerenje –PMHUQLVLJQDOSUHQRVLVHEHåLþQR
6YHPMHUQHVLJQDOHSRWUHEQRMHGRYHVWLXMHGDQFHQWUDOQLXUHÿDM(OHNWULþNLPMHUQLVLJQDOLSULNODGQLMLVX]D prijenos na
GDOMLQX RG PHKDQLþNLK SQHXPDWVNLK L KLGUDXOLþNLK 6WRJD VH VYH QHHOHNWULþQH PMHUQH YHOLþLQH SUHWYDUDMX SRPRüX
PMHUQLKSUHWYRUQLNDXHOHNWULþNH
Primjerice temperatura se pretvara u napon.
0MHUHQDYHOLþLQD ϑ POKAZNIK
PRILAGODNIK
U (PRIJEMNIK)
3ULODJRGQLN PRåH
3RND]QLN PRåH ELWL
ELWL SRMDþDOR
GMHOLOR LVSUDYOMDþ
mjerni instrument,
UDþXQDOR ODPSLFH
A/D pretvornik
za signalizaciju…
(OHNWULþNL PMHUQL VLJQDO SUHQRVL VH RG SUHWYRUQLND GR SRND]QLND YRGLþLPD D PRåH L EHåLþQR HOHNWURPDJQHWVNLP
valovima ili svjetlovodima.
35,-(126(/(.75,ý.,+0-(51,+6,*1$/$
(OHNWULþNLPMHUQLVLJQDOLPRJXVHSUHQRVLWL
• Analogno
• Digitalno
1. ANALOGNO
AnalogQLVLJQDOLPRJXVHSUHQRVLWLLVWRVPMHUQLPL]PMHQLþQLPLLPSXOVQLPQDSRQLPDLVWUXMDPD
a) Prijenos analognog signala istosmjernom strujom
,VWRVPMHUQRPVWUXMRPPRJXVHSUHQRVLWLVLJQDOLQDXGDOMHQRVWLGRQHNROLNRNLORPHWDUD3ULMHQHJR]DSRþQH
prijenos sYH VH QHHOHNWULþQH YHOLþLQH PRUDMX SUHWYRULWL X L LVWRVPMHUQX VWUXMX 6WUXMD QH RYLVL R WHUHWX
SULNOMXþHQRPQDL]YRUVLJQDODDWHUHWPRåHELWLRGGRΩ.
6WUXMDNRMDGROD]LXSULMHPQLNQRUPL]LUDQDMHLQDMþHãüHL]QRVLRGGRP$LOLRGGRP$GRk je napon
od 0 do 10V.
.DNR QH ELVPR RYLVLOL R VDPR MHGQRP SURL]YRÿDþX PMHUQD RSUHPD VH XQLILFLUD QD UDQLMH QDYHGHQH
vrijednosti napona i struja.
9H]DXOD]QHLL]OD]QHYHOLþLQH]DVWUXMHRGGRP$
I / mA
20
16
Kod ovakve veze struje i signala koji se prenosi problem je u
12 tome što kada je struja jednaka nuli ne znamo da li je to
8 VWRJDãWRMHGRãORGRIL]LþNRJSUHNLGDXPMHUQRMSHWOMLLOLVWRJD
4 što je vrijednost signala nula.

0
1 2 3 4 Signal
9H]DXOD]QHLL]OD]QHYHOLþLQH]DVWUXMHRGGRP$
I / mA
20
16 =D UD]OLþLWH YULMHGQRVWL VWUXMH VLJQDO LPD UD]OLþLWH YULMHGQRVWL
12
Kada je signal nula na izlazu je struja 4mA, a ne nula.
3UHGQRVW MH RYDNYRJ QDþLQD SULMHQRVD X WRPH ãWR PRåHPR
8
razlikovaWLVWDQMHNDGDLPDPRIL]LþNLSUHNLGXPMHUQRMSHWOMLRG
4
stanja kada je vrijednost signala jednaka nuli.
0
1 2 3 4 Signal
b) Prijenos DQDORJQRJVLJQDODL]PMHQLþQRPVWUXMRP
,]PMHQLþQRP VWUXMRP VLJQDO VH PRåH SUHQRVLWL QD PDQMH XGDOMHQRVWL GR P SULPMHULFH NRG VHNXQGDUD
strujnog ili naponskog tranVIRUPDWRUD =D SULMHQRV QD YHOLNH XGDOMHQRVWL NRULVWL VH EHåLþQD UDGLR YH]D SUL
þHPX VH UDEL QDMþHãüH IUHNYHQFLMVND PRGXODFLMD MHU MH QDMPDQMH RVMHWOMLYD QD VPHWQMH D L DPSOLWXGQD L
ID]QD3ULIUHNYHQFLMVNRMPRGXODFLMLLPMHUHQDYHOLþLQDPLMHQMDIUHNYHQ ciju.
c) Prijenos analognog signala impulsnim nizom
.RG 3ULMHQRVD DQDORJQRJ VLJQDOD LPSXOVQLP QL]RP PMHUHQD VH YHOLþLQD SUHWYDUD X QL] LPSXOVD NRMLPD VH
mijenja trajanje, fazni pomak, frekvencija ili amplituda. Amplituda opada prijenosom na velike udaljenosti i
zato se ona koristi za prijenos samo na male udaljenosti.
T
Ovo je PDM. Mijenjamo trajanje
(širinu) impulsa (tX).
tX1 tX2 tX =k⋅x
t
Ovo je širinska modulacija (PFM)

T1 T2 odnosno modulacija trajanja impulsa.
1
= f = k⋅x
T
Frekvencija se mijenja razmjerno
t PMHUHQRMYHOLþLQL71,T2…)
T
Ovo je impulsno fazna modulacija
tX (PPM). Koristi se za velike udaljenosti
jer je amplituda nebitna.
tX =k⋅x
t tX –SURSRUFLRQDOQRPMHUHQRMYHOLþLQL
2. DIGITALNO (IMPULSNO KODNA MODULACIJA)
'LJLWDOQL SULMHQRV PRåH ELWL VHULMVNL LOL SDUDOHODQ 1MLPH VH VLJQDOL SUHQRVH L]PHÿX UDþXQDOD D RQGD L L]PHÿX
VDVWDYQLKGLMHORYDUDþXQDOD
a) Serijski
6HULMVNL SULMHQRV MH SULMHQRV X YUHPHQVNRM GRPHQL ,PSXOVL VH SUHQRVH VDPR MHGQLP YRGLþHP 2Q MH
jeftiniji od paralelnog, ali je zato sporiji.
A B
b) Paralelni prijenos
6YL ELWRYL GLJLWDOQH ULMHþL SUHQRVH VH LVWRYUHPHQR .ROLNR VH ELWD SUHQRVL WROLNR åLFD PRUD ELWL 7R MH
prijenos u prostornoj domeni.
'LJLWDOQDULMHþ
A B
=DSULMHQRVXQXWDUUDþXQDODRVLPORNDOQLKNRULVWHVHLQRUPL]LUDQHVDELUQLFH
• ISA (16 bitna)

• VME (32 bitna)
• 3&,ELWQDVPRJXüQRãüXSURãLUHQMDQDELWD
=DSULMHQRVGLJLWDOQLKVLJQDODL]PHÿXPMHUQLKVXVWDYDLUDþXQDODQDMþHãüHVHXSRWUHEOMDYDMX
• RS 232 (serijski, maksimalna brzina 19.2Kb/s

• GPIB (normiziran normom IEEE 488)
• VXI
• PXI
6YUKDMHQRUPL]DFLMHSULMHQRVDVLJQDODSRVWL]DQMHVSRMLYRVWLXUHÿDMDUD]OLþLWLKSURL]YRÿDþDNRPSDWLELOQRVW
Serijski RS 232 prijenos izgleda ovako:
# ∩ ∩ #
PC MODEM MODEM PC
7(/()216.$05(ä$
RS 232 RS 232
3ULMHQRVVHXELWLYUãLSRPRüXDQDORJQRJVLJQDOD
∩ - analogni signal
# - digitalni signal
Danas se RS 232 korLVWL]DSRYH]LYDQMHUDþXQDODVXUHÿDMHPQDXGDOMHQRVWLGRPHWDUD

=DYHüHXGDOMHQRVWLGRPHWDUDNRULVWHVH
• RS 422 – do 100Kb/s, otporniji na vanjske smetnje
• RS 485 – GR .EV RWSRUDQ QD VPHWQMH RPRJXüXMHSULNOMXþLYDQMHYLãHXUHÿDMDQDMHGan ulaz

MHUNRULVWLDGUHVLUDQMHXUHÿDMD
• GPIB –QDMþHãüHNRULãWHQPMHUHQMLPDXSUDYOMDQLPUDþXQDORPEU]LQDGR.E\WDVSDUDOHOQRVH
SUHQRVLELWQDGLJLWDOQDULMHþ
18. MJERNI PRETVORNICI
0MHUQLSUHWYRUQLFLSUHWYDUDMXQHHOHNWULþQHYHOLþLQHXHOHNWULþQHDPRJXVHSRGLMHOLWLQDDNWLYQHLSDVLYQH
1. AKTIVNI
$NWLYQLPMHUQLSUHWYRUQLFLL]UDYQRSUHWYDUDMXQHHOHNWULþQHYHOLþLQHXQDSRQ
1DþHORUDGD
• Na temelju elektromegnetske indukcijePHKDQLþNDVHHQHUJLMDSUHWYDUDXHOHNWULþQX

• Na temelju piezo –HOHNWULþQRJGMHORYDQMDPHKDQLþNDVHHQHUJLMDSUHWYDUDXHOHNWULþQLQDERM
• Na temelju WHUPRHOHNWULþQRJGMHORYDQMD toplinska se energija pretvara u napon
• Na temelju IRWRHOHNWULþQRJGMHORYDQMD svjetlosna se energija pretvara u napon
2. PASIVNI
Pasivni mjeUQL SUHWYRUQLFL SUHWYDUDMX QHHOHNWULþQH YHOLþLQH X SURPMHQH HOHNWULþQLK YHOLþLQD RWSRUD NDSDFLWHWD
LQGXNWLYLWHWD=DPMHUHQMHWLKSURPMHQDSRWUHEDQMHSRPRüQLL]YRUL]DWRRYHSUHWYRUQLNHQD]LYDPRSDVLYQLP
0MHUQHSUHWYRUQLNHQDMþHãüHJUXSLUDPRVRE]LURPQDYUVWXYHOLþLQHNRMXPMHUHSDWDNRPRåHPRUD]OLNRYDWL
• mjerne pretvornike pomaka

• mjerne pretvornike sile
• mjerne pretvornike temperature
18.1. MJERNI PRETVORNICI POMAKA
0MHUQLPSUHWYRUQLFLPDSRPDNDPRåHPRPMHULWLSULMHÿHQLSXWUD]LQXWHNXüL ne, hrapavost površine, vibracije, silu,

tlak…
1. 2WSRUQLþNLSUHWYRUQLFLSRPDNDVNOL]QLNRP
1DWLMHORNHUDPLþNRJFLOLQGUDQDPRWDQDMHåLFDSRNRMRMNOL]LNOL]QLN
a) Izvedba s pravocrtnim pomakom
Sponka Izolator
Kliznik
1DRYDMQDþLQSUDYRFUWQLVHSRPDNSUHWYDUDX
∆l promjenu otpora.
∆R = k ⋅ ∆l
äLFD
7LMHORNHUDPLþNRJFLOLQGUD
∆R
b) Izvedba s kutnim pomakom
TijelRNHUDPLþNRJFLOLQGUD
1DRYDMQDþLQNXWQLVHSRPDNSUHWYDUDX
äLFD ∆α promjenu otpora.
∆R = k ⋅ ∆α
Kliznik
∆R
Ovakvi se pretvornici primjenjuju primjerice u rezervoarima automobila za mjerenje razine goriva.
I1
I2
Instrument mjeri kvocijent struja kRMLRYLVLRSRGUXþMXNOL]QLND

I2
α =k⋅
I1
1DMþHãüHVHNRULVWLLQVWUXPHQWVSRPLþQLPPDJQHWRPLOLVSRPLþQLPPDJQHWRPLGYD
svitka i to zbog otpornosti na udarce.
2. Kapacitivni pretvornici pomaka

Pomakom jedne elektrode kondenzatora u odnosu na drugu dolazi do promjene kapaciteta, a ta se
SURPMHQDPMHULL]PMHQLþQLPPMHUQLPPRVWRP
a) ,]YHGEDVDSORþDVWLPHOHNWURGDPD
Jedna je elektroda fiksirana, a druga je

∆C SRPLþQD3URPMHQRPXGDOMHQRVWLL]PHÿX
SORþLFDPLMHQMDVHLNDSDFLWHW
∆X C ∆l A
= , C =ε ⋅
XC l l
∆l Ova je elektroda fiksirana
b) ,]YHGEDVDFLOLQGULþQLPHOHNWURGDPD
∆l Cilindri predstavljaju elektorde.

Jedan je cilindar fiksiran, a drugi
SRPLþDQ 3URPMHQRP SRYUãLQH L]PHÿX
cilindara mijenja se i kapacitet.
∆C = k ⋅ ∆l
∆C
3. Induktivni pretvornici pomaka
Kotva
Gretzov spoj, koristimo ga za
punovalno ispravljanje
- +
US1
G
~
+ - U∆Si
US2
∆l
Kada su naponi US1 i US2 jednaki instrument pokazXMHQXOXDNDGDVXUD]OLþLWLSRND]XMHQHNXYULMHGQRVW
U∆Si
∆l 0 ∆l
(pomak kotve prema gore) (pomak kotve prema dolje)
US1 Kada se kotva nalazi u sredini inducirani naponi US1 i

US2 VX MHGQDNL L PHÿXVREQR VH SRQLãWDYDMX SD
instrument pokazuje nulu.
US2
US1
.DGD VH NRWYD QDOD]L X SRORåDMX YLãH prema gore
inducirani naponi US1 i US2 VX UD]OLþLWL SD LQVWUXPHQW
pokazuje pozitivan napon.
t
US2
18.2. MJERNI PRETVORNICI SILE
0MHUQL SUHWYRUQLFL VLOH VDVWRMH VH RG HODVWLþQRJ WLMHOD QD NRMH GMHOXM e sila i od osjetnika koji mjeri deformacije
HODVWLþQRJWLMHOD0MHUQLSUHWYRUQLFLVLOHNRULVWHVHXHOHNWURQLþNLPYDJDPD
Tijelo je na jednom kraju fiksirano, a na drugom kraju na njega djelujemo silom.
Tu je tijelo fiksirano
σ
∆l
NAPREZANJE
ε=
l
σ = F ⋅ A = E ⋅ε
ISTEZANJE ε
F
Na dijagramu vidLPR GD VH GMHORYDQMHP VLOH SRYHüDYD QDSUH]DQMH D WLMHOR VH LVWHåH 1DV ]DQLPD OLQHDUQL GLR
NDUDNWHULVWLNH X NRMHP WLMHOR LPD HODVWLþQD VYRMVWYD RGQRVQR QDNRQ ãWR VLOD SUHVWDQH GMHORYDWL WLMHOR VH YUDüD X
SUYRELWQLSRORåDM
z Kod ovakvog djelovanja sile z

GROD]L GR YODþQRJ L WODþQRJ
F naprezanja
+
x σx
-
Deformacije se mjere osjetnicima koje nazivamo tenzomjeri UDVWH]QH PMHUQH WUDNH 7HQ]RPMHUL LPDMX åLFX RG
RWSRUQLþNRJPDWHULMDODNRMDMHSULOMHSOMHQDQDQHNXSORþLFXIROLMX
3ORþLFDVHQDOLMHSLQDPMHVWRJGMHVHåHOLPMHULWLLVWH]DQMHPDWHULMDOD,VWH]DQMHPPDWHULMDODLVWHåHVHLSORþLFDDWLPH
VH PLMHQMD RWSRU RWSRUQLþNRJ PDWHULMDOD 7D VH SURPMHQD RWSRUD SUHWYDUD X QDSRQ SRPRüX QHXUDYQRWHåHQRJ
mjernog mosta.
R + ∆R
R + ∆R R − ∆R
∆U
U
R − ∆R
R − ∆R R + ∆R
Relativna promjena napona jednaka je relativnoj promjeni otpora.
 R + ∆R R − ∆R  ∆U ∆R
∆U = U  −  Æ =
 2R 2R  U R
Postoje i ovakve izvedbe:
l0 l0
l
∆l
1HRSWHUHüHQRVWDQMH 2SWHUHüHQRVWDQMH
ρ 0 ⋅ l0 ∆l
R0 = l = l0 + ∆l = l 0 (1 + ε ) , ε =
A0 l0
Osim duljine åLFHPLMHQMDVHLSRYUãLQDSUHVMHND$LRWSRUåLFH ρ 3URPMHQDRWSRUDåLFHXSUYRMVHDSURNVLPDFLML
PRåHLVND]DWLMHGQRVWDYQLPL]UD]RP
∆R ∆l
R
=k⋅
l0
= k ⋅ε Æ Promjena otpora proporcionalna je promjeni duljine
∆U ∆l
U
=k⋅
l
= k ⋅ε Æ Promjena napona proporcionalna je promjeni duljine
k -IDNWRURVMHWOMLYRVWL]DPHWDOHN ]DSROXYRGLþHMHGRSXWDYHüL
2YDNYLVHSUHWYRUQLFLVLOHQDMþHãüHXJUDÿXMXXHOHNWURQLþNHYDJH
18.3. MJERNI PRETVORNICI TEMPERATURE
1MLPDVHRVLPWHPSHUDWXUHPRåHPMHULWLLWRSOLQVNLWRNWRSOLQVNDYRGOMLYRVWWRSOLQVNR]UDþHQMHSURWRNSOLQD«
1DMþHãüHNRULãWHQLPMHUQLSUHWYRUQLFLWHPSHUDWXUHVX
• Termootpornici
• Termoparovi
• Termistori
• Integrirani krugovi
1. Termootpornici (pasivni pretvornici temperature)

3URPMHQDRWSRUDVSURPMHQRPWHPSHUDWXUHRVRELQDMHNRMXSRVMHGXMHYHüLQDPHWDOD2QLPHWDOLNRMLLPDMXGRYROMQR
velik temperaturni koeficijent mogu se koristiti za mjerenje temperature.
U širokom temperaturnom opsegu RSüHQLWRYULMHGL
(
Rϑ = R0 1 + Aϑ + Bϑ 2 + ... )
gdje je Rϑ otpor materijala pri nekoj temperaturi ϑ , R0 je otpor materijala pri temperaturi 00C, a A i B su konstante.
0 0
8 XåHP WHPSHUDWXUQRP RSVHJX C do 100 C) oviVQRVW RWSRUD R WHPSHUDWXUL PRåH VH V GRYROMQRP WRþQRãüX
aproksimirati pravcem:
Rϑ = R0 (1 + αϑ )
gdje je α SURVMHþQLWHPSHUDWXUQLNRHILFLMHQWRWSRUDLQDYRGLVHXSULUXþQLFLPDDGHILQLUDQMDNDRNYRFLMHQWUHODWLYQH
promjene otpRUDLRGJRYDUDMXüHSURPMHQHWHPSHUDWXUH
R100 − R0
α=
(
R0 100 0 C − 0 0 C )
0
3RþHWQLRWSRUQHPRUDELWLPMHUHQQDWHPSHUDWXUL &YHüQDQHNRMGUXJRMDXWRPVOXþDMXYULMHGLL]UD]
Rϑ 2 = Rϑ 1 [1 + α (ϑ2 − ϑ1 )]
gdje je Rϑ1 otpor pri temperaturi ϑ1 , a Rϑ 2 otpor pri temperaturi ϑ 2 . α je srednja vrijednost promjene
WHPSHUDWXUHL]PHÿX ϑ i ϑ .
1 2
R − Rϑ 1
α = α ϑ1ϑ 2 = ϑ 2
Rϑ1 [ϑ2 − ϑ1 ]
8SULUXþQLFLPDse navodi α za temperature 0 C i 100 C.
0 0
a) Platinski termootpornici
=D L]UDGX WHUPRRWSRUQLND QDMþHãüH VH NRULVWL SODWLQD 3W100 X REOLNX åLþDQH VSLUDOH LOL WDQNRJ ILOPD QDQHVHQRJ QD
0
izolacijski materijal (npr. keramiku). Platinskim se termootpornicima mogu mjeriti temperature u rasponu od -200 C
0
do + 850 C. Otpor i temperaturni koeficijent su normizirani:
• otpor je 100Ω na 00C
138.5 − 100
• α 0,100 0 C = = 0.00385 K −1
100[100 − 0]
Vrijednosti konstanti A i B u izrazu koji vrijedi pri širokom temperaturnom opsegu iznose:
A = 3.908 02⋅10 C
-3 0 -1
A = -5.802⋅10 C
-7 0 -2
3ODWLQVNL VX WHUPRRWSRUQLFL VYUVWDQL X GYD UD]UHGD WRþQRVWL $ L % *UDQLþQH SRJUHãNH LVND]DQH VX VOMHGHüLP
izrazima:
• ]DUD]UHGWRþQRVWL$ ( )
± 0.15 + 0.002 ⋅ ϑ / 0 C 0C
• ]DUD]UHGWRþQRVWL% ± (0.30 + 0.005 ⋅ ϑ / C ) 0 0
C
Primjerice platinski termootpornici razrHGD WRþQRVWL $ RG Ω (pri 0 C)ne smiju pri 100 C odstupati više od
0 0
± 0.13Ω RGWDEOLþQHYULMHGQRVWLΩãWRRGJRYDUDQDMYHüHPGRSXãWHQRPRGVWXSDQMXRG ± 0.350 C .

Osim platinskih koriste se i otpornici od nikla i bakra.
b) Nikalski termootpornici
0
Nikalski termootpornici su najjeftiniji i koriste se za temperature do 180 C.
c) Bakreni termootpornici
Bakreni termootpornici imaju izrazito linearnu karakteristiku promjene otpora u ovisnosti o promjeni temperature.
PomRüX SURPMHQH RWSRUD EDNUHQRJ YRGLþD PMHUL VH SULPMHULFH SURVMHþQD WHPSHUDWXUD QDPRWD WUDQVIRUPDWRUD L
HOHNWULþQLKVWURMHYDSRPRüXL]UD]D
R1 TCu + ϑ1
=
R2 TCu + ϑ2
0
gdje je TCu konstanta i iznosi 235 C, R1 i ϑ1 su otpor i temperatura namota na temperaturi okoline (u hladnom
stanju),a R1 je otpor pri temperaturi ϑ2 .
R/Ω
R2
R1
T = -235 C
0 ϑ1 ϑ2 ϑ /0 C
(za bakar)
Otpor termootpornika mjeri se raznim mjerilima otpora ( mjernim mostovima, kvocijentnim instrumentima, digitalnim
omometrima) koji su kalibrirani tako da izravno pokazuju temperature. Treba paziti da struje pri mjerenju otpora
budu GRYROMQR PDOHQH X SUDYLOX QH YHüH RG P$ GD QH ]DJULMDYDMX WHUPRRWSRUQLN 9UOR þHVWR VH RWSRU PMHUL
GLJLWDOQLPRPRPHWURPLWRPHWRGRPGYLMHVWH]DOMNHLOLPHWRGRPþHWLULVWH]DOMNHPHWRGHVXREMDãQMHQHXSRJODYOMX
14.2. Mjerenje otpora digitalnim multimetrom). Ukupna mjerna nesigurnost mjerenja temperature termootpornicima
VDVWRML VH RG QHVLJXUQRVWL RWSRUD WHUPRRWSRUQLND L QHVLJXUQRVWL PMHUQRJ LQVWUXPHQWD D NRG GYRåLþQRJ VSRMD L RG
QHVLJXUQRVWL]ERJRWSRUDVSRMQLKåLFDLNRQWDNDWDWHSURPMHQHRWSRUDVSRMQLKåLFDRYLVQRRWHPSHUDWXUL
2. Termistori
7HUPLVWRUL VX SROXYRGLþL 2QL LPDMX YHüL RWSRU N Ω do 100kΩ) od metalnih termootpornika, veliki temperaturni
nu karakteristiku i
NRHILFLMHQW RWSRUD RNR SXWD YHüL RG RG WHPSHUDWXUQRJ NRHILFLMHQWD PHWDOD L]UD]LWR QHOLQHDU
PDOHQHYUHPHQVNHNRQVWDQWH2YLVQRVWRWSRUDWHUPLVWRUDRWHPSHUDWXULPRåHVHRSLVDWLHNVSRQHQFLMDOQLPL]UD]RP
B
−
R = R20 ⋅ e T
0
R20 je otpor termistora pri temperaturi 20 &%MHNRQVWDQWDL7MHWHUPRGLQDPLþNDWHPSHUDWXUDXNHOY inima.
Razlikujemo termistore sa pozitivnim i negativnim temperaturnim koeficijentom.

1. Termistori sa negativnim temperaturnim koeficijentom (NTC)

0
Otpor termistora smanjuje se povišenjem temperature. Mogu mjeriti temperature do 300 &DOLRELþQRVHkoriste za
0
temperature do 150 &,PDMXYHüXUD]OXþLYRVWRGWHUPRRWSRUQLND1MLPDVHXXVNRPWHPSHUDWXUQRPSRGUXþMXPRJX
SRVWLüLYHOLNHWRþQRVWLDOLVHVYDNLWHUPLVWRUPRUDSRVHEQRXJDÿDWLSDVXVWRJDPDQMHSULNODGQL]DãLURNXSULPMHQX
R/Ω
B
−
R = R20 ⋅ e T
ϑ /0 C
2. Termistori sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom (PTC)
7HUPLVWRUL VD SR]LWLYQLP WHPSHUDWXUQLP NRHILFLMHQWRP QH NRULVWH VH ]D PMHUHQMH YHü ]D ]DãWLWX PRWRUD L
transformatora.
8RYRPGMHOXNDUDNWHULVWLNDMHSULEOLåQR
R/Ω konstantna iako ima blagi pad.
0
100 C ϑ /0 C
7RMHSULEOLåQDWHPSHUDWXUD , a ovisi o vrsti

PDWHULMDODRGNRMHJDMHRGNRMHJMHL]UDÿHQ
termistor.
3. Termoparovi
Termoparovi su pretvornici koji pretvaraju razliku temperature u razliku elektromotornih sila, tzv. termonapon.
7HUPRSDURYL LOL WHUPRHOHPHQWL VX VDVWDYOMHQL RG GYDMX UD]OLþLWLK PDWHULMDOD $ L % þLMD VX VSRMLãWD QD UD]OLþLWLP
temperaturama. Pretvorba se temelji na tzv. Seebeck-RYRP HIHNWX QD VSRMHYLPD UD]OLþLWLK PDWHULMDOD QDVWDMX
HOHNWURPRWRUQH VLOH ]ERJ UD]OLþLWLK WHPSHUDWXUQR RYLVQLK UD]LQD HQHUJHWVNLK EDULMHUD QD NRMH QDLOD]H VORERGQL
HOHNWULþQLQDERMLDNRVXREDQDLVWRMWHPSHUDWXULHOHNWURPRWRUQHVHVLOHPHÿXVREQRSRQLãWDYDMX
ϑ2
A Cu +
ϑ1 Cu Eϑ
B
-
,]RWHUPDOQLEORNRVLJXUDYDGDVXWHGYLMHWRþNH
na istoj temperaturi ϑ2 )
Da bismo mjerili nepoznatu temperaturu mjernog spoja ϑ1 moramo znati temperaturu referentnog spoja ϑ2 .
Izmjereni termonapon proporcionalan je razlici temperatura ϑ1 − ϑ 2 :
Eϑ = f (ϑ1 − ϑ2 )
Pri mjerenju termonapona digitalnim multimetrom nastaju problemi. Na slici vidimo da imamo zapravo tri
PHÿXVREQRUD]OLþLWHWHPSHUDWXUH ϑ1 = ϑ2 = ϑ3 7RMHWDNR]DWRãWRRVLPVSRMDL]PHÿXPDWHULMDOD$L%SRVWRMHMRã
LVSRMHYLL]PHÿX$L&XWH%L&XLQDUD]OLþLWLPVXWHPSHUDWXUDPDSDLPDPRGYDWHUPRSDUD=DWRPXOWLPHWDUQH
.
ϑ2
PMHULQDSRQNRMLPLåHOLPRYHüQHNLGUXJL
A Cu
ϑ1 ϑ3 DMM
B Cu
A Cu
ϑ2
ϑ1 EAB =f( ϑ1 , ϑ 2 , ϑ3 )
B Cu
ϑ3 Tu nije napon EAB koji nas
zanima nego neki drugi.
6WRJDNDGDLVSUDYQRåHOLPRPMHULWLWHUPRQDSRQL]UDYQRVDPXOWLPHWURPPRUDPRGHILQLUDWLUH ferentnu temperaturu.

ϑ2
A X Cu
+
ϑ1 DVM
B A Cu -
Y
E XY = f (ϑ1 − ϑr ) = f (ϑ1 )
ϑr = 0 0 C
Sada DVM izravno mjeri napon razmjeran razlici temperatura ϑ1 i ϑr = 0 0 C MHUVHWHUPRQDSRQLXWRþNama X i Y

PHÿXVREQR SRQLãWDYDMX MHGQDNLVXSRL]QRVXDOLVXSURWQLSRSUHG]QDNX2YDNRPMHULPRNDGDQHPDPRGLJLWDOQL
WHUPRPHWDU'LJLWDOQLWHUPRPHWULLPDMXXVHELXJUDÿHQXUHÿDMNRMLNRPSHQ]LUDXWMHFDMUHIHUHQWQHWHPSHUDWXUH
DTM
A Cu DVM
+
ϑ1 U mj
B Cu - U ref
ϑr
Rt
To je osjetnik koji
R
mjeri temperaturu U
L]RWHUPLþNRJEORND
U mj + U ref = U 1 Æ ϑ = f −1 (U 1 )
8 SUDNVL VH ]D WHUPRSDURYH UDEL RJUDQLþHQ EURM NRPELQDFLMD UD]OLþLWLK PHWDOD L QMLKRYLK OHJXUD 'D EL QMLKRYD
SULPMHQDELODODNãDNDUDNWHULVWLNHVXWHUPRSDURYDQRUPL]LUDQHLQDYRGHVHXWDEOLFDPDPHÿXQDURGQH norme.
Ovisnost termonapona o temperaturi nije linearna.
UT/mV
50
40
K
J
30
20
T S
10
200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 ϑ /0 C

1DMþHãüHVHUDEHWHUPRSDURYL
• Tip T – bakar i konstantan1DMþHãüHMHNRULšten. Njime se mjeri na temperaturama do

0 0
400 C. Pri temperaturi 400 C termonapon UT iznosi 21mV.
•
0
Tip J – åHOMH]R L NRQVWDQWDQ. Koristi se na temperaturama do 800 C. Pri toj je
temperaturi UT =46mV.
•
0
Tip K – nikalkromnikal. Koristi se na temperaturama do 1300 C. Pri toj je temperaturi
UT =52mV.
•
0
Tip S – platinoradij platina. Koristi se na temperaturama do 1600 C. Pri toj je
temperaturi UT =17mV.
Materijal koji se u nazivu termoparova navodi prvi ima pozitivan potencijal u odnosu na drugi. Mjerni spoj
0
tHUPRSDURYD VH RVWYDUXMH ]DYDULYDQMHP RED PHWDOD LOL DNR MH QDPLMHQMHQ PMHUHQMX QLåLK WHPSHUDWXUD GR C)
0
PRåH VH WYUGR ]DOHPLWL RGQRVQR PHNR ]DOHPLWL ]D WHPSHUDWXUH GR & 7HUPRSDURYL VH RELþQR VWDYOMDMX X
zaštitne cijevi koje štite termopar od uWMHFDMDDJUHVLYQHVUHGLQHþLMDVHWHPSHUDWXUDPMHUL1DWDMVHQDþLQSRYHüDYD

WUDMQRVWWHUPRSDUDDOLLQMHJRYDWURPRVWYUHPHQVNDNRQVWDQWD7HUPRQDSRQLVXUHGDYHOLþLQHPLOLYROWD=ERJWRJD
je mjerenje temperature termoparovima osjetljivo na elektromagnHWVNHVPHWQMH*UDQLþQHSRJUHãNHWHUPRSDURYD

0 0
normizirane su i iznose od 1 C do 2.5 &'HEOMLQDåLFHNUHüHVHRGGRQHNROLNRPLOLPHWDUD
19. AUTOMATIZIRANI MJERNI SUSTAVI
6ORåHQLSURL]YRGQLSURFHVL]DKWLMHYDMXPQRJREURMQDUD]QRYUVQDLWRþQDPMHUHQMD6WRJDVHXQMLPDPMHUHQMDPRUDMX
automatizirati. Za automatizirana mjerenja prikladniji su digitalni mjerni instrumenti od analognih jer se mogu
jednostavno uklopiti u sustave (regulacijske petlje). Primjenom automatiziranih mjernih sustava štedi se novac i
YULMHPHDSRYHüDYDVHNYDOLWHWDPMHUHQMD
8GDQDãQMHYULMHPHLPMHUHQMDXODERUDWRULMLPDVYHVHYLãHUDGHDXWRPDWL]LUDQRLWRQDMþHãüH
• Kada se mjerenja rutinski ponavljaju

• u kratkom vremenu
.DGDMHSRWUHEDQYHOLNEURMRþLWDQMD
• Kada su mjerenja dugotrajna (nekoliko dana)

• .DGDMHSRWUHEQDRSVHåQDPDWHPDWLþNDREDGDUH]XOWDWD
3UYL XUHÿDM UD]YLMHQ QDNRQ GLJLWDOQRJ YROWPHWUD MH XUHÿDM ]D VDNXSOMDQMH L ]DSLVLYDQMH SRGDWDND W]Y data logger.
7DNYL VX VH XUHÿDML SULPMHQMLYDOL WDPR JGMH MH SRVWRMDOD SRWUHED ]D LVWRYUHPHQR PMHUHQMH YLãH UD]OLþLWLK YHOLþLQD
RGQRVQRSUDüHQMHWLKYHOLþLQDWLMHNRPGXåHJYUHPHQVNRJLQWHUYDOD
Mjerni pretvornik
~ GENERATOR PROCESOR
TAKTA
~
3,6$ý
~ DVM
~
GPIB
68ý(/-(
POKAZNIK PC
…..
KANALA
MUX
Data logger sastoji se iz više sklopova:

Mjerni pretvorniciQLVXGLRGDWDORJJHUDDOLEH]QMLKRQQHPRåHUDGLWL
3LVDþPRåHELWLSDSLULOLPDJQHW
%XGXüLGDSRVWRMLYLãHXOD]QLKNDQDODpokaznik kanala nam pokazuje koji je kanal trenutno aktivan.
Generator takta XSUDYOMD PXOWLSOHNVHURP PXOWLSOHNVHU VH SUDNWLþNL SRQDãD NDR VNORSND NRMD VH VH SUHEDFXMH V
jednog kanala na drugi u ritmu signala iz generatora takta)
Kompletnim radom data loggera upravlja mikroprocesor.
*3%VXþHOMHRPRJXüXMHSRYH]LYDQMHVDUDþXQDORP
'DWDORJJHUPRåHUDGLWLVDPRVWDOQRLOLPRåHUDGLWL]DMHGQRVDUDþXQDORP.DGDUDGLVDUDþXQDORPWDGDUDþXQDORLOL
XSUDYOMDNRPSOHWQLPUDGRPGDWDORJJHUDLOLVDPRX]LPDSRGDWNH1DGDWDORJJHUXPRåHPRLVSURJUDPLUDWLLQWHUYDO
]DGUåDYDQMD VNORSNH QD RGUHÿHQRP NDQDOX PRJX VH SRGHVLWL JUDQLþQH YULMHGQRVWL XOD]QLK YHOLþLQD NDGD VX
premašene upali se alarm).
0-(51,6867$9,92 (1,5$ý81$/20
0MHUQL VXVWDYL YRÿHQL UDþXQDORP QDVWDOL VX QDNRQ GDWD ORJJHUD 1DMMHGQRVWDYQLML PMHUQL VXVWDY YRÿHQ UDþXQDORP
VDVWRMLVHRGMHGQRJVLVWHPVNRJPMHUQRJLQVWUXPHQWDLUDþXQDODNRMLVXSRYH]DQLSUHNRNRPXQLNDFLMVNRJVXVWDYD
3UHNR56VHULMVNLSULMHQRV&20SRUWPRåHPRVDUDþXQDORPSRYH]DWLMHGDQLOLQDMYLãHGYDVLVWHPVNDPMHUQD

instrumenta.
SISTEMSKI
PC
MJERNI
RS 232 INSTRUMENT
SISTEMSKI SISTEMSKI
PC
MJERNI MJERNI
INSTRUMENT INSTRUMENT
RS 232 RS 232
5DþXQDORLVLVWHPVNLPMHUQLLQVWUXPHQWPRUDMXLPDWLLVWRNRPXQLNDFLMVNRVXþHOMH8]VHULMVNLSULMHQRVYUORVHþHVWRX
VORåHQLMLPPMHUQLPVXVWDYLPDNRULVWLLSDUDOHOQLSULMHQRVSUHNR*3,%VXþHOMD
GPIB sabirnica
PC
'XOMLQD NDEHOD L]PHÿX UDþXQDOD L VLVWHPVNRJ PMHUQRJ
LQVWUXPHQWD RGQRVQR L]PHÿX VLVWHPVNRJ PMHUQRJ
LQVWUXPHQWDLLPRåHELWLPGRPDNVLPDOQRPGRN
SISTEMSKI XNXSQD GXOMLQD L]PHÿX UDþXQDOD L QDMXGDOMHQLMHJ VLVWHPVNRJ
MJERNI PMHUQRJLQVWUXPHQWDPRåHELWLPDNVLPDOQRP
INSTRUMENT 1 0DNVLPDOQR PRåHPR SULNOMXþLWL VLVWHPVNLK PMHUQLK

LQVWUXPHQDWD QD UDþXQDOR SUHNR *3,% VXþHOMD MHU LK WROLNR
PDNVLPDOQRUDþXQDORPRåHDGUHVLUDWL
SISTEMSKI
MJERNI
INSTRUMENT 2
SISTEMSKI
MJERNI
INSTRUMENT 3
*3,%VDELUQLFDLPDYRGLþDRGþHJD
• YRGLþD]DSULMHQRVVLJQDOD
• YRGLþDNRMLVHVSDMDMXQDPDVXNDNRELRWNODQMDOLVPHWQMH
2GYRGLþDNRMLSUHQRVHVLJQDOHLPDPR
• VOXåL]DSULMHQRVSRGDWDND
• 3 za kontrolu prijenosa podataka, tzv. handshake linije

• ]DXSUDYOMDQMHNRPXQLNDFLMVNLPVXþHOMHP
3UL SULMHQRVX SRGDWDND RELþQR VH UDEL $6&,, NRG 3RPRüX RGUHÿHQLK QDUHGEL NRMH VH GDMX SXWHP WLSNRYQLFH
RGQRVQRSXWHPSURJUDPDPRJXVHSRGHVLWLUD]OLþLWLSDUDPHWULQDLQVWUXPHQWXNDR npr.
• PMHUQRSRGUXþMH
• YUVWDPMHUHQHYHOLþLQH
• interval mjerenja
• broj digita za iskazivanje mjernog rezultata
3URJUDPL]DDXWRPDWVNDPMHUHQMDQDMþHãüHVHSLãXX%$6,& -u ili C++ -X2VLPQMLKSRVWRMLþLWDYQL]NRPHUFLMDOQLK
SURJUDPD NRMLPD VH VNUDüXMH YULMHPH SURJUDPLUDQMD DXWRPDWL]LUDQLK VXVWDYD 1DMSR]QDWLMLPHÿXWLPSURJUDPVNLP
paketima su:
• LabVIEW (koristimo ga u našem laboratoriju)

• TestPoint
• HPVee
19.2. MODULARNI MJERNI SUSTAVI
ýHVWR MH SRWUHEQR PMHULWL SXQR UD]OLþLWLK VLJQDOD D X WRP EL VOXþ aju mjerni sustav sa samostalnim mjernim
LQVWUXPHQWLPDELRSUHVNXS6WRJDVHUDEHLQVWUXPHQWLNRMLLPDMXVDPRQDMYDåQLMHGLMHORYHRGQRVQRWRVXPRGXOLNRML
QHPDMXYODVWLWLSRND]QLNQLWLPMHUQXSORþXVDNRPDQGDPD]DSRGHãDYDQMHYHüVYHWHIXQNFLMHSUHX]LPDUDþXQDOR
Postoje dvije izvedbe modula:
• 0MHUQHNDUWLFHRQHVHXJUDÿXMXGLUHNWQRXNXüLãWHUDþXQDODXVORW
• Modularni instrumenti
3UHPDQDþLQXSULNXSOMDQMDSRGDWDNDUD]OLNXMHPRPRGXOH]DVHULMVNRSULNXSOMDQMH]DLVWRYUHPHQRX]RUNRYDQMHL]D
paralelno prikupljanje podataka.
1.Moduli za serijsko prikupljanje podataka
Sklop za uzorkovanje i
NUDWNRWUDMQRSDPüHQMH
(/(.7521,ý.$
Kod ovakvih je modula brzina

PREKLOPKA
mjerenja obrnuto proporcionalna

%,5$ý
A PC broju aktivnih kanala (što je više

D XNOMXþHQLKNDQDODVSRULMLMH
%XGXüL GD LPDMX VDPR MHGDQ $'
pretvornik ovakvi su moduli jeftini.
MODUL
2. Moduli za istovremeno uzorkovanje podataka
.RGRYDNYRJVHSUHWYRUQLNDRþLWDYD
(/(.7521,ý.$
više vrijednosti u istom trenutku. Sve
PREKLOPKA
se vrijednosti pamte toliko dugo
%,5$ý
A PC dok se svi ne pretvore u A/D
D SUHWYRUQLNX L QH SRãDOMX X UDþXQDOR
Ovakvi su moduli skupi i

komplicirani.
MODUL
3. Moduli za paralelno prikupljanje podataka podataka
A MEMORIJA
Kod ovakvog modula svaki kanal
D ima svoj ima svoj A/D pretvornik i
memoriju pa brzina ne ovisi o broju
aktivnih kanala. BuduüL GD QHPD
A MEMORIJA PC ELUDþDSRYHüDQDMHEU]LQDPMHUHQMD
D D L WRþQRVW MHU ELUDþ XQRVL
pogrešku u mjerenje). Podaci se
ãDOMX X UDþXQDOR QDNRQ ]DYUãHWND
A MEMORIJA RþLWDYDQMD 2YL VX PRGXOL QDMEUåL
D ali i najskuplji.
MODUL
2'/8ý,9$1-(1$7(0(/-8&-(/29,72*0-(512*
REZULTATA
0MHUHQMH MH HNVSHULPHQWDOQL SURFHV NRMLP GR]QDMHPR WRþQX EURMþDQX YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH RGQRVQR
proizvodimo mjerni rezultat. Mjerenjem doznajemo svojstva tijela, tvari ili pojava.
&MHORYLWPMHUQLUH]XOWDWMH]DSUDYRUDVSRQYULMHGQRVWLNRMLMHRGUHÿHQVD
• ,]PMHUHQRPYULMHGQRãüXQDMEROMDSURFMHQDYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH
• MjerQRPQHVLJXUQRãüX
• Mjernom jedinicom
,VSLWLYDQMHP XWYUÿXMHPR GD OL REMHNW LVSLWLYDQMD ]DGRYROMDYD VSHFLILFLUDQD LOL XJRYRUHQD VYRMVWYD 3UL LVSLWLYDQMX
XVSRUHÿXMHPR PMHUQL UH]XOWDW V YULMHGQRãüX NRMD MH XQDSULMHG GHILQLUDQD L ]RYHPR MX JUDQLþQD LOL NULWLþQD
vrijednost.
Ispitivanje se sastoji od dva koraka:
• Mjerenje
• 2GOXþLYDQMH
5H]XOWDWLVSLWLYDQMDMH]DNOMXþDNLOLRGOXNDGDUH]XOWDWLOL]DGRYROMDYDLOLQH]DGRYROMDYD
3UHWSRVWDYLPR GD VPR V QHNLP SURL]YRÿDþHP XJRYRULOL NXSQMX QHNRJ PDWHULMDOD 8QDSULMH d smo dogovorili i
JUDQLþQX LOL NULWLþQX YULMHGQRVWDLVWRWDNRXQDSULMHGMHGRJRYRUHQRGDVHPMHUHQMHPPRUDGRELWLYULMHGQRVWNRMHMD
PDQMD RG NULWLþQH WR MH VOXþDM 0. 3ULOLNRP LVSRUXNH SURL]YRÿDþ MH VSHFLILFLUDR GD MH PMHUHQMHP XWYUGLR GD
materijal]DGRYROMDYDWHGDMHPMHUHQDYULMHGQRVWPDQMDRGNULWLþQH6DGDPLWRPRUDPRSURYMHULWLNDNRELELOLVLJXUQL
GDQDVSURL]YRÿDþQHüHSUHYDULWL
3UHPD WUDGLFLRQDOQRP QDþLQX SRVWXSLOL EL YUOR MHGQRVWDYQR 'HILQLUDOL EL QD EURMHYQRP SUDYFX NULWLþQX YULMHGQR st i
WDNRJDSRGLMHOLOLQDGYDGLMHOD$NRMHXJRYRUHQRGDMH0.WDGDELVYHYULMHGQRVWLPDQMHRGNULWLþQH]DGRYROMDYDOH
DDNRMHXJRYRUHQRGDMH0!.WDGDELVYHYULMHGQRVWLYHüHRGNULWLþQH]DGRYROMDYDOH
a) 7UDGLFLRQDOQLQDþLQRGOXþLYDQMD]D0.
ZADOVOLJAVA NE ZADOVOLJAVA
{K }
b) 7UDGLFLRQDOQLQDþLQRGOXþLYDQMD]D0!.
NE ZADOVOLJAVA ZADOVOLJAVA
{K }
7DNDYWUDGLFLRQDOQLQDþLQRGOXþLYDQMDELRELVDYUãHQNDGDELL]PMHUHQD vrijednost bila jednaka pravoj vrijednosti.

0HÿXWLP QDPD SUDYD YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH UHGRYLWR QLMH SR]QDWD L QH PRåH VH GR]QDWL PMHUHQMHP 6WRJD
PMHUQL UH]XOWDW QLNDGDQLMHVDPRMHGQDYULMHGQRVWYHüUDVSRQYULMHGQRVWLRGUHÿHQPMHUQRPQHVLJXUQRãüXD unutar
NRMHJRþHNXMHPRGDVHQDOD]LSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH
$NR SRJOHGDPR L VWDWLVWLþNL YLGMHWL üHPR GD JRWRYR QHPD YMHURMDWQRVWL GD MH SUDYD YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH
MHGQDNDNULWLþQRMYULMHGQRVWLMHUXVOXþDMHYDMHPMHUHQDYULMHGQRVWPDQMDRGNULWLþQHDXVOXþDMHYDMHYHüD
f [M/[M]]
{K } M/[M]
1D WHPHOMX WLK VSR]QDMD ]DNOMXþXMHPR GD WUHED L]EMHJDYDWL WUDGLFLRQDOQL QDþLQ RGOXþLYDQMD L RGOXþLYDWL QD WHPHOMX
cjelovitog mjernog rezultata. 0HÿXWLP L SULOLNRP RGOXþLYDQMD QD WHPHOMX FMHORYLWRJ PMHUQRJ UH]XOWDWD SRVWRML
vjerojatnost pogrešne odluke.
$NRMDUDVSRQYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHRGUHÿHQPMHUQRPQHVLJXUQRãüXNRPSOHWQRXQXWDUSRGUXþMDXQXWDUNRMHJ
]DGRYROMDYDWDGDMHRGOXþLYDQMH jednostavno i nema vjerojatnosti pogrešne odluke:
a) $NRMHUDVSRQYULMHGQRVWLNRPSOHWQRXQXWDU]DGRYROMDYDMXüHJSRGUXþMD]DXQDSULMHGGRJRYRUHQR0.
M {K}
b) $NRMHUDVSRQYULMHGQRVWLNRPSOHWQRXQXWDU]DGRYROMDYDMXüHJSRGUXþMD]DXQDSULMHGGRJRYRUHQR0!.
{K} M
3UREOHPLQDVWDMXDNRUDVSRQYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHREXKYDüDLNULWLþQXYULMHGQRVW
Rizik kupca
M-u
M {K} M+u
'DNOH SUDYD YULMHGQRVW PMHUHQH YHOLþLQH QDOD]L VH QHJGMH X LQWHUYDOX L]PHÿX 0 -u i M+u. Ako je unaprijed
-
GRJRYRUHQR 0. WDGD üH ]D NXSFD ELWL ]DGRYROMDYDMXüH VYH RQH YULMHGQRVWL X LQWHUYDOXL]PHÿX0 XL.0HÿXWLP
SUHRVWDMX YULMHGQRVWL X LQWHUYDOX L]PHÿX . L 0X 7DM VH LQWHUYDO QD]LYD UL]LN NXSFD MHU DNR VH SUDYD YULMHGQRVW
PMHUHQHYHOLþLQDQDOD]LQHJGMHXQXWDUWRJLQWHUYDODNXSFXüHELWLLVSRUXþHQPDWHULMDONRMLQH]DGRYROMDYDXQDSULMHG
GHILQLUDQHVSHFLILNDFLMHRGQRVQRSRVWRMLPRJXüQRVWGDNXSDFSULKYDWLQHLVSUDYDQSURL]YRG
0RåHVHGRJRGLWLDNRMHXQDSULMHGGRJRYRUHQR0.GDPMHUHQDYHOLþLQDQH]DG ovoljava taj uvjet , ali ipak postoji

PRJXüQRVWGDLVSRUXþHQLPDWHULMDO]DGRYROMDYDLWRRQGDDNRMHSUDYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQHXQXWDULQWHUYDOD
M-XL.7RVHQD]LYDUL]LNRPSURL]YRÿDþDRGQRVQRUL]LNRPGDLVSUDYDQSURL]YRGEXGHYUDüHQ
Rizik pURL]YRÿDþD
M-u M+u
{K} M
ISTINA
DOBAR LOŠ
35,+9$û(1 1−α 1− β
ODLUKA
ODBIJEN α β
α -UL]LNSURL]YRÿDþDRGELMHQMHGREDUSURL]YRGYMHURMDWQRVWSRJUHãNHWLSD,
1−α -UD]LQDSRX]GDQRVWLSULKYDüDQMHGREULKSURL]YRGD
β -UL]LNNXSFDYMHURMDWQRVWGDMHSULKYDüHQORãSURL]YRGYMHURMDWQRVWSRJUHãNHWLSD,,
1− β - razina pouzdanosti, odbijanje loših proizvoda
U takvim sluþDMHYLPDNDGDLQWHUYDOYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHRGUHÿHQPMHUQRPQHVLJXUQRãüXREXKYDüDNULWLþQX
YULMHGQRVW JRYRULPR R QHRGUHÿHQRP VOXþDMX 7DGD QDP VWDWLVWLND RPRJXüXMH GRQRãHQMH UD]ERULWLK PMHUOMLYLK L
objektivnih odluka.
Odluku smatramo razboritom kDGDSURFMHQMXMHPRGDGRJDÿDMYUORPDOHYMHURMDWQRVWLQLMHUH]XOWDWVOXþDMDYHüQHNRJ
uzroka.
Odluku smatramo objektivnom kada ona ne ovisi o osobi koja ju donosi.
2GOXNXVPDWUDPRPMHUOMLYRPRQGDNDGDVHPRåHSURFLMHQLWLYMHURMDWQRVWSRJUHãQHRGOXNH
RasiSDQMHRNRSUDYHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHPRåHVHDSURNVLPLUDWLQRUPDOQRPUD]GLRERP
-σ µ +σ
To transformiramo u normiziranu normalnu razdiobu: M − µ - normizirana omjerna varijabla

z=
σ
%HVNRQDþDQ EURM QRUPDOQLK UD]GLRED
PRåH VH VYHVWL QD MHGQX QRUPL]LUDQX
normalnu razdiobu, µ=0, σ=1.
µ σ
7RPVHWUDQVIRUPDFLMRPQRUPL]LUDUD]OLNDL]PHÿXSUDYHLL] mjerene vrijednosti
µ-M
0RJXüHSUDYHYULMHGQRVWL 9ULMHGQRVWNRMRPUDVSRODåHPR
M − µ = z ⋅σ
µ − M = −z ⋅σ
5D]GLREDMHVLPHWULþQDSDVXSRYUãLQDLVSRGNULYXOMHVLPHWULþQH
µ −M
z/ = = −z
σ
f(z) = f(-z)
+∞
∫ f ( z )dz = 1
−∞
]DMHGQRWDGYDSRGUXþMDYMHURMDWQRVW3]
P(z)
Q/2 Q/2
-z -3 -2 -1 0 1 2 3 z
od 68.3% jer nam ta vjerojatnost treba za procjenu rizika.

1DVüH]DQLPDWLRQRãWRMHL]YDQWRJSRGUXþMD
Ovom smo dakle transformacijom postigli da se razlika izmjerene i prave vrijednosti mjeri brojem standardnih
odstupanja. Za procjenjivanje vjerojatnosti pogrešne odluke, uz pretpostavku normalne razdiobe, koristimo se
VOMHGHüRPWDEOLFRP
Raspon z Vjerojatnost P(z) Vjerojatnost da se nalazi izvan z, (Q/2)

± 0.67 50% 50%
± 1.00 68.3% 31.7%
± 1.64 90.0% 10.0%
± 1.96 95.0% 5.0%
± 2.00 95.4% 4.6%
± 2.58 99.0% 1.0%
± 3.00 99.7% 0.3%
± 4.00 99.99% 0.01%
K−M
z= Mjerna nesigurnost
u
âWRMH]YHüLPDQMDMHYMHURMDWQRVWSRJUHãQHRGOXNHDPDQMLMHLUL]LNSRJUHãQRJRGOXþLYDQMD
.DGD VH V SURL]YRÿHþHP XJRYDUD PDWHULMDO XQDSULMHG VH RGDELUH YLVLQD UL]LND GDNOH SULMH LVSLWLYDQMD 8 SUDNVL MH
XRELþDMHQRGDVHRGDEHUHUL]LNRG α=0.05). Na temelju tog αRGUHÿXMHPRNROLNLWUHEDELWL4RGQRVQRNULWLþQD

YULMHGQRVWXNXSDQMHUL]LNMHULPDPRVREMHVWUDQHNULYXOMHDOLPLUDþXQDPRVDPR]DGDNOHVDPR]DMHGQX
stranu)
=QDþLJOHGDPRXWDEOLFLLDNRåHOLPRLPDWLUL]LNDWDGDMHWR Q=10% odnosno Q/2=5% (sa svake strane krivulje).
Tada je z= ± 1.64.
8NROLNR VH X RE]LU X]LPD L PMHUQD QHVLJXUQRVW ]DMHGQR VD SULKYDüHQLP UL]LNRP WDGD GROD]L GR NRPSOLNDFLMD
8QLYHU]DOQRSUDYLORRGOXþLYDQMDNDGDVHX]LPDPMHUQDQHVLJXUQRVWMHVOMHGHüHRYDVOLNDYULMHGL]D0.
u/[M]
NeoGUHÿHQRSRGUXþMH
u1
Zadovoljavaju Ne zadovoljavaju
u2
{M1} {M2} {K} M/[M]
U ovom primjeru povukli smo pravac mjernog rezultata M1 i M2 te pravce mjernih nesigurnosti u1 i u2. Rezultat M1 s
PMHUQRPQHVLJXUQRãüX81 ne zadovoljava dok VDPMHUQRPQHVLJXUQRãüXX2 zadovoljava.
âLULQD QHRGUHÿHQRJ SRGUXþMD MH 2 ⋅ u ⋅ zα 6YH GR VDGD UHþHQR YULMHGLOR MH X] XYMHW 0. =D 0!. NRPSOHWQD VH
2
0
SULþDRNUHüH]D .
Ponekad je dobro odabrati proširenu mjernu nesigurnost . Cjelovit mjerni rezultat iskazan proširenom mjernom
QHVLJXUQRãüX
 
M = M i ± U α [M ]
 2
U = kα ⋅ u
2
,NRGPMHUQRJUH]XOWDWDLVND]DQRJVSURãLUHQRPPMHUQRPQHVLJXUQRãüXLVWRMHNDRLNRGUH]XOWDWDVDVWDQGDUGQRP
PMHUQRPQHVLJXUQRãüXGHILQLUDQRSRGUXþMHXQXWDUNRMHJUH]XOWDW] adovoljava odnosno unutar kojeg ne zadovoljava.
Primjerice ako je unaprijed definirano M<K
{M1} {K} {M2}
Ovaj rezultat zadovoljava Ovaj rezultat ne zadovoljava

3RVWRMLQHRGUHÿHQLVOXþDMNDGDPMHUQLUH]XOWDWREXKYDüDNULWLþQXYULMHGQRVWLWDGDQHüHPRGRQLMHWLGREUXRGOXNXQD
odabranoj razini pouzdanoVWL8REDSULND]DQDVOXþDMDQHPRåHPRRGELWLSURL]YRGMHUMHWRQHRGUHÿHQLVOXþDM
{M3} {K} {K} {M4}
3RVWRMH L VOXþDMHYL NDGD MH XQDSULMHG RGUHÿHQR 0 ≤ K ili M ≥ . RGQRVQR NDGD VH PMHUQL UH]XOWDW GRWLþH NULWLþQe
YULMHGQRVWL3ULPMHULFHXQDSULMHGMHRGUHÿHQRGDMH0 ≤ K tada ovaj rezultat zadovoljava, a ovaj ne.
{M5} {K} {K} {M6}
Primjer
3ULOLNRPXOD]QHNRQWUROHEDNUHQHåLFHWUHEDRGOXþLWLGDOLSRãLOMND]DGRYROMDYDLOLQHLGDOLVHåLFDPRåHNRULVWLWLLOLMX
2
. Osim toga
WUHED YUDWLWL SURL]YRÿDþX 3UHPD XJRYRUX SURL]YRÿDþ MDPþL GD MH YRGOMLYRVW YHüD RG 6PPP
ugovoren je rizik kupca od 5%. Na ulaznoj kontroli napravljeno je više mjerenja i ustanovljeno je da je vodljivost
LVSRUXþHQHåLFe 57.30 ± 0.29 Sm/mm .
2
2
M=57.30 Sm/mm
2
u= 0.29 Sm/mm
2
K=58.00 Sm/mm
K − M 58.00 − 57.30
z=
u
=
0.29
= 2.41 Æ vjerojatnost je 0.8%
0MHUHQDYULMHGQRVWPDQMDMHRGNULWLþQH
Unaprijed je dogovoreno: z α = z 0.025 = 1.64

2
'D EL PMHUQL åLFD ]DGovoljavala mora biti z< z α , a kod nas je z< z α 3UHPD WRPH YRGOMLYRVW LVSRUXþHQH åLFH QH
2 2
zadovoljava unaprijed dogovoreno.
2YDM SURUDþXQ PRJDR VH MH QDSUDYLWL L GUXJDþLMH WDNR GD VH FMHORYLW PMHUQL UH]XOWDW LVNDåH s proširenom mjernom
QHVLJXUQRãüXNRHILFLMHQWSURãLUHQMDN DPMHUQLUH]XOWDWL]JOHGDRELRYDNR
M = (57.30 ± 1.64 ⋅ 0.29) Sm/mm2

2 2
=QDþL LPDPR UDVSRQ RG 6PPP do 57.78 Sm/mm . Negdje unutar tog raspona nalazi se stvarni iznos
2
vodljivosti isporXþHQH åLFH D PLVPR]DKWLMHYDOLGDYRGOMLYRVWEXGHYHüDRG6PPP 1LNULWLþQDYULMHGQRVW
QLMHREXKYDüHQDUDVSRQRP'DNOHRYDåLFDGHILQLWLYQRQH]DGRYROMDYDXQDSULMHGGRJRYRUHQXYRGOMLYRVW
1DRYDMVHQDþLQGRQRVHRGOXNHNDGDMHSR]QDWDPMHUQDQHVLJXUQRVWLNDGDMHEURMVWXSQMHYDVORERGHYHüL
od 29. Kada je broj stupnjeva slobode manji od 29 umjesto normirane normalne razdiobe koristimo
studentovu razdiobu.
8SUDNVLMHYUORþHVWRSRWUHEQRXWYUGLWLGDOLVHGYLMHYHOLþLQHPHÿXVREQRUD]OLNXMXLOLQHVWLPVHþHVWRVXVUHüHPRX
SURL]YRGQMLNDGDMHSRWUHEQRSURYMHULWLXþLQDNQHNHLQRYDFLMHLOLNDGDVHSURYMHUDYDNRMLMHRGGYDPDWHULMDODEROML]D
QHNX VYUKX 7DGD VH RGOXNH GRQRVH QD WHPHOMX GYD FMHORYLWD PMHUQD UH]XOWDWD SUL þHPX MH SRWUHEQR L]PMHUL ti
VYRMVWYD RED PDWHULMDOD 5DQLMH VX VH RGOXNH X RYDNYLP VOXþDMHYLPD GRQRVLOH QD WHPHOMX XVSRUHGEH PMHUQRJ
UH]XOWDWDEH]PMHUQHQHVLJXUQRVWLVDNULWLþQRPYULMHGQRVWL
'DQDVVHRGOXNDGRQRVLWDNRGDVHLVSLWXMXVOMHGHüH
1. vHüDRGYULMHGQRVWLQHNHGUXJHYHOLþLQH$2 (ovo se pitanje postavlja

'DOLMHYULMHGQRVWYHOLþLQH$1
)
NDGDXQDSULMHGRþHNXMHPRGDMHYULMHGQRVWYHOLþLQH$1YHüDRG$2
2. Da li se A1 i A2PHÿXVREQRUD]OLNXMX (ovo se pitanje postavlja kada nemamo nikakvih informacija o
YULMHGQRVWLPDYHOLþLQD A1 i A2)
3RVWXSDNGRODåHQMDGRRGJRYRUDQDSUYRSLWDQMHMHVOMHGHüL
5DþXQDPR UD]OLNX ∆ = A1 − A2 i na temelju te razlike procjenjujemo mjernu nesigurnost te razlike

u∆ = u A1− A2 = u A21 + u 2A2 6DGD SUHWSRVWDYLPR GD MH NULWLþQD YULMHGQRVW N R dnosno da je A1= A2. Ako je uz tu
SUHWSRVWDYNXL]PMHUHQDUD]OLNDGUXJDþLMDRGQXOHRGEDFXMHPRSUHWSRVWDYNXGDMH$1 = A2L]DNOMXþXMHPRGDMH$1> A2
(dakle uz ∆>0) jer jedino smo to i ispitivali.
∆ ∆−K
z= , z= , z > zα
u A1 − A2 u∆ 2
Za pozitivan ∆ (∆>0) i za z > z α WYUGLPRGDVXGYLMHXVSRUHÿLYDQHYHOLþLQHUD]OLþLWHRGQRVQRGDMH$1 > A2.

2
3RVWXSDNGRODåHQMDGRRGJRYRUDQDGUXJRSLWDQMHMHVOMHGHüL
.DGD QHPDPR LQIRUPDFLMD R YULMHGQRVWLPD YHOLþLQD WDGD YULMHGQRVW MHGQH YHOLþLQH $1 PRåH ELWL YHüD PDQMD LOL
MHGQDND YULMHGQRVWL GUXJH YHOLþLQH $2 . Sada ne uzimamo z α RGQRVQR VDPR MHGQRVWUDQX YMHURMDWQRVW YHü
uzimamo zα , dakle obostranu vjerojatnost (1.96 8 XPMHUDYDOLãWLPD VH QH NRULVWL YHü VH ]D LVND]LYDQMH
FMHORYLWLK PMHUQLK UH]XOWDWD V SURãLUHQRP PMHUQRP QHVLJXUQRãüX NRULVWL IDNWRU SURãLUHQMD N 3ULPMHULFH NRG
mjerenja dimenzija i oblika u strojarstvu normom ISO 142 53 – 1 definirana su pravilaRGOXþLYDQMDSULGRND]LYDQMX
sukladnosti ili nesukladnosti sa specifikacijama. U toj se normi isto tako pretpostavlja da je faktor proširenja k=2.
&MHORYLWPMHUQLUH]XOWDWLVND]DQVSURãLUHQRPPMHUQRPQHVLJXUQRãüXJGMHMHIDNWRUSURãLUHQMDL]JOHGDRELRYako:
M = {M ± 2 ⋅ u}[M ]
8 WRM VH QRUPL SULPMHQMXMH PDQMH ULJRUR]QD PDWHPDWLþND VWDWLVWLND WDNR GD VH ]D VYH YULMHGQRVWL NRULVWL GYRVWUDQD
odluka (kao da postoji samo drugo pitanje, a prvo ne).

21. MJERENJE DULJINE
Mjerila duljine sluåH ]D PMHUHQMH GLPHQ]LMD PDWHULMDOQLK REMHNDWD ]D PMHUHQMH XQXWDUQMLK L YDQMVNLK GLPHQ]LMD
UD]PDNDSURPMHUDGXELQDREOLNDSRORåDMDGHEOMLQHKUDSDYRVWLSRYUãLQHL]DPMHUHQMHNXWHYD
Prema namjeni mjerila duljine mogu se podijeliti na:
• Mjerila duOMLQH]DRSüXQDPMHQXNRULVWHVHXWUJRYLQLREUWXLJUDÿHYLQDUVWYX

• Mjerila duljine za posebnu namjenu (koriste se u industriji, geodeziji, astronomiji)
0-(5,/$'8/-,1(=$23û81$0-(18
8PMHULOD]DRSüXQDPMHQXXEUDMDPRPMHUQHOHWYHYUSFHPMHUQHWUDNHLVORåLYDPMHULOD
3UHPD3UDYLOQLNXRPHWHRURORãNLPXYMHWLPDNRMLPDPRUDMXXGRYROMLWLPMHULODGXOMLQH]DRSüXQDPMHQXSRGLMHOMHQDVX
XWULUD]UHGDWRþQRVWL,,,,,,0MHULODGXOMLQHVDVWRMHVHL]R]QDNDþLMHVXXGDOMHQRVWLL]UDåHQHXMHGL nicama duljine po
PHÿXQDURGQRP VXVWDYX PMHUQLK MHGLQLFD 6, 1D]LYQD GXOMLQD PMHULOD MH GXOMLQD NRMD MH QD PMHULOX R]QDþHQD
RGQRVQRNRMDPXVHSULSLVXMH2VQRYQHR]QDNHPMHULODGXOMLQHVXGYLMHR]QDNHþLMDXGDOMHQRVWSUHGVWDYOMDQD]LYQX
duljinu mjerila. 6NDOXPMHULODGXOMLQHþLQHVYHR]QDNHLSUDWHüDQXPHUDFLMD
1DMYHüDGRSXãWHQDSRJUHãNDPMHULODXUHIHUHQWQLPXYMHWLPDL]UDåHQDMHIRUPXORP ± (a + b ⋅ L ), u milimetrima, gdje

su:
L –YULMHGQRVWSURPDWUDQHGXOMLQHXPHWULPD]DRNUXåHQDQDYLãHpune metre
a i b –NRHILFLMHQWLþLMHVXYULMHGQRVWLXWYUÿHQH]DVYDNLUD]UHGWRþQRVWLLQDYHGHQHXWDEOLFL
5D]UHGWRþQRVWL Koeficijenti
a b
I 0.1 0.1
II 0.3 0.2
III 0.6 0.4
3ULPMHULFH ]D PMHULOR UD]UHGD WRþQRVWL ,, GXOMLQH P QDMYHüD GRSXãWHQD SRJUHãND PMHULOD X UHIHUHQWQLP XYMHWLPD
iznosi ± (0.3 + 0.2 ⋅ 3)mm odnosno ± 0.9 mm.

5HIHUHQWQLXYMHWL]DNRMHVXQDMYHüHGRSXãWHQHJUDQLþQHSRJUHãNHGHILQLUDQHMHVX
•
0
Referentna temperatura od 20 &LOLGUXJDWHPSHUDWXUDQD]QDþHQDQDPMHULOX
• 5HIHUHQWQD UDVWH]QD VLOD QD]QDþHQD QD PMHULOX GXOMLQH NRMD VH WUHED RVLJXUDWL SR FLMHORM
LVSLWLYDQRMGXOMLQLNDGPMHULORSUDNWLþQREH]WUHQMDOHåLQDUDYQRMSRGOR]L
0HÿXWLP QDMþHãüH VH QH PRåH SRVWLüL WDNR XVNR SRGUXþMH UHIHUHQWQLK YHOLþLQD 6WRJD MH GHILQLUDQR SURãLUHQR
SRGUXþMH UHIHUHQWQLK YHOLþLQD ]RYHPR JD QD]LYQR SRGUXþMH , unutar kojega su definirane vrijednosti referentnih
YHOLþLQD
• Referentna temperatura ( 20 ± 8) C.
0
• Referentna sila ± 10%

• Relativna vlaga 0% do 85%
.DGD VH PMHUL L]YDQ UHIHUHQWQRJ SRGUXþMD D XQXWDU QD]LYQRJ SRGUXþMD GR]YROMHQH VX GRGDWQH SRJUHãNH NRMH
QD]LYDPR YDULMDFLMH D NRMH PDNVLPDOQR PRJX ELWL MHGQDNH JUDQLþQRM SRJUHãFL WR ]QDþL GD X najlošijim uvjetima
radimo sa dvostrukom pogreškom) i iznose ± 2(a + b ⋅ L ) *UDQLþQD SRJUHãND SRWUHEQD QDP MH ]D SURFMHQX
XNXSQHPMHUQHQHVLJXUQRVWL3ULOLNRPWHSURFLMHQHWUHEDYRGLWLUDþXQDLRWRPHGDMHþRYMHNWDMNRMLRþLWDYDVDPMHULOD
što]QDþLGDLPDPRMRãGRGDWQHL]YRUHQHVLJXUQRVWLLWR]ERJ
• .RQDþQHUD]OXþLYRVWLOMXGVNRJRNDPP
• 3URFMHQDGLMHODL]PHÿXGYDSRGMHOMND
7R GYRMH ]DMHGQR QD]LYDPR JUDQLþQD SRJUHãND RþLWDQMD 3ULPMHULFH ]D SRGMHOMDN ãLULQH PP JUDQLþQD SRJUHãND
RþLWDQMa iznosi 0.1mm odnosno1/10 tog razmaka.
Nazivna duljina mjerila duljine za male duljine trebaju imati nazivnu duljinu od 0.5m do 5m, a mjerila duljine za
velike duljine od 5m do 200m.
1DPMHULOXGXOMLQH]DRSüXQDPMHQXPRUDMXELWLLVSLVDQHVOMHGHüHR]QDke:
• Nazivna duljina mjerila

• 5D]UHGWRþQRVWLPMHULOD,,,,,,
• 6OXåEHQDR]QDNDWLSDPMHULODDNRMHWLSLVSLWDQ
•
0
Referentna temperatura (ako ona ne iznosi 20 C)
• =DWH]QDVLODDNRMHXWYUÿHQD]DPMHULOR
• Vrijednosti podjeljka
• 1D]LYSURL]YRÿDþD
Primjer
0MHULPRGXOMLQXPMHULORPGXOMLQHUD]UHGDWRþQRVWL,,,]PMHUHQDGXOMLQDMHO PP3RGMHOMDNMHãLULQHPP
,]PMHUHQXGXOMLQXWUHEDPR]DRNUXåLWLQDYLãHQDSXQHPHWUH/ P
1DMYHüDGRSXãWHQDSRJUHãNDPMHULODXUHIHUHQWQLPXYMHWLPDL]QRVL G = ± (0.3 ± 0.2 ⋅ 1)mm = ±0.50mm

1
*UDQLþQDSRJUHãNDRþLWDQMDL]QRVL G oþ = podjeljka = 0.10mm
10
a) Ako je mjerilo duljine drveni metar tada vrijedi:
1
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDXUHIHUHQWQRPSRGUXþMXXWMHFDMQLKYHOLþLQD u= G 2 + G 2 oþ = 0.29mm
3
4 ⋅ G 2 + Go2þ
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDXQD]LYQRPSRGUXþMXXWMHFDMQLKYHOLþLQD u= = 0.58mm
3
2YDMHþHWYRUNDWX]DWRãWRLPDPRXNXSQRYDULMDFLMHLWR
• Jednu osnovnu
• Jednu zbog temperature
• Jednu zbog zatezne sile
• Jednu zbog vlage
b) $NRMHPMHULORGXOMLQHþHOLþQDWUDNDWDGDYULMHG i:
1
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDXUHIHUHQWQRPSRGUXþMXXWMHFDMQLKYHOLþLQD u= G 2 + G 2 oþ = 0.29mm
3
2 ⋅ G 2 + G o2þ
1HVLJXUQRVWRþLWDQMDXQD]LYQRPSRGUXþMXXWMHFDMQLKYHOLþLQD u= = 0 .41mm
3
Ova je dvojka tu zato što imamo ukupno 2 varijacije i to:
• Jednu osnovnu
• Jednu zbog temperature
3ULPMHWLPRGDNRGþHOLþQHWUDNHQHX]LPDPRXRE]LUYDULMDFLMX]ERJ]DWH]QHVLOHLYODJH
.RGVORåLYLKPMHULODNDRãWRMHVWRODUVNLPHWDUGR]YROMHQDMHGRGDWQDSRJUHãNDRGPP
21.2. MJERILA DULJINE ZA POSEBNU NAMJENU
0MHULOD ]D SRVHEQX QDPMHQX NRULVWH VH X PHWDORSUHUDÿLYDþNRM LQGXVWULML L HOHNWURLQGXVWULML JGMH VH ]DKWLMHYDMX YUOR
SUHFL]QDPMHUHQMD]DNRMDPMHULOD]DRSüXQDPMHQXQLVXGRYROMQRWRþQD
1. MJERNE LETVE
0
1RUPL]LUDQHVX*UDQLþQHSRJUHãNHGHIL nirane su pri referentnoj temperaturi 20 &LWRQDVOMHGHüLQDþLQ
 l 
G = ± (50 + 0.050 ⋅ l x )µm =  50 + x  µm
 20 
[l x ] - uvrštava se u milimetrima kako bi dobili G u µm.

0
$NR VH PMHUL SUL WHPSHUDWXUL UD]OLþLWRM RG & PMHUQL VH UH]XOWDW PRåH LVSUDYLWL SRPRüX SRGDWND R NRHILFLMHQWX
toplinskog rastezanja koji je definiran za materijal od kojeg je napravljena mjerna letva. Normizirana vrijednost
koeficijenta rastezanja iznosi α = 11.5µm / K .
Mjerna nesigurnost kod mjernih letvi procjenjuje se na sljHGHüLQDþLQ

Pretpostavimo da je izmjerena duljina l x =120mm.
G = ± (50 + 0.050 ⋅ 120 )µm = 56µm

Goþ = ±100µm = ±0.1mm
G 2 + Go2ü 56 2 + 100 2
u= = = 66 µm
3 3
320,ý120-(5,/2
3RPLþQRPMHULORVHVDVWRMLRGQHSRNUHWQRJGLMHODLSRNUHWQRJGLMHOD– noniusa. Mjerna skala na nepokretnom dijelu
izgravirDQDMHXPLOLPHWULPD'XåLQDVNDOHLUD]PDNSRGMHODQDQRQLXVXNRGSRPLþQLKPMHULODUD]OLþLWRVXL]JUDYLUDQH
RYLVQR R WRþQRVWL RþLWDYDQMD NRMH PRåH ELWL PP PP LOL PP SRVWRML MRã L =D ELOR NRML SRORåDM
noniusa prema nepokretnoj skali oþLWDYD VH YULMHGQRVW X PLOLPHWULPD OLMHYR RG QLãWLFH QD QRQLXVX 'D EL VH GRELR
RVWDWDN RþLWDQMD WUHED SRWUDåLWL NRML VH SRGMHOMDN QRQLXVD QDMEROMH SRNODSD V R]QDNRP QD QHSRPLþQRM VNDOL
Primjerice ako je ništica na noniusu desno od podjeljka 27mm i podjeljak 4 na noniusu kod 1/10 podjele noniusa
QDMEROMHVHSRNODSDVR]QDNRPQDQHSRPLþQRMVNDOLRþLWDYDPRL]QRVPP
D3RPLþQDPMHULODVSRGMHORPQRQLXVDL
0
*UDQLþQHSRJUHãNHSRPLþQLKPMHULODSULUHIHUHQWQRMWHPSHUDWXUL &VRþLWDQMHP i 1/20mm iznosi:
G = ± (50 + 0.10 ⋅ l x )µm

gdje je l x duljina koja se mjeri iskazana u milimetrima.
*UDQLþQDSRJUHãNDRþLWDQMDNRGSRPLþQLKMHPMHULODGHILQLUDQDRYLVQRRSRGMHOLQRQLMXVD
1
G oþ = podjele nonijusa
2
Primjerice:
Za podjelu nonijusa 0.1mm GRþ=50µm

0MHUQDQHVLJXUQRVWNRGSRPLþQLKPMHULODPMHULODVSRGMHORPQRQLXVDL SURFMHQMXMHVHQDVOMHGHüLQDþLQ
Pretpostavimo da je izmjerena duljina l x =120mm i podjela nonijusa je 0.05mm (1/20mm).
G = ± (50 + 0.10 ⋅ 120 )µm = 62µm

Goþ = 25µm
62 2 + 25 2
u= = 38.6 µm
2
E3RPLþQDPMHULODVSRGMHORPQRQLXVDL
3RVWRMHSRPLþQDPMHULODVDMRãILQLMRPSRGMHORPQRQLXVDLWRL
*UDQLþQDSRJUHãNDNRGQMLKVHSURFMHQMXMHQDVOMHGHüXQDþLQ
G = ± (20 + 0.10 ⋅ l x )µm
*UDQLþQDSRJUHãNDRþLWDQMDNRGSRPLþQLKMHPMHULODGHILQLUDQDRYLVQRRSRGMHOLQRQLMXVD
1
G oþ = podjele nonijusa
2
Primjerice:

0MHUQDQHVLJXUQRVWNRGSRPLþQLKPMHULODVSRGMHORPQRQLXVDLSURFMHQMXMHVHQDVOMHGHüLQDþLQ
Pretpostavimo da je izmjerena duljina l x =120mm i podjela nonijusa je 0.05mm (1/50mm).
G = ± (20 + 0.10 ⋅ 120)µm = 21.2µm

Goþ = 10µm
21.2 2 + 10 2
u= = 14µm
2
U današnje vriMHPHSRVWRMHLGLJLWDOQDSRPLþQDPMHULODNRMDVHPRJXSULNOMXþLWLQDUDþXQDOR
3. MIKROMETAR
0LNURPHWDUMH]DSUDYRYLMDNVDWRþQRSR]QDWLPNRUDNRPXYLMDQMD2þLWDYDQMHYULMHGQRVWLSRPRüXPLNURPHWUDYUãLVH
WDNR GD VH SUYR þLWDMX PLOLPHWUL L SROXPLOLPHWUL QD X]GXåQRM VNDOL D ]DWLP SHGHVHWL GLMHORYL QD EXEQMX *UDQLþQH
pogreške mjerenja mikrometrom iznose ± 0.4 µm ]DQDMþHãüHNRULãWHQPLNURPHWDUVSRGUXþMHPRGGRPP

Postoje i mikrometri za velike duljine. Oni mogu mjeriti u rsponu od GRPHWDUD.RGQMLKJUDQLþQDMH
SRJUHãNDGHILQLUDQDQDVOMHGHüLQDþLQ
G = ± (4 + 0.020 ⋅ l min )µm
gdje je l min PLQLPDOQD YULMHGQRVW NRMD VH PRåH PMHULWLWLPPLNURPHWURPLVND]DQDXPLOLPHWULPDXQDãHPVOXþDMX

1000 mm odnosno 1 metar).
*UDQLþQDSRJUHãNDRþLWDQMDNRGPLNURPHWUDL]QRVLµPLQDMþHãüHVH]DQHPDUXMH
0(+$1,ý.(0-(51(85(.203$5$725,
0HKDQLþNHPMHUQHXUHNRULVWHVHQDMYLãHXLQGXVWULMLLWR]DXVSRUHGEHQDPMHUHQMD9ULMHGQRVWSRGMHOMNDQDMþHãüHMH
10µm , a mMHUQLGRPHWNUHüHVHXUDVSRQXRGPPGRPP3URL]YRÿDþLGDMXJUDQLþQXSRJUHãNXNDRUDVSRQ
(krivulju) na temelju kojega se onda procjenjuje mjerna nesigurnost:
Pogreška ovisi o mjernom dometu. Primjerice za mjerni domet MD=1mm GR=9µm. Mjerna nesigurnost procjenjuje
se na temelju izraza:
GR
u=
2 3
*UDQLþQD SRJUHãND RþLWDQMD ]DQHPDUXMH VH 'DQDV VH SURL]YRGH L NRPSDUDWRUL NRG NRMLK MH YULMHGQRVW SRGMHOMND
1µm.
*5$1,ý1(0-(5.(
*UDQLþQHPMHUNHVXSUDYRNXWQLNYDGULRGQRVQRSDUDOHORSLSHGLNRMLVOXåHNDRHWDORQLGXOMLQH.RULVWHVH]DYUORWRþQD
mjerenja i za umjeravanje ostalih mjerila duljine.
Njihove su duljine normizirane u rasponu od 0.5 do 1000mm.
*UXSLUDMXVHXUD]UHGDWRþQRVWLSUHPDQRUPL,62
IEC oznaka razreda *UDQLþQDSRJUHãNDUD]UHGD DIN oznaka

WRþQRVWL UD]UHGDWRþQRVWL
AA ± (0.05 + 0.001 ⋅ l n )µm 00

A ± (0.10 + 0.002 ⋅ l n )µm 0
B ± (0.20 + 0.004 ⋅ l n )µm 1
C ± (0.40 + 0.008 ⋅ l n )µm 2
'DNOH]DUD]UHGWRþQRVWL$JUDQLþQDüHSRJUHãNDELWLLVND]DQDQDVOMHGHüLQDþLQ*A = ± (0.10 + 0.002 ⋅ l n )µm, gdje

je l n QD]LYQDGXOMLQDJUDQLþQRJPMHULODLVND]DQDXPLOLPHWULPD
5D]UHG WRþQRVWL $ RVQRYQL MH UD]UHG MHU SRPRüX JUDQLþQH SRJUHãNH WRJ UD]UHGD PRåHPR GRüL GR JUDQLþQLK
pogrešaka svih ostalih razreda i to:
• =DUD]UHGWRþQRVWL%PRUDPR$PQRåLWLV
• =DUD]UHGWRþQRVWL&PRUDPR$PQRåLWLV
• =DUD]UHGWRþQRVWL$$PRUDPR$GLMHOLWLV
2SüHQLWR NRG VYLK PHKDQLþNLK PMHUHQMD QDVWDMH SRJUHãND ]ERJ ãLUHQMD PDWHULMDOD 6DPR X VOXþDMX GDVXWRSOLQVNL
NRHILFLMHQW ãLUHQMD PDWHULMDOD RG NRMHJ MH L]UDÿHQR PMHULOR L PDWHULMDODRGNRMHJMHL]UDÿHQREMHNWPMHUHQMDMHGQDNL
SRJUHãNDMHL]EMHJQXWDLQDþHQH
2VQRYQD VLVWHPDWVND SRJUHãND SUL PMHUHQMX GXOMLQH PHKDQLþNLP PMHULOLPD QDVWDMH ]ER g utjecaja temperature,
0
odnosno kada mjerilo i mjerni objekt nisu na istoj temperaturi (20 C).
$SVROXWQDSRJUHãNDWDGDVHSURFMHQMXMHSUHPDVOMHGHüHPL]UD]X
p a = l [α 1 (ϑ1 − 20) − α 2 (ϑ2 − 20 )]
gdje su α1 i ϑ1 temperaturniNRHILFLMHQWãLUHQMDLWHPSHUDWXUDPDWHULMDODRGNRMHJMHL]UDÿHQREMHNWPMHUHQMDD α 2 i
ϑ2 su temperaturni koeficijent širenja i temperatura mjerila.
2VLPPHKDQLþNLKNRULVWHVHMRãRSWLþNDLHOHNWURQLþNDPMHULO a duljine.
1. 237,ý.$0-(5,/$'8/-,1(
D237,ý.,'$/-,120-(5,
2SWLþNL GDOMLQRPMHUL SULPMHQMXMX VH X JHRGH]LML 0MHUHQMH QMLPD WHPHOML VH QD PMHUHQMX NXWD L]PHÿX GYLMH WRþNH
poznatog razmaka. Koriste se za mjerenje velikih udaljenosti.
Ovo je PMHUQDOHWYD1MRPVHRGUHÿXMH
XGDOMHQRVW L]PHÿX QD]QDþHQH GYLMH
WRþNH
α b
Uvjet je za ovakvo mjerenje d>>>b.
b
d= , α se iskazuje u radijanima.
α
d
b) NICKELSON-ov INTERFEROMETAR
1LFNHOVRQRYLQWHUIHURPHWDUMHRSWLþNDPHWRGDPMHUHQMDGXOMLQHDWHPHOMLVHQDLQWHUIHUHQFLMLVYMHWORVWL.RULVWLVH]D
PMHUHQMHPDOLKLVUHGQMHYHOLNLKXGDOMHQRVWLVYUKXQVNRPWRþQRãüX
Referentno
zrcalo
∆
R R
Izvor svjetla S1
S
S2
D
S1, S2
Poluprozirno λ
3RPLþQR
zrcalo 4
zrcalo
PRIJEMNIK
Svjetlost koju emitira izvor u poluprozirnom zrcalu rastavlja se na dvije komponente(S1 i S2). Jedna prolazi prema
SRPLþQRP]UFDOXDGUXJDSUHPDUHIHUHQWQRP
.DGDVXXGDOMHQRVWUHIHUHQWQRJLSRPLþQRJ]UFDODRGPMHVWDJGMH]UDNDsvjetlosti izvora ulazi u poluprozirno zrcalo
jednake ( R ) u prijemniku se dobiva maksimalan intenzitet svjetlosti. Tada su kutevi zraka svjetlosti S1 i S2 jednaki
svjetlost obje zrake zbraja se u prijeminku.
3RPDNRP SRPLþQRJ ]UFDOD ]D λ/4 (svjetlost moUD SURüL GYDSXWDWXXGDOMHQRVWNDGDGROD]LL]L]YRUDSULMHÿH λ/4 i
NDGD VH UHIOHNWLUD SULMHÿH λ/4 odnosno ukupno λ/2) S1 i S2 se poništavaju pa u prijamniku imamo mrak. Intenzitet
VYMHWORVWLXSULMHPQLNXPLMHQMDVHSRPLFDQMHPSRPLþQRJ]UFDODDXORJDMHmjeritelja da prati promjenu svjetla i tame
u prijemniku.
λ
∆ = n⋅
2
gdje je n broj izmjena (pomaka).
.DNRELPLQLPXPLPDNVLPXPELOLãWRL]UDåHQLMLL]YRUHPLWLUDPRQRNURPDWVNXVYMHWORVWVYMHWORVWVDPRMHGQHYDOQH
duljine npr. laser) i onD PRUD ELWL YDOQH GXOMLQH L]PHÿX L µm jer to ja valna duljina ljudskom oku vidljive
svjetlosti.
5D]OXþLYRVWRGQRVQRWRþQRVWPMHUHQMD1LFNHOVRQRYLPLQWHUIHURPHWURPMHµm.
9UORMHYDåQRGDVX]UFDODPHÿXVREQRXRNRPLWRPSRORåDMXXSURWLYQRPPMHUHQMHüHELWLSRJUHãQR
Pri mjerenju interferometrom zapravo se emitira zraka S2 prema nekom udaljenom mjestu na kojem mora biti
zrcalo. To zrcalo mora reflektirati zraku S2 natrag u interferometar tako da ona bude paralelna zraci koju je
emitirana. .DNRELVHWRSRVWLJORQHNRULVWHVH]UFDODYHüSUDYLOQHWURVWUDQHSUL]PH
8PMHUDYDQMHPMHUQHOHWYHSRPRüXLQWHUIHURPHWUD
Pravilna trostrana
prizma
M Mikroskop
Mjerna letva
INTERFEROMETAR
3RPLþQLVWRO
0MHUQD OHWYD QDOD]L VHQDVWROXNRMLVHPRåHSRPLFDWLOLMHYRLGHVQR1DMHGQRPNUDMXPMHUQHOHWYHSULþYUãüHQDMH

pravilna trostrana prizma koja reflektira zraku svjetlosti iz interferometra. Interferometar i mikroskop su fiksirani.
3RPLFDQMHP VWROD SRPLþH VH X ]D QMHJD XþYUãüHQD PMHUQD OHWYD DOL L SUHYLOQD WURVWUDQD SUL]Pa. Za vrijeme
pomicanja mjerne letve gledamo u mikroskop. Kada vidimo da su se poklopili podjeljak na mjernoj letvi i oznaka u
PLNURVNRSXSUHVWDMHPRVSRPLFDQMHPLRþLWDYDPRL]PMHUHQXYULMHGQRVWQDLQWHUIHURPHWUX1DWHMQDþLQXPMHUDYDVH
XGDOMHQRVWL]PHÿXGYDSRGMHOMNDQDPMHUQRMOHWYLSRPRüXLQWHUIHURPHWUD
Ovo vidimo u mikroskopu:

Mjerna letva
Oznaka u 3RPLþHPR PMHUQX OHWYX GHVQR

mikroskopu sve dok se ne poklope podjeljak
na mjernoj letvi i oznaka u
Podjeljak na PLNURVNRSX 7DGD RþLWDYDPR
Mjernoj letvi izmjerenu udaljenost na
interferometru.
1HVLJXUQRVWQDPMHãWDQMDSRPRüXPLNURVNRSDL]QRVL ± 10nm .
(/(.7521,ý.$0-(5,/$'8/-,1(
(OHNWURQLþND PMHULOD GXOMLQH U ade na principu mjerenja vremena koje je potrebno elektromagnetskim valovima da
SULMHÿXRGUHÿHQXXGDOMHQRVWXREDVPMHUD
d
Reflektor
PRIMOPREDAJNIK
d = 0.5 ⋅ c ⋅ t
FMHEU]LQDVYMHWORVWLDWYULMHPHNRMHSURÿHRGWUHQXWNDRGDãLOMDQMDGRWUHQXWNDSULMHPDHOHNWURmagnetskog vala.
Na tom principu radi globalni pozicijski sustav (GPS) koji se koristi za navigaciju brodova, zrakoplova i vozila.
Sustav se sastoji od 24 satelita postavljenih u 6 orbita (po 4 u svakoj) koje su na visini 20200km iznad Zemlje.
3RORåDM WRþNH QD =HPOML L] NRMH YUãLPR PMHUHQMH RGUHÿXMH VH QD WHPHOMX SR]QDYDQMD SXWDQMD VDWHOLWD (koje
moramo vidjeti istovremeno) L QD WHPHOMX SURUDþXQD 7LP VXVWDYRP SRVWLåX VH WRþQRVWL RG FP QD NP
-7
odnosno relativna mjerna nesigurnost iznosi 1.0⋅110 .
22. MJERENJE MASE
0DVDMHVYRMVWYRWLMHODDPMHULVHYDJRP9DJDPMHULPDVXWLMHODSRPRüX]HPOMLQHVLOHWHåH
7HåLQDWLMHODMHVLODNRMDGMHOXMHQDPDVXXJUDYLWDFLMVNRPSROMXVLOHWHåH
T=m⋅g
JGMHMHJWHåLQVNRXEU]DQMHJUDYLWDFLMH
7HåLQVNRXEU]D nje na površini Zemlje nije konstantno jer ovisi o:
• Geografskoj širini
• *XVWRüL]HPOMLãWD
• Visini iznad razine mora

• Plimi i oseki
• 'UXJLPXWMHFDMQLPYHOLþLQDPDNRMHVHL]UDåDYDMXVDPRNRGQDMWRþQLMLKPMHUHQMD
2 2 2
7HåLQVNRXEU]DQMHXSURVMHNXL]QRVLPV , na polovima iznosi 9.832 m/s , a na ekvatoru 9.780 m/s . Prema
WRPHWHåLQDWLMHODPMHQMDVHRGWRþNHGRWRþNHLVWRJDRQDQLMHVYRMVWYRWLMHOD]DUD]OLNXRGPDVHNRMDMH
3RVWRMHGYDQDþLQDYDJQMD
1) 9DJDQMHXVSRUHGERPSR]QDWHPDVHVQHSR]QDWRPSROXåQHY age)

2) 9DJDQMHPMHUHQMHPVLOHRSUXåQHLHOHNWURQLþNHYDJH
.RGYDJDQMDSROXåQLPYDJDPDSURPMHQHWHåLQVNRJXEU]DQMDWROLNRVXPDOHGDLKQHWUHEDX]LPDWLXRE]LUGRNVH
NRG RSUXåQLK L HOHNWURQLþNLK PRUD X]HWL X RE]LU MHU WHåLQVNR XEU]DQMH GLUHNWQR XWMHþH Q a mjerenje. Stoga kada se
SURPMHQLPMHVWRQMLKRYHXSRWUHEHRSUXåQHLHOHNWURQLþNHYDJHPRUDMXVHL]QRYDXPMHUDYDWL
3ULOLNRPYDJDQMDX]UDNXWUHEDYRGLWLUDþXQDRVLOLX]JRQD]UDND8SUDYR]ERJX]JRQDVLODNRMRPVHGMHOXMHQDYDJX
QLMHMHGQDNDWHåLQLWLM ela nego je umanjena za silu uzgona. Uzgon ovisi o obujmu tijela.
F = T −U Volumen tijela
U = V ⋅ ρZ ⋅ g
7HåLQVNRXEU]DQMH
m
U = ⋅ ρZ ⋅ g *XVWRüD]UDND
ρ
ρ
U =T⋅ Z
ρ
Sila koja djeluje na vagu iznosi:
ρ   ρ   ρ 
F = g ⋅ m − g ⋅ m ⋅  Z  = g ⋅ m ⋅ 1 − Z  = T 1 − Z 
 ρ   ρ   ρ 
Uzgon zraka prividno smanjuje masu tijela.
Kako bi se svi rezultati vaganja iskazivali na jednak nDþLQLELOLPHÿXVREQRXVSRUHGLYL0HÿXQDURGQDRUJDQL]DFLMD]D
zakonsko mjeriteljstvo (OIML) u preporuci R33 definirala je dogovornu vrijednost rezultata vaganja u zraku.
Zovemo ju i odvaga ili izvaga.
* 3 0
Odvaga ( mt ) je jednaka masi etalonD GRJRYRUHQH JXVWRüH NJP pri referentnoj temperaturi 20 C koja
0
XUDYQRWHåXMH WLMHOR NRMH MH QD UHIHUHQWQRM UHPSHUDWXUL & þLMX PDVX PMHULPR , PDVD HWDORQD L WLMHOD PMHULVHX
3
]UDNXþLMDMHJXVWRüDNJP .
mt* = mu/
 
 = g ⋅ mu/ ⋅ 1 −
1.2 1.2 
g ⋅ mt ⋅ 1 − 
 ρ t (20 C )   8000 
0
 1.2 
1− 
 ρ t (20 C ) 
0
 1.2 
mu = mt = mt
/ *
≈ mt 1.00015 − 
 1.2  ρ t (20 0 C ) 
 1−  
 8000 
Relativna pogreška iznosi:
mt* − mt 1.2
∆r = = 1.5 ⋅ 10 −4 −
mt ρ t (20 0 C )
Primjer
−5
relativna pogreška iznosila bi ∆r = −1.7 ⋅ 10
3
3ULYDJDQMXWLMHODRGåHOMH]DJXVWRüHNJP .
−3
relativna pogreška iznosila bi ∆r = −1.6 ⋅ 10 .
3
.DGDELYDJDOLWLMHORRGSDSLUDJXVWRüHNJP
Te su pogreške vrlo male. Stoga u svakodnevnom mjerenju ne radimo korekcije za te pogreške. Te se korekcije
UDGHVDPRNRGQDMWRþQLMLKPMHUHQMD
22.1. VAGE
0MHULODPDVHRGQRVQRYDJHVOXåH]DRGUHÿLYDQMHPDVHWLMHOD9DJHSUHPD3UDYLOQLN u o meteorološkim uvjetima za

QHDXWRPDWVNHYDJHNRMLPDUXNXMHþRYMHNPRJXELWL
9DJHVSRND]QLPXUHÿDMHPVSRGMHORPLOLEH]SRGMHOHLWR
a) 9DJHVSRND]QLPXUHÿDMHPLVSRGMHORP –PMHUQLUH]XOWDWRþLWDYDVHVSRND]QRJXUHÿDMDDQDORJQRLOL
digitalno
b) 9DJH V SRND]QLP XUHÿDMHP EH] SRGMHOH – PMHUQL UH]XOWDW MH NROLþLQD PDVH XWHJD NRMLPD MH YDJD
XUDYQRWHåHQD
9DJHVDXWRPDWVNLPSROXDXWRPDWVNLPLOLQHDXWRPDWVNLPUDYQRWHåQLPSRORåDMHPLWR
a) –
9DJHVDXWRPDWVNLPUDYQRWHåQLPSRORåDMHP UDYQRWHåQLSRORåDMVHSRVWLåHEH]SRPRüLUXNRYDWHOMD
b) –
9DJHVSROXDXWRPDWVNLPUDYQRWHåQLPSRORåDMHP XMHGQRPGMHOXPMHUQRJSRGUXþMDUXNRYDWHOMGRYRGL
ND]DOMNX UDYQRWHåQRJ SRORåDMD X SRORåDM ]D RþLWDYDQMH D X RVWDORP VH GLMHOX UDYQRWHåQL SRORåDM
SRVWLåHEH]SRPRüLUXNRYDWHOMD
c) VDJH V QHDXWRPDWVNLP VWDOQLP UDYQRWHåQLP SRORåDMHP – UXNRYDWHOM GRYRGL ND]DOMNX UDYQRWHåQRJ
SRORåDMDXSRORåDM]DRþLWDYDQMH
9DJHLPDMXVOMHGHüH]QDþDMNH
1. 0MHUQRSRGUXþMH
0MHUQRSRGUXþMHGHILQLUDQRMHL]PHÿXPLQLPDOQHLPDNVLPDOQHYULMHGQRVWLNRMXPRå emo vagati uz

GHNODULUDQXWRþQRVW
2. Deklarirana vrijednost ovjernog podjeljka

Deklarirana vrijednost ovjernog podjeljka jednaka je podjeli na skali ili nešto drugo (koliko grama ili
miligrama). Koristi se prilikom umjeravanja vage.
3. Broj ovjernih podjeljaka

7UHEDJDL]UDþXQDWL
4. 1DMYHüHGRSXãWHQRRSWHUHüHQMHQRVLYRVWLOLMDNRVWYDJH
7RMHQDMYHüHGRSXãWHQRRSWHUHüHQMHYDJH$NRVHSUHNRUDþLPRåHGRüLGRRãWHüHQMDYDJH
5. 5D]UHGWRþQRVWL
3RVWRMH UD]UHGD WRþQRVWL 9DJH VH UD]YUVWDYDMX X UD]UHGH WRþQRVWL V RE]LURP QD YULMHGQRVW RYMHUQRJ
podjeljka (e) i na broj podjeljaka (n) koji su dani u tablici:
Broj ovjernih podjeljaka (n)

5D]UHGWRþQRVWL Vrijednost ovjernog Najmanji 1DMYHüL Minimalno vaganje
podjeljka
I 0,001g ≤ e 50 000 -- 100e
II 0,001g ≤ e ≤ 0,05g 100 100 000 20e
0,1 ≤ e 5 000 100 000 50e
III 0,1g ≤ e ≤ 2g 100 10 000 20e
5g ≤ e 500 10 000 20e
IIII 5g ≤ e 100 1 000 10e
Vage II, UD]UHGD WRþQRVWL VX WUJRYDþNH YDJH 7LP YDJDPD PDVD VH PRåH PMHULWL X ãLURNRP RSVHJX RG H GR
H 7DM RSVHJ SRGLMHOMHQ MH X MRã SRGUXþMD L ]D VYDNR MH SRGUXþMH GHILQLUDQD JUDQLþQD GRSXãWHQD SRJUHãND
(GDP).
*'3WRþQRVWL]DYDJHUD]UHGDWRþQRVWL,,, iznose:
• ± RYMHUQRJ SRGMHOMND ]D RSWHUHüHQMH RG PLQLPDOQRJ YDJDQMD GR SRGMHOMDND XNOMXþXMXüL L
500-ti podjeljak
• ± RYMHUQLSRGMHOMDN]DRSWHUHüHQMDL]QDGSRGMHOMDNDGRSRGMHOMDNDXNOMXþXMXüLL2000-
ti podjeljak
• ± RYMHUQRJSRGMHOMND]DRSWHUHüHQMDL]QDGSRGMHOMDND
=DRVWDOHWULUD]UHGDWRþQRVWL
*'3WRþQRVWL]DYDJHUD]UHGDWRþQRVWL,L]QRVH
• ± RYMHUQRJSRGMHOMND]DRSWHUHüHQMHRGPLQLPDOQRJYDJDQMDGRSRGMHOMDNDXNOMXþXMXüLL
50000-ti podjeljak
• ± RYMHUQLSRGMHOMDN]DRSWHUHüHQMDL]QDGSRGMHOMDNDGRSRGMHOMDNDXNOMXþXMXüLL
200000-ti podjeljak
• ± 1,5 ovjernog podjeljka za opterHüHQMDL]QDGSRGMHOMDND
*'3WRþQRVWL]DYDJHUD]UHGDWRþQRVWL,,L]QRVH
• ± RYMHUQRJSRGMHOMND]DRSWHUHüHQMHRGPLQLPDOQRJYDJDQMDGRSRGMHOMDNDXNOMXþXMXüLL
5000-ti podjeljak
• ± 1 ovjerni podjHOMDN ]D RSWHUHüHQMD L]QDG SRGMHOMDND GR SRGMHOMDND XNOMXþXMXüL L
20000-ti podjeljak
*'3WRþQRVWL]DYDJHUD]UHGDWRþQRVWL,,,,L]QRVH
• ± RYMHUQRJSRGMHOMND]DRSWHUHüHQMHRGPLQLPDOQRJYDJDQMDGRSRGMHOMDNDXNOMXþXMXüLL-
ti podjeljak
• ± RYMHUQL SRGMHOMDN ]D RSWHUHüHQMD L]QDG SRGMHOMDND GR SRGMHOMDND XNOMXþXMXüL L -ti
podjeljak
1DUH]XOWDWYDJDQMDXWMHþHþLWDYQL]XWMHFDMQLKYHOLþLQDNDRãWRVX
3RORåDMPMHUHQHPDVH (gdje se na mjernom tanjuru nalazi masa)
2. Masa onog što smo prethodno vagali (nije svejedno da li smo prije ovog vaganja
vagali nešto velike ili nešto male mase. Kod vaganja velike mase treba vremena da se
vaga oporavi)
3. Temperatura
6PDWUD VH GD MH YDJD NRMX NRULVWLPR LVSUDYQD DNR VX UH]XOWDWL NRMH VPR GRELOL SUL VDGDãQMHP XPMHUDYDQMX þDN L
dvostruko manji od onih dobivenih u prvom umjeravanju
3UDYLOQLNRP VX XWYUÿHQL NULWHULML ]D LVSLWLYDQMH LVSUDYQRVWL YDJH .DGD VH LVSUDYQD YDJD LVSUDYQR NRULVWL SRGHãHQ
QXOWLSRORåDMPDVDXVUHGLQLSULMHPQLNDSUHWKRGQRWUDMQRQHRSWHUHüHQDLXQXWDUWHPSHUDWXUQRJQD]LYQRJSRGUXþMD
uporabe) standardna mjerna nesigurnost rezultata vaganja procjenjuje se prema izrazu:
2 ⋅ GDP
u=
3
9DJDPRUDXGRYROMDYDWL]DKWMHYLPDJUDQLþQHGRSXãWHQHSRJUHãNHSULVOMHGHüLPXYMHWLPD
1. Pri promjeni temperature i to:

0 0 0
a) Od –10 C do +40 &DNRSURPMHQDWHPSHUDWXUHQLMHYHüDRG C na sat
0 0
b) $NRWHPSHUDWXUQRSRGUXþMHRGVWXSDRG –10 C do +40 &PRUDELWLQD]QDþHQRQDYDJLLQHVPLMHELWL
0 0 0
manja od 5 & ]D YDJH UD]UHGD WRþQRVWL , & ]D YDJH UD]UHGD WRþQRVWL ,, L C za vage razreda
WRþQRVWL,,,L,,,,
c) 8WMHFDM WHPSHUDWXUH QD QHRSWHUHüHQX YDJX QH VPLMH L]QRVLWL YLãH RG YULMHGQRVWL MHGQRJ SRGMHOMND SUL
0 0
promjeni temperature 1 &]DYDJHUD]UHGDWRþQRVWL,L &]DYDJHRVWDOLKUD]UHGDWRþQRVWL
2. Pri promjeni napona izvoUDHOHNWULþQHHQHUJLMHRG–15% do +10% nazivne vrijednosti

3. Pri promjeni frekvencije ± 2% nazivne vrijednosti
.RGHOHNWURQLþNLKYDJDXRELþDMHQRMHGDVHWRþQRVWRSLVXMHQHOLQHDUQRãüXLSRQRYOMLYRãüX
Ponovljivost se iskazuje standardnim odstupanjem osnovnih mjerenja.
1HOLQHDUQRVWVHLVND]XMHJUDQLþQRPSRJUHãNRP
1DMYHüHRGVWXSDQMHRGLGHDOQRJ
pravca
GL
(OHNWURQLþNH VH YDJH PRUDMX XPMHUDYDWL QD VYDNRP PMHVWX JGMH VH SULPMHQMXMX 8PMHUDYDQMH VH UDGL SRPRüX
etalona mase poznate grDQLþQHSRJUHãNH
0MHUQDQHVLJXUQRVWYDJDQMDHOHNWURQLþNRPYDJRPL]UDþXQDYDVHSUHPDL]UD]X
2
 G ⋅α 
2
G 
u =  L  + u 2p +  E 

 3  3 ⋅α E 
gdje je: GL –JUDQLþQDSRJUHãND]ERJQHOLQHDUQRVWL

up – ponovljivost iskazana standardnim odstupanjem
GE –JUDQLþQDSRJUHãNHHWDORQa utega
α -RþLWDQDYULMHGQRVW
αE – otklon kod umjeravanja etalon masom
22.2. UTEZI
8WH]LVXPMHUNHPDVHHWDORQLPDVHNRMHVOXåH]DXPMHUDYDQMHYDJD0HÿXQDURGQDRUJDQL]DFLMD]DPMHUHLXWHJH

(OIML) u preporuci R 111 propisuje vrijednosti tihHWDORQDPDVH9ULMHGQRVWLVHNUHüXXUDVSRQXRGPJGRNJX
, E2 ,F1 ,F2 ,M1 ,M2 ,M3. Namjena
NRUDFLPD 3UHPD WRM SUHSRUXFL XWH]L VX UD]YUVWDQL X UD]UHGD WRþQRVWL (1
SRMHGLQLKUD]UHGDMHVOMHGHüD
5D]UHGWRþQRVWL Namjena
utega
E1 KontrolniXWH]L]DXPMHUDYDQMHYDJDUD]UHGDWRþQRVWL,
E2 0LNURNHPLMVNHLNHPLMVNHDQDOL]HLGUXJDPMHUHQMDPDVHQDMYLãHWRþQRVWL
F1 .HPLMVNHDQDOL]HLGUXJDPMHUHQMDPDVHYLVRNRJUD]UHGDWRþQRVWL
F2 7HKQLþNHDQDOL]HYLãHWRþQRVWLLPMHUHQMDGUDJRFMHQLKNRYLQD
M1 7HKQLþNHDQDOL]HLPMHUHQMDPDVHPHGLNDPHQDWDLGUDJRFMHQLKNRYLQD
M2 Mjerenje mase u trgovini

M3 Mjerenje mase u trgovini
*UDQLþQHSRJUHãNHSULSUYRPSUHJOHGXHWDORQDPDVHRGUHÿHQRJUD]UHGDWRþQRVWLGDQHVLXVOMHGHüRMWDEOLFL
Razred
WRþQRVWL E1 E2 F1 F2 M1 M2 M3
*UDQLþQD
-7 -6 -6 -5 -5 -4 -4
pogreška 5⋅10 1.5⋅10 5⋅10 1.5⋅10 5⋅10 1.5⋅10 5⋅10
7H JUDQLþQH SRJUHãNH YULMHGH ]D XWHJH RG J GR NJ =D XWHJH X XSRUDEL GRSXãWHQH VX JUDQLþQH SRJUHãNH
GYRVWUXNRYHüHRGRYLKXWDEOLFLQDYH denih (2⋅GDP)
Nesigurnost etalona mase procjenjuje se izrazom:
2 ⋅ GDP
u=
3
Utezi se koriste za umjeravanje i ovjeravanje vaga i utega lošije klase.

Osnove Mjerenja - Skripta

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Osnove Mjerenja - Skripta

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Vjekoslav Duk Osnove mjerenja – skripta s predavanja 1

5. ISKAZIVANJE CJELOVITOG MJERNOG REZULTATA……………………………………………...…………30

9(/,ý,1$ - VYRMVWYR SRMDYH VWDQMD WYDUL LOLWLMHODNRMHVHPRåHNYDOLWDWLYQRUD]OLNRYDWLLNYDQWLWDWLYQRRGUHGLWL QMX

MJERNA JEDINICA -GRJRYRUHQDSR]QDWDLREQRYOMLYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH0MHUQLPMHGLQLFDPDGRJRYRUQR

9HOLþLQHVHSLãXNRVLPVORYLPD , a mjerne jedinice okomitim slovima.

MJERNA OPREMA -VUHGVWYDNRMDVOXåHPMHUHQMX8PMHUQXRSUHPXXEUDMDPR

MJERKA - XWMHORYOMHQDYULMHGQRVWQHNHYHOLþLQH QSUXWHJRGNJMHPMHUNDPDVHHWDORQRWSRUDRG Ω je mjerka).

prava vrijednost jHL]PMHUHQDYULMHGQRVWGRELYHQDVDRNRSXWDWRþQLMLPPMHUQLPSURFHVRPRGGHNODULUDQHWRþQRVWL

ETALON - PMHULOR PMHUNDPMHUQLLQVWUXPHQWPMHUQLXUHÿDMPMHUQLVXVWDY QDPLMHQMHQRGHILQLUDQMXRVWYDULYDQMX

Razlikujemo tri vrste etalona:

nesigurnost od nesigurnosti ispitivanog mjerila.

UMJERAVANJE – to je ispitivanje mjerila. Sastoji se od usporedbenog mjerenja ispitivanog mjerila s

0-(5121$ý(/2 - znanstvena osnova mjerenja.

MJERNA METODA – QDþLQSURYRÿHQMDPMHUHQMDDPRåHELWL

MJERNI REZULTAT – SURL]YRG PMHUHQMD 2Q PRåH ELWL SURL]YRG VDPRMHGQRJPMHUHQMDDOLDNRVHPMHUHQMHLVWH

Unutar tog intervala

Referentni etaloni ovlašteni laboratorij

Tvornica KRQþDU Sva mjerila iz tvornice

UMJERNI I ISPITNI LABORATORIJ - tu se mjerila ispituju i umjeravaju s etalonima.

Mjerno jedinstvo ostvaruje se:

0(  81$52'1,6867$90-(51,+-(',1,&$ 6, – 7 osnovnih mjernih jedinica:

METAR - Duljina koju

1 CANDELA – svjetlosna jakost u

MOL – NROLþLQD WYDUL RQRJ

DNR VH NUR] SUHVMHN YRGLþD SUHQRVL KELVIN - 273,16 – ti dio

odnosno struja od 1A odgovara vode u trojnom stanju.

7ULVXPMHUQHMHGLQLFHPHÿXVR bno nezavisne: kilogram, sekunda, kelvin.

CANDELA (10-3) KILOGRAM (10-8)

DECIMALNE JEDINICE –SUHPDSRGDFLPDL]ELORLKMH,]YRGHVHSRPRüX6,MHGLQLFDLSUHGPHWDND

IZVEDENE JEDINICE S POSEBNIM ZNAKOVIMA: C, V, Ω … (ima ih 21)

OMJERNE JEDINICE –EURMþDQHEH]GLPHQ]LMVNHRQH]DSUDYRQLVXPMHUQHMHGLQLFHDOLVQMLPDIRUPDOQRUDGLPR

3 30 100 2000 30000

4,8 14,8 33 44,8

=DK WDMMHRPMHUL]UDåHQX%HOLPD>%@0HÿXWLPWDNRGHILQLUDQ/SMHSUHYHOLNSDVHNRGVQDJHNRULVWLK WDGD

Relativna razlika snage od 1 dB odgovara tonu.

U telekomunikacijama dogovorena je razina snage od 1mW na 600Ω

Lp (re 1mW) = 50dB Æ QDWHPHOMXWLKSRGDWDNDUDþXQDPR3

3. ISKAZIVANJE MJERNOG REZULTATA

72ý1267 – NYDOLWDWLYQD RFMHQD D ]QDþL EOLVNRVW VUHGQMRM YULMHGQRVWL.YDQWLWDWLYQRVHLVND]XMHSRPRüXJUDQLþQH

POGREŠKA – odstupanje mjernog rezultata (Xmj RGSUDYHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH3UDYDYULMHGQRVWPMHUHQH

• Apsolutna: p a = X mj − X p ; u mjernim jedinicama

Prema uzrocima nastanka pogreške dijelimo na VOXþDMQHVLVWHPDWVNHLJUXEH.

c) GRUBE POGREŠKE –QDVWDMX]ERJQHSDåQMHLQHVWUXþQRVWLPMHULWHOMD1DMþHãüLVXX]URFL

• neispravna mjerna oprema

• nedovoljna pozornost mjeritelja

standardnim odstupanjem obnovljivosti (σR LOLJUDQLþQRPREQRYOMLYRãüX 5  σR).

standardno odstupanje tj. mjerna nesigurnost

Slika: Odnos ponovljivosti i obnovljivosti.

Ponovljivost je manja od obnovljivosti.

Rezultat je WRþDQ, kada je ispravan i precizan odnosnoNDGDVXPDOHVXVWDYQHLVOXþDMQHSRJUHãNH

Ovo (graf gore) je toþDQUH]XOWDWMHUMHVUHGQMDYULMHGQRVWEOLVNDGRJRYRUQRMSUDYRMYULMHGQRVWLLUDVLSDQMHMHPDOR

a) Ispravan ali neprecizan b) Precizan ali neispravan

c) Neispravan i neprecizan d) Gruba pogreška

YULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH LOLMHVOXþDMQR jednak pravoj vrijednosti, se nalazi prava vrijednost

IZVORI NESIGURNOSTI MJERNOG REZULTATA:

a) 1HSRWSXQDGHILQLFLMDLQHVDYUãHQRRVWYDUHQMHPMHUHQHYHOLþLQH . Npr. pri mjerenju debljine lima moramo

c) 1HGRYROMQR SR]QDYDQMHGMHORYDQMDXWMHFDMQLKYHOLþLQDQDPMHUQLUH]XOWDW . Nije isto mjerimo li debljinu

i) $SURNVLPDFLMHSUHWSRVWDYNHL]DQHPDUHQMDNRMDVXXJUDÿHQDXP jerni postupak.

l) Preostala sistematska odstupanja. 1MLKQHPRåHPRRGUHGLWLRQDSRVWRMHLNDGDMHUH]XOWDWLVSUDYOMHQ

OSNOVNI SKUP –RVQRYQLVNXSPMHUQLKUH]XOWDWDMHKLSRWHWLþNLVNXSRGEHVNRQDþQRPQRJRSRQRYOMHQLKPMHUHQMD

Prema metodi procjenjivanja komponente se mogu razvrstati u dvije grupe:

Te komponente daju nesigurnost A tipa. Te komponente daju nesigurnost B tipa.

Mjerna nesigurnost iskazuje se standardnim odstupanjem (standardnom devijacijom) pa se stoga ponekad

9(/,ý,1$ - VYRMVWYR SRMDYH VWDQMD WYDUL LOLWLMHODNRMHVHPRåHNYDOLWDWLYQRUD]OLNRYDWLLNYDQWLWDWLYQRRGUHGLWLQMX

MJERNA JEDINICA -GRJRYRUHQDSR]QDWDLREQRYOMLYDYULMHGQRVWPMHUHQHYHOLþLQH0MHUQLPMHGLQLFDPDGRJRYRUQR

MJERNA OPREMA -VUHGVWYDNRMDVOXåHPMHUHQMX8PMHUQXRSUHPXXEUDMDPR

MJERKA - XWMHORYOMHQDYULMHGQRVWQHNHYHOLþLQHQSUXWHJRGNJMHPMHUNDPDVHHWDORQRWSRUDRG Ω je mjerka).

prava vrijednost jHL]PMHUHQDYULMHGQRVWGRELYHQDVDRNRSXWDWRþQLMLPPMHUQLPSURFHVRPRGGHNODULUDQHWRþQRVWL

ETALON - PMHULORPMHUNDPMHUQLLQVWUXPHQWPMHUQLXUHÿDMPMHUQLVXVWDYQDPLMHQMHQRGHILQLUDQMXRVWYDULYDQMX

MJERNA METODA – QDþLQSURYRÿHQMDPMHUHQMDDPRåHELWL

MJERNI REZULTAT – SURL]YRG PMHUHQMD 2Q PRåH ELWL SURL]YRG VDPRMHGQRJPMHUHQMDDOLDNRVHPMHUHQMHLVWH

0( 81$52'1,6867$90-(51,+-(',1,&$6, – 7 osnovnih mjernih jedinica:

DECIMALNE JEDINICE –SUHPDSRGDFLPDL]ELORLKMH,]YRGHVHSRPRüX6,MHGLQLFDLSUHGPHWDND

OMJERNE JEDINICE –EURMþDQHEH]GLPHQ]LMVNHRQH]DSUDYRQLVXPMHUQHMHGLQLFHDOLVQMLPDIRUPDOQRUDGLPR

=DK WDMMHRPMHUL]UDåHQX%HOLPD>%@0HÿXWLPWDNRGHILQLUDQ/SMHSUHYHOLNSDVHNRGVQDJHNRULVWLK WDGD

Lp (re 1mW) = 50dB Æ QDWHPHOMXWLKSRGDWDNDUDþXQDPR3

72ý1267 – NYDOLWDWLYQD RFMHQD D ]QDþL EOLVNRVW VUHGQMRM YULMHGQRVWL.YDQWLWDWLYQRVHLVND]XMHSRPRüXJUDQLþQH

POGREŠKA – odstupanje mjernog rezultata (XmjRGSUDYHYULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQH3UDYDYULMHGQRVWPMHUHQH

Prema uzrocima nastanka pogreške dijelimo na VOXþDMQHVLVWHPDWVNHLJUXEH.

c) GRUBE POGREŠKE –QDVWDMX]ERJQHSDåQMHLQHVWUXþQRVWLPMHULWHOMD1DMþHãüLVXX]URFL

standardnim odstupanjem obnovljivosti (σRLOLJUDQLþQRPREQRYOMLYRãüX5 σR).

Rezultat je WRþDQ, kada je ispravan i precizan odnosnoNDGDVXPDOHVXVWDYQHLVOXþDMQHSRJUHãNH

Ovo (graf gore) je toþDQUH]XOWDWMHUMHVUHGQMDYULMHGQRVWEOLVNDGRJRYRUQRMSUDYRMYULMHGQRVWLLUDVLSDQMHMHPDOR

YULMHGQRVWLPMHUHQHYHOLþLQHLOLMHVOXþDMQR jednak pravoj vrijednosti, se nalazi prava vrijednost

i) $SURNVLPDFLMHSUHWSRVWDYNHL]DQHPDUHQMDNRMDVXXJUDÿHQDXP jerni postupak.

l) Preostala sistematska odstupanja. 1MLKQHPRåHPRRGUHGLWLRQDSRVWRMHLNDGDMHUH]XOWDWLVSUDYOMHQ

OSNOVNI SKUP –RVQRYQLVNXSPMHUQLKUH]XOWDWDMHKLSRWHWLþNLVNXSRGEHVNRQDþQRPQRJRSRQRYOMHQLKPMHUHQMD

PHÿXVREQR üH VH UD]OLNRYDWL DNR MHUD]OXþLYDQMHGRYROMQR]ERJVOXþDMQLKXWMHFDMDPQRãWYDPDOLKQHNRQWUROLUDQLK

0$/,%52-0-(5(1-$0$1-,2',0$/$5$=/8ý,9267

9(/,.%52-0-(5(1-$9(û,2',9(/,.$5$=/8ý,9267

7R MH QDMEROMD DSURNVLPDFLMD DNR UDVSRODåHPR VD UH]XOWDWLPDYLãHQL]RYDSRQRYOMHQLKPMHUHQMDLVWHYHOLþLQHLVWLP

djeliteljem n ,]JUDIDGROMHYLGLPRGDRSHWQHPDVPLVODEHVNRQDþQRSRYHüDYDWLEURMPMHUHQMDMHUVHSULYHOLNRP

LVSUDYQLP,VND]LYDQMHJUDQLþQLKSRJUHãDNDUD]OLNXMHVHNRGDQDORJQLKLG igitalnih mjerila.

Iz dijagrama vidimo ga apsolutna pogreška ne ovisi o otklRQXGRNJUDQLþQDSRJUHãNDXRGQRVXQDGRPHWRYLVLR

1D RYDM QDþLQ SURFMHQMXMH VH QHVLJXUQRVW % WLSD RQGD NDGDUDVSRODåHPRSRGDFLPDRJUDQLþQRMSRJUHãFLPMHULOD

9UORþHVWRMHPMHUHQDL]OD]QDYHOLþLQDIXQNFLMDYLãHXOD]QLKPHÿXVREQRQH]DYLVQLKYHOLþLQD x1 , x 2 , x3 ,.... ) koje

To je matePDWLþNL PRGHO PMHUHQMD D PRåH ELWL SULURGQL

9ULMHGQRVWLNRHILFLMHQWDNRUHODFLMHUNUHüXVHRG–1 do +1.

326783$.5$ý81$1-$95('129$1-$&-(/29,720-(5125(=8/7$7$

b) S RAZINA ili srednja razina XVWUXþQLPUDGRYLPDL]YMHãWDMLPDLQGXVWULMVNLKODERUDWRULMD0MHUQLUH]XOWDW

Npr 2360 -NRGRYDNYRJ]DSLVDQLMHMDVQRGDOLMH]DGQMD]QDPHQND]QDþDMQDLOLQH

Apsolutnu nesigurnostWUHED]DRNUXåLWLQDGYLMH]QDþDMQH]QDPHQNHX 9

5H]XOWDWQD6UD]LQLVSRVWRWQRPQHVLJXUQRãüX8 ± 0,059%)