Knjiga o Zdravlju +21 PDF

1
Knjiga
o
zdravlju
2
3
SADRŽAJ
UVOD……………………………………………………………..…….….1
ALERGIJA 3
1. ALERGIJA (op enito)……………………………………………………...………..3
2. ALERGIJSKI RINITIS………………………………………………………..……4
a) SEZONSKI (peludna hunjavica, peludna groznica)..........…………..……..…..4
b) NESEZONSKI ALERGIJSKI RINITIS……………………………..………….5
3. ASTMA……….…………………………………………………………..…………..5
4. ATOPIJSKI DERMATITIS……………………………………………..………….7
5. ANAFILAKTI KI ŠOK ………………………………………………..…………..8
6. KOPRIVNJA A (urtikarija)…………………………………………..…..…….....9
AMPUTACIJA 10
AVITAMINOZA 11
1. RAHITIS I OSTEOMALACIJA……………………………………….…………11
2. PELAGRA……………………………………………………………….…………12
3 BERI BERI…………………………………………………………….……………12
4. SKORBUT……………………………………………………………….…………12
5. ARIBOFLAVINOZA………………………………………………….…………..13
6. NO NA SLJEPO A (kokošja sljepo a, hemeralopija)...………………………13
BAKTERIJE 14
BOL 15
BOLESTI (op enito) 17

1. UZROCI…………………………………………………………………………….17
2. LIJE ENJE (op enito)…………………………………………………………….18
3. BOLESNI KA DIJETA………………………………………………………….. 22
4. NASLJEDNE BOLESTI…………………………………………………………...24
5. PROFESIONALNE BOLESTI……………………………………………………24
6. PSIHOSOMATSKE BOLESTI………………………………………………...…24
BOLESTI BUBREGA I MOKRA NOG SUSTAVA 25

1. BUBREZI…………………………………………………………………………..25
1. BUBREZI (op enito)…………………………………………………………....25
2. UPALA BUBREGA (nefritis)…………………………………………………..28
3. BUBREŽNI KAMENCI…………………………………………………….…..29
4. RAK BUBREGA…………………………………………………………….…..31
5. SUŠENJE BUBREGA, SKVR ENI BUBREG…………………………….…31
6. ANURIJA…………………………………………………………………….…..32
7. HIDRONEFROZA………………………………………………………….…...32
8. NEFROSKLEROZA……………………………………………………….……32
9. PIJELITIS…………………………………………………………………....….33
10. NEFROTI NI SINDROM……………………………………………….....…33
11. UREMIJA………………………………………………………………………33
4
2. MOKRA NI SUSTAV………………………………………………….…………34
1. MOKRA A, MOKRENJE (op enito)…………………………………………34
2. ZASTOJ, OTEŽANO MOKRENJE…………….……………………………..34
3. TEŠKO ZADRŽAVANJE MOKRA E (urinarna inkontinencija)….………35
4. MOKRENJE U KREVET….………………………………………….………..36
5. UPALA MOKRA NOG MJEHURA (cistitis)…….………………….……….36
6. UPALA MOKRA NE CIJEVI (uretritis)……….…………………….………38
7. RAK MOKRA NOG MJEHURA……………….…………………….………38
8. MOKRA NI KAMENCI…………………………..………………….………..38
9. MOKRA NA KISELINA………………………..…………………….……….40
DIŠNI SUSTAV 41
1. PLU A……………………………………………………………………………...41
1. PLU A (op enito)…………………………………………………………….…41
2. NADUTOST PLU A (emfizem)……………………………………………..…44
3. UPALA PLU A (pneumonija)…………………………………………………45
4. RAK PLU A………………………………………………………………….…46
5. TUBERKULOZA (tbc, sušica)…………………………………………………47
6. PLEURITIS……………………………………………………………………...49
7. PNEUMOMIKOZE……………………………………………………………..49
8. PNEUMOTORAKS………………………………………………………….….50
2. GRLO……………………………………………………………………………….51
1. GRLOBOLJA (upala grla, laringitis)………………………………………….51
2. PROMUKLOST…………………………………………………………………52
3. KAŠALJ…………………………………………………………………………53
4. GLAS……………………………………………………………………………..53
5. RAK GRLA…………………………………………………………………...…54
6. NEMOGU NOST GUTANJA (afagija)…………………………………...….54
7. KRAJNICI (mandule, tonzile)………………………………………….………54
8. UPALA KRAJNIKA (tonzilitis)……………………………………….……….55
9. TRE I KRAJNIK (adenoidne vegetacije)……………………………..…...…55
10. UPALA KRAJNIKA I GRLA (angina)……………………………….…...….56
3. BRONHI……………………………………………………………………………58
1. BRONHITIS……………………………………………………………….…….58
2. BRONHIOLITIS…………………………………………………….……....…..59
3. BRONHIEKTAZIJA……………………………………………………..……..59
4. RAK BRONHA………………………………………………………….………59
4. DISANJE, PROBLEMI……………………………………………...…....……….60
1. OTEŽANO DISANJE (dispneja)………………………………………...……..60
2. GUŠENJE, UGUŠENJE………………………………………………...……….60
3. VJEŽBE DISANJA………………………………………………………………61
DJE JE BOLESTI 64
1. ZARAZNE BOLESTI……………………………………………………………...64
1. ŠARLAH (škrlet, scarlatina)…………………………………………………. ..64
2. OSPICE (obi ne, dobrac, morbili)………………………………………….…..64
3. RUBEOLA (crljenica) …………………………………………………….…….65
4. ROZEOLA………………………………………………………………….……66
5. ŠESTA BOLEST (trodnevna groznica, roseola infantum)……………………66
6. DIFTERIJA (gušobolja, krup)………………………………………………….66
5
7. HRIPAVAC (veliki ili magare i kašalj, rikavac)……………………....……...67
8. VODENE KOZICE (vari ele, male boginje)……….………………………….68
9. ZAUŠNJACI (parotitis, mumps)………………………………………...……..69
10. PREHLADA……………………………………………………………...…….69
11. DJE JA PARALIZA (poliomijelitis, polio)…………………………...……..70
12. MONONUKLEOZA (upala žlijezda)…………………………………...…….71
13. SKROFULOZA (škrofuloza)…………………………………………...……..72
14. GASTROENTERITIS (crijevna gripa)……………...……………………….72
15. OMFALITIS……………………………………………………………...…….73
16. REUMATSKA GROZNICA…………………………………………..………74
17. MIKROSPORIJA………………………………………………………..…….74
18. EKTIMA……………………………………………………………………..…74
2. OSTALE BOLESTI…………………………………………………………..……75
1. ŽELU ANO – CRIJEVNE POTEŠKO E……………………………………75
2. PROLJEV DOJEN ADI………………………………………………………..75
3. CELIJAKIJA…………………………………………………………….………75
4. DISTROFIJA DOJEN ADI……………………………………………...…….75
5. DJE JE KOLIKE (gr evi)………………………………………………...……76
6. KWASHIORKOR………………………………………………………….……76
7. AKRODINIJA…………………………………………………………….……..76
8. GALAKTOZEMIJA……………………………………………………….……77
9. EKCEMI…………………………………………………………………….…. .77
10. MLIJE NA KRASTICA…………………………………………………..….77
11. TJEMENICE………………………………………………………………..….77
12. PELENSKI OSIP………………………………………………………………78
13. STROFULUS………………………………………………………………..….78
14. ASFIKSIJA………………………………………………………………..……78
15. HEMOLITI KA BOLEST NOVORO EN ADI
(fetalna eritroblastoza)……………………………………………………..….78
16. CEREBRALNA DJE JA KLIJENUT
(spasti na cerebralna dje ja paraliza)……………………………………..…79
17. AUTIZAM…………………………………………………………………..….79
3. RAZNO……………………………………………………………………………..81
1. IZBIJANJE ZUBI…………………………………………………………….…81
2. POMANJKANJE TEKA………………………………………...………….….81
3. NEMIRNO SPAVANJE……………………………………………………...…81
4. LIJEK ZA DJECU………………………………………………………………81
5. LOŠ USPJEH U ŠKOLI………………………………………………………...81
DUGOVJE NOST 82
DUŠEVNE BOLESTI I STANJA 86

1. LIJE ENJE (op enito)……………………………………………………….....…86
2. STRES……………………………………………………………………….…....…89
3. TJESKOBA…………………………………………………………………………90
4. PANIKA………………………………………………………………………….….90
5. DEPRESIJA…………………………………………………………………….…..91
6. MANI NA DEPRESIJA (mani no-depresivna psihoza)………………………..92
7. MANIJA…………………………………………………………………………….94
8. FOBIJA………………………………………………………………………...……94
9. MELANKOLIJA……………………………………………………………………95
6
10. SEZONSKI AFEKTIVNI POREME AJ……………………………………….96
11. APATIJA…………………………………………………………………...….…..96
12. FRUSTRACIJA…………………………………………………………..….……96
13. ŠIZOFRENIJA (shizofrenija)………………………………………………..…..97
14. PARANOJA…………………………………………………………………..….101
15. DELIRIJ……………………………………………………………………...…..101
16. OLIGOFRENIJA (slaboumnost)…………………………………………...…..101
17. DEBILNOST………………………………………………………………….….102
18. IDIOTIJA……………………………………………………………………..….102
19. DEMENCIJA………………………………………………………………….…102
20. AMENCIJA…………………………………………………………….…….…..102
21. MONGOLOIZAM………………………………………………………….……103
22. INFANTILIZAM………………………………………………………….….….104
23. PERVERZIJA…………………………………...……..……………………..….104
24. PROGRESIVNA PARALIZA……………………..……………………………105
EPIDEMIJE 106
GR EVI 107
1. GR EVI (op enito)……………………………………………………………….107
2. KLONI KI GR EVI…………………………………………………………….109
3. EKLAMPSIJA……………………………………………………………….……109
4. TETANIJA…………………………………………………………………..…….110
5. ŠKRIP (trizmus)…………………………………………………………………..110
JEZIK I OKUS 111

1. JEZIK (op enito)……………………………………………………………….…111
2. UPALA JEZIKA (glositis)……………………………………………………..…111
3. RAK NA JEZIKU……………………………………………………...……...….111
4. POVE AN JEZIK (makroglosija)…………………………………………....…111
5. OKUS…………………………………………………………………….……..….112
KOMA 112
KOSA 113
1. KOSA (op enito)……………………………………………………………….….113
2. MASNA KOSA……………………………………………………………………113
3. SUHA KOSA…………………………………………………………………..…..114
4. SIJEDA KOSA……………………………………………………………….……114
5. ELAVOST (gubljenje kose)……………………………………………….……114
6. PRHUT……………………………………………………………………….……115
KOST, KOŠTANA MOŽDINA,

HRSKAVICA, KUK, KOLJENO, ZGLOB 116
1. KOST………………………………………………………………………………117
1. LOM KOSTI (fraktura)…………….……………………………………….…117
2. OSTEOPOROZA……………………………………………………….………117
3. MEKANE KOSTI (da otvrdnu)……………………………………………….119
4. RAK KOSTIJU………………….……………………………………………...119
5. UPALA KOSTI (ostitis)………………….………………………………….....119
6. PERIOSTITIS…………………………………………………………………..119
7
7. OSTEODISTROFIJA………………………………………………………….120
8. OSTEOPETROZA…………….…………………………………………….…120
9. OSTEOPSATIROZA…………………………………………………………..120
10. OSTEOFIT…………………….………………………………………………120
2. KOŠTANA MOŽDINA (koštana srž)……………………………………..….…121

1. KOŠTANA MOŽDINA (op enito) ………………………………..….………121
2. OSTEOMIJELITIS……………………………………………………..…...…121
3. PANMIJELOFTIZA…………………………………………………..…….....121
4. POLICITEMIJA……………………………………………………..………...121
3. HRSKAVICA…………………………………………………….……..……..….122
1. HRSKAVICA (op enito)……………………………………….……..…….…122
2. UPALA HRSKAVICE (hondritis ).…………………………………………...122
3. OSTEOHONDRITIS…………………………………………………………..122
4. KUK……………………………………………………………………..….…..….123
1. KUK (op enito)…………………………………………………………………123
5. KOLJENO………………………………………………………………………....124
1. KOLJENO (op enito)………………………………………………….….……124
2. MENISK…………………………………………………………………...……124
6. ZGLOB………………………………………………………………………….....125
1. ARTRITIS…………………………………………………………………..…..125
2. ARTROZA…………………………………………………………………..….129
3. POLIARTRITIS………………………………………………………………..129
4. PERIARTRITIS………………………………………………………………..130
5. IŠ AŠENJE………………………………………………………………….…130
6. GIHT (ulozi)………………………………………………………………….... 130
7. ANKILOZA………………………………………………………………….....133
8. SINOVITIS………………………………………………………….………….133
9. FUNGUS…………………………………………………………….……….….133
10. SINDROM KARPALNOG TUNELA……………………………………….133
KOŽA 135
1. AKNE (bubuljice, prišti i)………………………………………………………..135
2. BORE………………………………………………………………………………136
3. CRVENE ŽILICE (kapilare)………………………………………………..……136
4. CRVENILO (uro eno)……………………………………………………..……..136
5. CRVENILO (eritem)……………………………………………………….……..137
6. ERITRODERMIJA……………………………………………………….………137
7. IR……………………………………………………………………………...….137
8. DLAKE…………………………………………………………………………….139
9. DODACI ZA ZDRAVU KOŽU…………………………………………………..139
10. EKCEM (egzem)…………………………………………………………………140
11. IHTIOZA (orožnjenje kože)……………………………………………………141
12. KRASTE………………………………………………………………………….142
13. KURJE OKO……………………………………………………………………..142
14. LEUKODERMIJA………………………………………………………...…….143
15. LIŠAJ (lihen)……………………………………………………………..………143
16. LUPUS………………………………………………………………………...….145
17. MADEŽ (nevus)……………………………………………………………...…..146
8
18. NE ISTA KOŽA………………………………………………………..….…….147
19. OSIP (milijarija)………………………………………………………..….……..147
20. OŽILJAK……………………………………………………………………...….147
21. PJEGE (stara ke)…………………………………………………………...……148
22. PJEGE (sun ane)………………………………………………………..……….148
23. PJEGE (bijele, vitiligo)………………………………………………….……….148
24. PJEGE (sme kaste, lentigo, jetrene pjege)…………………………….……….148
25. PSORIJAZA (ljuskavica)………………………………………………………..149
26. RAK KOŽE………………………………………………………………..……..152
27. SEBOREJA…………………………………………………………………..…..155
28. SKLERODERMIJA………………………………………………………..……155
29. SUHA KOŽA……………………………………………………………………..155
30. SVRAB, STARA KI…………………………………………………...………..156
31. SVRBEŽ, PRURIGO………………………………………………………...…..156
32. UPALA KOŽE (dermatitis)……………………………………………….……..156
33. ŽULJ………………………………………………………………………………157
KRALJEŽNICA, LE NA MOŽDINA, LE A 158

1. KRALJEŽNICA……………………………………………………………..….…158
1. KRALJEŽNICA (op enito)…………………………………………………….158
2. ISKRIVLJENJE KRALJEŽNICE (skolioza)…………………………………159
3. UPALA KRALJEŽAKA (spondilitis)………………………………………….159
4. SPONDILOZA…………………………………………………………………..160
5. SPONDILARTRITIS …………………………………………………………..160
6. SPONDILOLISTEZA…………………………………………………….…….160
7. SAKRALGIJA…………………………………………………………………..160
8. DISKOVI………………………………………………………………...………160
9. LUMBAGO……………………………………………………………...………161
2. LE NA MOŽDINA…………………………………………………………….…162
1. UPALA LE NE MOŽDINE (mijelitis)……………………………………….162
2. MIJELOZA…………………………………………………………….……….162
3. SIRINGOMIJELIJA……………………………………………………...……162
4. HEMATOMIJELIJA…………………………………………………….…….162
5. BULBARNA PARALIZA………………………………………………...……163
3. LE A………………………………………………………………………..……..163
1. LE A……………………………………………………………………...….…163
2. LOŠE DRŽANJE……………………………………………………………….163
KRV 164
1. KRV (op enito)…………………………………………………..……………......164
2. CIRKULACIJA…………………………………………………..………….…....165
3. IŠ ENJE KRVI………………………………………………..……………..…166
4. OTROVANJE KRVI (sepsa)………………………………..………………...….167
5. SLABOKRVNOST (anemija)……………………………………..….……….…167
6. LEUKEMIJA……………………………………………………..….………..…..169
7. POVE ANA KONCENTRACIJA
MASNO E U KRVI (hiperlipidemija)……………………………...…………..171
8. KRVARENJE (hemoragija)…………………………………………...…………172
9. SKLONOST KRVARENJU…………………………………………...….……...173
a) HEMOFILIJA……………………………………………………...…….…….173
b) TROMBOPATIJE………………………………………………...…….……..173
9
10. TROMBOZA………………………………………………………...……….….173
a) FLEBOTROMBOZA…………………………………………………...…....173
b)TROMBOFLEBITIS……………………………………………...…………..173
c) EMBOLIJA………………………………………………………...…....…….175
11. MODRILO (cijanoza)………………………………………………...…………176
12. HIPEREMIJA………………………………………………………...……….…176
13. POVRA ANJE KRVI (hematemeza)……………………………...……….….176
14. IZLJEV KRVI (hematom, hematokela)…………………………………….….176
15. PUŠTANJE KRVI……………………………………………………...………..176
16. AUTOTRANSFUZIJA…………………………………………………………..177
17. AGRANULOCITOZA……………………………………………….….………177
18. ERITROCITOZA……………………………………………………...…….…..177
19. HEMOGLOBINOPATIJA………………………………………….….…….…177
KRVNI TLAK 178

1. KRVNI TLAK (op enito)…………………………………………………...……178
2. VISOK KRVNI TLAK (hipertenzija)…………………………………….……..178
3. NIZAK KRVNI TLAK (hipotenzija)…………………………………….………182
METABOLIZAM 184
1. METABOLIZAM (op enito)………………………………………………….….184
2. ŠE ERNA BOLEST (dijabetes)………………………………………………....185
a) ŠE ERNA BOLEST (op enito)…………………………………………....….185
b) HIPOGLIKEMIJA……………………………………………………..……...188
c) DIJABETI KA KOMA………………………………………………………..190
d) DIJABETI KA RETINOPATIJA……………………………………………190
e) DIJABETI KI RETINITIS……………………………………………...……191
f) DIJABETES INSPIDUS………………………………………………………..191
3. HEMOKROMATOZA……………………………………………………………191
4. OHRONOZA………………………………………………………………………191
5. PORFIRIJA………………………………………………………………………..191
6. TEZAURIZMOZE……………………………………………………………...…191
MIŠI I 192
1. MIŠI I (op enito)…………………………………………………………………192
2. BOL U MIŠI U (mialgija)………………………………………………………..193
3. UPALA MIŠI A (miozitis)……………………………………………………….193
4. REUMATIZAM MIŠI A (fibrozitis)………………………………………..…. 193
5. DRHTANJE MIŠI A (tremor)…………………………………………………..194
6. GR ENJE, TRZANJE MIŠI A (klonus)……………………………………….194
7. MLOHAVOST MIŠI A (miatonija)…………………………………………….195
8. NAPETOST MIŠI A (miotonija)………………………………………………..195
9. MIŠI NA ATROFIJA (distrofija)……………………………………………….195
10. KATALEPSIJA…………………………………………………………………..196
11. KATAPLEKSIJA………………………………………………………….……..196
12. GELOZA………………………………………………………………………….196
MOZAK 197
1. MOZAK (op enito)………………………………………………………………..197
2. MOŽDANI UDAR (moždana kap, apopleksija)………………………………...197
3. POTRES MOZGA…………………………………………………………...……199
4. KONTUZIJA MOZGA……………………………………………….…………..200
10
5. UPALA MOZGA (encefalitis)……………………………………………………200
6. TUMOR NA MOZGU…………………………………………………………….200
7. NESVJESTICA I SINKOPA……………………………………………………..200
8. PAM ENJE (memorija)…………………………………………………….……201
9. INTELIGENCIJA…………………………………………………………….…..202
MUŠKE BOLESTI I STANJA 204

1. PROSTATA………………………………………………………………………..204
a) UPALA PROSTATE (prostatitis)……………………………………………..204
b) POVE ANJE PROSTATE……………………………………………………205
c) RAK PROSTATE………………………………………………………………206
2. IMPOTENCIJA……………………………………………………………………207
3. MUŠKA NEPLODNOST………………………………………………………….208
4. FIMOZA I PARAFIMOZA……………………………………………………….209
5. ADRENOGENITALNI SINDROM………………………………………………209
6. FEMINIZACIJA…………………………………………………………………...209
7. GINEKOMASTIJA………………………………………………………………..209
8. SATIRIJAZA………………………………………………………………………209
NEPLODNOST (sterilnost, infertilnost, jalovost) 210
NOGE 211
1. HLADNE NOGE (i stopala)…………………………………………………...…211
2. BOLNE NOGE, ŠEPANJE……………………………………………………….212
3. TEŠKE I UMORNE NOGE………………………………………………………212
4. OTE ENE NOGE……………………………………………………………...…213
5. ZNOJNE NOGE (i stopala)…………………………………………………...….213
6. RAVNA (spuštena) STOPALA……………………………………………..……213
7. STOPALA U RANAMA………………………………………………………….213
8. NOŽNI PALAC (zadebljanje nožnih pal anih kosti)……………………..……214
9. UPALA ŽIVACA U NOZI………………………………………………………..214
10. PUŠA KA NOGA……………………………………………………………….214
NOS 215
1. KIHAVICA……………………………………………………………………..…215
2. UPALA SLUZNICE NOSA (rinitis)…………………………………………..…215
3. UPALA SINUSA (sinusitis)…………………………………………………..…..216
4. KRVARENJE IZ NOSA……………………………………………………...…..217
5. POLIPI (nosni)………………………………………………………………….…217
6. NJUH…………………………………………………………………………...….217
7. OZENA……………………………………………………………………….……218
8. RINOFIMA…………………………………………………………………..……218
OKO 220
1. RAZNO (upaljene, gnojne, slabe, krmeljive, mutne, bolesne o i)………..……220
2. KRATKOVIDNOST I DALEKOVIDNOST………………………………..…. 221
3. SLABOVIDNOST (amelopija)………………………………………………..….221
4. SLJEPILO (sljepo a, amauroza)……………………………………………..….222
5. NO NA SLJEPO A (kokošja sljepo a, hemeralopija).………………...……..223
6. KATARAKTA (siva mrena)…………………………………………………...…223
7. GLAUKOM (zelena mrena)…………………………………………………...…225
8. ŽUTA MRLJA (žuta pjega)………………………………………………...……226
11
9. UPALA O NE SPOJNICE (konjuktivitis)……………………………………..227
10. UPALA O NE ŽILNICE (korioiditis)…………………………………...……227
11. UPALA SUZNE ŽLIJEZDE (dakrioadenitis)…………………………...…....227
12. UPALA SUZNE VRE ICE (dakriocistitis)……………………………...……227
13. UPALA RUBOVA VJE A (blefaritis)…………………………………..…….228
14. UPALA ŽLIJEZDE LOJNICE NA VJE AMA (je menac)……………...….228
15. UPALA ŠARENICE (iridociklitis)………………………………………..……228
16. UPALA ROŽNICE (keratitis)……………………………………………….....228
17. ŠKILJAVOST (razrokost, strabizam)……………………………………...….229
18. DIPLOPIJA…………………………………………………………………...…230
19. DALTONIZAM……………………………………………………………...…..230
20. ASTIGMATIZAM…………………………………………………………...….230
21. IZBULJENO OKO (egzoftalmus)………………………………………….…..230
22. POVE ANJE O NE JABU ICE (hidroftalmija)………………………...…230
23. FOTOPSIJA……………………………………………………………….…….230
24. FTIZA………………………………………………………………………..…..230
25. KERATOMALACIJA………………………………………………………..…231
26. SUŽENJE ZJENICE (mioza)…………………………………………….…..…231
27. PROŠIRENJE ZJENICE (midrijaza)………………………………….………231
OPERACIJA 232
OTROVI, OTROVANJE 223

1. OTROVANJE (op enito)………………………………………………………....223
2. OTROVANJE KRVI (sepsa)……………………………………………………..234
3. ZAŠTITNE MJERE PROTIV ZATROVANOG OKOLIŠA…………………..234
4. ZAŠTITNE MJERE PROTIV POJEDINIH OTROVA IZ OKOLIŠA…….…236
OVISNOSTI 243
1. LIJE ENJE (op enito)……………………………………………………...……243
2. ALKOHOLIZAM…………………………………………………………..……..245
3. DROGA…………………………………………………………………………….247
4. PUŠENJE…………………………………………………………………………..247
OZLJEDE 248
1. OZLJEDE (op enito)……………………………………………………………...248
2. HEMATOM………………………………………………………………………..248
3. MODRICA…………………………………………………………………………249
4. NAGNJE ENJE (zgnje enje, naboj, uboj, kontuzija)……………………….…249
5. OPEKLINE……………………………………………………………………...…250
6. OTEKLINE……………………………………………………………………...…251
7. OZEBLINE……………………………………………………………………...…252
8. PRIJELOM……………………………………………………………………...…253
9. RANE…………………………………………………………………………....….253
a) RANE (op enito)…………………………………………………………….….253
b) RANE KOJE TEŠKO ZACJELJUJU……………………………….………..255
c) RANE OD LEŽANJA (dekubitus)……………………………………...……..255
d) RAK RANE…………………………………………………………………..…256
e) DIVLJE MESO…………………………………………………………………256
10. UBOD………………………………………………………………………..……256
11. UGRIZ…………………………………………………………………………….257
12
PARALIZA I NEPOKRETNOST 259
POREME AJ RASTA I RAZVOJA 260

1. USPOREN RAST………………………………………………………………….260
POREME AJ TEŽINE I PREHRANE 261

1. APETIT………………………………………………………………………..…. 261
2. ANOREKSIJA………………………………………………………………...…..261
3. BULIMIJA…………………………………………………………………...……262
4. DEBLJINA…………………………………………………………………...……262
5. MRŠAVOST…………………………………………………………………....….265
6. KAHEKSIJA…………………………………………………………………...….266
7. MARAZAM…………………………………………………………………...…..266
PROBAVNI SUSTAV 268

1. CRIJEVA……………………………………………………………………...…..268
1. CRIJEVA (op enito)……………………………………………………...……268
2. CRIJEVNI KATAR (enteritis)…………………………………...……...……268
3. CROHNOVA BOLEST (regionalni enteritis)………………………..………268
4. UPALA DEBELOG CRIJEVA (kolitis)……………………………..……….269
5. GR DEBELOG CRIJEVA (sindrom iritabilnog crijeva)……………...…..271
6. DIVERTIKULITIS……………………………………………………...……..271
7. ZAPLETAJ CRIJEVA (ileus)……………………………………………...….272
8. UPALA SLIJEPOG CRIJEVA (apendicitis)……………………………...….272
9. RAK DEBELOG CRIJEVA I REKTUMA……………………………..……273
10. CELIJAKIJA…………………………………………………………….……274
11. PROLJEV………………………………………………………………..……275
a) PROLJEV (op enito)…………………………………………………...….275
b) DIJETA PROTIV PROLJEVA………………………………………...…277
c) DOPUŠTENA I ZABRANJENA HRANA………………………………..277
d) PARAZITSKI PROLJEV……………………………………………...….277
e) METABOLI KI PROLJEV………………………………………...…….278
f) FEKALNA INKONTINENCIJA……………………………………....…..278
12. ZATVOR (opstipacija)…………………………………………………...…...278
13. LOŠA PROBAVA………………………………………………………...…...281
14. VJETROVI (plinovi)…….………………………………………………..…..282
15. IR NA 12-PALA NOM CRIJEVU (duodenalni ir)………………..……282
16. HEMOROIDI……………………………………………………………..…..282
17. ISPADANJE CRIJEVA…………………………………………………...….284
18. STOLICA (fekalije)……………………………………………………...……284
19. MEGAKOLON (Hirschsprungova bolest)……………………………...…..285
20. ISPIRANJE CRIJEVA…………………………………………………...…..285
2. JEDNJAK ……………………………………………………………………...…286
3. ŽELUDAC……………………………………………………………………...…287
1. ŽELUDAC (op enito)……………………………………………………...…..287
2. BOLOVI, GR EVI, POKVAREN ŽELUDAC………………………..…….288
3. GASTRITIS……………………………………………………………...……..288
4. GASTROENTERITIS……………………………………………………...….290
5. IR ŽELUCA (ulkus)……………………………………………………...…..290
6. OTROVANJE ŽELUCA…………………………………………………...….293
13
7. SPUŠTENI ŽELUDAC……………………………………………………...…293
8. VIŠAK ŽELU ANE KISELINE…………………………………………..….294
9. MANJAK ŽELU ANE KISELINE…………………………………………..295
10. ŽGARAVICA……………………………………………………………...….295
11. RAK ŽELUCA……………………………………………………………..…296
4. RAZNO………………………………………………………………………..…..297
1. MU NINA…………………………………………………………………..….297
2. MORSKA BOLEST………………………………………………………...….297
3. NADUTOST………………………………………………………………….....297
4. PODRIGIVANJE…………………………………………………………..…..298
5. POVRA ANJE……………………………………………………………..….298
6. ŠTUCANJE……………………………………………………………………..299
REUMATIZAM 301
RUKE 304
1. RUKE (op enito)………………………………………………………………..…304
2. RAME………………………………………………………………………….…..304
3. LAKAT…………………………………………………………………………….304
4. PRSTI I NOKTI………………………………………………………………...…305
a) HLADNI PRSTI………………………………………………………………..305
b) ZGR ENI PRSTI……………………………………………………………...305
c) ATETOZA………………………………………………………………...…….305
d) GNOJNA UPALA PRSTA (zanoktica, panaricij, kukac, crv)………………305
e) RAYNAUDOVA BOLEST.………………………………………………....…306
f) NOKTI…………………………………………………………………………..306
SKLEROZA 307
1. SKLEROZA (op enito)……………………………………………………...……307
2. AMIOTROFI NA LATERALNA SKLEROZA (Charcotova bolest…………308
3. TUBEROZNA SKLEROZA (epiloja, Burnevilleova bolest)……………...……308
SLEZENA 309
SMRT 310
SRCE 311
1. SRCE (op enito)………………………………………………………………..….311
2. LUPANJE, PROBADANJE, BOLOVI SRCA……………………………….....316
3. ANGINA PECTORIS (stenokardija)………………………………………….....317
4. SR ANI UDAR (sr ani napad, kap, infarkt srca, koronarna tromboza)…..…318
5. SR ANA ASTMA………………………………………………………………...320
6. SR ANA MANA (greška srca)…………………………………………………..320
7. ZATAJENJE SRCA…………………………………………………………...….320
8. VODENA BOLEST SRCA…………………………………………………...…..322
9. SR ANI MIŠI , OŠTE ENJE………………………………………………….322
10. UPALA SR ANOG MIŠI A (miokarditis)………………………………..….323
11. UPALA OSR JA (perikarda – perikarditis)……………………………...…..323
12. UPALA SR ANIH ZALISTAKA (endokarditis)………………………..……323
13. UBRZAN RAD SRCA (tahikardija)……………………………………..….….323
14. USPOREN RAD SRCA (bradikardija)…………………………………...……323
14
SUN ANI I TOPLOTNI UDAR 324
1. SUN ANI UDAR (sun anica)……………………………………………...…….324
2. TOPLOTNI UDAR (kap od vru ine)……………………………………….……324
ŠOK 325
TEMPERATURA I GROZNICA (vru ica) 326
TETIVE 328
1. TETIVE (op enito)………………………………………………………………...328
2. UPALA TETIVE (tenditis)………………………………………………….….…328
3. UPALA TETIVNE OVOJNICE (tendovaginitis, tenosynovitis)…………...…..328
4. ŠKRIPAVOST……………………………………………………………………..328
TKIVO 329
1. TKIVO (op enito)………………………………………………………...…....….329
2. ODUMIRANJE TKIVA……………………………………………….………….329
a) NEKROZA………………………………………………………………...…....329
b) GANGRENA………………………………………………………….…..….…330
c) PLINSKA GANGRENA……………………………………………………….330
3. UPALNO BUJANJE TKIVA (granulom)……………………………………….330
4. RETIKULOZA……………………………………………………………...…….331
5. SARKOIDOZA (Besnier-Boeck-Schaumannova bolest)…………………….....331
6. INDURACIJA…………………………………………………………………….331
TRBUH (abdomen) 332

1. TRBUH (op enito)…………………………………………………………………332
2. POTRBUŠNICA (peritoneum)…………………………………………………...333
3. UPALA POTRBUŠNICE (peritonitis)……………………………………….…..333
4. ZRAK U TRBUŠNOJ ŠUPLJINI (pneumopeitoneum)…………………………333
5. KILA (hernija)………………………………………………………………….….333
6. MIJEH (ascites)……………………………………………………………………334
7. SPUŠTANJE TRBUŠNIH ORGANA (splanhnoptoza)…………………………334
8. IZBO ENJE TRBUŠNIH ORGANA (eventeracija)……………………………335
9. RAK TRBUHA…………………………………………………………………….335
TUMORI (novotvorine, neoplazme) 336

1. TUMORI (op enito)……………………………………………………………….336
2. RAK (op enito)…………………………………………………………………….341

SPRJE AVANJE I LIJE ENJE…………………………………………..…….341
1. RAZNO…………………………………………………………………..……..341
2. MASTI, OBLOZI………………………………………………………..…….342
3. TEKU INE…………………………………………………………….…..…..343
4. KRUTINE………………………………………………………………..……..346
5. VITAMINI I MINERALI………………………………………………..……346
6. PREHRANA…………………………………………………………….…..….349
7. SCHLENZINA KURA……………………………………………………..….350
8. ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA……………………….………351
9. TERAPIJA RAKA PO BREUSSU………………………………….…...……353
10. SAVJETI PRI GLADOVANJU PO AIROLI……………………….….…..360
15
3. RAK (pojedina no)……………………………………………………….…….…362
1. RAK BRONHA…………………………………………………………………362
2. RAK BUBREGA………………………………………………………………..362
3. RAK DEBELOG CRIJEVA I REKTUMA………………………………...…362
4. RAK DOJKE………………………………………………………………...….363
5. RAK GUŠTERA E…………………………………………………………….364
6. RAK JETRE…………………………………………………………………….365
7. RAK JEZIKA………………………………………………………………...…365
8. RAK KOSTIJU……………………………………………………………...….365
9. RAK KOŽE……………………………………………………………………..366
10. RAK LIMFNIH ŽLIJEZDA………………………………………………….368
11. RAK MATERNICE (i jajnika)……………………………………………….369
12. RAK MOKRA NOG MJEHURA…………………………………………...370
13. RAK PLU A…………………………………………………………………..371
14. RAK PROSTATE……………………………………………………………..371
15. RAK RANE………………………………………………………………...….372
16. RAK ŠTITNJA E…………………………………………………………….373
17. RAK TRBUHA……………………………………………………………...…373
18. RAK USNE ŠUPLJINE (usta, grlo, ždrijelo, jednjak)…………………...…374
19. RAK ŽELUCA……………………………………………………………...…375
20. TUMOR NA MOZGU……………………………………………………...…376
UHO 377
1. UHO (op enito)………………………………………………………………...….377
2. NAGLUHOST (slab sluh)……………………………………………………...…377
3. GLUHO A……………………………………………………………………..…378
4. UHOBOLJA……………………………………………………………………....378
5. INFEKCIJA UHA (op enito)………………………………………………….…379
6. UPALA UHA (otitis)…………………………………………………………...…379
a) UPALA UŠNE ŠKOLJKE (othematom)……………………………………..379
b) UPALA VANJSKOG SLUŠNOG KANALA (otomikoza)…………..…...…379
c) UPALA SREDNJEG UHA……………………………………………………380
d) UPALA UNUTRAŠNJEG UHA (labirinta; labirintis)…………………...…380
7. ŠUM, ZUJANJE U UHU……………………………………………………...….380
8. UŠNI VOSAK (cerumen)…………………………………………………….…...381
9. NASLJEDNA NAGLUHOST (otoskleroza)…………………………………….381
10. STARA KA NAGLUHOST (prezbiakuzija)……………………………...…..382
11. MENIEROV SINDROM……………………………………………………...…382
12. VRTOGLAVICA……………………………………………………………...…382
UMOR 384
1. UMOR (op enito)……………………………………………………………....…384
2. SINDROM KRONI NOG UMORA………………………………………........385
UPALA 386
1. UPALA (op enito)…………………………………………………………...……386
2. GNOJ………………………………………………………………………...…….387
3. EDEM…………………………………………………………………………...…388
4. EMPIJEM……………………………………………………………………...….388
5. FLEGMONA………………………………………………………………………389
USNA ŠUPLJINA 390

1. UPALA SLUZNICE USNE ŠUPLJINE (stomatitis)……………………………390
16
2. UPALA I KRVARENJE DESNI (gingivitis)………………………………...…..390
3. UPALA ŽLIJEZDA SLINOVNICA (sialoadentitis)………………………...….391
4. IREVI U USTIMA………………………………………………………………391
5. GLJIVI NE NASLAGE (soor)…………………………………………………..391
6. AFTE…………………………………………………………………………….…392
7. ŽVALE………………………………………………………………………...…...392
8. RAK USNE ŠUPLJINE……………………………………………………….…..392
9. LEUKOPLAKIJA…………………………………………………………….…...393
10. ZADAH IZ USTA (halitoza)………………………………………………....….393
11. HRKANJE…………………………………………………………………....…..394
12. USNE………………………………………………………………………..…….395
13. UPALA USNE (heilitis)…………………………………………………….……395
VIRUSI 396
VODENA BOLEST 397
VRAT 398
1. TRZAJNA OZLJEDA VRATA…………………………………………………..398
2. UKO EN ILI "zaležan" VRAT………………………………………………….398
3. UKO ENJE ZATILJKA (opistotonus)………………………………………….398
4. OTE ENE LIMFNE ŽLIJEZDE NA VRATU………………………………….399
5. DEBEO VRAT……………………………………………………………….…….399
ZARAZNE (infektivne) BOLESTI 402

1. ZARAZNE BOLESTI (op enito)……………………………………………...….402
2. ZAŠTITA I LIJE ENJE (op enito)…………………………………………...…403
3. IMUNOST………………………………………………………………………….405
1. KAPLJI NE ZARAZE (prenose se kihanjem i kašljanjem)……………..……406

1. PREHLADA (rinitis, hunjavica)………………………………………...…….406
2. GRIPA (influenca)………………………………………………………..…….407
3. UPALA PLU A (pneumonija)……………………………………..………….409
4. TUBERKULOZA (tbc, sušica)………………………………………..……….410
5. MENINGITIS…………………………………………………………..……….412
2. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI………………………………………..……..413

1. TRIPER (gonoreja, kapavac)…………………………………………..…...…413
2. SIFILIS (lues)………………………………………………………………..….413
3. KANDIDOZA SPOLNIH ORGANA (gljivi na infekcija spolovila)……..….414
4. KLAMIDIJA……………………………………………………………..……..415
5. KONDILOMI……………………………………………………………….…..415
6. NESPECIFI NI URETRITIS………………………………………….….…..416
7. ANKIR…………………………………………………………………...……416
8. STIDNE UŠI……………………………………………………………...……..416
9. ETVRTA SPOLNA BOLEST…………………………………………..……416
10.GENITALNI HERPES…………………………………………………...……417
11. TRIHOMONIJAZA…………………………………………………………...417
3. KONTAKTNE ZARAZNE BOLESTI (šire se dodirom)……………………….418

a) KOŽNE INFEKCIJE…………………………………………………………..418
1. BRADAVICE……………………………………………………………...…418
2. SVRAB (šuga)…………………………………………………………..……419
17
3. UŠI……………………………………………………………………….…...419
4. HERPES…………………………………………………………………...…420
5. CRVENI VJETAR (erizipel, vrbanac)……………………………….…….421
6.VELIKE BOGINJE (boginje, velike kozice, crne kozice)………………....421
7. TETANUS (zli gr )…………………………………………………….…....422
8. GUBA (lepra)………………………………………………………………...422
9. MONONUKLEOZA (bolest poljupca, upala žlijezda,
groznica žlijezda)…………………………………………………….……....423
10. SIDA (AIDS)………………………………………………………………..423
11. IMPETIGO………………………………………………………………....425
12. EKTIMA…………………………………………………………….…...…425
13. FURUNKULOZA……………………………………………………….....425
14. FAVUS………………………………………………………………..….....425
15. ERITRAZMA………………………………………………………………426
16. HLADNA SMRT……………………………………………………...…....426
17. FRAMBEZIJA………………………………………………………...…...426
b) PARAZITIZAM………………………………………………………….…….427
1. INFEKCIJE CRVIMA………………………………………………...…….427
a) GLISTE……………………………………………………………..……..427
b) ANKILOSTOMIOZA (rudarska anemija,
St. Gotthardska bolest)……………………………………………..…….429
c) ASKARIOZA……………………………………………………….……..429
d) TRIHURIJAZA………………………………………………………...…429
e) STRONGILOZA (sklerostomijaza)…………………………………...…429
f) TRIHINOZA (trihineloza)……………………………………………..…430
g) DRAKONTIJAZA (drakunkuloza)……………………………….….….430
h) ONHOCERKOZA…………………………………………………..……430
2. INFEKCIJE METILJIMA……………………………………………...…..430
a) METILJAVOST (distomijaza)…………………………………………..430
b) SHISTOSOMIJAZA (bilharcijaza)………………………………...……431
3. INFEKCIJA TRAKAVICAMA………………………………………...…..431
a) TRAKAVICA (tenijaza)……………………………………………...…..431
b) PASJA TRAKAVICA (ehinokokoza, hidatidoza)…………………...…432
c) SVINJSKA TRAKAVICA…………………………………………...…..432
d) GOVE A TRAKAVICA……………………………………………..….432
e) CISTICERKOZA (ikri avost)………………………………………..….433
c) GLJIVI NE INFEKCIJE (mikoze)……………………………………..……434

1. KANDIDIJAZA (kandida albicans)………………………………….….…434
2. ATLETSKO STOPALO…………………………………………………….435
3. SIKOZE………………………………………………………………..……..435
4. TRIHOFITIJA……………………………………………………………….435
5. EPIDERMOFITIJA…………………………………………………………435
6. SPOROTRIHOZA……………………………………………………...…...436
7. NOKARDIOZA………………………………………………………..…….436
8. SOOR ( gljivi ne naslage)…………………………………………….…….436
4. ALIMENTARNE ZARAZNE BOLESTI (prenose se zaraženom

hranom i vodom)…………………………………………………………………..437
1. HEPATITIS………………………………………………………………….…437
2. PUTNI PROLJEV……………………………………………………………...439
3. SALMONELOZE…………………………………………………………..…..440
18
a) TIFUS (trbušni)…………………………………………………………...…441
b) PARATIFUS A, B i C………………………………………………….……441
c) INFEKCIJA Escherichiom coli (E. coli)……………………………………442
d) INFEKCIJA Campylobacterom………………………………………….….442
4. DIZENTERIJA…………………………………………………………….…....442
a) BACILNA DIZENTERIJA (šigeloza, griža, srdobolja)………………..…442
b) AMEBNA DIZENTERIJA (amebijaza)………………………………...…443
5. KOLERA……………………………………………………………………..…444
6. BEDRENICA (antraks, crni prišt)…………………………………………….444
7. CREUTZFELD-JAKOBOVA BOLEST (CJB)……………………………....444
8. NOVA VARIJANTA CJB…………………………………………………...…445
9. KRAVLJE LUDILO……………………………………………………..……..445
10. KURU- BOLEST…………………………………………………………...….446
11. LAMBLIJAZA……………………………………………………………...…446
5. ZOONOZE (prenose se životinjama)…………………………………………….447

1. BJESNO A……………………………………………………………………..447
2. SLINAVKA I ŠAP…………………………………………………………...…447
3. BOLEST MA JEG OGREBA (groznica ma jeg ogreba)……………..……447
4. TULAREMIJA (ze ja kuga)…………………………………………….…….448
5. ORNITOZA……………………………………………………………...……..448
6. LEPTOSPIROZE………………………………………………………....……448
a) WEILOVA BOLEST………………………………………………………..449
b) POLJSKA GROZNICA………………………………………………….....449
c) HEMORAGI NI GASTRITIS PSA…………………………………….....449
7. Q-GROZNICA………………………………………………………………….449
8. TOKSOPLAZMOZA…………………………………………………………..449
9. BRUCELOZA (malteška groznica, Bangova bolest)………………...……….449
10. SAKAGIJA………………………………………………………………...…..450
6. TRANSMISIONE ZARAZNE BOLESTI (prenose se insektima)…………..…451

1. MALARIJA (mo varna groznica)……………………………………….……451
2. KUGA……………………………………………………………………..…….451
a) ŽLIJEZDANA (bubonska) KUGA…………………………………...…….451
b) PLU NA KUGA………………………………………………………...…..451
3. BOLEST KRPELJA (Lajmska bolest, Lajmska borelioza)………….….…..452
4. PJEGAVI TIFUS (pjegavac)…………………………………………….….…453
5. POVRATNA GROZNICA (rekurens)…………………………………...……454
6. ŽUTA GROZNICA…………………………………………………………….454
7. TRAHOM……………………………………………………………………….454
8. LIŠMENIJAZE (lišmenioze)…………………………………………………..455
a) KALA-AZAR……………………………………………………………...…455
b) DJE JI KALA-AZAR (mediteranska lišmanija)…………………………455
c) ORIJENTALNI IR (Aleppo-kvrga)…………………………………...….455
9. TRIPANOSOMIJAZA……………………………………………………...….455
a) AFRI KA TRIPANOSOMIJAZA (bolest spavanja)……………….…….455
b) JUŽNOAMERI KA TRIPANOSOMIJAZA (Chagasova bolest)….……455
10. PAPATA I GROZNICA (pse a groznica)………………………………….456
11. DENGA……………………………………………………………………...…456
19
ZUBI 457
1. ZUBI (op enito)……………………………………………………………...……457
2. UPOZORENJE!………………………………………………………………..…457
3. RAZNO………………………………………………………………………...….459
4. ZUBOBOLJA……………………………………………………………….…….459
5. KARIJES………………………………………………………………………….460
6. PARADENTOZA………………………………………………………………....461
7. GNJILO A ZUBI……………………………………………………………...…461
8. MRTVI ZUBI, GRANULOM………………………………………………...….462
9. ŠKRGUTANJE ZUBIMA…………………………………………………...…...462
10. IZBJELJIVANJE ZUBI…………………………………………………...……462
11. PULPITIS……………………………………………………………………...…463
12. PIOREJA (Riggova bolest)……………………………………………….….…463
13. PARULIS………………………………………………………………………....463
14. IZBIJANJE ZUBA KOD DJECE……………………………………………....463
ŽENSKE BOLESTI I STANJA 465

1. DOJKA………………………………………....…………………………….…….465
1. UPALA DOJKE (mastitis)…………………………………………………......465
2. BOL U DOJKI (mastodinija)…………………………………………….…....465
3. MASTOPATIJA………………………………………………………………..466
4. RAK DOJKE………………………………………………………………...…466
5. PREMALO MLIJEKA…………………………………………………...……467
6. SAVJET ZA TVRDE GRUDI…………………………………………………467
2. RODNICA (vagina)………………………………………………………………..468
1. UPALA SLUZNICE VAGINE (vaginitis, kolpitis, bijelo pranje)…………..468
2. TRIHOMONIJAZA……………………………………………………...……468
3. VAGINALNE GLJIVI NE INFEKCIJE………………………………...….468
4. VAGINIZAM……………………………………………………………..……469
5. CISTOKELA……………………………………………………………….…..469
3. MATERNICA (uterus)……………………………………………………………470
1. UPALA I BOLOVI MATERNICE (metritis)…………………………...……470
2. SPUŠTENA MATERNICA (prolaps maternice)………………………...…..470
3. RAK GRLI A MATERNICE (cervikalni rak)………………………..…….471
4. MIOM MATERNICE……………………………………………………..…..472
5. JAKO, NEREDOVITO KRVARENJE (metroragija)…………………...….473
6. UPALNA BOLEST ZDJELICE……………………………………………....473
4. JAJNIK I JAJOVOD…………………………………………………………...…473
1. ADNEKSITIS……………………………………………………………......…473
2. SALPINGITIS……………………………………………………………...…..474
5. PREDMENSTRUALNI SINDROM ( PMS)………………………………...…..475
6. MENSTRUACIJA (mjese nica)……………………………………………….....476

1. MENSTRUACIJA (op enito)………………………………………….......….476
2. BOLNA MENSTRUACIJA (dismenoreja)…………………………….....….477
3. OBILNO MENSTRUALNO KRVARENJE (menoragija)………………….477
4. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (amenoreja)…………………………...….478
7. ŽENSKA NEPLODNOST (sterilnost, jalovost)…………………………………479

20
8. TRUDNO A………………………………………………………………….…….480
1. TRUDNO A (op enito)…………………………………………………….…..479
2. JUTARNJA MU NINA…………………………………………………….….482
3. ŽGARAVICA……………………………………………………………….…..482
4. POVRA ANJE…………………………………………………………………483
9. PORO AJ………………………………………………………………………….484
1. PORO AJ (op enito)…………………………………………………………..484
2. CARSKI REZ…………………………………………………………………..485
3. POSTELJICA (placenta)………………………………………………...……485
4. USKA ZDJELICA………………………………………………..……………486
5. REKTOKELA………………………………………………………………….486
6. BABINJA GROZNICA……………………………………..…………………486
10. POBA AJ (abortus)……………………………………………………………...487
11. KLIMAKTERIJ……………………………………………………...…………..488
12. MENOPAUZA………………………………………………………...………….489
13. RAZNO…………………………………………………………..……………….491
1. FRIGIDNOST………………………………………………...………….……491
2. NIMFOMANIJA…………………………………………….………….…….491
3. VIRILIZAM…………………………………………………..……….………491
ŽILE 492
1. ARTERIJE…………………………………………………………………………492
1. PULS (bilo)…………………………………………………………………...….492
2. ARTERIOSKLEROZA……………………………………………………...…493
3. INFARKT, KAP (ictus)……………………………………………………...…495
4. KOLESTEROL…………………………………………………………...…….496
5. ANEURIZMA………………………………………………………………..….497
2. VENE……………………………………………………………………………….498
1. UPALA VENE (flebitis)…………………………………………………...……498
2. PROŠIRENE VENE……………………………………………………...…….498
3. LIMFNE ŽILE, LIMFA…………………………………………………………..501

1. LIMFA (op enito)………………………………………………………….……501
2. UPALA LIMFNIH ŽLIJEZDA (limfadenitis)…………………………….….502
3. MONONUKLEOZA (upala žlijezda)…………………………………………502
4. PROŠIRENJE LIMFNIH ŽILA (limfangiektazija)………………………….503
5. RAK LIMFNIH ŽLIJEZDA (limfosarkom)…………………………...……..503
6. LIMFANGIOM…………………………………………………………...…….504
7. LIMFOGRANULOMATOZA (Hodgkinova bolest)…………………………504
8. ELEFANTIJAZA………………………………………………………….……504
ŽIV ANE BOLESTI 505

1. ŽIVCI…………………………………………………………………………..….505
2. GLAVOBOLJA I MIGRENA………………………………………………...…507
a) GLAVOBOLJA…………………………………………………………….….507
b) MIGRENA…………………………………………………………………..…509
3. POREME AJI SPAVANJA………………………………………………….…510
21
a) NESANICA…………………………………………………………………….510
b) SNOVI……………………………………………………………………….....511
c) LETARGIJA………………………………………………………………...…512
4. EPILEPSIJA (padavica)……………………………………………………...….513
5. MULTIPLA SKLEROZA…………………………………………………..……516
6. ALZHEIMEROVA BOLEST………………………………………………...….518
7. PARKINSONOVA BOLEST (senilna demencija)………………………….…..519
8. ISHIJAS (išijas)…………………………………………………………….….….520
9. NEURALGIJA………………………………………………………………...…..521
10. NEURITIS I POLINEURITIS…………………………………………….……522
a) NEURITIS………………………………………………………………..……522
b) POLINEURITIS…………………………………………………………....…523
11. NEUROZE I NEURASTENIJA…………………………………………….…..523
a) NEUROZE……………………………………………………………...……..523
b) NEURASTENIJA………………………………………………………...…..523
12. BOLEST MOTONEURONA………………………………………………..….524
13. GUILLAIN-BARREOV SINDROM………………………………………..….525
14. TIKOVI, TRZAJI, TRNCI, TRESAVICA………………………………….....525
15. MIASTENIJA GRAVIS……………………………………………………...…526
16. PLEKSUS……………………………………………………………………..…526
ŽLIJEZDE 528
1. ŽLIJEZDE (op enito)………………………………………………………...…..528
2. ZNOJENJE………………………………………………………………………..528
1. ZNOJENJE (op enito)……………………………………………………...….528
2. PREJAKO ZNOJENJE…………………………………………………..……529
3. PRESLABO ZNOJENJE…………………………………………………...….529
4. NO NO ZNOJENJE………………………………………………………..…529
5. NAMJERNO ZNOJENJE (kao lijek)……………………………………..….530
3. JETRA…………………………………………………………………………..…531
1. JETRA (op enito)…………………………………………………………...….531
2. ŽUTICA…………………………………………………………………………534
3. CIROZA JETRE…………………………………………………………...…..536
4. HEPATOMEGALIJA……………………………………………………....….536
5. RAK JETRE………………………………………………………………...….537
4. GUŠTERA A (pankreas)……………………………………………………..…538
1. GUŠTERA A (op enito)…………………………………………………...….538
2. UPALA GUŠTERA E (pankreatitis)…………………………………..…….538
3. RAK GUŠTERA E……………………………………………………...…….539
5. HIPOFIZA…………………………………………………………………...……540
6. NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA………………………………………………..….541
1. NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA (op enito)……………………………….……541
2. ADRENOGENITALNI SINDROM……………………………………...……541
3. ADDISONOVA BOLEST………………………………………………...……541
7. ŠTITNJA A (štitna žlijezda)………………………………………………….…542

1. ŠTITNJA A (op enito)…………………………………………...………...…542
2. HIPERTIREOZA…………………………………………………...…....….…542
22
3. BASEDOWLJEVA BOLEST………………………………………..………...543
4. HIPOTIREOZA…………………………………………………………..….…543
5. GUŠA………………………………………………………………………...….544
6. MIKSEDEM………………………………………………………………....….545
7. KRETENIZAM…………………………………………………………....……545
8. UPALA ŠTITNJA E (tireoiditis)………………………………………....…..545
9. RAK ŠTITNJA E………………………………………………………...……546
8. PARATIREOIDNE ŽLIJEZDE……………………………………………..…..547
9. TIMUS (grudna žlijezda)……………………………………………………...….547
10. ŽU ……………………………………………………………………………….548
1. ŽU (op enito)…………………………………………………………..…….548
2. UPALA ŽU NOG MJEHURA (holecistitis)…………………………..……548
3. UPALA ŽU NIH VODOVA (holangitis)……………………………...…….549
4. PREMALO ŽU I (aholija)………………………………………….…..……549
5. ŽU NI KAMENCI (holelitijaza)…………………………………….…...…..550
DODATAK……………………………………………………………... 552
HRANJIVE TVARI 552

1. BJELAN EVINE (proteini)……………………………………………………...554
2. MASTI (lipidi)…...…………………………………………………………….…..555
3. UGLJIKOHIDRATI……………………………………………………………....556
4. VITAMINI………………………………………………………………………....557
1. VITAMIN A……………………………………………………………………..557
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA……………………………………………….....559
a) VITAMIN B1 (tiamin, tiaminklorid)…………………………………….….559
b) VITAMIN B2 (riboflavin, vitamin G)………………………………….…...560
c) VITAMIN B3 (niacin, nikotinska kiselina, niacinamid, nikotinamid)…....561
d) VITAMIN B5 (pantotenska kiselina, kalcij pantotenat)…………………..562
e) VITAMIN B6 (piridoksin)…………………………………………………...563
f) VITAMIN B9 (folna kiselina, folacin, folat)………………………………..564
g) VITAMIN B12 (kobalamin, cijano-kobalamin)………………………….…566
h) VITAMIN B15 (pangaminska kiselina, kalcij pangamat)…………………568
i) VITAMIN B17 (leatril)……………………………………………………….569
j) VITAMIN H (biotin)…………………………………………………….…..570
k) INOZITOL…………………………………………………………………...571
l) KOLIN……………………………………………………………………..…572
m) PABA (para-aminobenzojeva kiselina)……………………………...……..573
3. VITAMIN C (askorbinska kiselina)………………………………………..….574
4. VITAMIN D………………………………………………………………….….578
5. VITAMIN E (tokoferol)……………………………………………………..….579
6. VITAMIN F (nezasi ene masne kiseline)…………………………………..….581
7. VITAMIN K (menadion)…………………………………………………….…582
8. VITAMIN P (bioflavonoidi, C kompleks, citrusni bioflavonoidi)……….…..583
23
5. MINERALI……………………………………………………………………..….584
1. BAKAR………………………………………………………………………….584
2. CINK………………………………………………………………………….…585
3. FLUOR……………………………………………………………………….…588
4. FOSFOR………………………………………………………………………...589
5. GERMANIJ………………………………………………………………….…589
6. JOD……………………………………………………………………………...590
7. KALCIJ………………………………………………………………………....591
8. KALIJ…………………………………………………………………………...594
9. KLOR………………………………………………………………………….. 595
10. KOBALT……………………………………………………………………....596
11. KROM……………………………………………………………………...….597
12. MAGNEZIJ…………………………………………………………………...599
13. MANGAN……………………………………………………………………...601
14. MOLIBDEN……………………………………………………………..…….602
15. NATRIJ………………………………………………………………….…….603
16. SELEN………………………………………………………….……………...604
17. SUMPOR……………………………………………………….……………...606
18. VANADIJ…………………………………………………………….………..607
19. ŽELJEZO……………………………………………………………..……….608
6. VODA……………………………………………………………………………...609
7. O PREHRANI…………………………………………………………….……….610
1. HRANA……………………………………………………………………….…610
a) SIROVA ILI KUHANA HRANA?…………………………………………610
b) KISELOST I ALKALI NOST HRANE……………………………….….611
c) MESO………………………………………………………………………...613
d) SOL…………………………………………………………………….……..614
e) ŠE ER…………………………………………………………………….….615
2. DIJETA…………..……………………………………………………………..616
a) LAKA DIJETA……………………………………………………………...616
b) BOLESNI KA DIJETA……………………………………………….…...617
3. GLADOVANJE…………………………………………………………….…..619
a) GLADOVANJE (op enito)………………………………………….………619
b) SAVJETI PRI GLADOVANJU PO AIROLI………………………….…..621
4. a) OKSIDANSI………………………………………………………….………624
b) SLOBODNI RADIKALI…………………………………………....………624
c) ANTIOKSIDANSI………………………………………………….………..625
8. RAZNI DODACI…………………………………………………………….……626
1. EŠNJAK…………………………………………………………………….…626
2. GINKGO……………………………………………………………….………..629
3. GLUTATION……………………………………………………………….…..631
4. KOENZIM Q10………………………………………………………….………634
9. VAŽNO ……………………………………………………………………………..636
1. LIJE ENJE VODOM...........................................................................................636
2. LIJE ENJE LANENIM ULJEM…………………………………………….. .637
3. LIJE ENJE SUNCOKRETOVIM ULJEM.......................................................641
4. LIJE ENJE EŠNJAKOM.................................................................................643
5. LIJE ENJE CIMETOM I MEDOM…………………………………………..644
24
UVOD
Ova knjiga je zbir najboljeg od tridesetak raznih knjiga o zdravlju i namjera joj je da vam pruži
stvarni oslonac i prakti nu obavijest o iscjeljivanju te da vam pokaže kako istinski možete pomo i
sebi i drugima.
U njoj ete na i metode i na ine lije enja primjenjive na velik broj razli itih bolesti.
Ovdje se razmatraju neki jednostavni i jeftini postupci, koje svatko može usvojiti da bi osigurao
dulji i bolji život, u kojem e biti više sre e i zadovoljstva, a manje patnji i bolesti.
Neki lije nici su esto skloni propisivati lijekove u tolikoj mjeri da pacijenti kod ku e moraju imati
cijelu ljekarnu! Tako da dolazi do apsurda da treba lije iti i bolesti koje su izazvali sami lijekovi.
Kako bi bilo lijepo osloboditi se jarma bolesti i osje ati se bolje, no bez uporabe lijekova!
Upravo to možete u initi, budete li slijedili osnovne smjernice na koje e vam ovo djelo ukazati i
kad, u brojnim primjerima koje sam naveo, prona ete onaj koji se može primijeniti na vaše
zdravstvene probleme.
Mnogo savjesnih i odgovornih lije nika upozorava na preveliku uporabu tableta. Posebno uvijek
ponavljaju i upozoravaju kako opasna mogu biti sredstva protiv bolova. Ljudi ih esto uzimaju bez
lije ni kog nadzora, a ona mogu prouzro iti teška ošte enja organa. Sredstva za sniženje krvnoga
tlaka primjerice, uzimana duže vrijeme mogu potaknuti u žena razvoj raka dojke.
Danas, kada se velika ve ina ovje anstva udaljava od prirodnog na ina života opasno obolijevaju i
zbog nepravilnog na ina života, morali bismo se vratiti našem ljekovitom bilju.
Jer, kao što nam stara izreka lijepo kaže: "Za svaku bolest je izrasla neka biljka."
U prvom dijelu knjige navedene su naj eš e bolesti i tegobe te savjeti i prirodni lijekovi koji mogu
pomo i.
Unato tome što na tržištu postoje stotine i stotine lijekova, još uvijek u kuhinji pripremamo
posebnu hranu za bolesnike, još uvijek primjenjujemo masti, obloge i ajeve od za ina i biljaka.
To inimo zato jer nas stari pripravci i napuci ne mogu otrovati, i zato što nagonski shva amo da se
moramo vratiti prirodi kako bismo se iscijelili.
Zapamtite: dobra, prirodna, ne-kemijska, ista hrana te šalica dobrog biljnog aja ni na koji se na in
ne suprotstavljaju lije nikovu poslu.
Neprikladna ishrana izaziva bolest, a odgovaraju a ishrana lije i bolest. Na ovim stranicama otkrit
ete koje su namirnice korisne a koje su štetne.
25
U dodatku knjige opisane su hranjive tvari (vitamini, minerali, bjelan evine, masti, ugljikohidrati i
voda) s posebnim naglaskom na antioksidanse (vitamin A, C, E i mineral selen) i važnost njihove
primjene.
Pogrešna je i zastarjela spoznaja da zdrave osobe ne bi smjele uzimati dodatne vitamine, u
koli inama ve im od onih koje su preporu ene.
Jedna od glavnih poruka ove knjige svodi se na to da nekih vitamina valja uzimati više nego što ih
dobivamo hranom.
Iskreno se nadam se da e informacije koje pruža ova knjiga pomo i mnogim ljudima da izbjegnu
teške bolesti i omogu iti im da žive duže, sretnije i zdravije.
UPOZORENJE
Preporuke koje su ovdje iznesene nisu recepti i ne mogu zamijeniti lije nika, ali ih u dogovoru sa
njime možete lako koristiti kao prilagodljiv program.
Kod ozbiljnije bolesti, temperature i drugih jasnih znakova bolesti neophodno je pravovremeno
potražiti lije nika koji e postaviti dijagnozu i s kojim se treba posavjetovati prije uzimanja bilo
kojih lijekova ili dodataka opisanih u ovoj knjizi.
Isto je tako razumljivo samo po sebi da tijek teže bolesti i proces ozdravljenja nadzire savjestan
lije nik.
Informacije u ovoj knjizi namijenjene su isklju ivo odraslim osobama, nikako djeci, osim ako to
nije posebno navedeno.
Sastavlja ove knjige odri e svaku odgovornost za neželjene u inke i posljedice proistekle iz
uporabe ili primjene informacija navedenih u knjizi.
26
ALERGIJA
1. ALERGIJA (op enito)……………………………………………………………....3

2. ALERGIJSKI RINITIS…………………………………………………………..…4
a) SEZONSKI (peludna hunjavica, peludna groznica).........….……………….....4
b) NESEZONSKI ALERGIJSKI RINITIS……………………………………..….5
3. ASTMA……….…………………………………………………………………..…..5
4. ATOPIJSKI DERMATITIS……………………………………………………..….7
5. ANAFILAKTI KI ŠOK ………………………………………………………..…..8
6. KOPRIVNJA A (urtikarija)…………………………………………………..…..9
1. ALERGIJA (op enito)
Alergija je pretjerana osjetljivost na odre ene tvari (alergene).

Ve ina alergija rezultat je ishrane dojen adi hranom poput žitarica, mesa, neobranog kravljeg
mlijeka, itd. prije 10 – 12 mjeseci starosti. Prije te dobi djeca nemaju odgovaraju i enzim za
probavu hrane koja uzrokuje alergijske reakcije. Kod djece koje su majke dojile do 8 mjeseci
najvjerojatnije se kasnije u životu ne e razviti alergija, ako djeca nisu izložena teškoj pothranje-
nosti ili izuzetno zatrovanom okolišu.
Drugi esti uzrok alergija je prera ena hrana sa kemijskim aditivima, od kojih mnogi uzrokuju
jaku alergiju.
Naj eš i alergeni su: hrana (jaja, pšenica, bijeli krumpir, mlijeko, naran e, okolada, orasi, kruh,
jagode, ribe, školjke), lijekovi, kozmeti ki proizvodi, svila, vuna, sintetika, deterdženti, polen,
bakterije, prašina, životinjske dlake, prhut, perje, plijesni, i dr.
LIJE ENJE:
1. Neki istraživa i vjeruju da je ALKALOZA glavni uzrok alergije.

Važno je da pH bude što više neutralan (pH 7.0 do 7.5).
To se postiže ako se težište stavlja na hranu poput neoljuštenih žitarica, sjemenki i oraha.
Korisno je tako er uzimati redovno jabu ni ocat sa medom za vrijeme obroka.
2. Tko posjeduje alergijsku osjetljivost morao bi jesti samo ORGANSKI UZGOJENU HRANU,
bez kemijskih tvari.
3. Kod alergija izuzetno efikasno djeluje terapeutsko GLADOVANJE (oko 15 dana, + 15 dana
polagane rehabilitacije). Ponovljena kra a gladovanja uz sokove dovesti e do bolje toleranci-
je na ranije alergene.
Nakon gladovanja uz sokove pacijent može pokušati sa mono-prehranom:
povr e ili vo e poput mrkve, jabuka, grož a, lubenice, koje treba uzimati 1 tjedan.
Nakon toga se 1 ili više vrste hrane uvodi u prehranu.
4 tjedna kasnije uvodi se proteinska hrana.
im pacijent opazi alergijsku reakciju na novouvedenu hranu mora prekinuti sa njenim
uzimanjem te probati novu vrstu hrane.
Tako e se iz hrane eliminirati svi stvarni alergeni.
4. Alergija se rješavamo tako da organizam polako PRIVIKAVAMO na tvari, na koje je preosje-

tljiv. To je mogu e ako, po pravilu, dajemo sasvim male koli ine takvih tvari.
5. Za sve vrste alergija treba duže vrijeme piti AJ od KOPRIVE.

Pomaže u ublažavanju upale i pro iš ava za epljenja.
27
6. Pomaže sirov, nefiltriran MED.
7. PELUD: 1– 2 ajne žlice dnevno (može i u tabletama).
8. VITAMIN C: do 5000 mg dnevno (kao prah pomiješan u soku ili tablete). Vitamin C treba
uzimati u velikim dozama uvijek ako pacijent konzumira lijekove ili hranu na koju je alergi an.
Vitamin C u kombinaciji sa B – kompleksom daje odli ne rezultate kod alergija.
9. VITAMINI B – KOMPLEKSA: velike ja ine, 3 puta dnevno.
10. VITAMIN D: 1000 IJ dnevno.
11. VITAMIN E: do 800 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
Vitamin E ima djelotvorna antialergijska i antihistaminska svojstva.
12. KALCIJ: 1000 mg dnevno. Alergi ni ljudi imaju premalo kalcija.
13. GINKO: 2 – 3 tablete od 60 mg dnevno. Ginko može pomo i u sprje avanju stezanja bronhija
tipi no za astmu, što je est pratilac jakih alergija.
14. OMEGA – 3 masne kiseline bogate su spojevima koji su prirodna sredstva protiv alergena.
2. ALERGIJSKI RINITIS
Alergijski rinitis je poreme aj nosne sluznice koji se javlja nakon dodira s alergenima iz okoline pri
emu nastaje upalna reakcija. 10 do 25 % stanovništva u svijetu boluje od nekog oblika alergijskog
rinitisa.
Naj eš i simptomi alergijskog rinitisa su: kihanje, za epljen nos i curenje vodenog sekreta iz nosa,
svrbež i crvenilo nosa i o iju, osje aj peckanja i suzenje o iju, te podražajni kašalj i grebanje u grlu.
Simptomi alergijskog rinitisa mogu nestati spontano ili uzimanjem odre enih lijekova.
a) SEZONSKI ALERGIJSKI RINITIS (peludna hunjavica, peludna groznica)
Neki ljudi imaju alergijski rinitis samo tijekom odre enih razdoblja u godini, primjerice na prolje e
ili jesen. Sezonski alergijski rinitis može uzrokovati pelud korova, trava ili stabala.
LIJE ENJE:
1. Ako nosnice natopite ULJEM (pomo u štapi a za uši ili sl.) pelud im ne može naškoditi.
2. Kad se pojavi pelud stanje se bitno poboljšava uzimanjem VITAMINA C: 3 ili više grama
dnevno (kao prah pomiješan u soku, ili tablete).
3. KOPRIVA pomaže kod svih alergija. Peludna groznica e razmjerno brzo nestati ako pijemo
3-4 šalice aja od koprive dnevno i uz to 3 ajne žli ice ŠVEDSKE GREN ICE razrije ene
ajem.
4. Stres može izazvati pogoršanje napada peludne groznice. Možda si možete olakšati uzimaju i
protiv stresa VITAMINE B – KOMPLEKSA velike ja ine, 3 puta dnevno.
28
b) NESEZONSKI ALERGIJSKI RINITIS
Neki ljudi mogu imati alergijski rinitis u bilo koje doba godine. Ku na prašina, perje, plijesni, dlake
životinja i neki lijekovi (npr. nesteroidni protuupalni lijekovi) mogu izazvati nesezonski alergijski
rinitis. Iznenadne promjene temperature, fizi ki napor, duhanski dim te one iš enost zraka mogu
pogoršati simptome.
3. ASTMA
Astma je peta na listi naj eš ih uzroka smrti (u SAD).

To je kroni no upalno stanje koje ima za posljedicu teško i hroptavo disanje.
Javlja se u napadajima uz naro ito otežan izdisaj.
Simptomi mogu biti hroptanje (sviranje u plu ima), kašljanje, ostajanje bez zraka i pritisak u
prsima. Kod napada se još može javiti znojenje, ubrzan rad srca i hvatanje zraka.
Javlja se obi no no u, esto potaknuta vremenskim promjenama.
Teški napadi traju kratko, rje e više sati a na kraju dolazi do iskašljavanja ispljuvka.
Uzrok bolesti može biti alergi na osjetljivost na razne podražuju e tvari kao sijeno pelud, prašina,
perje, životinjska dlaka. Napad astme mogu pokrenuti i hladan zrak, napor kod treniranja i
emocionalno uzbu enje.
Postoje 2 glavna uzroka astme:
a) Tipi na alergijska reakcija na 1 ili više alergena,
b) Psihi ki inioci.
Lije nici se slažu da mnogi mladi astmati ari (oko 25 %) imaju zajedni ki duboko ukorijenjeno
emocionalnu nesigurnost i jaku potrebu za roditeljskom ljubavi i zaštitom.
Kada se sumnja na emocionalne uzroke, mora se prvo njima posvetiti pažnja, tek nakon toga može
biti djelotvorno biološko, nutritivno lije enje.
LIJE ENJE:
1. UZIMAJTE: puno ešnjaka, (može se nabaviti i u tabletama), zelenog povr a i sve raspoloživo
vo e, prirodan nefiltriran med, svježe sjemenke i orahe, izdanke i žitarice, grah, grašak,
borovnice, heljdu.
2. IZBJEGAVAJTE: meso, ribu, kravlje mlijeko, še er, sladoled i svu rafiniranu i prera enu
hranu.
3. O ISTITE STAN! U esticama prašine nalaze se milijuni parazita koji mogu predstavljati
okida za alergijsku reakciju. Oslobodite se gomile stvari koje samo skupljaju prašinu -
uklonite tepihe, zavjese, suho cvije e, pokriva e itd. Imajte prozor uvijek bar malo otvoren.
4. Nau nici su dokazali da djeca astmati ari mogu puno profitirati udisanjem ioniziranog zraka.
IONIZATOR stvara negativne ione, koji vra aju snagu i iste zrak.
5. Protiv astme povoljno utje e jodom zasi en morski ZRAK, katkad planinski zrak (1200-1500 m)
a tegobe mogu nestati i na suhom pustinjskom zraku.
6. Kod akutnih astmati nih napada koristite BILJNE PARNE KUPKE:

– zagrijte 1 l vode u loncu,
– stavite oko 30 g ljekovitog bilja u kipu u vodu (gavez, kamilica, anis, divlja šljiva, slatki
mažuran, korijen valerijane i dr.).
– nagnite se nad lonac, pokrijte glavu ru nikom i inhalirajte pola sata, 2- 3 puta dnevno.
29
7. Kroni ni nedostatak MANGANA može biti jedan od uzroka koji pospješuje po etak astme.
Neki biološki lije nici u Europi lije ili su astmu manganom postižu i izvanredne rezultate.
MANGAN: 5 mg, 2 puta tjedno, 10 tjedana.
8. Uzimanjem VITAMINA E: 400 IJ i više dnevno, tokom 2 mjeseca, nestaju klini ki

simptomi bolesti, a ve ina bolesnika potpuno ozdravljuje (djeca).
Kod odraslih (900 IJ vitamina E dnevno tijekom 3 mjeseca) smanjeni su simptomi bolesti.
Sr ani bolesnici smiju uzimati tako velike doze samo uz dopuštenje lije nika.
9. VITAMIN C: 1– 5 ili više grama dnevno (kao prah pomiješan u soku, ili tablete), može zaustaviti
napad astme. Bolesnicima koji su uzimali samo 300 mg vitamina C, za 30 % se smanjilo teško
disanje i bronhitis.
10. VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,

SELEN: 250 mg dnevno.
Uz C i E vitamin, smatraju se dobrim u lije enju astme i spre avanju napada, jer zašti uju
površinu dišnih organa i smanjuju alergijske reakcije.
11. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine, 1 – 3 puta dnevno.
12. VITAMIN D: do 10000 IJ dnevno, poslije par tjedana smanjiti na 2000 IJ dnevno.
13. Lije enje se može poja ati uzimanjem KALCIJA.
14. Kad se osjeti približavanje napada, 2 šalice jake CRNE KAVE vrlo esto mogu ublažiti
napade.
15. EŠNJAK: 3 kapsule sa svakim obrokom.

LUK I EŠNJAK smanjuju stvaranje sluzi i lije e astmu.
16. Za astmu i kašalj treba uzimati nave er esan EŠNJAKA s MEDOM.
17. Za astmu treba piti aj od ANISA s MEDOM. 2 žlice staviti u pola l vode i kuhati 10 min.
18. Astmati ari trebaju uzimati isti sok LIMUNA 1 ajnu žlicu 2-3 puta tokom dana izme u
obroka. Sok je najbolje uzimati s vodom natašte ujutro.
19. Ekstrakt BOROVICE djeluje vrlo dobro protiv astme.
20. Žlica HMELJA kuhanog nekoliko minuta u 1dl vina i 1dl vode, vrlo je dobar lijek protiv
astme.
21. No na astma može nestati ( ak i dugogodišnja) ve nakon prvih šalica aja od

CRVOTO INE (lycopodium clavatum).
22. Skuhajte CRVENI LUK na MEDU i uzimajte po žlicu kad god zaprijeti napad.
23. Pomaže i KELP.
24. Uzimajte MED sa MATI NOM MLIJE I i CVJETNIM PRAHOM.
25. GINKO: 1 tableta od 60 mg, 3 puta dnevno. Ginko je prirodno sredstvo protiv upala i nadražaja
dišnih putova, koji mogu inicirati astmati ni napad.
30
26. Preparat LOPUHA (npr. Asthmasan ili sl.) ne pruža samo trenutnu pomo ve s vremenom
bolesnika potpuno izlije i. Ostali preparati lopuha (npr. sirup Petadolor, u teškim slu ajevima
Petaforce), pri dužoj upotrebi postižu zapanjuju i uspjeh.
Problem je što se ovi preparati vjerojatno ne mogu nabaviti u Hrvatskoj.
27. Na kocku ŠE ERA nakapati nekoliko kapi od par zdrobljenih kriški BIJELOG LUKA.
To pojesti svakog jutra natašte do potpunog ozdravljenja.
28. IMELIN EKSTRAKT (npr. Visca kapljice) dobro pomažu kod no nog napada astme.
Uzimati 3-5 puta dnevno 5-10 kapljica.
29. PELUD: 5 tableta ili 2 ajne žlice pro iš enog peluda dnevno. Iako se pelud smatra jednim od
naj eš ih alergena astmati ara, ako se uzima oralno dokazano je odli an lijek za astmu.
Zapo nite s malim dozama i postupno ih pove avajte, ak i do nekoliko jušnih žlica dnevno.
30. GLADOVANJE (terapeutsko, 15 dana, + 15 dana rehabilitacije ) djeluje izuzetno efikasno na

bronhijalnu astmu.
4. ATOPIJSKI DERMATITIS
Atopijski dermatitis je kroni na (dugotrajna) bolest koja poga a kožu. Rije "dermatitis" ozna ava
upalu kože. "Atopijski" se odnosi na grupu bolesti koje su nasljedne (koje potje u iz obitelji) i esto
se pojavljuju s drugim bolestima, uklju uju i astmu i alergije uz visoku temperaturu.
Neurodermitis je pojava crvenila i suhe kože, uz prisutan i jak svrbež, povremeno i rane na
zahva enim mjestima, nastale uslijed ešanja. Crvenilo, vlaženje, stvaranje krasta na licu, na
tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci
života.
Atopijski dermatitis naj eš e poga a djecu i mlade ljude, ali može nastaviti i u starijoj dobi. U
ve ini slu ajeva, postoje periodi kada je bolest pogoršana, nazvani egzerbacijski periodi ili plamte i
periodi, iza kojih slijede periodi kada se koža popravlja ili potpuno isti, a to su remisijski periodi.
U ranoj dobi naj eš e se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom "prerastu" iako im koža esto
ostaje suha i osjetljiva. Naj eš e se radi o alergiji na agrume (naran e, mandarine, limun),
konzervanse u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, ponekad na svinjsko meso i
prera evine, ak i piletinu i bjelanjak jajeta eš e nego žumanjak. Alergija (neurodermitis) može
biti i na neke deterdžente koje koristite za pranje rublja, a osobito je izražena na omekšiva e.
Atopijski dermatitis ima visoku u estalost. Oko 2 % ukupne populacije boluje od atopijskog
dermatitisa. To je bolest koja poga a mlade, ve ina pacijenata su djeca.
Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Najuobi ajeniji simptomi su suha koža koja svrbi, kraste
iza ušiju i osip na obrazima, rukama i nogama. Kod atopijskog dermatitisa važan faktor je koža koja
svrbi (pruritus) jer ešanje i trljanje pogoršavaju upalu kože karakteristi nu za tu bolest. Na in na
koji atopijski dermatitis utje e na kožu može se razlikovati po raznim oblicima pruritusa i
posljedi nim kožnim infekcijama. Neki ljudi imaju crvenu, zagrijanu kožu jer je imunosni sistem
kože jako aktiviran. Kod drugih se razvija slijepljena i paperjasta koža kao rezultat neprekidnog
ešanja i trljanja. Kod nekih ljudi razvijaju se na koži pjege ili male izdignute kvrge. Kada se pjege
ešaju, mogu se otvoriti i postati krastave i inficirane. Ova stanja tako er se mogu na i kod ljudi
bez atopijskog dermatitisa ili kod onih sa drugim tipovima kožnih poreme aja. Atopijski dermatitis
tako er može pogoditi kožu oko o iju, kapke, obrve i trepavice. ešanje i trljanje podru ja oko
o iju može prouzrokovati promjenu izgleda kože. Neki ljudi s atopijskim dermatitisom razviju
dodatni sloj kože koji se zove atopijski nabor ili Dennie-Morgannov nabor. Kod drugih ljudi
postoji hiperpigmentacija kapaka što zna i da koža na njihovim kapcima potamni od upale ili
visoke temperature (alergijski sjaj). Šarene obrve i trepavice tako er su rezultat grebanja i trljanja.
31
Koža osobe s atopijskim dermatitisom gubi previše vlage iz epidermalnog sloja koža postaje jako
suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno, pacijentova koža je jako osjetljiva na pojavu
infekcija, kao što su stafilokokne i streptokokne kožne infekcije i bradavice, herpes simplex.
PREVENCIJA I LIJE ENJE:
Specifi na prevencija ne postoji. Mogu e je:

- sprije iti grebanje ili trljanje kad god je to mogu e,
- zaštiti kožu od pretjerane vlage, nadražuju ih sredstava, umjetne odje e,
- zadržavajte hladnu, stabilnu temperaturu i stalan stupanj vlage,
- ograni ite izlaganje prašini, cigaretnom dimu, peludi i životinjskoj dlaci,
- prepoznajte i ograni ite emocionalni stres.
Ljeto je godišnje doba kad ima puno sunca koje pomaže ovim bolesnicima, osobito koristi more, a i
promjene su izložene zraku. Svaka promjena klime, odlazak na more ili planine dobro ine ovim
bolesnicima.
Što se ti e održavanja kože uglavnom se tuširajte. U kadu kod kupanja nemojte stavljati pjenu ili
šampon jer e to dodatno isušiti kožu. Dobro je u kadicu za kupanje staviti samo par kapi
maslinovog ulja što e koži dati potrebnu masno u i elasti nost. Kožu mažite preporu enim
kremama. Svakako kupujte pamu nu odje u jer promjene na koži jako svrbe.
Lokalizirano lije enje rana koje cure može uklju ivati umiruju e losione, blage sapune ili mokre
obloge. Blagi losioni protiv svrbeža ili topi ni steroidi (kortikosteroidi male topi ne snage) mogu
umiriti manje akutna podru ja ili osušiti ljuskaste rane. Kroni na slijepljena podru ja mogu se
lije iti uljima ili kremama koje sadrže katranske sastojke, topi ne steroide, sastojke koji podmazuju
ili omekšavaju kožu, ili druge sastojke. Kortikosteroidi za sistemsku primjenu mogu se propisati za
smanjenje upale u nekim teškim slu ajevima.
Ako primijetite da se stanje nakon konzumiranja neke hrane pogoršalo ukinite tu namirnicu na neko
vrijeme, pa ponovo uvedite nakon nekoliko tjedana.
Ako je pogoršanje nastalo kao nadražaj na deterdžente, ispirati rublje dva puta da se bolje ispere
deterdžent, a svakako izbjegavati omekšiva kod pranja djetetovog rublja.
5. ANAFILAKTI KI ŠOK
Teško akutno stanje koje može uzrokovati smrt.

To je snažna op a reakcija kod koje dolazi do teškog disanja i oticanja unutrašnjosti i okoline usta
i grla, zbog ega postoji rizik od gušenja. Zato je vrlo važna prva pomo .
Dok pomo ne stigne osobu treba postaviti u takav položaj koji e joj maksimalno olakšati disanje.
Treba osloboditi stegnutu odje u.
Ako osoba gubi svijest treba ju postaviti u desni bo ni položaj i biti pripravan za reanimaciju.
Ako se pouzdano zna da je neka osoba u životnoj opasnosti zbog snažne alergijske reakcije (npr. na
kikiriki) lije nik bi je trebao opremiti špricom s adrenalinom za upotrebu u slu aju nužde.
Anafilakti ki šok naj eš e uzrokuju:
– neki lijekovi (npr. penicilin), strane bjelan evine poput onih u konjskom serumu,
– tvari ubrizgane u organizam ujedom nekih zmija i pauka ili ubodom p ele (jedan jedini ubod
p ele može uzrokovati smrt! U SAD npr. od uboda p ele umire 4 puta više ljudi nego od ugriza
zmije).
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C – visoke doze (3, 5, 10 ili više grama dnevno, u soku) štite od anafilakti kog šoka.
Dobro je svakodnevno preventivno uzimati visoke doze vitamina C i nositi ga uvijek sa sobom,
kako bismo mogli pomo i sebi ili drugima u nepredvidivim situacijama.
32
6. KOPRIVNJA A (urtikarija)
Bolesna pojava na koži koja se naj eš e pojavljuje u obliku okruglastih, nepravilno ome enih,
blijedih ili crveno obrubljenih nabreklina, koje jako svrbe, naglo izbijaju i u ve ini slu ajeva brzo
prolaze bez traga.
Uzroci izbijanja urtikarije mogu biti neki vanjski podražaji (npr. dodir koprive, ubod insekta), no
urtikarija je naj eš e kožna alergi na reakcija na neke tvari ili podražaje.
Tako urtikariju može izazvati hrana (npr. jagode, jaja, ribe, sirevi, salame, orasi, oštrige, rakovi),
lijekovi (antibiotici, aspirin, piramidon, kinin), ubrizgani serum, zatim toplotni ili svjetlosni
podražaji (vru ina, hladno a, Sunce), dodir s vunom, dlakama, prašinom; katkada ona izbija i kao
reakcija na psihi ke šokove. Uz svrbež katkad se pojavljuje i groznica.
Karakteristi ni mjehuri se obi no pojavljuju na usnama, oko o iju, na udovima, trupu i vratu.
Povremeno može nateknuti i jezik i grkljan pa se zatvori prolaz kroz grlo i sprije i normalno
disanje. U takvom slu aju potrebna je hitna pomo . Isto tako, ako vam ja nateklo oko usta, ili teško
dišete, idite smjesta lije niku. Koprivnja a može trajati nekoliko dana ili samo nekoliko sati.
LIJE ENJE:
1. Koprivnja a predstavlja prirodno izlu ivanje otrova kroz kožu ili njene pore.
Koprivnja u NE SMIJEMO SPRJE AVATI, jer zaustavljeno izlu ivanje otrova može
naškoditi srcu, živcima i dišnim organima, pa može do i do mnogo težih komplikacija.
Djeca esto dobiju osip ako jedu obilno VO A (posebno jagode).
2. Namažite se kremom VITAMINA E.
3. VITAMIN C: 1 ili više grama dnevno, može smanjiti opasnost od ponovljenog napada.
4. Preosjetljivost možemo smanjiti ve im dozama KALCIJA (oko 1 gram dnevno).
5. Koprivnja a se vrlo uspješno lije i terapeutskim GLADOVANJEM 15 dana (+15 dana

rehabilitacije).
6. Namo ite zahva eno podru je u AJ od KAMILICE kako vas ne bi svrbilo.
7. Alergije se rješavamo tako da organizam polako PRIVIKAVAMO na tvari, na koje je

preosjetljiv. To je mogu e ako, po pravilu, dajemo sasvim male koli ine takvih tvari.
8. esto izbijaju od hrane na koži sitni mjehuri i kao da je netko kožu išarao žarom koprivom.
"Ofurena" mjesta treba trljati fino samljevenim BRAŠNOM.
Treba jesti KUHANU PŠENICU koja se prethodno mo i 6 sati u tolikoj koli ini vode da
pokrije masu i sve upije. Tu šaku pšenice treba kuhati u malo vode (više na pari) sve dok ne
popuca. To treba preko dana jesti umjesto kruha.
33
AMPUTACIJA
Kirurška operacija kojom se odstranjuju cijeli organi ili udovi ili se odstranjuju samo djelomi no.
Razlog su bolesti krvnih žila, gangrena, gnojenja koja ugrožavaju život, smrznu a, maligni tumori.
U davnini amputacija se vršila usijanim željezom, a krvarenje su zaustavljali umakanjem batrljka u
vrelo ulje.
KAKO IZBJE I AMPUTACIJU?
1. VITAMIN E: 800 IJ i više dnevno (u dogovoru s lije nikom).

Primjer: Dijabeti ar s vrlo lošom cirkulacijom i mnogo ireva na nozi izbjegao je amputaciju
jer je nakon nekoliko mjeseci uzimanja vitamina E noga ozdravila.
2. Kod suženja krvnih sudova (puša ka noga) KOPRIVA izvrsno pomaže.

Mnogi bi ljudi koji boluju od toga izbjegli amputaciju noge da su pravovremeno koristili
kupke za noge: pune 2 šake dobro opranoga i iš etkanog korijenja svježe koprive (stabljika i
listovi) namo ite preko no u 5 l vode i slijede i dan zagrijte do klju anja.
Noge perite 20 min. u vodi toploj koliko možete podnijeti. Koprive ostanu za to vrijeme u
vodi. Ovu kupku možemo ponovno zagrijati i koristiti još 2-3 puta.
3. Kod lije enja dijabeti ara u teškoj formi sa gangrenom stopala poslije 2 kure GLADOVANJA
svi dijabeti ki pokazatelji (še er u mokra i i krvi i dr.) naglo su se poboljšali, gangrenozna
upala je potpuno nestala, otpala je neophodnost amputacije noge i bolesnik je po eo hodati.
4. esto se godinama nakon amputacije osje aju jaki fantomski bolovi (bolovi na dijelovima koje
ovjek više nema). Kašasti oblozi od GAVEZA ublažuju bolove te se oni postupno izgube.
Batrljke 3 puta tjedno kupamo u kupkama od MAJ INE DUŠICE (svaku kupku možemo
zagrijati i još 2 puta koristiti). Za 1 kupku uzmemo punu šaku maj ine dušice. Preporu uju se i
jastu i i od maj ine dušice i crvoto ine koje no u stavljamo kao obloge (100-150 g po jastu i u).
Bocu napunimo do grla LUKOM narezanim na kolutove, prelijemo s 38-40 % žitnom rakijom
pa ostavimo da stoji 10 dana na Suncu ili drugom toplom mjestu. Zatim prelijemo u bo ice.
S tim ekstraktom mažemo batrljke nastale amputacijom.
5. Otvorene rane na amputiranoj nozi koje se ni ime nisu mogle izlije iti preko no i su zacijelile
kada su na nju stavljeni OBLOZI od TRPUTCA. Svježe listove operemo i zgnje imo na dasci s
valjkom te lisnatu kašu stavimo na oboljelo mjesto.
34
AVITAMINOZA
Bolest izazvana nedostatkom nekog vitamina u prehrani ili poreme ajem u organizmu, koji
onemogu uju apsorpciju potrebne koli ine vitamina.
Hipovitaminoza je poreme aj sa slabije izraženim klini kim simptomima, koji nastaju zbog
djelomi nog pomanjkanja odre enog vitamina u organizmu.
Najraširenije avitaminoze su:
1. RAHITIS I OSTEOMALACIJA………………………………………………….11
2. PELAGRA………………………………………………………………………….12
3 BERI BERI………………………………………………………………………….12
4. SKORBUT………………………………………………………………………….12
5. ARIBOFLAVINOZA………………………………………………………………13
6. HEMERALOPIJA (no na ili kokošja sljepo a)………………………………….13
1. RAHITIS I OSTEOMALACIJA
RAHITIS je naj eš a avitaminozna, prvenstveno dje ja bolest, pretežno u dobi do 3 g. u kojoj

postoji nedostatak vitamina D, kalcija i/ili fosfora. Oni rade zajedno kako bi stvorili snažne kosti;
ako jedna od tih hranjivih tvari nedostaje, rezultat je rahitis.
Glavni simptom rahitisa je nesposobnost kostiju da zadrži kalcij.
To uzrokuje pojavu mekih kostiju, što rezultira izobli enjima koja uklju uju krive noge (O, X),
strše u prsnu kost, sužen rebreni kavez i koštana zrna uzduž rebra.
Drugi simptomi rahitisa uklju uju tetaniju i propadanje zubiju.
Rahitisu naginje prvenstveno dojen ad koja se umjetno hrani (nedostatak vitamina D), zatim koja
živi u nehigijenskim prilikama (pomanjkanje svjetla) i nedonoš ad.
Rahiti na djeca mnogo slabije odolijevaju drugim dje jim bolestima.
OSTEOMALACIJA je oblik rahitisa kod odraslih.

Najvjerojatnije e se pojaviti za vrijeme tjelesnog stresa kao što je trudno a ili za vrijeme dojenja.
Njezini uzroci mogu biti bubrežna mana ili bolest, nedostatak kalcija ili fosfora, nesposobnost
korištenja vitamina D.
Osteomalacija se može javiti u osoba koje su malo izložena suncu ili u onih na prehrani sa tako
malo masti da se stvara nedovoljno žu i te se vitamin E ne apsorbira.
Osim simptoma rahitisa javljaju se bolnost zglobova i op a slabost.
LIJE ENJE:
1. Sirova KOPRIVA (kao sok, ili zgnje ena u kašu) djeluje brzo i pouzdano protiv rahitisa jer
sadrži puno kalcija, vitamina D, fosfora, željeza itd.
2. Rahiti nu djecu treba kupati u vodi u kojoj se kupao JE AM. 1 kg je ma treba kuhati 15 min. u 5
l vode, zatim uliti u kadu gdje je ve pripremljena voda za kupanje.
3. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju rahitisa i osteomalacije:
VITAMIN C: 250 – 1000 mg ili više dnevno. Nedostatak vitamina C može u initi kosti manje
sposobnim da zadrže kalcij i fosfor.
VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno. Potreban je za pravilnu apsorpciju i korištenje kalcija i
fosfora koji ine kosti jakima.
VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
KALCIJ: 1000 – 1500 mg dnevno,
MAGNEZIJ: 300 – 500 mg dnevno.
35
2. PELAGRA
Teška avitaminoza, bolest uzrokovana nedostatkom B vitamina u hrani.

Tipi na je za krajeve gdje se pu anstvo hrani gotovo isklju ivo kukuruzom ili drugom brašnastom
hranom. Zahva a osobe s probavnim smetnjama te kroni ne alkoholi are.
Simptomi su promjene na koži, koja svrbi, potamni i popuca na mjestima koja su izložena
Sun evom svjetlu (lice, vrat, potiljak, prsa, ruke i bose noge).
Pored toga nastupaju smetnje u probavi, povra anje, proljevi, gubitak apetita i težine, crven i ote en
jezik, depresija i tjeskoba, slabost, uzetost i op a iscrpljenost.
LIJE ENJE:
1. Bolest se lije i VITAMINIMA B – KOMPLEKSA, velike ja ine.

Drugi izvori kažu: da se sprije i pelagra, dovoljno je uzeti 5 mg VITAMINA B3 dnevno.
Kad se pove anom potrošnjom mlijeka (poslije 1920. g. ) pove ao i unos Vitamina B3, te
otkad se (1940. g.) po eo pripravljati kruh od brašna oboga ena tim vitaminom, tisu e obolje–
lih od pelagre izlije eni su od psihoza koje prate tu bolest, kao i od njenih tjelesnih manife–
stacija.
3. Hrana mora biti bogata KALORIJAMA i sadržavati ve e koli ine BJELAN EVINA (npr.
mlijeko).
3. BERI BERI
Avitaminozno oboljenje zbog pomanjkanja vitamina B1 u hrani. Raširena je zemljama Dalekog

istoka, koje se pretežno ili isklju ivo hrani oljuštenim rižom.
Manifestira se u obliku upale perifernih živaca, edema i slabosti srca.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN B1 (sastojak B – kompleksa): 50 mg dnevno i RAZNOVRSNA PREHRANA.
4. SKORBUT
Skorbut je bolest uzrokovana prehranom koja nema dovoljno vitamina C.

Simptomi kod odraslih: oticanje i krvarenje iz desni, osjetljivost zglobova i miši a, gruba, suha
koža promijenjene boje, slabo zacjeljivanje rana, pove ana osjetljivost na stvaranje modrica i
infekcije, slabost, umor.
Budu i da vitamin C olakšava apsorpciju željeza, skorbut može biti kompliciran anemijom.
Dijete sa skorbutom doživljava bol u zglobovima koji uzrokuje da dijete poprimi položaj
zvan"skorbutna poza" u kojoj mu je udobno samo kad leži na le ima s djelomi no svijenim
koljenima i bedrima okrenutima prema van. Nedostatak vitamina C ini dje je kosti manje
sposobnim zadržavati kalciji i fosfor, ine i ih slabim te na kraju krhkim.
LIJE ENJE:
1. Skorbut reagira naglo, obi no u vremenu od 2 – 3 dana, na dnevno davanje 100 – 200 mg
vitamina C. Preporu ena doza: 300 – 1000 mg VITAMINA C dnevno.
2. SIROVI KISELI KUPUS, LIMUN, HREN, SALATE s limunovim sokom, imaju puno vitamina
C te su jedne od ljekovitijih biljki protiv skorbuta.
36
3. U lije enju komplikacija kao što su anemija i promjene na kostima, dobro uravnotežena
PREHRANA bogata bjelan evinama, željezom, kalcijem, magnezijem, vitaminima A, D, i
B-kompleks, tako er je potrebna kako bi poticala oporavak tkiva.
5. ARIBOFLAVINOZA
Bolest izazvana pomanjkanjem vitamina B2 u hrani.

O ituje se ošte enjem usnica, promjenama na jeziku (glositis), na koži (dermatitis), i na o ima
(fotofobija, suženje, slabljenje vida).
LIJE ENJE:
1. VITAMIN B2 (kao sastojak B – KOMPLEKSA): 50 mg dnevno i hrana bogata vitaminom B.
6. NO NA SLJEPO A (kokošja sljepo a, hemeralopija)
Slab vid u sumraku zbog smanjene adaptibilnosti mrežnice na mrak; posljedica je nedostatka
vitamina A i nasljedne degeneracije mrežnice. Vidi još: oko, no na sljepo a.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.

37
BAKTERIJE
Jednostani ni, najsitniji živi organizmi. Uzro nici su mnogih bolesti (zaraznih, npr. tuberkuloza,
kolera, difterija, antraks, tifus, sifilis, kuga, tetanus, botulizam). Na temperaturi od 80 – 100 oC
ugibaju sve bakterije osim spora.
KAKO SE BRANITI OD BAKTERIJA?
1. LUK I EŠNJAK imaju antibakterijska svojstva.

Alicin, supstanca u ešnjaku, djelotvornija je od penicilina. Znanstvenici nisu pronašli nijednu
bakteriju koja kod ovjeka izaziva bolest, a koju ne bi ubijali sastojci iz ešnjaka (fitocinidi).
ešnjak možete uzimati i u obliku tableta.
2. MRKVA sadrži kobalt i dvije tvari antibiotskog djelovanja koje sprje avaju rast i razmnožavanje
bakterija.
3. Kod bakterijskih oboljenja odli no pomaže aj od KOPRIVE.
4. VITAMIN C inaktivira i ini bezopasnima mnoge bakterije i njihove otrove (difterija,

tetanus, dizenterija, tifusna groznica).
Vitamin C slabo djeluje na akutne simptome sve dok doze ne dosegnu 80 – 90 % tolerancije
crijeva (koli ina vitamina oralno unesena u organizam, koja je nešto manja od one što uzrokuje
laksativne efekte tj. proljev). Tolerancija crijeva teških bolesnika obi no je vrlo velika (doseže
više od 200 grama vitamina C na dan); smanjuje se kako se zdravlje pacijenta poboljšava. Nakon
nekoliko dana, kad se bolest obuzda, granica pada na uobi ajene vrijednosti izme u 4 i 15 g na
dan.
– zapo eti sa nekoliko grama VITAMINA C tokom dana (pomiješano u soku),
– postepeno pove avati dnevne doze do granice tolerancije crijeva (proljeva),
– smanjiti dozu na 80 – 90 % (dok se ne prestane pojavljivati proljev) te dalje smanjivati kako se
zdravlje poboljšava.
38
BOL
Osjet koji se javlja kod ozljede i prejakog podraživanja kože i nekih unutrašnjih organa (rane,
opekline, upale, raspadanje tkiva), a redovito je pra en osjetom neugode.
AKUTNA bol obi no traje manje od 1 mjeseca a KRONI NA dulje od 1 i najmanje 3 mjeseca.
Bol može biti SOMATSKA (organska) ili PSIHOGENA (bez jasno vidljive organske podloge).
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C: 3, 5, 10 ili više grama dnevno uspješno djeluje na smanjenje bola kod glavo-
bolje, zubobolje, upale uha, artritisa, raka i drugih bolesti.
Što netko ima nižu razinu vitamina C to je njegov prag podnošljivosti bola niži.
2. VITAMINI B – KOMPLEKSA: 50 mg, 2 – 3 puta dnevno, smanjuju bol i stres.
3. Osobe u ijoj je ishrani bilo manje slijede ih minerala nego što je potrebno, u puno ve oj
mjeri koristili su lijekove protiv bolova:
KALCIJ: 500 mg, 3 puta dnevno,
MAGNEZIJ: 250 mg, 3 puta dnevno,
BAKAR: 1,5 – 3 mg dnevno,
MANGAN: 2 – 5 mg dnevno.
4. ORASI, SIR, BANANE, SEZAM i BU INE KOŠTICE sadrže tvari djelotvorne u svlada-
vanju boli. Posavjetujte se s lije nikom, budu i da ih oni koji pate od migrene kao i neke
osobe s visokim krvnim tlakom ne bi smjeli uzimati.
5. KVASAC povoljno utje e na sve neuralgi ne bolove i bolne upale živaca.
6. Oblozi od KUPUSOVOG LIŠ A, stavljeni na 2 sata na elo iznad o iju, oslobodili su za

nekoliko sati od bolova osobu neoporavljenu od prehlade, sa žestokom glavoboljom i oštrim
bolovima u i oko desnog oka.
7. Jaki AJ od KAMILICE umiruje bolove ma gdje se oni pojavili u našem tijelu.

Priprema: 2 žlice cvijeta kamilice prelije se sa 200-300 g kipu e vode (ne smije se kuhati) i ostavi
1 sat poklopljeno stajati. Zatim se pritiskanjem procijedi, po volji zasladi i toplo pije.
8. Kod živ anih, reumati nih i bolova koje izaziva prehlada, bolna mjesta namažemo ULJEM
KANTARIONA (ili nekim drugim) ili stavimo tkaninu natopljenu uljem.
Preko toga stavimo suhu krpu i bolno mjesto "peglamo" ne prevru om peglom.
Svuda gdje ima dosta miši a, na ramenima, rukama i nogama, to se može lijepo u initi.
Od vru ini se ulje razrijedi, prodire u pore i ublažuje bol ili je potpuno ukloni.
9. Razna ULJA (npr. lavande) bilo da se stavljaju u kupku, bilo da se inhaliraju tako da se
nekoliko kapi stavi na maramicu, mogu olakšati razli ite tipove bolova.
10. Injekcije PROKAINA uklanjaju bolove.
11. Protiv glavobolje, menstrualnih gr eva, pa ak i zubnog živca, rana i još mnogih bolnih stanja
pokazao je LOPUH u tabletama (npr. Petadolor) izvrsne rezultate.
Ne samo da se ovjek djelomi no ili sasvim oslobodi bolova, ve esto potpuno ozdravi.
(napomena: ovaj prirodni lijek se možda ne može nabaviti u Hrvatskoj).
39
11. Tehnika VIZUALIZACIJE pomaže mnogim ljudima.
Zatvorite o i, opustite se i odaberite živu sliku za koju ste uvjereni da e umanjiti vašu
bol, npr. topla, zlatna zraka koja otapa bol ili rijeka koja lagano te e i odnosi bol.
40
BOLESTI (op enito)
1. UZROCI…………………………………………………………………………….17
2. LIJE ENJE (op enito)…………………………………………………………….18
3. BOLESNI KA DIJETA………………………………………………………….. 22
4. NASLJEDNE BOLESTI……………………………………………………….…..24
5. PROFESIONALNE BOLESTI……………………………………………………24
6. PSIHOSOMATSKE BOLESTI……………………………………………………24
1. UZROCI
Uzroci bolesti su vrlo brojni. Ovdje emo navesti samo neke manje poznate ali zna ajne uzroke:
1. Iskustvo pokazuje da ve ina oboljelih od raka ili nekih drugih prividno neizlje ivih bolesti leži
iznad PODZEMNIH VODA, uglavnom ak iznad mjesta na kojima se one ukrštaju i koja su zato
još opasnija.
Ako ve ne možete pozvati radiestezistu (rašljara) da vam pomo u viska odredi najpovoljnije
mjesto za vaš krevet, ili ako krevet ne možete pomaknuti na neko drugo mjesto, možete si sami
pomo i na slijede i na in: 5 listova obi nog prozirnog celofana veli ine 1m × 1m (za zamatanje
cvije a, nabavite ga u knjižari ili papirnici) postavite ispod svog kreveta u slojevima. To e vas
zaštititi od ve ine podzemnih zra enja.
2. Ako ne popravljamo manje kvarove na zubu, oni se tako pove aju da treba odstraniti i zubnu
sredinu, a bez nje je zub mrtav i djeluje kao tu i predmet. Ako ga pregledamo rendgenom,
naj eš e na emo GRANULOM (legla bakterija na rubu korijena) ili gnojna žarišta. Ova
stanja ne uzrokuju uvijek bol. Iz tih se legla gnoj razlijeva po tijelu i može uzrokovati
glavobolju, vrtoglavicu, reumati ne bolesti, loše raspoloženje, upale živaca, bolove i gr eve
oko srca, ja e udaranje srca pri uspinjanju, smetnje u radu bubrega, jetara i drugih organa.
Pri svemu tome ne otkrivamo uzrok tih tegoba.
Neki se ljudi zbog toga nikad ne osje aju posve dobro i osje aju se bolesni pri svakom najmanjem
naporu i promjeni vremena. Sva prirodna sredstva pomažu obi no vrlo slabo, jer se teško e
javljaju uvijek iznova.
Takve tegobe mogu izazvati i ošte ena jetra. Žarišta nalazimo u ZUBIMA, KRAJNICIMA
(mandulama) i dr.
Ako zbog tih žarišta odstranimo zubni korijen, ili jednostavno izvadimo zub, sve tegobe
nestanu. Vidi još: zubi.
3. Uvjeren sam da 99 % bolesnih ljudi pati zbog NEPRAVILNE ISHRANE.
4. Nikada nemojte jesti PODGRIJANA JELA!

Ako ste gladni to je znak da su neke stanice odumrle i da ih treba zamijeniti svježom hranom.
Ako pak jedete podgrijanu hranu tada te stanice ne e biti zamijenjene.
Dakle, podgrijana hrana ne samo da je bezvrijedna, nego nanosi i štetu organizmu.
Ona samo utažuje glad, ali od nje se ne živi. Isto vrijedi i za gotova jela ili smrznuta jela koja
se podgrijavaju.
Znanstvenici su proveli slijede i pokus sa 150 miševa:
– 50 miševa dobivalo je upravo skuhanu hranu i oni su živjeli još 3 godine potpuno zdravi.
– 30 miševa dobivalo je hranu koja se hladila 20 minuta, i koja je zatim podgrijana.
Ovi miševi su živjeli samo 3 mjeseca i nakon toga su svi uginuli, bez bolova, tako što su se
jednostavno raspali.
– Zadnjih 50 miševa je dobivalo hranu koja se hladila 5 sati i koja je zatim podgrijana.
Oni su svi uginuli za mjesec dana.
41
5. Iz jetre dolaze tvari koje djeluju na slušni organ tako da uslijed njih nastaju u ovjeku
"rapoloženja" što ga ine bolesnim ili zdravim.
Neuskla en SLUH ini ovjeka podložnijim za bolest. Redovito pažljivo istite uši!
6. Ako u stanu imate slijede e navedene OTROVE teško se bilo koja bolest može izlije iti:
– otrovi protiv moljaca i žohara, naftalin, umjetni kamfor (prirodni kamfor nije štetan), sprej
protiv muha, osvježiva i zraka itd.
Sve te otrove morate posve odstraniti i nakon toga 14 dana u stanu držati mirisnu smolu. To
možete u initi npr. tamjanom koji se nabavi u ljekarni.
Umjesto navedenih otrova možete upotrijebiti prirodna sredstva, kao lavandu, listove oraha,
hmelj, pelin, sapun od lavande, duhan, parfem ili prirodni kamfor.
7. U gradovima nema ni jednog leša u ijem masnom tkivu ne bi pri seciranju našli DDT. Ako
po inje netko zbog bolesti mršaviti onda je gomilanje tih OTROVA u masnom tkivu vrlo
opasno jer mršavljenjem tijelo trošiti svoja vlastita tkiva, pri emu otrovi prelaze u krv gdje
esto izazivaju reakcije koje lije nici ne znaju objasniti.
2. LIJE ENJE (op enito):
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) VITAMINI
d) RAZNO
e) ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA
a) TEKU INE
– DOBRE TEKU INE:
1. AJ KADULJE je dobar protiv svih unutarnjih bolesti i za oporavak poslije teških bolesti.
Ako se eš e pije ja a cijelo tijelo; onaj koji uvijek pije taj aj ne razboli se tako lako
2. Bez obzira o kojoj bolesti se radi, bubrezi tada ne rade dobro pa treba piti AJ za BUBREGE.
3. AJ od BRO IKE (ivanjskog cvije a) spre ava bolesti i pro iš ava bubrege, jetru, guštera u i
slezenu.
4. Najbolje pi e za sve bolesnike je MEDOVINA (3 puta dnevno 1 likerska ašica): u pola litre
kipu e vode stavite žlicu meda, pustite da još malo provri i medovina je gotova.
5. Slabi i iscrpljeni od života, nemo ni te djeca neka tokom zime svako jutro i pola sata prije
ru ka popiju po žlicu RIBLJEG ULJA pomiješanog sa pravim MEDOM.
Djeci sa daje pola žlice. Pola litre po osobi dovoljno je za cijelu zimu.
6. Lijek protiv mnogih bolesti:

U dvolitrenu bocu stavi se pola litre BOROVICE.
Na to se nalije 1 l jakog prirodnog VINA i pusti 24 sata stajati.
Zatim se ocijedi i dolije pola litre jake dobre KOMOVICE i 2 – 3 žlice ŠE ERA u PRAHU i
sve dobro promiješa.
Borovice ne bacajte nego svako jutro i ve er 5 – 6 zrna prožva ite i progutajte s ašicom vina.
To se ponavlja 3 dana. Zatim 2 dana ne uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati itd.
42
Tako pripremljen lijek ublažuje glavobolju, bistri i osvježava razum, osvježava tijelo, lije i
srce, grižu, melankoliju, vrtoglavicu i zlatnu žilu.
7. IMELU smatramo najboljim sredstvom za srce i krvotok, sve sr ane tegobe i teške poreme aje u
cirkulaciji. Priprema aja: vrhom punu ajnu žli icu imele (samo liš e i gran ice, ne bobice)
ostavimo preko no i u etvrt litre vode, ujutro samo malo zagrijemo i procijedimo. Pijemo u
gutljajima tijekom dana. Trebamo li dnevno ve u koli inu, moramo aj uvati u termos-boci
ispranoj vru om vodom ili ga svaki put zagrijavati u vru oj vodi.
U pravilu bi svatko trebao bar jednom godišnje provesti 6-tjednu kuru s ajem od imele:
– 3 tjedna po 3 šalice aja dnevno (prije i poslije svakog obroka po pola šalice),
– 2 tjedna po 2 šalice dnevno,
– 1 tjedan po 1 šalicu dnevno.
U tih 6 tjedana rad vašeg srca se normalizira a cirkulacija i krvni tlak se poboljšaju.
Da bi dobro stanje stalno održali bilo bi odli no tijekom cijele godine svako jutro piti po 1 šalicu
aja od imele.
8. Svojom snagom u pro iš avanju krvi može AJ od STOLISNIKA odagnati iz tijela puno
višegodišnjih bolesti.
– LOŠE TEKU INE:
1. Tko boluje od raka, artritisa i drugih teški bolesti bolje je da uop e ne pije MLIJEKO.
b) KRUTINE
– DOBRE KRUTINE:
1. Znanstvenici nisu našli ni jednu bakteriju koja kod ovjeka izaziva bolest a koju ne bi
ubijao EŠNJAK.
2. LUK, EŠNJAK i ROTKVICE sadrže prirodni antibiotik alicin, koji može uništiti klice
bolesti a da pri tome ne ukloni i korisne bakterije.
3. Kad jedemo SIROVU PŠENICU samljevenu kao kavu ili sl. imamo krepku hranu koja sadrži
sve važnije vitamine i minerale u nepromijenjenom obliku.
Upravo za u uje kako bolesnici reagiraju na takvu hranu!
Postižemo više nego najskupljim lijekovima; u biti, bio bi to najprirodniji lijek za sve ljude!
4. Ako je netko toliko bolestan da od bolesti ne može jesti, uzmi itava zrna PIRIKE (krupnik,
pir, pražitarica) i kuhaj ih u vodi uz dodatak žumanjka jajeta (bolji okus). Daj to bolesniku i
izlije it e ga iznutra poput dobre i zdrave ljekovite masti.
5. Ako se KOMORA jede natašte op enito koristi ukupnom zdravlju a osobito zdravlju plu a,
ja a oštrinu vida, pridonosi raspoloženju, poboljšava probavu, lije i žgaravicu itd.
10 – 20 zrnca sirovog aja od komora a stave se jedno po jedno me u zube i izgrizu.
6. Kiseli sirovi KUPUS u ku i tjera iz nje lije nika.
7. KVASAC djeluje izvrsno na op e slabo zdravstveno stanje.

43
– LOŠE KRUTINE:
1. Kada se crijeva napune MESOM dolazi do truljenja, stvaraju se mnogi otrovi koji prelaze u krv
i uzrokuju op e trovanje organizma. Isklju ivo mesna hrana je otrovna za organizam ovje–
ka. ovjek to rijetko primje uje jer ne jede samo meso. Dakle, posljedice mesne ishrane
jasno su vidljive ako je ta hrana jedina, a ostaju podmuklo pritajene kad je takav na in prehrane
umjeren.
Mokra na kiselina – koja nastaje razgradnjom životinjskih bjelan evina – uzro nik je
mnogihživ anih, bubrežnih, gihti nih, reumati nih i drugih bolesti.
c) VITAMINI
1. U više znanstvenih pokusa je dokazano da su osobe koje su primale VITAMIN C (1 – 2 grama

dnevno) dvostruko manje bolesne od drugih.
Puno ve e koli ine vitamina C daju i puno bolje rezultate (5 – 10 i više grama dnevno tj. do
granice izdržljivosti crijeva tj. proljeva).
2. Uzimanje vrlo velikih koli ina vitamina da bi se lije ila neka bolest zove se
MEGAVITAMINSKA TERAPIJA.
Vrijeme e pokazati da se stotine i stotine bolesti mogu obuzdati ili ak lije iti megavitamin-
skom terapijom.
d) RAZNO
1. GLADOVANJE je najbolje sredstvo lije enja koje nam uvijek stoji na raspolaganju.
2. Bolesti s temperaturom (kao i svaki akutni, to zna i relativno naglo nastupaju i probavni
poreme aj) lije e se na po etku trenutnim USKRA IVANJEM HRANE.
3. Vrlo je dobro za svakog ovjeka, ako ima zdravo srce, da se jednom tjedno podvrgne
ZNOJENJU. To je prirodna preventiva spre avanja reume, prehlade i mnogih drugih bolesti.
Nema te bolesti na koju znojenje ne bi djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti.
4. Gotovo nema bolesti, na koju PRAVILNO DISANJE ne bi moglo povoljno utjecati.

Mnoge žene ne bi bolovale od ve ine bolesti donjeg trbuha, tumora, oteklina i dr. kad bi
pravilno disale. Vidi još: Dišni sustav, Disanje.
5. Pokušajte spavati na LIJEVOJ strani kako bi poboljšali cirkulaciju krvi i izbjegli bolesti.
6. Svako bolesno tkivo može se izlije iti obi nom lokalnom ANESTEZIJOM.
7. Mu i li ŠTUCAVICA relativno esto starijeg ovjeka, to može biti ak znak nekog teškog
unutarnjeg oboljenja. Vidi još: Probavni sustav, Štucavica.
8. Ako od KESTENOVA DRVA napraviš štap i nosiš ga u ruci, tako da se od njega ruka ugrije, u
ovjeku se zahvaljuju i toj ugrijanosti zagriju žile i sve tjelesne snage.
44
e) ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA
Na zasjedanju sveukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa koji djeluje u sklopu Ukrajinske

akademije znanosti, dr. Karach je održao referat koji je pobudio golemo zanimanje sudionika
zasjedanja a, ubrzo zatim, i šire javnosti. Naime, dr. Karach je iznio krajnje jednostavnu i vrlo
djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja.
Njegov je na in lije enja izazvao velike dvojbe i podijeljena mišljenja me u lije nicima, premda
brojna iskustva u primjeni uljne terapije potvr uju da su tvrdnje dr. Karacha utemeljene.
Unato brojnih primjera potpunog izlje enja niza bolesti mnoge lije nike još uvijek za u uje toliki
uspjeh lije enja tim posve obi nim i jeftinim prehrambenim artiklom.
I sam sam bio teško bolestan – izjavljuje dr. Karach – gotovo 15 g. patio sam od kroni ne bolesti
krvnih zrnaca. Izlije io sam se tek uljnom terapijom. A za jednoga akutnog napadaj artroze, kad
sam zbog teških bolova morao ak ležati, izlije io sam se ve nakon 3 dana.
Ulje naprosto "isisava" razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu.
Cijeli terapijski postupak sastoji se od bu kanja ulja u usnoj šupljini, pri emu ulje na sebe veže
štetne tvari, te osloba a organizam opasnih otrova.
Dr. Karach tvrdi da bi ovjek najnormalnije mogao živjeti 140 – 150 godina. Me utim, zbog
uništenja mikroflore, organizam slabi, što pogoduje razvoju razli itih bolesti i, dakako, preranoj
smrtnosti.
Uljnom terapijom postignuti su veliki uspjesi kod izlje enja glavobolja, zubobolja, bronhitisa,
tromboze, kroni nih krvnih bolesti, artroze, umora, ekcema, želu anog ira, crijevnih bolesti,
oboljenja srca, bubrega, encefalitisa te ženskih bolesti.
Uljna terapija djeluje i preventivno – sprje ava nastanak opasnih procesa ( nastanak tumora i
kancerogenih procesa), a u po etnom stadiju može taj proces i potpuno zaustaviti.
Uljna se terapija pokazala uspješnom i u otklanjanju op e slabosti, obamrlosti, bolesti živaca,
želu anih tegoba, bolesti plu a i jetre te kod poreme aja spavanja.
Golema prednost te terapijske metode je njezina posvemašnja jednostavnost, bezna ajna cijena i
izostanak bilo kakvih štetnih nuspojava nakon provedenog lije enja. Zato ta terapija može potrajati
onoliko dugo koliko je potrebno za potpuno povla enje simptoma i izlje enje.
POSTUPAK
Za terapiju je potrebno suncokretovo, arašidovo ili biljno ulje od osata (osjaka) poznatije kao
"korabenedikta" ili "benediktinka".
Ujutro, prije doru ka, na tašte, stavimo u usta veliku žlicu ulja. Polako i opušteno preme emo ga po
ustima, žva emo, bu kamo, mijesimo i procje ujemo kroz zube.
Sve to svakodnevno radimo 15 – 20 minuta.
Pri tom se u usnoj šupljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje.
Kako ulje "usisava" otrove koji iz krvi dolaze u usnu sluznicu, ni u kom slu aju ga ne smijemo
progutati. Kada bismo pod mikroskopom pogledali samo jednu jedinu kap ispljunutog ulja, uo ili
bismo gomilu gibljivih vlakana. To su mikrobi u prvom stupnju razvoja.
Samo po sebi, ulje je gusto i žuto. Nakon "obra ivanja" u ustima ono postaje bijelo, rijetko i teku e
te tako mora izgledati kada ga ispljunete. Ako je ulje ostalo gusto i žuto, zna i da ga niste dovoljno
dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak valja ponoviti
Nakon svega usnu šupljinu temeljito isperemo vodom i zubnom pastom, jer je u ustima ostao
neugodan okus i vonj.
45
Za one koji imaju problema sa paradentitisom svakako e biti zanimljiv podatak da se tom krajnje
jednostavnom terapijom postiže izuzetno dobar u inak u vrš ivanja klimavih zubiju, a nerijetko i
potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. tako er se zubima vra aju prvobitna bjelina i sjaj.
Cijeli je postupak najbolje initi ujutro – na tašte. Ako to želite initi eš e, 2 ili 3 puta dnevno,
najbolji se u inak postiže ako to radite prije jela.
Budu i je postupak posve neškodljiv možete ga ponavljati koliko god dugo želite.
Osnovno obilježje ove metode lije enja sastoji se u tome da se organizam oslobodi mnogih štetnih i
otrovnih tvari, a dalje se, oslobo en balasta, lije i sam.
Dr. Karach smatra kako je ulju terapiju najbolje zapo eti im osjetite da s vašim zdravljem nešto
nije u redu. Ne trebate ekati da vas bolest zahvati, ve odmah krenite ususret zdravlju.
Ako se esto osje ate iscrpljeni, imate izražene podo njake, mrzovoljni ste, osje ate se tromo i
izmrcvareno, teško se koncentrirate, loše spavate, teško se budite – po nite odmah sa uljnom
terapijom. Ona treba trajati onoliko vremena koliko je potrebno da se organizmu vrati otpornost,
sklad, dobar apetit, ugodan san i dobra koncentracija.
Dosadašnja iskustva pokazuju da primjenom uljne terapije mnoge akutne bolesti nestaju
zapanjuju e brzo, ve za 2 – 4 dana terapije.
Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju, a s njom se preporu a nastaviti još neko
vrijeme i nakon izlje enja kako ne bi došlo do recidiva.
Osim lije ni ke kontrole koja e objektivno pokazati do koje je mjere došlo do izlje enja, vrlo je
bitan i vaš subjektivan osje aj. Presudan je, naime, trenutak u kojemu se osje ate dovoljno dobro da
možete prosuditi kako vam daljnja terapija više nije prijeko potrebna.
Ponekad se dogodi da se dan ili dva nakon po etka terapije vaše zdravstveno stanje kratkotrajno
pogorša. To se osobito doga a u ljudi koji boluju od više bolesti istodobno.
Zabilježeno je i dosta slu ajeva povišene tjelesne temperature kao reakcija na uljnu terapiju.
No, bez obzira na mogu e prolazno pogoršanje, s uljnom terapijom morate nastaviti.
Uvjeren sam – naglašava Dr. Karach – da je upravo to privremeno pogoršanje zdravstvenog stanja
najbolji znak da se bolest postupno povla i ili nestaje.
3. BOLESNI KA DIJETA
Bez obzira o kojoj se bolesti radi, pri temperaturi ili povra anju, proljevu ili gr evima, neka bude:
PRVI STUPANJ DIJETE
a) prvi dan
Potpuni post: bolesniku se ne daje ništa osim nezasla ena aja protiv že i i to onoliko koliko
ga želi popiti. Jedini stopostotni aj koji ni u mladih ni u starih nikada ne može naškoditi je
aj od komora a (u nedostatku njega, u obzir dolazi samo šipkov aj). U slu aju proljeva daje
se i slabi crni aj.
b) drugi dan
Tada bolesnik može pojesti prepe enca koliko god želi, a uz to i kuhane komadi e jabuka
(kompot), ne jabu nu kašu. Jabuke narezane na ve e komadi e kratko se kuhaju u puno vode i
daju se bolesniku sa puno te vode u kojoj su se kuhale. To gasi že puno bolje od jabu ne kaše
i podnosi se puno bolje od sirove jabuke. Jabuke se ne moraju bezuvjetno guliti i smiju biti
prirodno slatke.
46
c) tre i dan
Dopušteno je zasla ivanje še erom, medom ili malinovim sokom.
Dopuštena je prava pile a juha a esto i kuhana piletina, te malo topla vina i stari, bijeli kruh.
Drugo vo e ili sokove bolje je prvih dana izostaviti (osobito banane).
Dobre kuhane jabuke daju zapravo sve što može vo e pružiti ovjeku u bolesnom stanju.
Previše razli ita vo a ili sokova može tu prije naškoditi.
Nastupe li tijekom neke bolesti "komplikacije" može se uvijek vratiti dijeti drugog ili tre eg
dana.
DRUGI STUPANJ DIJETE
Ono što se tu ne navodi može naškoditi:
Sada su dopušteni: nisu dopušteni:

-pšeni ni prepe enac -krastavci
-stari bijeli kruh -blitva
-staro pecivo s kvascem -mrkva
-maslac i med na kruhu -orasi
-kompot od dunja, trešanja, kuhan, -salata endivija
zasla en še erom ili medom -pire od krumpira
-kuhani tele i ujušak -sladoled
-pirjana jetrica - okolada
-povr e iz porodice repe
-bundevasto povr e
-zobene pahuljice
-gove a juha
-zelena salata, ne svježa
-salata od celera, matovilac
-malo krumpirove salate
-datulje
-biskvit
za ini, muškatni oraš i , cimet
-svježi peršin
TRE I STUPANJ DIJETE
Tu je dopušteno sve što se izri ito ne zabranjuje (dakle to no obrnuto nego kod drugog stupnja
gdje je zabranjeno sve što nije nabrojeno).
zabranjeni su: dopušteni su:

-suhomesnati proizvodi -gotovo svi za ini, osobito:
-konzerve, ribe -muškatni oraš i
-svinjetina, guska, patka -cimet
-poriluk, krastavci, sirovi luk, rabarbara, dragušac - ešnjak (kuhati ga kao
-šljive, jagode, kruške, borovnice, orasi, pire od krumpira za in hrani)
-žestoke stvari kao likeri, rakija, kava, duhan
-sve ledeno, vru e, zasla eno še erom, jako gorko
-u debelih ljudi zabranjeni su med i sve vrste kelja
Ve era treba uvijek biti posve lagana.

Nikada jaja ili ak jaja na oko; isto tako ni sir. Nikada ne uzeti puni obrok.
Treba izbjegavati: u prolje e – jagode, u ljeto – breskve, u jesen – šljive i u zimu – poriluk.
47
Žumanjak zdravlja, priprema: kuhati vodu, dodati joj veliku žlicu vina, razbiti jaje i pustiti da padne
u kipu u vodu. Bez ljuske tvrdo skuhati (12-15 min.), vodu i bjelanjak odstraniti.
Pojesti samo žutu žumanjkovu kuglicu.
4. NASLJEDNE BOLESTI
To su bolesti koje djeca naslje uju od svojih roditelja ili daljnjih predaka.
U nasljedne bolesti ubrajaju se neke bolesti osjetnih organa (priro ena sljepo a i gluho a),
nakaznosti, neke kožne bolesti, (npr. albinizam), astigmatizam, kratkovidnost itd.
Naj eš e se naslje uje sklonost ili dispozicija organizma za neke bolesti, kao npr. za bolesti
mijene tvari (dijabetes, ulozi, debljina).
Na poseban na in se naslje uje hemofilija; bolest se o ituje samo u muškaraca, a prenose je ženski
lanovi porodice.
5. PROFESIONALNE BOLESTI
To su akutna i kroni na ošte enja organizma, koja stoje u uzro noj vezi sa redovitim
zanimanjem.
Me u naj eš e profesionalne bolesti idu:
– otrovanje olovom, živom, manganom i ugljik – monoksidom,
– kod rudara i klesara vrlo je esta silikoza,
– kod ronilaca: kesonska bolest,
– upotreba radio-izotopa u medicini, poljoprivredi i industriji krije stanovite opasnosti.
6. PSIHOSOMATSKE BOLESTI
Bolesti razli itih organa koje nastaju uslijed psihi kih doživljaja, odnosno kao posljedica
neuroti nih konflikata. Emocionalna uzbu enja i psihi ka napetost uzrokuju organske promjene u
tijelu putem vegetativnog živ anog sistema.
Naj eš a psihosomatska oboljenja su: gastritis, ir želuca, gr evi u crijevima, upala crijeva s
opstipacijom ili proljevima, neki oblici guše, u pojedinim slu ajevima dijabetes, povremeno
povišen pritisak, pretjerana debljina i mršavost, migrena, bronhalna astma, mnogi astmati ni
napadaji kod djece, razni ekcemi, urtikarije, poreme aji u trudno i, poreme aji menstruacije.
Specifi ne emocije mogu izazvati specifi ne pojave na organima.
Mnogi neugodni doga aji iz prošlosti (strah, agresivne želje, osje aj krivnje) mogu i poslije
imati svoj utjecaj na tjelesne sisteme te postepeno u njima izazivati funkcionalne poreme aje i
tjelesnu bolest.
Rani neuspjeli odnosi roditelja i djeteta nisu samo važni za emocionalni razvoj djeteta ve i za
njegove tjelesne reakcije te mogu stvarati predispoziciju za psihosomatske bolesti.
U ve ini slu ajeva psihosomatske bolesti lije e se usporedno organski i psihoterapijom.
48
BOLESTI BUBREGA I MOKRA NOG SUSTAVA
1. BUBREZI…………………………………………………………………………..25
1. BUBREZI (op enito)…………………………………………………………....25
2. UPALA BUBREGA (nefritis)…………………………………………………..28
3. BUBREŽNI KAMENCI…………………………………………………….…..29
4. RAK BUBREGA…………………………………………………………….…..31
5. SUŠENJE BUBREGA, SKVR ENI BUBREG…………………………….…31
6. ANURIJA………………………………………………………………………..32
7. HIDRONEFROZA……………………………………………………………...32
8. NEFROSKLEROZA……………………………………………………………32
9. PIJELITIS……………………………………………………………………….33
10. NEFROTI NI SINDROM……………………………………………………33
11. UREMIJA………………………………………………………………………33
2. MOKRA NI SUSTAV………………………………………………….…………34
1. MOKRA A, MOKRENJE (op enito)…………………………………………34
2. ZASTOJ, OTEŽANO MOKRENJE…………….……………………………..34
3. TEŠKO ZADRŽAVANJE MOKRA E (urinarna inkontinencija)….………35
4. MOKRENJE U KREVET….………………………………………….………..36
5. UPALA MOKRA NOG MJEHURA (cistitis)…….………………….……….36
6. UPALA MOKRA NE CIJEVI (uretritis)……….…………………….………38
7. RAK MOKRA NOG MJEHURA……………….…………………….………38
8. MOKRA NI KAMENCI…………………………..………………….………..38
9. MOKRA NA KISELINA………………………..…………………….……….40
1. BUBREZI
1. BUBREZI (op enito)
Bubrezi su parni žljezdani organi koji iz krvi izlu uju mokra u te njome uklanjaju iz tijela otpadne
produkte metabolizma i reguliraju koli inu soli i vode u krvi i održavaju acidobazi nu ravnotežu.
Odstranjenjem jednog bubrega drugi bubreg hipertrofira (poraste, oja a) i bez problema
preuzima njegovu funkciju; nasuprot tome uklanjanje obaju bubrega brzo završava smr u.
Nefropatija je zajedni ki naziv za sve bubrežne bolesti.
Nefropatija trudnica je gestoza koja nastaje zbog patoloških promjena u bubrezima.
Balkanska (endemska) nefropatija je teška kroni na bolest bubrega nepoznata uzroka.
Potencijalni uzro nici: bakterije i virusi, biljni otrovi, minerali i nasljedni faktori.
Mokra na kiselina – koja nastaje razgradnjom životinjskih bjelan evina – uzro nik je
mnogih bubrežnih bolesti.
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) PREHRANA
d) DODACI
e) RAZNO
49
a) TEKU INE
1. Lije enje LJUSKOM MAHUNA smatra se najdjelotvornijim za sve oblike poreme aja
bubrega i mjehura poput edema (uzrokovanog bolestima bubrega ili srca), upale bubrega,
kod kamenca u bubrezima ili mjehuru, kao i kod kroni nog gihta i dijabetesa.
Pijte juhu od ljuske mahune: 1 ašu svaka 2 sata tijekom dana.
Za juhu uzmite 12 dkg svježe ljuske mahuna (odstranite sjemenke) na 1 l vode.
Kuhajte lagano 4 sata. Iscijedite dobro kroz finu krpu i ostavite da stoji 8 sati.
Juha mora biti svježe pripremljena svakog dana.
Juha nakon 24 sata gubi svoju medicinsku vrijednost.
2. Možda zbog velike koli ine kremene kiseline AJ od ŠIPKA blagotvorno djeluje na bubrege
jer i teški bolesnici koji više ne podnose nikakve ajeve mogu bez brige piti aj od šipka.
3. AJ od BRO IKE (ivanjskog cvije a) je pouzdano sredstvo i kod najtežih oboljenja ili
zagnojenosti bubrega, posebno ako zakažu sva druga sredstva.
4. Najbolji je AJ od ZLATNICE ( elebi grana, solidago virga aurea) ali ako ga nemamo
može pomo i i AJ od PERŠUNA, LUKA, BOROVICE i KLEKE (smreke), pa i
ŠIPKOV AJ (slabije).
5. Protiv bolesti bubrega sitno isjeckati ZOBENU SLAMU i 2 žlice toga kuhati 3 min. u
2 dl vode. Piti više puta dnevno po malu šalicu.
6. Ispržiti SUHI KUKURUZ (kao kavu) i vru istresti u hladnu vodu.

Kad se voda ohladi, ponovo ugrijati i piti 3 puta dnevno po šalicu.
7. U pola litre vina i pola litre vode stavi se 8 žlica KADULJE samo da prokuha, odmakne
se sa vatre i ostavi poklopljeno par minuta. Tada se ocijedi i pije više puta dnevno po
malu šalicu.
8. Uz oboljenje bubrega esto se javljaju jake glavobolje i ekcemi.

AJ od KOPRIVE dobro pomaže kod svih ovih bolesti.
9. AJ od PRESLICE djeluje na bubrege pove avaju i izlu ivanje mokra e.
b) KRUTINE
1. isti p elinji MED povoljno djeluje na bubrege.
2. GROŽ E je dobro za bubrege.
3. Ako imate osjetljive bubrege, jedite JAGODE. One aktiviraju izlu ivanje urata, koji truje
bubrege.
4. KRUMPIR se osobito preporu uje onima koji boluju od bubrežnih bolesti.
c) PREHRANA
1. Jedite 5 – 6 MANJIH OBROKA umjesto 2– 3 ve a.

50
2. Svi bubrežni bolesnici znaju da njihovu ozdravljenju koristi DIJETNA HRANA.
3. DIJETA za bolesne na bubrezima:

– piti malo
– ne soliti hranu
– izbjegavati svježe pecivo i maslac
– jesti što više raj ice, šparoge, peršin, celer, krastavce
– puno koristi kura od mošta (od grož a) i keksa
4. Tko boluje od bubrežnih bolesti neka u juhu stavlja malo svježeg, nasjeckanog PERŠINA
(ili sendvi s peršinom). To podsti e rad bubrega.
5. Preporu uje se: Nije dopušteno:
– ešnjak – industrijski, bijeli še er izrazito štetno djeluje

– krastavci na bubrege. Bolovi esto nestaju ako je bole-
– celer snik posve izostavio še er iz jelovnika.
– sme a riža
– krumpir – kuhinjska sol tako er šteti bubrezima.
– šparoga Proizvodnja mokra e je oslabljena prehranom
– peršin s previše soli.
– crna rotkva
– najbolje vo e su: – meso
– banane i papaja – špinat
(oboje blagotvorno – okolada, kakao
djeluje na bubrege) – oštri za ini
– lubenica – pušenje
d) DODACI
1. KELP (u tabletama) povoljno utje e na bubrege.
2. VITAMIN A (beta-karoten): 75000 IJ dnevno, (u dogovoru s lije nikom, 6 dana u tjednu,

nakon 3 mjeseca smanjiti na 10000 IJ),
VITAMINI B – KOMPLEKSA: 100 mg dnevno,
VITAMIN C: 1000 – 3000 mg dnevno,
VITAMIN E: do 1000 IJ dnevno (u dogovoru s lije nikom),
KALIJ: 1500 – 2000 mg dnevno.
Bubrežnim bolesnicima esto se pripisuju diuretici (sredstva koja pospješuju mokrenje).
Me utim, diuretici (kao i preobilan unos soli) mogu prouzro iti nedostatak kalija, vitamina
B-kompleksa, vitamina C i magnezija.
Stres, lijekovi i diuretici uzrokuju veliki gubitak vitamina C i E, te se može javiti krvarenje.
Vitamin A i E pove avaju izlu ivanje mokra e.
e) RAZNO
1. Na rad bubrega djeluju OBLOZI od LUKA. Zgnje ite ili sameljite svježe LIŠ E BREZE i
ZLATNICE (betula alba), pa tu kašu stavite na podru je iznad bubrega i toplo zavežite.
2. TOPLA VODA, VRU I BILJNI OBLOZI, TUŠIRANJE TOPLOM VODOM – sve podsti e
rad bubrega. Kožu poti emo na rad ETKANJEM.
51
3. Nikada vam ne smije biti HLADNO (ni za vrijeme kupanja).

Bubrege treba uvati od hladno e. Hladna pi a treba piti polako, u gutljajima.
2. UPALA BUBREGA (nefritis)
Akutna upala kao neposredna ili kasna komplikacija:

– nekih infektivnih oboljenja (gnojne streptokokne angine, škrlet, gnojne upale uha),
– razli itih otrovanja,
– teških oboljenja kao posljedica prehlade.
Naj eš i oblik upale bubrega javlja se me u ženama, osobito u djetinjstvu ili za vrijeme trudno e.
Uzrokovan je bakterijama iz stolice koje ulaze u mokra ni otvor, pa kroz mokra ni mjehur dolaze
do bubrega. Kod trudnica nefritis može izazvati teške gr eve u toku poro aja (eklampsija).
Drugi oblik upale bubrega javlja se kao reakcija na infekciju drugdje u tijelu, kao što je infekcija
ždrijela.
Bolest tako er može biti uzrokovana lijekovima, osobito onima koji sadrže aspirin i druge lijekove
za ublažavanje bolova.
90 % uzroka upala bubrega su loši krajnici! (Vidi još: grlo, krajnci).
Simptomi nefritisa mogu biti nepostoje i, ili mogu uklju ivati krv u mokra i, umor, bol nisko u
le ima ili trbuhu, gubitak apetita, esto tjeranje na mokrenje.
Anemija i visoki krvni tlak mogu pratiti teški nefritis.
Prijelaz u kroni ne forme dovodi s vremenom do otrovanja mokra om (do uremije) ili do popušta–
nja (insuficijencije) srca i optoka krvi. Metastati ni nefritis nastaje kao komplikacija subakutne
septi ke upale sr anih zalistaka ili drugih septi kih stanja.
LIJE ENJE:
1. Potrebno je MIROVANJE, ANTIBIOTICI i pove an unos TEKU INE.
2. Svi znaci kroni nog nefritisa (teško zapaljenje bubrega) su poslije 25 – dnevnog
GLADOVANJA potpuno nestali!
3. Za nefritis djelotvornim se pokazao slijede i tretman:

– tjedan dana GLADOVANJA uz sokove,
– nakon toga treba nastaviti prehranu sa sirovim KOZJIM MLIJEKOM (do 1 lit. dnevno),
– uzimati 1 tjedan:
VITAMIN E: 1000 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom). Vitamin E štiti
bubrege od toksi nih tvari i pove ava protok mokra e,
VITAMIN A (beta karoten): 75000 IJ dnevno. Funkcija bubrega je zna ajno popravljena kad
se uzima vitamin A.
4. Pijte ašu aja KUKURUZNE BRADE par puta dnevno, nekoliko mjeseci.
5. Dodaci CINKA (15 – 30 mg dnevno) e zamijeniti cink uklonjen iz mokra e:
6. Hranjive tvari koje pove avaju prirodnu proizvodnju kortizona (hormona nadbubrežne žlijezde)
u tijelu:
VITAMINI B – KOMPLEKSA: 100 mg dnevno,
BJELAN EVINE.
52
7. Ostale hranjive tvari koje mogu pomo i u lije enju nefritisa:

8. U 2 dl vode ili mlijeka stavi se mala žlica peteljki od TREŠANJA i kuha se 1-2 minute. Lije i
zapaljene bubrega, dobro je protiv bubrežnih kamenaca i za obilnije mokrenje. Vrlo je dobro
kod zatvora i mokra nih kamenaca.
3. BUBREŽNI KAMENCI
Oko 1 % pu anstva naginje nastajanju bubrežnih kamenaca.

To su krute naslage kemijskih soli, a uzrokuje ih nedovoljno uzimanje teku ine i previše kalcija
i životinjskih bjelan evina u hrani.
Blaga bol u donjem dijelu jedne strane le a upu uje na kamence u bubregu.
Jak bol znak je kamenaca koji su se zaglavili u mokra ovodu, jednoj od dvije cijevi kojom te e
urin iz bubrega u mokra ni mjehur.
Postoje 2 vrste bubrežnih kamenaca:
a) Ti kamenci nastaju u lužnatoj mokra i pa bi sklone im osobe trebale održavati mokra u kise–
lom. To mogu posti i uzimanjem 1 g VITAMINA C dnevno.
Mnogi lije nici ga zato i preporu uju kao i za spre avanje infekcija mokra nih puteva.
b) Druga vrsta kamenaca nastaju u kiseloj mokra i te bi takvu mokra u trebalo održavati lužna–
tom. To se može posti i uzimanjem VITAMINA C u obliku natrijeve soli ili tako da askorbin–
sku kiselinu (vitamin C) konzumirate zajedno sa sodom bikarbonom (natrijhidrogen karbonat)
ili nekom drugom lužnatom tvari.
LIJE ENJE:
a) TEKU INE, KRUTINE

b) PREHRANA
c) VITAMINI, MINERALI
d) RAZNO
1. Vrlo je važno da svakodnevno pijete 8 – 10 aša VODE, kako biste isprali bubrege.
Obilnom koli inama mokra e sprje avamo nastajanje bubrežnih kamenaca.
2. Kamence u bubrezima otklanja SOK CRNE ROTKVE (arapke).

Rotkvu naribati i pustiti da stoji 2 – 3 sata.
Sok se dobro iscijedi i pije 3 puta dnevno po pola dl.
Pije se 20 – 30 dana; nakon toga e kamenci nestati.
3. Staviti 1 kg suhih KOŠ ICA od DINJE u 5 l vode i kuhati dok se ne ukuha na 3 litre.
Kad se smla i, ocijedi se i prelije u boce. Pije se 3 puta dnevno po 1 dl.
Terapija traje do potpunog izlje enja.
4. Plod ŠIPKA (divlje ruže) – 2 žlice prelije se sa litrom kipu e vode i pusti poklopljeno da
stoji 8 – 10 sati. Zatim se ocijedi, doda se 4 žlice pravog meda i sok od pola limuna i pije 3
puta dnevno po 1 šalicu prije jela.
53
5. Prirodni lijekovi mogu kamen polako rastopiti. Pripravak napravljen od BRO A (rubia
tinctorum, Rubisan ili sl.) s vremenom rastopi i ve i kamen ako istodobno pijemo još i
dovoljno aja ZLATNICE ( elebi – grane; solidago virga aurea).
6. KOPRIVIN AJ spre ava stvaranje bubrežnog pijeska.
7. Kod bubrežnog pijeska i kamenaca te kamenaca u mjehuru primjenjujemo vru e SJEDE E

KUPKE od PRESLICE.
Ako AJEM od PRESLICE u 8-10 l vode parimo bolesnika, onda je to vrlo djelotvorno
sredstvo protiv nesnosnih bolova i gr eva koji nastaju odvajanjem kamenca iz bubrega, žu i i
mokra nog mjehura.
Pijemo uz to gutljaj po gutljaj njezin topli aj i zadržavamo mokra u, da bi ju na kraju pod
pritiskom ispustili. Na taj na in kamence obi no izbacimo.
8. Tko eš e upotrebljava korijen i liš e CELERA kao za in, vjerojatno se ne e tužiti na pijesak
ili kamence u bubregu.
9. Samelje se LANENO SJEME i dnevno uzima po žlicu s mlijekom ili vodom.
10. DRAGUŠAC (krstovnik, kapucinka) dobro djeluje protiv bubrežnih smetnji i tegoba zbog
kamenaca jer spre ava njihovo stvaranje.
11. AJ CRVOTO INE (lycopodium clavatum) se koristi kod nastajanja bubrežnog pijeska i
gr eva; 1 šalica natašte gutljaj po gutljaj.
b) PREHRANA
1. Slijede i SAVJETI odnose se na osobe koje naginju stvaranju bubrežnih kamenaca:

– smanjite hranu bogatu kalcijem kao što su mlije ni proizvodi,
– izbjegavajte hranu koja sadrži kalcijev oksalat– okoladu, jagode, rabarbaru, grož e, špinat,
borovnicu i repu,
– filtrom uklonite kalcij iz vode u podru jima s tvrdom vodom,
– pomo i vam može i velika žlica jabu nog octa, pomiješanog s malo meda, u malo tople vode,
svaki dan.
2. Za vrijeme lije enja bolesnik se mora držati propisane DIJETE.

NISU DOZVOLJENI: bijeli še er, bijelo brašno, oštri za ini, sol, meso.
PREPORU UJE SE: prirodna riža, povr e i salate.
1. Nedostatak vitamina A i C dokazano pridonosi razvoju bubrežnih kamenaca.

VITAMIN A (beta – karoten): 75000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu. Nakon 3 mjeseca smanjiti na
10000 IJ. (Ili uzimajte jednu ve u mrkvu dnevno; ona sadrži oko 10000 IJ vitamina A!).
VITAMIN C: 1000 – 3000 mg dnevno.
2. Bubrežni kamenci i pijesak nastali su kod pokusnih životinja hranjenih bez vitamina A.
Zatim su pokušali te kamence otopiti daju i životinjama hranu sa mnogo VITAMINA A.
Pokus je potpuno uspio. Stoga se treba redovno uzimati SOK ili SALATA od MRKVE.
3. VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 50 mg, do 3 puta dnevno, pomaže rastvaranju kamenca.

54
4. KALCIJ: 0,5– 1 g dnevno, najbolje u kombinaciji sa magnezijem, spre ava stvaranje kamenca
u bubregu.
Oksalna kiselina može imati veliku ulogu u stvaranju bubrežnih kamenaca, ali spoj oksalne
kiseline i kalcija, kalcijev oksalat, topiv je u vodi i lako se izlu uje putem mokra nih organa.
5. MAGNEZIJ: 150 mg, 4 puta dnevno, odli an je ista kamenca u bubrezima. Smatra se da
nedostatak magnezija i vitamina B6 može znatno pridonijeti stvaranju bubrežnih kamenaca.
6. KALIJ: 100 mg, do 3 puta dnevno, pomaže u spre avanju nastajanja bubrežnih kamenaca.
d) RAZNO
1. Za vrijeme lije enja bolesnik se mora uvati HLADNO E.
2. Nedostatak FIZI KOG VJEŽBANJA pridonosi razvoju bubrežnih kamenaca.
3. Fizikalno je lije enje tako er korisno. Svaku ve er stavljamo u predio bubrega na pola sata
vlažne vru e OBLOGE od KAMILICE, TRINA ili LANENOG SJEMENA.
4. RAK BUBREGA
SPRIJE AVANJE I LIJE ENJE:
1. Glavna opasnost za bubrege (i organe mokra nog sustava) su HRANA i PUŠENJE.

Ishrana s puno MASTI i BJELAN EVINA te pretjerana DEBLJINA, posebice u žena, pove–
zane su sa rakom bubrega.
Rizik pove avaju i PRŽENA HRANA te INDUSTRIJSKE KEMIKALIJE.
2. VITAMIN C: 5 – 60 grama dnevno je bitan u programu zaštite.
3. Uzimanje dodatka vitamina A tijekom 10 godina zaštitilo je osobe od raka mokra nih organa.
VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno.
4. Odli no pomažu 3 – 4 šalice mlijeka OPUTINE (pasja trava) dnevno.

Puna ajna žli ica oputine se prelije s vrelim mlijekom, ostavi pola minute i još vru e pije
gutljaj po gutljaj.
5. Sjede e kupke od POLJSKE PRESLICE:

– 100 g bilja no u se namo i u hladnoj vodi,
– ujutro se zagrijani uvarak izlije u vodu za kupanje, koje traje 20 min.,
– no u se stavljaju na bubrege oblozi od poljske preslice smekšane na pari,
– danju se stavljaju na 4 sata oblozi o ŠVEDSKE GREN ICE.
– sjede u kupku možemo koristiti i podgrijavati još 2 puta. Teku ina mora sezati preko bubrega.
5. SUŠENJE BUBREGA, SKVR ENI BUBREG
LIJE ENJE:
1. Kod neizlje ivoga skvr avanja bubrega i prikap anja na umjetne bubrege postižemo s ŽUTOM
MRTVOM KOPRIVOM najbolje rezultate u lije enju. Priprema aja: žutu mrtvu koprivu (može
55
i bijela), BRO IKU i ZLATNICU pomiješamo u jednakim dijelovima, i prelijemo 1 vrhom punu
ajnu žli icu te mješavine s etvrt litre vrele vode. Dnevno se pije u gutljajima 4 šalice tog aja.
U svaku šalicu može se dodati po 1 ajna žli ica ŠVEDSKE GREN ICE.
Primjer:
Muškarac (52) s neizlje ivim skvr enim bubregom, kojega su lije nici otpisali ve prije nekoliko
godina jedva se mogao popeti na prvi kat. Za manje od tjedan dana, nakon što je dnevno pio po 3
šalice aja od mješavine (zlatnice, bro ike i žute mrtve koprive), osje ao se puno bolje.
Nakon tre eg tjedna tegobe su nestale. Koristio je samo svježe biljke iz prirode.
6. ANURIJA
To je prestanak stvaranja mokra e u bubregu. Nastaje kod teškog ošte enja bubrega, ponekad kao
posljedica trovanja, zbog kamenca u mokra nim vodovima ili refleksnim putem.
Prognoza je uvijek ozbiljna, pa anurija zahtijeva hitnu lije ni ku intervenciju (npr. primjenu umjet–
nog bubrega).
Anuriju treba razlikovati od nemogu nosti ispražnjenja mokra nog mjehura (npr. uslijed pove ane
prostate) pri emu se mokra a može izvaditi kateterom.
7. HIDRONEFROZA
Zastoj i prikupljanje mokra e u bubrežnoj zdjelici ( ašici, vre ici, nakapnici) zbog otežanog prolaza
mokra e kroz mokra ne putove. Bubrežna se zdjelica može proširiti i do veli ine dje je glave.
Uzroci su: priro ena suženja mokra ovoda, kamenci, pritisak tumora ili gravidnog uterusa na
mokra ovod, pove ana prostata.
Zbog pritiska na bubrežno tkivo može nastati teško ošte enje bubrega, a este su i infekcije.
LIJE ENJE:
1. Lije enje je uzro no, a u kasnijim stadijima bolesti esto je potrebna operacija (va enje
bubrega).
2. Kod upale i gnojenja bubrežne ašice samo 1 sjede a KUPKA od PRESLICE djeluje udotvorno
i pomaže trenutno. U tom slu aju koristimo (samo za vanjsku primjenu) veliku poljsku preslicu
(ako je mogu e, ako ne, onda obi nu preslicu) sa mo varnih livada (koja ima kao prst debelu
stabljiku).
Priprema sjede e kupke:
100 g sušene preslice (još bolja je svježa, velika preslica sa mo varnih livada. Tada za kupku
trebamo pun lonac od 5 litara svježeg bilja) namo imo preko no i u hladnu vodu, slijede i dan
zagrijemo do vrenja i dodamo u vodu za kupanje. Kupanje traje 20 minuta.
Ne brišemo se nego mokri obu emo ogrta , 1 sat se znojimo u krevetu, a tek tada se presvu emo
u suho no no rublje.
Sjede u kupku možemo koristiti i podgrijavati još 2 puta. Teku ina mora sezati preko bubrega.
8. NEFROSKLEROZA
Otvrdnu e, (skleroza) bubrežnih arterija.

– senilna nefroskleroza dolazi u staraca, zahva ene su bubrežne arterije, bolesnici nemaju subje-
ktivnih smetnji a bubreg funkcionira uglavnom dobro.
– kod benigne nefroskleroze zahva ene su arteriole, arterijski je tlak povišen i postoje znaci arte-
rijske hipertenzije.
56
– malignu nefroklerozu karakteriziraju vrlo visok tlak, poreme aji bubrežnih funkcija i brz, pro–
gresivni tok, esto fatalan.
– poseban oblik nefroskleroze javlja se kod dugotrajnog dijabetesa.
9. PIJELITIS
Infektivna upala bubrežne vre ice (nakapnice).

Nastaje zbog bubrežnih kamenaca ili zbog zastoja u odvodnim mokra nim organima (spušteni
bubreg, tumori, trudno a), i kao komplikacija nekih gnojnih bolesti (angina, ostiomijelitis, sepsa).
Uzlaznim putem mokra nog mjehura može nastupiti infekcija pijeloma tuberkulozom ili koli–
bakcilima.
Simptomi: visoka temperatura s tresavicama, bolna osjetljivost slabinskog podru ja.
U mokra i se nalazi mnoštvo leukocita i uzro nika infekcije (bakterije).
LIJE ENJE: ANTIBIOTICIMA, UROANTISEPTICIMA.
10. NEFROTI NI SINDROM
Naziv za složeno obostrano degenerativno oboljenje bubrega, obi no nepoznata uzroka.

Akutna nefroza nastaje kod otrovanja živom.
LIJE ENJE: DIJETOM, KORTIZONOM, INFUZIJOM krvnih nadomjestaka, primjenom
UMJETNOG BUBREGA.
11. UREMIJA
Kompleksno stanje uzrokovano lošom funkcijom bubrega, popra eno stvaranjem duši nih spojeva,
promjenama u koncetracijama elektrolita u krvi (kalcij, kalij, fosfor), acidozom, povišenjem
krvnog tlaka, anemijom.
Nadalje nastaju:
– gastrointestnalni simptomi: mu nina, povra anje, proljev,
– simptomi od strane živ anog sustava: glavobolja, umor, apatija, depresija,
– kožni simptomi: suha koža, svrbež, infekcija.
Ako se funkcija bubrega ne uspostavi, smrtan je ishod neminovan.
LIJE ENJE: ako su posrijedi reverzibilne promjene bubrega, najbolja je HEMODIJALIZA.
57
2. MOKRA NI SUSTAV
LIJE ENJE (op enito):
1. Kod bolesti mokra nih organa potrebno je držati se DIJETE.

Treba jesti MLIJEKO i MLIJE NA JELA, sve vrste VO A i POVR A.
Povr e ne prokuhavati nego kuhati u malo vode i kratko.
ZABRANJENI SU: meso, za ini, alkohol, a soli što manje.
Pi e neka bude ljekoviti AJ.
1. MOKRA A, MOKRENJE (op enito)
Normalna mokra a je svjetložute boje, kisele reakcije; dnevna koli ina odrasla ovjeka iznosi oko
800 – 1500 ml. Boja se tako er mijenja prema gusto i (koncentraciji), prema njenim sastojcima, a
i prema zdravstvenom stanju ovjeka (crvena kod krvarenja i upalni procesa u mokra nim organi-
ma, crna kod tropske malarije).
– HEMATURIJA: Mokrenje krvi; nastupa kod kamenaca, tumora, tuberkuloze i drugih bolesti
mokra nih organa,
– HEMOGLOBINURIJA: Izlu ivanje hemoglobina mokra om. Nastaje nakon uništenja ve e ko-
ine crvenih krvnih tjelešaca, npr. kod zaraznih bolesti (osobito malarije i sepse, kod nekih
otrovanja i nakon ve ih opeklina).
Kratkotrajna hemoglobinurija može nastupiti nakon jakog ohla enja tijela i velikih napora
ili nakon razli itih trovanja.
– OLIGURIJA: vrlo umanjeno izlu ivanje mokra e (znatno ispod 500 ml dnevno). Oligurija je znak
bolesti bubrega ili dekompenzacija srca, a može se pojaviti i kod nekih otrovanja.
– PIJURIJA: pojava gnoja u mokra i; naj eš e je znak gnojnih bolesti bubrega ili bubrežne ašice
(pijelitis).
– POLAKISURIJA: u estalo izlu ivanje mokra e.
– POLIURIJA: poja ano izlu ivanje mokra e.
2. ZASTOJ, OTEŽANO MOKRENJE
LIJE ENJE:
1. Ako se mokra a zaustavi i ne može se mokriti, uzme se 25 g liš a i 25 g korijena CELERA i sta-
vi u litru bijelog zdravog VINA te pusti da kuha 1 – 2 minute.
Treba presaviti istu bijelu krpu, namo iti u vru e vino i položiti na mali trbuh, zatim previti
nepropusnim platnom da se zadrži toplina. To se svaku ve er ponavlja do potpunog ozdravljenja.
2. Kod zastoja mokra e skuha se 2 žlice PRESLICE na pola litre prirodnog VINA i pije nezasla e-
no više puta dnevno po malu šalicu.
3. Protiv zastoja mokra e i zapaljenja mokra nih kanala samelje se korijen PERŠINA na stroju za
mljevenje mesa i istisne 10 – 15 kapi na kocku še era. Uzima se 3 puta dnevno.
4. Ako je mokra na cijev zatvorena, samelje se u prah list MEDVJE EG GROŽ A.

Od tog praha uzima se pola male kavene žlice ujutro i nave er prije spavanja. Sigurno lije i!
5. Stariji ljudi, koji odjednom ne mogu mokriti i previjaju se u najve im bolovima, zbog zastoja ili
slabog otjecanja mokra e, uz pomo vodenih para preslice oslobodit e se svojih bolova bez
pomo i katetera.
58
PARENJE POLJSKOM PRESLICOM, ije pare pustimo da djeluju na mjehur dok smo umotani
u ogrta , neka traje 10 minuta. Dobro je postupak ponavljati nekoliko puta.
6. MAJORAN (za in) pospješuje izlu ivanje vode, pa time olakšava mokrenje.
7. Kod zastoja mokra e kuhamo u vodi LUK, PERŠIN, CELER i MED i tu toplu teku inu pijemo
više puta dnevno (uvijek po malu šalicu).
8. KALIJ: 1500 – 2000 mg dnevno,

VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine.
Nesposobnost mokrenja može biti uzrokovana nedostatkom kalija, vitamina B2 ili B5.
9. Tko ne može uvijek normalno mokriti (jakim mlazom) – a da nema bubrežni kamen – neka u
svježe prešani sok liš a POVRATI A (tanacetum vulgare) stavi nešto VINA i esto pije tu
mješavinu. Time se razrahli vor prostate zbog koga je došlo do suženja mokra ne cijevi i mo-
kra a može opet nesmetano otjecati. Prilikom prešanja smije se primijeniti samo onoliko snage
koliko se nekada moglo primijeniti snage pri prešanju kroz krpu.
Pomiješati u omjeru 1: 1 sa 40 % alkoholom – vinom i dobro uvati.
Za ku nu upotrebu dodati još toliko dobrog prirodnog vina da se taj napitak može lako piti.
Od toga kroz dulje vrijeme piti više puta dnevno po gutljaj.
10. MED ubrzava lu enje mokra e.
11. ovjek koji je mogao spavati još samo sjede i, nije mokrio i mislio je da e se ugušiti, po eo je
ujutro i nave er piti punu ašu VINA u kojoj se kuhala KAMILICA. Nakon jedne velike boce
tako ispijenog vina iz njega je istekla nevjerojatna koli ina mokra e, najprije mutne, a zatim sve
bistrije; nakon 8 dana bio je izlije en.
3. TEŠKO ZADRŽAVANJE MOKRA E (urinarna inkontinencija)
Nemogu nost zadržavanja mokra e uzrokuju: slabljenje miši a koji kontroliraju mokra ni mjehur,
povreda (katkad u djetinjstvu) ili bolest. Lijekovi propisani za visoki tlak tako er mogu djelovati na
kontrolu mokra nog mjehura. Simptom tog poreme aja je nemogu nost kontrole mokrenja.
Rani znak je nenamjerno mokrenje kad se nasmijete, nakašljete ili nešto podignete.
U muškaraca to može biti i simptom oboljele prostate.
LIJE ENJE:
1. Smršavite ako je potrebno jer debljina napinje miši e koji kontroliraju mokra ni mjehur.
2. Jelovnik mora biti bogat svježim VO EM i POVR EM.

Pijte puno VODE, jer napinjanje pri obavljanju tvrde stolice napreže miši e mokra nog mjehura.
3. VJEŽBAJTE kako biste oja ali miši e zdjelice.
4. Lije i BREZOV sok ako ga uzimamo 5 puta dnevno (1 žlica u 1 dl mlijeka).
5. Dvije šake JE MA i dvije šake PROSA oprati i kuhati u litri vode dok ne postane mekano.
Pije se 2 puta dnevno po šalicu.
6. Stari ljudi, nesposobni da zadrže mokra u, trebaju piti "MET". Met se radi tako da se uzmu 1 dio
MEDA i 8 dijelova vode. Mješavina treba polako klju ati. Tako se dobiva slatka medna voda.
59
7. Ako mokra a curi sama od sebe, plod PERŠINA – 1 žlica – kuha se 20 min. u pola litre vode.
Pije se mla no više puta sve do potpunog ozdravljenja.
8. Protiv oslabjelosti mjehura izvrsno pomažu sjede e kupke od KUHINJSKE SOLI.

U dobro zagrijanu sjede u kupku stavimo punu šaku kuhinjske soli i nave er ponavljamo kupke
tako dugo dok teško e s mjehurom ne prestanu.
4. MOKRENJE U KREVET
Postoje 2 tipa mokrenja u krevet:

a) dijete koje nikad nije prestalo mokriti (ve inom je uzrok spori razvoj kontrole mjehura),
b) dijete koje je prestalo mokriti ali je ponovno po elo nakon što je kontrola mokra nog mjehura
bila uspostavljena (ve inom je uzrok strah kad npr. dijete krene u školu ili se rodi druga beba).
Ako kod djece mokrenje u krevet nije uzrokovano prehladom ili tjelesnom iskrivljenosti, onda je
ono posljedica razmaženosti, neugodne sredine ili duševnih sukoba.
LIJE ENJE:
1. Dijete mora svaki dan popiti ašu svježe istisnutog SOKA MRKVICE. Mora dobivati dovoljno
KALCIJA i piti AJ za BUBREGE. Hrana mora sadržavati što manje SOLI i MASNO A.
2. Kod mokrenja u krevet dobro je žvakati koru CIMETA. Dobar je i aj od cimeta.
3. Mokrenje u krevet može biti zbog nedostatka magnezija. MAGNEZIJ: 300 – 500 mg dnevno.
4. esto je dobro, ako se kod onih koji mokre u krevet, oko trbuha poveže MARAMA i ako se na
le ima napravi veliki vor, tako da pacijent ne može ležati na le ima. Samo u tom položaju na-
ime, može do i do neprimjetnog ispuštanja mokra e.
5. UPALA MOKRA NOG MJEHURA (cistitis)
Upala mokra nog mjehura, akutna ili kroni na, pra ena je u estalim i otežanim mokrenjem.
eš a je u žena; u muškaraca se najviše javlja u starijoj dobi.
Infekcija bakterijama nastaj izvana preko mokra ne cijevi ili iz okolnih organa a tako er se može
spustiti iz bubrega, osobito kod tuberkuloze bubrega.
Cistitis mogu uzrokovati kamenci i tumori (rak), vaginalne infekcije, spolno prenosive bolesti,
dezodoransi, porod.
Hladne noge ili hodanje bosim nogama po kamenom ili betonskom tlu, pokrenu refleksni gr
mjehura i jak pritisak u njemu, iako nije pun.
LIJE ENJE:
1. Po pravilu, prehlade su prvi uzrok upale mjehura. Što donese hladno a, neka uzme toplina;
koristite vru e OBLOGE od BILJA, biljne vre ice ili vru e sjede e kupke (37 – 38 oC) pola
sata. Stalnu temperaturu vode održavamo dolijevanjem tople vode.
2. a) EŠNJAK: 2 režnja (ili kapsule) dnevno; sadrži tvari koje su naro ito djelotvorne protiv mi-
kroorganizama koji mogu izazvati gljivi ne infekcije.
b) Ako je mjehur prehla en, skuhajte nekoliko ešnja ešnjaka u 1 – 2 dl vode i ocje evinu
popijte. Ponavlja se svako jutro nekoliko dana.
60
c) Ako je mjehur ote en, skuhajte na ulju nekoliko ešnja ešnjaka i namažite donji dio trbuha.
Za kratko vrijeme otok e pro i.
3. Uzimajte dovoljno TEKU INE (6 – 8 aša vode dnevno). AJ od KAMILICE može pomo i.
4. Kod bolnih prehlada mjehura i bolnih gr eva nema boljeg sredstva od PARENJA POLJSKOM
PRESLICOM ije pare pustimo da djeluju na mjehur 10 minuta dok smo umotani u ogrta .
Ako postupak ponovimo nekoliko puta, brzo emo se riješiti nevolje.
5. Uzeti 3 žlice PERŠINA istucanog ploda, preliti s pola litre vrele vode, ostaviti poklopljeno 2 sata.
Piti 3 puta dnevno, prije jela.
6. Odli an je lijek za upalu mokra nog mjehura i drugih zapaljenja kod ženskih organa uvarak od
KORE BADEMA. U litri vode kuhati 2 – 3 žlice kore od ploda badema dok se ne ukuha na polo-
vicu. Od tog lijeka piti više puta dnevno po malu šalicu.
7. SMREKOVIH VRŠIKA 25 g stavimo u 3 l vode i pustimo da se mo i 2 sata.

Od te teku ine treba piti 4 šalice dnevno.
8. SRIJEMUŠ (divlji ešnjak, medvje i luk) uspješno djeluje protiv jakog pritiska na mokrenje i
pri upali mokra nog mjehura.
9. ACIDOFIL otklanja opasnost od bakterijskih i pomaže osloba anje od gljivi nih infekcija.
Stavite JOGURT u vaginu kako bi se u njoj zdrave bakterije ponovno "naselile".
10. IZBACITE: alkohol, kavu i sve kisele vo ne sokove.

JEDITE MANJE: bijelog še era, biljnih masno a, crnog luka, graha i okolade.
11. IZBJEGAVAJTE sve što može iritirati (npr. sinteti ki donji veš).
Za vrijeme tuširanja i poslije, ne koristite nikakva kemijska sredstva, ulje, sprejeve, puder i sl.
Nakon kupanja uvijek dobro obrišite genitalnu oblast jer razvoju bakterije pogoduje topla i
vlažna okolina. Oboljenje se može sprije iti tako da održavate visok stupanj higijene.
12. Nemojte da vam odlaganje mokrenja prije e u naviku. Uradite to svaka 2 – 3 sata.
13. Kod akutnih upala mjehura koristi 1 tjedan GLADOVANJA sa sokovima vo a i povr a.
Poslije gladovanja pridržavajte se vegetarijanske prehrane s težištem na sjemenkama prosa i
žitaricama. Ako oboljenje potraje, ponovite gladovanje uz sokove poslije 2 tjedna vegetarijan-
ske prehrane.
14. Kod kroni ne upale mjehura preporu ljivo je pove ati kiseli sadržaj urina koji pomaže zausta-
vljanju rasta bakterija. Važno je održavati pravilnu ravnotežu baza-alkalija u tijelu, koja ne smi-
je postati previše alkali na.
15. PREHRANA: pacijent treba umjereno jesti pretežno neljuštene proizvode žitarica i kravlji sir ili
druge prirodne sireve. U toku 1 – 2 tjedna vrlo malo povr a i vo a.
Kada do e do poboljšanja treba u prehranu ponovo uvesti vo e i povr e.
Uzmite 2 žli ice jabu nog octa i 1 žli icu prirodnog meda u aši vode uz svaki obrok.
Djelotvorni su tako er sjemenke bundeve i lubenice. Koristite sok lubenice, mrkve, cikle,
krastavaca, špinata ili drugi, s malim koli inama luka ili ešnjaka. Sok brusnice pove ava
kiselost urina stvaraju i nepovoljnu sredinu za patogene bakterije (2 – 3 aše dnevno).
61
16. Kod svih oboljenja mokra nih organa koristi se AJ CRVOTO INE.
Priprema: pogledaj pod: jetra.
17. AJ od KOPRIVE lije i oboljenja i upale mokra nih putova te s bolesti prouzro en zastoj mo-
kra e. Jednu punu ajnu žli icu na etvrt litre vode, samo oparimo, kratko vrijeme neka odstoji.
6. UPALA MOKRA NE CIJEVI (uretritis)
Izaziva bol pri mokrenju; ako je inficirana, u otvoru mokra ne cijevi na i e se gnoj ili krv.
Uretritis u žena obi no eš e uzrokuju povrede tijekom spolnog odnosa nego infekcija.
Uretritis u muškaraca eš e uzrokuju spolno prijenosne infekcije poput gonoreje ili klamidije.
Takve infekcije obi no nemaju nikakve simptome u žena, ali je važno da se oba partnera adekvatno
lije e kako ne bi došlo do dugotrajni komplikacija kao što je neplodnost.
Ostali uzroci: razni mikroorganizmi, virusi, kemijski nadražaji i dr.
Znakovi su: bol i žarenje pri mokrenju, tragovi gnoja u mokra i ili iscjedak gnoja na otvoru mokra-
nog kanala. Uretritis je esto povezan s oboljenjem prostate, obi no traje 2 – 3 dana.
Lije enje je isto kao kod upale mokra nog mjehura.
7. RAK MOKRA NOG MJEHURA
Umjereni i veliki puša i su 2 – 5 puta ugroženiji od onih koji ne puše.

Drugu rizi nu skupinu ine ljudi koji rade u boja nicama, proizvodnji gume i aluminija, preradi
kože, li ioci te voza i kamiona (svi oni izloženi su utjecaju aromatskih amina).
Rizik tako er pove avaju pržena hrana i industrijske kemikalije.
LIJE ENJE:
1.a) Tumori koji se esto pojavljuju u mokra nom mjehuru puša a, povla e se ako pacijent konzu-
mira dovoljno VITAMINA C, tj. 1 ili više grama dnevno.
b) VITAMIN C je bitan dio programa zaštite: uzimajte 5 – 60 g (prah pomiješan u soku) dnevno!
2. Grupa oboljelih uzimala je: 40000 IJ VITAMINA A, 100 mg VITAMINA B6, 2000 mg VITA-
MINA C i 400 IJ VITAMINA E.
Novi su se tumori pojavili samo kod 40 % tih bolesnika, u usporedbi s 80 % druge skupine bole-
snika, koja je lije ena uobi ajenim na inom.
Rezultati bi bili još i bolji da su se koristile puno ve e doze vitamina C (do 60 g dnevno!).
Uzimanje dodatka vitamina A tijekom 10 godina zaštitilo je osobe od raka mokra nog mjehura.
3. Kod raka na mjehuru AJ od VRBOVICE odli no pomaže.

Piju se samo 2 šalice dnevno, ujutro na tašte i nave er pola sata prije ve ere.
8. MOKRA NI KAMENCI
Kao kamen tvrde naslage koje se skupljaju bubrežnoj vre ici, mokra nim vodovima ili u mjehuru;
nadražuju sluznicu, uzrokuju jake boli, krvarenja i esto spre avaju mokrenje.
Stvaranje mokra nih kamenaca javlja se zbog:
– poreme aja u ishrani (u djece),
– smetnja u otjecanju mokra e (u starijih ljudi, zbog pove anja prostate),
– zbog zastoja i infekcije u mjehuru,
62
– ili dolaze iz bubrega.
Taloženje anorganskih soli od kojih se stvara kamenac, zbiva se ve inom oko malih organskih
jezgara, koje su rezultat upale (stanice, bakterije).
Kamenci su eš i u muškaraca nego u žena, a nastaju i u osoba koje dugo nepomi no leže (u gipsu,
nakon povreda, uzetosti i sl.).
LIJE ENJE:
1. KOPRIVA spre ava stvaranje mokra nog i bubrežnog pijeska.

Jednu punu ajnu žli icu koprive stavite na etvrt litre kipu e vode.
2. Napitak skuhan od KOMONIKE, MEDA i VODE izbacuje kamenac iz bubrega.
3. Žlicu sjemena od DINJE istu i u avanu i kuhati 2 – 3 min. u 2 dl vode. To piti više puta dnevno.
4. Šaku LANENOG SJEMENA preliti s pola litre vrele vode. To piti svaka 2 sata po 1 dl.
Svaki dan radi se novi aj.
5. aj od TRPUCA dobro djeluje na rastapanje mokra nog kamenca.

Ako se dnevno pojede 8 g (dvije žli ice) sjemena trputca, spre ava se stvaranje kamenaca.
Uz to se pije i aj od trputca.
6. Kada se kamen ukliješti u mokra ovodu, mogu bolovi biti tako strašni da bolesnik padne u deli-
rij, vrišti i udara oko sebe. Bol može potrajati satima i ako odmah ne poduzmemo nužne mjere,
može do i do opasnih komplikacija.
Bolesnik mora odmah u TOPLU KUPKU; im bolesnik u e u toplu vodu (što topliju) odmah se
osje a bolje.
Laganom, opreznom MASAŽOM treba kamen sprovesti iz mokra ovoda u mokra ni mjehur.
Nastupe li sr ane teško e, ili ako ima Basedovljevu bolest, treba mu pomo i HLADNIM
OBLOZIMA u predjelu srca (ako treba, još i na elo i oko ruku). im postanu topli, zamijenimo
ih hladnima. Tako e bolesnik izdržati u vru oj kupki pola sata, a da ne padne u nesvijest.
Ako ipak padne u nesvijest, prisutni se ne smiju uplašiti, jer e nesvjestica ubrzo pro i, bez neže-
ljenih posljedica.
Kupka treba trajati pola sata uz istodobno masiranje i mijenjanje hladnih obloga. Poslije kupke
stavljamo tople obloge i osobito klistire od biljnih uvaraka, koje treba davati brzo jedan za dru-
gim. Pri jakim napadima bolesnik sve povra a.
Pojavi li se umjesto mokra e krv, zna i da se kamen ukliještio i ranio mokra ovod.
Oblozi i klistiri traju pola sata, a zatim slijedi opet topla kupka i masaža.
Sav postupak se ponavlja i mijenja svakih pola sata; katkad pro e i nekoliko sati dok kamen do-
spije u mjehur.
Ako se kamen po ne micati, bolovi se pomi u prema dolje i naprijed, a kad kamen padne u mje-
hur, bolovi prestanu.
7. Kod kamenaca u mjehuru primjenjujemo vru e, sjede e KUPKE od PRESLICE.

100 g sušene preslice (još bolja je svježa, velika preslica sa mo varnih livada – tada za kupku
63
9. MOKRA NA KISELINA
Bezbojni sitni kristali i, netopljivi u vodi, alkoholu i eteru, topljivi u lužinama.

Pod patološkim okolnostima mokra a je može sadržavati u znatnim koli inama (uraturija), ili se
ona u obliku urata taloži u zglobovima (uratni bubrežni i mokra ni kamenci).
LIJE ENJE:
1. VIŠNJE imaju izuzetnu mogu nost alkaliziranja sistema i neutraliziranja mokra ne kiseline.
2. JABUKE i GROŽ E sadrže tvari koje spre avaju stvaranje mokra ne kiseline.
3. Kod pove anog stvaranja mokra ne kiseline (i kostobolje) VO E i POVR E doprinosi izlu iva-
nju mokra ne kiseline i drugih štetnih tvari.
4. OBLOZI od zgnje ena KUPUSOVA LIŠ A, kao i SOKOVI od POVR A djeluju povoljno.
5. Ako ne pomaže PERŠUN, pokušajte BILJNIM KUPKAMA (ako nemate ništa drugo, pomaže i
trava iz vrta).
Kupka u vodi od 37 oC traje 10 – 20 minuta. Iz vode neka vam viri samo nos.
Neka vam dolijevaju vru u vodu povisuju i temperaturu na 38 oC.
Ako je dobro podnesete, povisite na 39 oC.
Pod vodom je dobro snažno se trljati grubom etkom.
Ako redovito inite te kupke jednom tjedno i izdržite pola sata, na kraju ete se riješiti tegoba.
6. ZABRANJENA je hrana koja obiluje lužnatim tvarima kao: žumanjak, sve iznutrice, alkohol.
64
DIŠNI SUSTAV
1. PLU A……………………………………………………………………………...41
1. PLU A (op enito)…………………………………………………………….…41
2. NADUTOST PLU A (emfizem )………………………………………………44
3. UPALA PLU A (pneumonija)…………………………………………………45
4. RAK PLU A………………………………………………………………….…46
5. TUBERKULOZA (tbc, sušica)…………………………………………………47
6. PLEURITIS……………………………………………………………………...49
7. PNEUMOMIKOZE……………………………………………………………..49
8. PNEUMOTORAKS………………………………………………………….….50
2. GRLO……………………………………………………………………………….51
1. GRLOBOLJA (upala grla, laringitis)………………………………………….51
2. PROMUKLOST…………………………………………………………………52
3. KAŠALJ…………………………………………………………………………53
4. GLAS……………………………………………………………………………..53
5. RAK GRLA………………………………………………………………………54
6. NEMOGU NOST GUTANJA (afagija)……………………………………….54
7. KRAJNICI (mandule, tonzile)………………………………………….………54
8. UPALA KRAJNIKA (tonzilitis)……………………………………….……….55
9. TRE I KRAJNIK (adenoidne vegetacije)……………………………..………55
10. UPALA KRAJNIKA I GRLA (angina)……………………………….……….56
3. BRONHI…………………………………………………………………….………58
1. BRONHITIS……………………………………………………………….…….58
2. BRONHIOLITIS………………………………………………………………..59
3. BRONHIEKTAZIJA……………………………………………………..……..59
4. RAK BRONHA………………………………………………………….………59
4. DISANJE, PROBLEMI…………………………………………………...……….60
1. OTEŽANO DISANJE (dispneja)………………………………………...……..60
2. GUŠENJE, UGUŠENJE………………………………………………...……….60
3. VJEŽBE DISANJA………………………………………………………………61
1. PLU A
1. PLU A (op enito)
Plu a su parni organ (lijevo i desno plu no krilo) disanja, smješten u prsnoj šupljini. Desno plu no
krilo dijeli se u 3, a lijevo u 2 režnja. Za vrijeme mirovanja stanice ovje jeg tijela trebaju oko 300 l
kisika u 24 sata ili 250 ml u minuti a pri radu se ta potreba proporcionalno pove ava i 10 – 15
puta. Plu a su u prsnoj šupljini obavijena dvostrukom epitelnom ovojnicom – pleurom.
Na granici prsne i trbušne šupljine, ispod plu a je miši na pregrada – ošit (dijafragma).
Do oboljenja plu a dolazi, izme u ostalog, i zbog nagle promjene temperature (prehlade), uslijed
raznih ošte enja i kroni nog nadražaja nekim alergenima (bronhalna astma), duhanom, kancero-
genim tvarima (rak plu a) i dr. Pri disanju se prsna šupljina automatski širi i stiš e radom
me urebrenih miši a (koji pokre u rebra) i miši a ošita.
Me u zaraznim bolestima plu a najvažnije su tuberkuloza, influenca, kuga, razli ite upale plu a.
I neka parazitna oboljenja mogu se lokalizirati u plu ima.
Gnojni apsces plu a i gnojna proširenja bronha nastupaju naj eš e kao posljedica ranjavanja plu a
ili kao komplikacija drugih plu nih bolesti.
65
OŠIT (dijafragma) je snažna pregrada gra ena od miši a i centralnog tetivnog dijela što odjeljuje
grudnu šupljinu od trbušne. Izbo ena je prema grudnoj šupljini.
Kod udisanja se kontrahira i spušta prema dolje, tako da se ta izbo enost smanjuje, a kod izdisanja
se olabavljuje i podiže. Ošit je glavni dišni miši kod mirnoga disanja.
Nagla i gr evita kontrakcija ošita osnova je štucanja.
PLEURA je tanka sjajna prozra na opna koja se sastoji od 2 lista: jedan omata plu a (poplu nica) a
drugi pokriva zidove grudne šupljine (dio koji pokriva unutrašnju stranu rebara i kralježnice zove se
porebrica). Izme u 2 lista pleure nalazi se uski (kapilarni) prostor ispunjen tankim slojem serozne
teku ine, što omogu uje da površina plu a lagano (bez trenja) klizi po unutarnjoj površini grudnog
koša pri dišnim pokretima.
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) PREHRANA
d) RAZNO
a) TEKU INE
1. Tko boluje na plu ima neka pije KOZJE MLIJEKO i izlije it e se.
2. Kod oboljenja plu a narodna medicina preporu uje višetjedne kure pijenja AJA od KOPRIVE
(samo se opari).
3. Za bolesti plu a i bronha, kremena kiselina iz AJA od PRESLICE i ekstrakta sirove biljke je
nepogrešivi lijek.
4. Plu nim bolesnicima preporu uje se dnevno 100 – 150 g MEDA, što im poboljšava op e stanje,
umiruje kašalj, pove ava hemoglobin i poboljšava sedimentaciju.
Zbog velike temperature u plu ima (i crijevima) uzmite svakih pola sata žli icu meda, što e vas
izlije iti bolje nego bilo što drugo.
5. Sirup od HRENA izvrsno djeluje kod oboljenja plu a, bronha i svih bolesti dišnih organa jer
sadrži antibioti ku tvar nalik penicilinu. Priprema:
– na naribani hren stavimo ŠE ERA (od še erne trske) ili još bolje MEDA,
– masu dobro zgnje imo i istisnemo sirup,
– ostatak skuhamo dodavši malo vode, još jednom istisnemo i dodamo ve napravljenom sirupu.
Tako dobijemo jak i ljekovit sirup.
6. Kuhajte 1 l prave doma e RAKIJE (komovice), pola kg MEDA i pola kg svježeg KRAVLJEG
MASLACA tako dugo dok se ne ukuha na jednu tre inu.
Od ove smjese uzima se 1 žlica ujutro prije jela i nave er 2 sata poslije ve ere.
Za nekoliko tjedana bolesnik e ozdraviti.
7. Kod probadanja plu a, kašlja i hripanja uzme se 3 puta dnevno po 1 žlica LANENOG ULJA.
Ponavlja se do potpunog ozdravljenja.
8. STOLISNIK je dobro sredstvo protiv krvarenja u plu a. Ujutro i nave er pijemo gutljaj po
gutljaj po 1 šalicu aja od stolisnika.
66
b) KRUTINE
1. Tko ima plu ne smetnje neka jede puno BADEMA (sirove ili kuhane). Oni daju plu ima snagu i
ne dopuštaju da se plu a osuše.
2. Ukupnom zdravlju a osobito zdravlju plu a koristi ako se jede natašte KOMORA .
Sirova zrnca aja od komora a moraju se (jedno po jedno) uzeti me u zube i izgristi.
3. Potrebno je 3 puta dnevno prije jela pojesti vrlo mekano kuhano JAJE koje se ne soli nego se za-
sladi ŠE EROM u prahu. Uz to pojesti nekoliko žlica kuhane PŠENICE, koja se prethodno mo i
bar 10 sati u toliko vode koliko ju pšenica može popiti. Kuha se u malo vode (više u pari) sve dok
ne popuca.
4. EŠNJAK nam pomaže u borbi protiv plu nih bolesti.
c) PREHRANA
1. Tko je slab na plu ima, mora jesti sasvim svježa JAJA i toplo, sirovo MLIJEKO s MEDOM.
Naro ito je zdravo KOZJE MLIJEKO, KISELO MLIJEKO, svjež MASLAC, mlado POVR E
pirjano na ulju, KRUMPIR i JABUKE.
2. U hrani mora biti obilje KALCIJA i VITAMINA.

Preporu a se sirova, svježe naribana MRKVA (ili njen sok), svježe istisnut sok GROŽ A,
NARAN E, GREJPA i sl. Sok moramo dobro izmiješati sa slinom i piti polako u gutljajima.
Jedite puno svježeg povr a i salate sa limunom, a nikako sa octom.
3. Uživanjem prekomjerno SOLJENIH JELA ošte uju se plu a jer sol tad napada plu a i ona se
isušuju. Plu a traže vlagu. Zbog previše soli trpi osim plu a i jetra.
4. Tko na bilo koji na in pati od neke plu ne bolesti neka IZBJEGAVA: masno meso i hranu koja
sadrži puno krvi, sir (sve vrste osim suhog sira), grašak, le u, sirovo vo e i povr e, orahe, ma-
slinovo ulje. Vodu i vino neka ne pije, jer oni poja avaju sluz u podru ju plu a.
5. Voda se smije piti u obliku AJA. PIVO ne škodi.
6. Za normalno lije enje nužan je BESPRIJEKORAN rad crijeva i bubrega (prikladnom hranom i
ajevima).
d) RAZNO
1. Pri plu nim bolestima osobito pomažu klimatske prilike, posebno PLANINSKI ZRAK.
2. PSIHOTERAPIJA je za plu ne bolesnike vrlo važna. Nužno je da dobro djeluju žlijezde sa unu-
trašnjim lu enjem, a na to utje emo duševnim raspoloženjem.
3. Moramo potaknuti rad kože: preporu ljivo je nježno ETKANJE kože i poslije toga mazanje
pogodnim ULJEM za kožu.
67
2. NADUTOST PLU A (emfizem)
Emfizem je progresivna i neizlje iva (?) bolest; to je proširenje plu a zbog patološki proširenih
mjehuri a plu a. Emfizem nastaje kada se oštete si ušni zra ni mjehuri i (alveole) u plu ima, a
zatim se uve aju i puknu. Tako se smanjuje sposobnost udisanja kisika, što može imati za
posljedicu otkazivanje rad srca.
Simptomi uklju uju nedostatak daha, plava usta, soptanje, teško disanje te kašljanje esto pra eno
sa sluzi. Gubitak težine javlja se kako stanje napreduje i kod oboljelog se može razviti karakteristi-
ni "ba vasti prsni koš".
imbenici koji mogu pridonijeti po etku emfizema su izloženost zaga enom zraku, raznim prašina-
ma, pušenje, bronhitis, astma i druge bolesti dišnih organa.
Najve em su riziku izloženi puša i i ljudi koji rade u zaga enoj atmosferi, kao i oboljeli od astme i
bronhitisa.
Plu ni emfizem nastaje sli no kao i sr ana astma i oboljenje žlijezde štitnja e, uz koje se javljaju te-
ško e sa disanjem, najve im dijelom zbog ošte ene jetre.
Pritisak jetre prema gore uzrokuje oticanje, proširenje bronha, srca i plu a. Stalni pritisak jetre na
osjetljivu žlijezdu štitnja u pospješuje nastanak proces bolesti.
Emfizem može biti prolazno-akutni ili trajno-kroni ni.

Nastaje i zbog slabosti i nestajanja elasti nih vlakanaca u alveolarnim pretincima, i to zbog promje-
na kapilara, kod starijih osoba.
– kompenzatorni emfizem: pojedini dijelovi plu a su ja e naduti kad drugi dijelovi plu a slabije
funkcioniraju.
– profesionalni emfizem: u svira a koji pušu glazbala, u puha a stakla, u govornika.
– supkutani emfizem: nastaje kada zrak iz plu a prodre u potkožno tkivo uslijed jako napornog ka-
šlja, kod pneumotoraksa, povrede grudnog koša i bronha i dr.
– tkivni emfizem: nastaje kod infekcije anaerobnim bakterijama i kod razvoja plinske gangrene.
Emfizem može nastati i zbog: jakog kašlja, kroni nog bronhitisa i bronhalne astme.
LIJE ENJE:
1. Postoje li znakovi da je respiratorni sustav zatajio (karakterizira ga vrlo kratak dah i plava usta)
zatražite HITNU POMO i po nite s umjetnim disanjem dok pomo ne stigne.
2. VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, i VITAMIN C: 3 – 5 g dnevno

donekle zašti uju od emfizema pomažu i održati zdravim tkiva u dišnim putovima.
3. VITAMINI B-KOMPLEKSA i BJELAN EVINE potrebni su za ja anje tkiva koje propada.
4. Kako oboljeli od emfizema pati od manjka kisika, vitamin E (može biti koristan jer djeluje kao
antioksidans, sprje avaju i oksidaciju vitamina A i nezasi enih masnih kiselina.
VITAMIN E: do 1600 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
5. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta može pomo i.
6. Uzimajte PIVSKI KVASAC: 3 – 5 žlica dnevno.
7. Istraživanja pokazuju da puno VJEŽBANJA, uz kontrolirano duboko disanje, kao kod vožnje
biciklom, šetnje, plivanje i joga, mogu vrlo ublažiti simptome bolesti.
Potrebno je hodati 10 – 15 km dnevno.
8. Kod prehrane težište mora biti na sirovom VO U i POVR U.

Jedite ešnjak, gavez (liš e i korijen), biljno ulje, med, kelp, sirovo kozje mlijeko (poželjno u
68
kiselom obliku – jogurt, kefir, acidofil), sokove povr a, mrkve, sirovog krumpira.
Od vo nih sokova koristite limun, naran u i crni ribiz.
9. Pomaže kra e pro iš avaju e GLADOVANJE uz sokove 7 – 10 dana (deblji pacijenti i dulje).
10. Dobro je uzeti 1 žli icu svježeg LIMUNOVOG SOKA, nekoliko puta dnevno, izme u ili prije
obroka.
11. ak i kod tvrdokornog i gotovo neizlje ivog plu nog enfizema, koji za posljedicu ima teško
disanje, CRNI SLJEZ dovodi do izlje enja. Dnevno pijemo bar 3 šalice, a no u ocije ene i
zagrijane listove i cvjetove u obliku obloga stavljamo na prsni koš.
aj stavljamo samo u hladnu vodu! Jednu vrhom punu ajnu žli icu bilja stavimo na etvrt litre
vode da odstoji preko no i a ujutro samo malo podgrijemo.
12. Tjeskobno disanje može nastati zbog pritiska jetre. Protiv pritiska jetre potrebno je:
– ujutro popiti šalicu AJA od CRVOTO INE,
– tijekom dan stavljati OBLOGE od ŠVEDSKE GREN ICE (u trajanju od 4 sata),
– no u stavljati OBLOGE od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari. Punu šaku poljske
preslice stavimo u sito i na pari omekšamo i ugrijemo. Zamotanu u lanenu krpu stavimo na
bolesnu jetru. Pritisak jetre popusti i uskoro prestaje tjeskobno disanje.
3. UPALA PLU A (pneumonija)
Bolest u kojoj si ušne zra ne vre ice u plu ima postaju upaljene i ispunjene gnojem i sluzi.
Simptomi bolesti mijenjaju se od blagih do teških, ali obi no uklju uju oštru bol u prsima, vru icu,
zimicu, umor, ubrzano disanje i kašalj, s žutim ili zelenim, a katkad i krvavim iskašljajem.
Uzroci pneumonije su prvenstveno bakterije, virusi, kemijski nadraživa i i alergije.
imbenici koji pridonose po etku pneumonije su prehlade, alkoholizam, loša prehrana i strane tvari
u dišnim putovima.
Kod zdravih ljudi obi no je blagog oblika no bolest kod starijih ljudi i male djece može biti opasna
po život. Pneumonija je katkad popratno obilježje SIDE.
Pneumonija je sve do polovice 20. st. bila jedna od naj eš ih uzroka smrti. Primjenom sulfonamida
i antibiotika smrtnost je znatno smanjena.
2 su osnovna oblika:
1. LOBARNA (krupozna) PNEUMONIJA
Simptomi: nagli porast temperature, probadanje u prsima, ubrzano disanje, kašalj, plavocrvena
(cijanoti na) boja lica. U klasi nom toku bolesti, prije otkri a antibiotika, obi no je nakon 6 dana
dolazilo do krize (pad temperature, jako znojenje).
2. ŽARIŠNA PNEUMONIJA (bronhopneumonija, kataralna, loburalna, sekundarna pneumonija)
Tako er nastaje infekcijom plu nog tkiva, obi no kao komplikacija drugih bolesti.
a) Aspiraciona pneumonija nastaje udisanjem stranih tijela, estica hrane ili krvi (gnoja, ime se
u plu nom tkivu stvara infektivno žarište s upalnom reakcijom. Aspiraciona pneumonija
nastaje kod spašenih utopljenika, u toku operativnih zahvata u ustima i ždrijelu i sl.
b) Metastatska pneumonija nastupa kad se estice inficiranog tkiva ili krvi (gnoja) i razli itih
infektivnih žarišta krvnim optokom prenesu u plu no tkivo, gdje stvaraju novo upalno žarište.
c) Hipostatska pneumonija razvija se u bolesnika, osobito starijih, koji dugo nepomi no leže, jer
dolazi do zastoja krvi u plu ima (zastojna pneumonija).
3. ATIPI NE PNEUMONIJE
Slika bolesti je puno blaža, razvu ena temperatura se rijetko penje iznad 38 oC, traje po nekoliko
dana, onda pada i vra a se u nekoliko navrata.
69
SPRJE AVANJE I LIJE ENJE:
1. Unos vode i TEKU INA treba pove ati da bi se sprije ila dehidracija koja može biti rezultat
vru ice i znojenja. Pijte svježi sok od povr a.
2. UZIMAJTE male, hranjive obroke od integralnog žita s mnogo vo a.

BJELAN EVINE su potrebne za oporavak tkiva.
3. IZBJEGAVAJTE mlije ne proizvode i slatko, koji stvaraju obilnu sluz.
4. VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu. Vitamin A potreban je za

održavanje zdravlja sluznice dišnih putova. Nedostatak vitamina A pove ava osjetljivost na
respiratorne infekcije, koje mogu dovesti do upale plu a.
VITAMIN C: 250 – 1000 mg ili više dnevno.
Vitamini B-kompleksa i vitamin C potrebni su za borbu protiv infekcije.
VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno.
VITAMIN E: 200 – 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
Neka istraživanja pokazuju me usobni odnos izme u nedostatka vitamina E i bolesti plu a.
4. RAK PLU A
Rak plu a je ubojica broj 1 kod muškaraca ali i rak od koga umire najve i broj žena.
Oko 85 % svih slu ajeva raka plu a prouzro eno je PUŠENJEM.
Pored dima od cigareta, ostali zaga iva i koje svakodnevno udišemo su SMOG, ISPUŠNI
PLINOVI automobila i OZON, koji tako er doprinosi formiranju slobodnih radikala u organizmu.
1. Najbolji na in da se zaštitite od raka plu a je da ne pušite i da ne udišete dim cigareta.
2. VITAMIN E: do 1200 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).

Vitamin E je snažan antioksidans i time pruža zaštitu od raka plu a.
SELEN: 800 – 1300 g dnevno. Za osobe s visokim nivoom selena utvr eno je da imaju smanjen
rizik od pojave raka plu a,
Bolesnici od raka plu a živjeli su duže kada su pored navedenog vitamina E i selena uzimali i
slijede e dodatke:
VITAMIN A (beta karoten): do 50000 Ij dnevno, 6 dana u tjednu,
VITAMIN C: 5 – 60 g (!) dnevno (prah otopljen u soku),
5. Prehrana SIROVIM VO EM i POVR EM u zna ajnoj mjeri smanjuje kod nepuša a rizik od
pojave raka na plu ima.
6. Japanski muškarci, iako strastveniji puša i od Amerikanaca, u manjem broju obolijevaju od raka
plu a, vjerojatno zbog toga što piju ZELENI AJ.
7. Dnevno se u gutljajima popiju 4 šalice AJA od STOLISNIKA.

1 šalica AJA POLJSKE PRESLICE popije se ujutro natašte i 1 šalica pola sata prije ve ere.
Tijekom dana žva e se I IROTOV PODANAK.

Slinu progutamo sa malo stolisnikova aja a ostatke i irota ispljunemo.
70
Kod jakih bolova no u se stavljaju OBLOZI od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari, a
danju 4 sata obloge od ŠVEDSKE GREN ICE na prsa, ako treba i na le a.
5. TUBERKULOZA (tbc, sušica)
Zarazna bolest iz grupe kaplji nih zaraza. Širi se kašljanjem, ljubljenjem i priborom za jelo.
Infekcija nastaje udisanjem zaraženih kapljica ili uzimanjem hrane ili pi a zaraženih klicama TBC.
Vrlo su opasni za širenje TBC mlijeko i mlije ni proizvodi životinja koje boluju od TBC vimena.
Osoba ima normalno razvijenu obranu protiv bakterijskih infekcija, ali kad se tijelo oslabljeno ili
malaksalo, njegova je osjetljivost prema infekciji pove ana. Mnogi tuberkulozni bolesnici mogu
pokazivati blage simptome od kojih se oni potpuno oporavljaju. To obi no zna i da je tijelo uspje-
šno kontroliralo bakterije.
Blagi simptomi bolesti uklju uju umor te gubitak apetita i težine. Kako bolest postaje teža, simpto-
mi uklju uju: dobivanje temperature, naj eš e umjereno povišene (37 – 38 oC) u popodnevnim sa-
tima; poja ano znojenje, nagli gubitak težine i snage, kašljucanje, nedostatak zraka i bol u prsima.
Iskašljavanje krvi je obi no prvi pokazatelj teškog oblika bolesti.
U prvoj fazi dolazi u primarnom žarištu (plu a, porebrica) do množenja klica i stvaranja vori a,
koji se u daljnjem toku bolesti množe, šire i po nu raspadati.
U drugom stadiju tuberkuloza se širi i na druge organe izazivaju i alergi ne reakcije na seroznim
opnama (TBC porebrice, potrbušnice, osr ja, tuberkulozni meningitis) ili na zglobnim ovojnicama,
zglobovima i kostima. U toj fazi mogu e je širenje zaraze preko krvi po cijelom tijelu (milijarna
TBC).
U tre em stadiju bolest se širi u druge organe i javlja se kao TBC mokra nih i probavnih organa,
o iju, kože, žlijezda (oboljenje nadbubrežnih žlijezda – Addisonova bolest).
U plu ima i bubrezima dolazi do raspada i stvaranja šupljina (kaverna), koje nastaju kad se raspa-
dna kazeosna masa pretvori u gnoj i izbaci ispljuvkom ili mokrenjem.
Kao posebni oblici tuberkuloze javljaju se TBC grla, ki me, kostiju, bubrega, kože, o iju,
potrbušnice, tuberkulozna upala zglobova i tuberkulozni meningitis; sve te bolesti mogu nastati i
kao komplikacija plu ne tuberkuloze.
Tuberkuloza se ne e javiti samim tim što je nekoliko klica dospjelo u organizam, nego tek onda kad
postoje povoljne prilike za njihovo razmnažanje, tj. kod eš e invazije ve eg broja klica.
Najlakše do e do razbolijevanja kad osobe koja je duže izložena doticaju s TBC bolesnikom, pogo-
tovo ako su njene obrambene snage oslabljene slabom ishranom, iscrpljenoš u zbog teškog rada ili
neke druge bolesti, lošim klimatskim, stambenim prilikama (vlaga), teškim psihi kim depresijama
ili nepovoljnim utjecajem nekih bolesti kao što su gripa, ospice, rahitis, še erna bolest.
Tuberkuloza je redovito bolest siromašnijih slojeva, ovisna o životnim prilikama; ona je najizraziti-
ja socijalna bolest.
FTIZA (sinonim za tuberkulozu) je oblik tuberkuloze s ja im razaranjem tkiva i stvaranjem kaverna

šupljina, npr. u plu ima, u bubregu).
KAVERNA je šupljina, nastala raspadanjem plu nog tkiva koje je zahva eno tuberkulozom.
Kaverne su pune tuberkuloznih klica, koje se odatle šire po ostalim organima; iskašljavanjem bole-
snik ugrožava okolinu.
SPRE AVANJE I LIJE ENJE:
1. Besprijekorni limfni sustav sprje ava razvoj tuberkuloze (i raka). Jedno od najboljih sredstava
koje izvrsno djeluje na limfni sustav je HREN. esto nestaju tvrdokorne limfne smetnje ako bo-
lesnik uzima po 1 ajnu žli icu hrena dnevno. Kada ga pomiješamo da surutkom ili naribanim
kupusom, izgubi oštrinu i ima izvrstan okus.
71
2. Vitamin C u ve oj koli ini ( 3, 5, 10 g ili više dnevno,kao prah pomiješan u soku) onemogu uje
rast bakterija tuberkuloze.
3. Nedostatak kalcija i vitamina D tako er stvaraju limfno sustavu velike teško e. Dodatak vitamina
D potreban je za apsorpciju dodatnog kalcija, kako bi bolesnik stvorio zid ili ahuru oko napredu-
ju ih bakterija. KALCIJ: 1000 – 1500 mg dnevno, VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno.
4. Ženi teško bolesnoj od tuberkuloze po eli su davati puno KALCIJA, dodaju i u juhu svaki dan
nešto sirovog SOKA od KOPRIVE, ili sitno isjeckano liš e mladih kopriva. Godinu dana kasni-
je bila je žena, na iznena enje lije nika, potpuno zdrava.
Za lijek je odraslom ovjeku dovoljna 1 velika žlica dnevno. Djeci dajemo pola do 1 vrhom punu
ajnu žli icu, a malom djetetu 5 – 10 kapljica soka dnevno u raznim teku inama, kašama itd.
5. EŠNJAK je osobito djelotvoran.
6. Kod tuberkuloze pijte AJ s KADULJOM i MEDOM i umivajte se kaduljinim ajem. To zausta-

vlja i omekšava kašalj i ja a tijelo.
7. Kod tuberkuloze pomiješaj usitnjeno sirovo LANENO SJEME s MEDOM i to uzimaj više puta
dnevno po 1 žlicu.
8. Kod tuberkuloze trebalo je uzimati mješavinu MASLACA i MEDA kao i mješavinu usitnjenih
BADEMA i MEDA.
9. Tuberkulozni bolesnici morali su na prazan želudac, jesti mješavinu HRENA i MEDA, zami-
ješanu i ispe enu na kruhu.
10. Kod tuberkuloze plu a preporu a se VINO od DIVLJEG LUKA. Priprema: vidi: plu a, disanje.
11. Vitamin A potreban je jer bolesnik ima smanjenu sposobnost pretvaranja karotena u vitamin A.
VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
12. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine.
13. Ako bolesnik gubi krv potreban je pove an unos željeza za ponovnu izgradnju crvenih krvnih
stanica.
ŽELJEZO: oko 300 mg dnevno,
MAGNEZIJ: 300 – 500 mg dnevno,
CINK: 25 – 30 mg dnevno.
14. Kod plu ne tuberkuloze uzimamo ŠVEDSKU GREN ICU ujutro natašte a kura mora trajati 6
tjedana.
15. Prehrana bogata BJELAN EVINAMA te potrebnim VITAMINIMA i MINERALIMA pomaže

osobi održati idealnu težinu i tako pomo i sprije iti ponovnu pojavu tuberkuloze.
16. Bolesnici s akutnom ili kroni nom tuberkulozom moraju se uvati jakog SUN ANJA ( ak i
zimi) jer jako kolanje ili nagomilavanje krvi mogu izazvati krvarenje, pa i smrt.
17. MRA NI i sjenoviti prostori legla su tuberkuloze. Takvi stanovi nisu pogodni za stanovanje.
72
6. PLEURITIS
PLEURITIS je upala pleure, porebrice i poplu nice tankih membrana koje razdvajaju plu a od
stijenki prsnog koša. Obi no je rezultat virusne infekcije ali joj uzrok može biti i pneumonija,
povreda grudnog koša, upala perikardijalne ovojnice, ugrušak u plu ima, a rje e i rak plu a.
Pleuritis se esto javlja i kod tuberkuloze i ostavlja trajne prostrane priraslice (adhezije).
Simptomi pleuritisa mogu biti snažna, probadaju a bol u prsima ili u ramenu, koja se osje a sa
svakim udisajem zraka i obi no je pra ena visokom temperaturom.
Upala pleure može biti:
– suha; obi no je komplikacija lakših kaplji nih infekcija. Izaziva vrlo bolno trenje plu nog i re-
brenog lista pleure, ali je relativno neopasna,
– serozna vodena upala,
– gnojna i krvava; kao komplikacija ozljede ili težih septi kih oboljenja. Opasna je i zahtijeva
dugotrajno lije enje, eventualno kirurški zahvat.
LIJE ENJE:
1. Ako postoji sumnja na pleuritis uvijek najprije konzultirajte lije nika.
2. OBLOZI na prsima i le ima smanjit e upalu.
3. Dnevna doza od 2 – 3 g VITAMINA C i 5000 IJ VITAMINA A (beta karoten) oja ati e imuno-
loški sustav i ubrzati oporavak.
4. Napravite topli NAPITAK od doma eg pšeni nog kruha, prepe enog u pe nici i samljevenog u
prah, pa ga otopite u toploj vodi, uz dodatak soli i maslaca.
5. Preporu a se MIROVANJE u krevetu i puno TEKU INE.
6. Tuberkulozna upala porebrice sa vru icom od 41 oC uspješno je izlije ena za 3 tjedna pomo u
LISTOVA KELJA koji su se preko no i stavljali na oboljelo mjesto.
Kad su ujutro skinuti listovi kelja, bili su posve crni i prljavi, a smradili su na kugu.
Nakon pranja toplom vodom ponovno sustavljeni novi listovi kelja i to se ponavljalo svakih 12
sati. Listove kelja treba ravnati bocom sve dok se ne izravnaju a zatim ih vrsto i toplo zamotati
na oboljelo mjesto. Pojava osipa u toku lije enja je samo reakcija i to je dobar znak.
7. PNEUMOMIKOZE
Grupa bolesti uzrokovana udisanjem prašine i njenim taloženjem u plu ima.

Simptomi: kašalj, otežano disanje, bolovi u grudima, op a iscrpljenost, hemoptoja.
Prema vrsti prašine što se taloži razlikuju se: antrakoza (ugljen), silikoza (silikati), aluminoza
(aluminijska prašina), sideroza (željezo), berilioza (berilij), tabakoza (duhan) i dr.
Plu no tkivo reagira razli ito na navedene agense pa nastaju kroni ne promjene: bujanje vezivnog
tkiva (fibroza – esto u obliku vori a), emfizem, skvr avanje plu a, a kao komplikacije: bronhitis,
bronhopneumonija, bronhektazije i dr.
Pneumomikoze su profesionalne bolesti, u estalost bolesti je velika (oko 1/3 rudara).
Silikoza je vrsta pneumomikoze od koje obolijevaju rudari u rudnicima željeznih ruda, ugljena itd.,
radnici u kamenolomima, u porculanskoj i sli nim industrijama, gdje su izvrgnuti udisanju prašine
bogate silicijem i silikatima. Kremena kiselina razara vezivno tkivo, krvne žile i bronhiole, pa može
uzrokovati stvaranje šupljine (kaverne) u plu ima. Silikoza se obi no javlja s upalom plu a.
73
SPRE AVANJE PNEUMOMIKOZA:
– kolektivne mjere: odvo enje škodljive prašine, svo enje na minimum nastajanje prašine,
– individualne mjere: maske, kacige, zaštitne kabine itd.
8. PNEUMOTORAKS
Nakupljanje zraka u grudnoj šupljini. Nastaje uslijed prskanja plu nih mjehuri a kod enfizema i
teškog kašlja, prskanja tuberkuloznih kaverna ili ranjavanjem plu a.
Osobito je opasan otvoreni pneumotoraks gdje postoji veza izme u vanjske rane i grudne šupljine s
pneumotoraksom.
74
2. GRLO
1. GRLOBOLJA (upala grla, laringitis)
Glavni simptom grlobolje je grebanje u grlu i bol pri gutanju; ovo stanje može biti pra eno i
groznicom. Ako se grlobolja ponavlja ili traje dulje, to može biti znak ozbiljnije bolesti.
U ve ini slu ajeva grlobolju uzrokuje virusna infekcija, koja je esto pra ena drugim simptomima
poput curenja iz nosa i kašlja, dok su streptokokne infekcije puno ozbiljnije po svom tijeku.
Laringitis može nastupiti samostalno ili kao popratna bolest drugih zaraznih bolesti, osobito
difterije, hripavca, tuberkuloze ili sifilisa.
– akutni laringitis nastaje od nahlade, prašine i drugih podražaja. Znaci su promuklost, paljenje u
grlu i podražaj na kašalj. Iz akutnog laringitisa može se razviti:
– kroni ni laringitis, napose kao profesionalno oboljenje (pjeva i, spikeri i predava i).
LIJE ENJE:
1. Ako vam je grlo upaljeno, skuhajte 3 žlice MEDA, 2 žlice VINSKOG OCTA i 1 žlicu VODE i
ispirite grlo.
2. LIPOV AJ s MEDOM lije i upalu i olakšava iskašljavanje.
3. Protiv promuklosti, kašlja i kihavice kuhajte MRKVU na MEDU.
4. U prošlosti su protiv upale grla pripisivali puno MEDA.
5. Kod bolesti grla zadržite MED u grlu, a vrat omotajte komadom tkanine namazane s medom.
6. Protiv kašlja skuhajte MED i HREN i dodajte malo RAKIJE.
7. Protiv promuklosti sastružite HREN i iscijedite sok. Dodajte MEDA koliko ima soka, pustite da
proklju a, progutajte dok je još toplo i lezite u postelju.
8. Dobro je uzimati i AJ od KADULJE s medom i time ispirati grlo.
9. Svakom koga zaboli grlo najjednostavnije je uzeti kocku ŠE ERA s nekoliko kapi PROPOLISA
i držati je u ustima dok se ne rastopi. To esto zaista pomaže.
10. U 1 dl vode staviti žlicu morske ili kuhinjske SOLI (morska je bolja). Kad se sol rastopi, tom
slanom vodom treba ispirati grlo.
11. Djetetu dajte piti svježe VO NE SOKOVE bogate VITAMINOM C, a može pomo i i grgljanje
razrije enim LIMUNOVIM SOKOM. Koristite i AJ od KADULJE ili TIMIJANA s limunom.
12. Kod infekcije usta i grla držite krišku EŠNJAKA ili tablete VITAMINA C u ustima.
13. Upala grla prestaje ako sok LUKA kuhamo s MEDOM i tim sirupom ispiremo grlo svaki sat.
Istodobno se svaka 2 sata uzme po 1 kavena žlica ovog sirupa.
14. IZBJEGAVAJTE: PUŠENJE, ALKOHOL i upotrebu GLASNICA. Neka pije puno teku ine i
uzima dodatke VITAMINA C, B-KOMPLEKSA, CINKA i ŽELJEZA.
15. Grlo se može ispirati dobrom slanom KOMOVICOM više puta dnevno.
75
16. Ako je grlo upaljeno ili bolesno, teško gutamo, uzimamo kapljice ŠVEDSKE GREN ICE
ujutro, u podne i nave er, polako ih popijemo i one izvla e temperaturu i lije e ždrijelo.
17. Ako nastanu ranice u grlu, treba 2 žlice KAMILICE preliti s 3 dl kipu e vode i ostaviti pola sata
poklopljeno. Nakon toga ocijedit i dodati nešto MEDA. Time se grlo ispire sve dok ne ozdravi.
Obi no traje dulje vremena.
18. PŠENI NE MEKINJE dobro se navlaže OCTOM u posudi. Na toploj pe i to se dobro promije-
ša i ugrije koliko se može podnijeti. Time se zavije vrat preko no i. Dobro je prije toga vrat sna-
žno izmasirati toplim LOJEM.
19. Plod BOROVNICE (10 g) se stavi u pola l vode i im proklju a, odmah se skine sa štednjaka.
Ovim lijekom ispiru se usta i grlo. Uspješno lije i ve i sama boja borovnice koja se upije u
bolno mjesto i na taj na in sprje ava razvoj bakterija.
20. Kod bolesti grla sa promukloš u stavi se 100 g LOVOROVOG LISTA u 3 l vode i kuha 5 min.
Nakon toga skinuti poklopac s lonca i staviti lijevak koji mora biti nešto ve i od lonca.
Nagnuti se nad taj lijevak (koji je okrenut užom stanom prema gore) i udisati ili ostaviti otvo-
rena usta i tako inhalirati. To se ponavlja svaku ve er prije spavanja sve do ozdravljenja.
Ukoliko nije u pitanju koja druga bolest, poboljšanje e se osjetiti ve nakon 10 minuta.
2. PROMUKLOST
Promjena glasa uzrokovana razli itim bolestima glasnica ili sluznice grkljana. Glas postaje hrapav,
prigušen, esto samo šapat. Javlja se ve inom kod kataralnih promjena ždrijela i grkljana (angina,
influencija i dr.), kao posljedica kroni nog alkoholizma, pušenja, uslijed prejakog naprezanja
glasnica (pjeva i, predava i) te kod tumora, tuberkuloze, luesa i drugih bolesti grkljana.
LIJE ENJE:
1. HRASTOVOJ KORI treba vanjski dio ostrugati, 350 g staviti u pola litre vode i kuhati 20
minuta. Ocijediti i tom teku inom ispirati grlo. Vrijedi samo srednja kora.
2. U sezoni JAGODA i BRESKVI znatno je u estalija promuklost, uhobolja i upala krajnika.

Poželjno je izbjegavati i pekmez od jagoda.
ZABRANJENO JE: pušiti, piti prehladna ili prevru a pi a, jesti ljuta i kisela jela.
3. Protiv promuklosti kuhajte MRKVU na MEDU.
4. Grlo treba inhalirati AJEM od KAMILICE u koji se stavi mala žlica MORSKE SOLI.
Dobro je i grlo grgljati MORSKOM VODOM.
5. Ve u CRNU ROTKVU (arapku) izdubimo u sredini. Nariba se žlica HRENA i stavi u rotkvu s 2
žlice MEDA. Nave er se pripremi za idu e ujutro, a ujutro za nave er istoga dana.
Dakle, dnevno se uzimaju 2 rotkve, sve do potpunog izlje enja.
6. Dobro je uzimati MED s AJEM od KADULJE i time ispirati grlo.
7. Sastružite HREN i iscijedite sok. Dodajte MEDA koliko ima soka, pustite da provrije, progutajte
dok je još toplo i lezite.
76
3. KAŠALJ
Naglo i bu no izbacivanje zraka iz plu a uz prethodno zatvaranje, a kasnije otvaranje grkljana.

Nastupa refleksno kao podražaj sluznice nepca, ždrijela i dišnih organa, izazvanih upalama, stranim
tijelima (sluz, gnoj, hrana i sl.) dimom, kemikalijama itd.
Kašalj se može izazvati voljno, da bi se odstranilo strano tijelo koje podražuje sluznice.
Kašalj je naj eš i kod bolesti dišnih organa (katar dušnika i bronha, tuberkuloza plu a, hripavac,
itd.), est je kod puša a i alkoholi ara (zbog kroni nog bronhitisa).
Kod jakog kašlja mogu puknuti male krvne žile, zbog ega dolazi do izbacivanja krvi.
Dugotrajan jak kašalj može izazvati i trbušnu kilu.
LIJE ENJE:
1. U slu aju kašlja i promuklosti povoljno djeluje VRELI AJ sa MEDOM.
2. Vrlo cijenjeni doma i lijek je MLIJEKO u kojem je skuhano nekoliko listova KADULJE, a
zatim procije eno i zasla eno MEDOM.
3. Protiv kašlja, promuklosti i kihavice kuhajte MRKVU na MEDU.
4. Kod bolesti grla zadržite MED u grlu, a vrat omotajte komadom tkanine namazanim sa medom.
5. Protiv kašlja i (astme) treba nave er uzimati krišku EŠNJAKA sa MEDOM.
6. Protiv kašlja, astme i tjeskobe u grudima skuhajte CRVENI LUK na MEDU i uzimajte po 1 žlicu
kad god zaprijeti napad.
7. Kašalj umiruje 100 – 150 g MEDA dnevno.
8. Protiv kašlja dobar je AJ od TIMIJANA (maj ina dušica).
9. Protiv kašlja treba piti AJ od LUKA (kao i kod bronhitisa): 2 kao jaje velika luka skuhajte
zajedno sa ljuskom u jednoj litri vode sa 100 g sme og ŠE ERA. Kuhajte 10 – 15 minuta.
aj se pije leden ili mlak i to gutljaj po gutljaj.
10. Sirovu ROTKVU (povrtnicu) sitno naribamo, istisnemo i dodamo toliko ŠE ERA ili meda dok
sirup ne postane nešto guš i. (može se kupiti i gotov sirup).
11. Vru a LIMUNADA sa MEDOM umirit e bolno grlo i olakšati kašalj.
12. Pobrinite se za OVLAŽIVANJE sobnog zraka ( posude s vodom stavite na radijatore ili sl.).
13. Kašalj lije i 6 – 8 g praška od lista KADULJE i VRŠIKE, u glavnom jelu.
4. GLAS
LIJE ENJE:
1. Pjeva i i pjeva ice imat e jasan i kristalan glas ako grlo ispiru vodom u kojoj se puna žlica
MEDA skuhala u litri vode.
2. Ako izgubite glas uzmite mješavinu MEDA, usitnjenog sjemena SLA ICE i MASLACA.
77
5. RAK GRLA
Oko 75 % svih slu ajeva raka usta izazvano je pretjeranom upotrebom ALKOHOLA, PUŠENJA I
ŽVAKANJEM DUHANA.
Gdje se pije VRLO TOPLI AJ zamije en je pove an broj slu ajeva raka jednjaka.
LIJE ENJE:
1. Istraživanje na bolni kim pacijentima potvr uje da vitamin C i E štite od raka jednjaka, a vitamin
E sam ili u sklopu multivitaminskog preparata zašti uje od raka usta.
VITAMIN C: 3, 5, 10 ili više grama dnevno (do granice izdržljivosti crijeva tj. proljeva),
VITAMIN E: 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 puta dnevno.
2. Osobe sa prekanceroznim oralnim lezijama (ošte enjima) koje su 3 mjeseca uzimale svakodne-
vno 6 mg beta karotena dnevno (što odgovara oko 4 – 5 mrkvi dnevno) imale su impresivno
smanjenje od 50 % broja lezija.
VITAMIN A (beta karoten): 6 mg dnevno (10000 IJ dnevno), 6 dana u tjednu, ili 4 – 5 mrkvi
dnevno.
3. Ako jedemo VO E i POVR E tako er se štitimo od raka usta.
4. CRNI SLJEZ namo imo preko no i u hladnu vodu. Ujutro ga malo zagrijemo, procijedimo i aj
ulijemo u termos-bocu koju smo isprali vru om vodom.
Za šalicu aja potrebna je puna ajna žli ica bilja.
Dnevno treba napraviti 2,5 l aja – od toga se 4 šalice popiju, polako u gutljajima, a 6 šalica se
koristi za ispiranje grla i grgljanje.
Sa tih 10 šalica aja brzo se postiže izlje enje zlo udnog oboljenja grla, ak i tada kada je
bolest ve u zadnjem stadiju.
(Crni sljez sušenjem izgubi tre inu ljekovitosti; bilo bi bolje ako ga nabavite svježeg).
5. Kod raka grla i jednjaka pored kašastih OBLOGA od JE MENOGA BRAŠNA, no u se

stavljaju oblozi od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari, te se duboko grglja s ajem od
svježe BRO IKE.
6. NEMOGU NOST GUTANJA (afagija)
Naj eš e je znak oboljenja u podru ju produžene moždine; može nastati i zbog trauma u podru ju
ždrijela i vrata, a i psihogeno.
7. KRAJNICI (mandule, tonzile)
Parni organi gra eni od limfati nog tkiva, smješteni izme u nep anih lukova i okrenuti svojom
slobodnom stranom prema usnoj šupljini. Postoji i tre i krajnik, nakupina limfati nog tkiva u krovu
ždrijela. Krajnici se pojavljuju u prvim mjesecima života i potpuno se razvijaju u 3. godini.
Djeluju poput filtra, zadržavaju zarazne klice i štite organizam od raznih infekcija.
Zbog svoje gra e naginju upalama. U djece i mla ih ljudi krajnici su esto pove ani, ponekad
otežavaju disanje.
Kada nemamo krajnika, koji kao policajci tijela zadržavaju i prera uju otrove, ovi otrovi izravno
djeluju na bubrege.
78
8. UPALA KRAJNIKA (tonzilitis)
Simptomi upale krajnika su: grlobolja, bol pri gutanju, groznica, ponekad za epljen nos.
Upala mandula (tonzilitis) posljedica je akutne infekcije, premda kod osjetljivih pojedinaca bolest
može biti posljedica iscrpljenosti ili stresa. U estali napadi tonzilitisa mogli bi se pove ati s alergi-
jom na hranu. Gnojni krajnici mogu upropastiti srce i bubrege.
Žarišta u krajnicima mogu biti uzrok visokom riziku od raka.
LIJE ENJE:
1. este akutne upale dovode do kroni ne upale krajnika, koja može djelovati kao žarište i izazivati
oboljenja u drugim udaljenim organima (reumatizam, upala bubrega itd.).
U takvim slu ajevima krajnike treba odstraniti OPERACIJOM.
2. Upale krajnika su znatno eš e u sezoni JAGODA i BRESKVI. Poželjno je izbjegavati i pekmez

od jagoda.
3. MED se rastapa u ustima i osmozom iz upaljenih krajnika izvla i ne samo teku inu ve i bakteri-
je, i uništava ih.
4. Kod upale krajnika koristi:

VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg, 1 – 2 puta dnevno,
VITAMIN C: 2 g ili više dnevno,
VITAMIN E: 200 – 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
CINK: 50 mg dnevno,
ŽELJEZO: do 300 mg dnevno,
ACIDOFIL:1 – 2 žlica, 3 puta dnevno,
VODA: 6 – 8 aša dnevno.
5. U litru vode stavi se 4 – 5 žlica JELOVOG LIŠ A (iglica) i ostavi 1 – 2 sata da se mo i.

Zatim 5 minuta kuhati i ostaviti poklopljeno da stoji 10 minuta.
Tada ocijediti i tom vodom ispirati grlo, a topao list ocje evine svezati na bolno mjesto. To se
ponavlja par dana ujutro i nave er.
6. Kod kroni ne upale mandula u 300 g istog MASLINOVOG ULJA stavi se 4 – 5 ARNIKINIH
CVJETOVA i stavi na vru štednjak. Ulje sa cvjetovima ne smije se pržiti.
Kad se dobro ugrije, ostavi se 24 sata. Zatim se ocijedi, stavi u bocu i za epi.
Kad se ukaže potreba, tim lijekom se lije e rane u ustima i grlu.
7. Mnoga djeca i odrasli izbjegli bi operaciju krajnika da su pravovremeno koristili AJ od

KADULJE.
9.TRE I KRAJNIK (adenoidne vegetacije)
Nakupina hipertrofiranog limfati nog tkiva na gornjem dijelu ždrijela kod djece. Naziva se i tre i
(farinegalni) krajnik. Uzrokuju smetnje disanja, sluha, govora. Odstranjuju se operativno.
79
10. UPALA KRAJNIKA I GRLA (angina)
Uzro nici su bakterije. Nemarno lije ena, može ostaviti u organizmu štetne posljedice za itav
život. Otrovi, zaostali od pogrešno lije ene angine mogu uzrokovati upalu srednjeg uha,
reumatizam, artritis, bolesti srca i bubrega, edem grla, flegmonu vrata, sepsu, bolesti živaca.
Angina se razvija i u toku nekih zaraznih bolesti (škrlet, erizipel, difterija) a i nekih bolesti krvi,
npr. kod leukemije, luesa. Kod kroni nih angina odstranjuju se krajnici.
Bolesnicima od angine mogu bubrezi biti znatno ošte eni.
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) OBLOZI
d) RAZNO
a) TEKU INE
1. Svaki dan prije jela ujutro uzeti 2 žlice RIBLJEG ULJA (može se pomiješati sa žlicom MEDA
radi lakšeg gutanja).
2. Dvije žlice BRAŠNA od BIJELOG KUKURUZA kuha se 1 – 2 minute u 3 – 4 l vode.

Taj lijek se pije dulje vrijeme poslije jela, 3 puta dnevno po 1 šalicu.
3. Grgljati AJ od KADULJE naizmjeni no s AJEM od SILJEVINE. Prve 2 žlice grgljati i

ispljunuti, tre u grgljati i progutati. Kadulju ostaviti 10 minuta u vru oj vodi.
Malu žlicu siljevine kuhati 3 minute u etvrt l vode.
4. Mladog opranog LIŠ A KOPRIVE 1 kg samljeti strojem za mljevenje mesa (ili sl.), iscijediti
sok i piti 3 – 4 žlice dnevno.
5. Koncentrat SURUTKE (Molkosan ili sl.) sadrži mlije nu kiselinu kojom treba krajnike dezinfici-
rati, im možemo sprije iti razvitak po etne angine i stvaranje otrova.
6. Ako su otrovi ve u krvi moramo AJEM za BUBREGE pospješiti njihovo izlu ivanje.
7. Da bismo postigli izlu ivanje svih zaostalih otrova uzimamo KAPLJICE za BUBREGE i
JETRU.
b) KRUTINE
1. JABUKE zašti uju od angine, a DATULJE ju lije e.
2. Pomažu MATI NA MLIJE , MED i CVJETNI PRAH.
3. HRANA mora biti neslana i bez bjelan evina.
c) OBLOZI
1. Dobri oblozi su od tre ine HRENA i dvije tre ine svježeg KRAVLJEG SIRA ili MRKVE.
80
2. Vrlo dobar lijek protiv uporne bolesti angine: kada zavri 2 l vode doda se 2 šake POLJSKE
PRESLICE i kuha 10 minuta. Preslica se izvadi iz vode, stavi u usku vre icu ili žensku arapu, i
vru a (koliko se može izdržati) omota oko vrata. Preko toga staviti suhu flanelsku krpu. Oblog se
mijenja svaka 2 – 3 sata. Nakon osmog obloga bolesnik e biti zdrav!
3. Pri po etnoj angini odmah stavljamo oko vrata OBLOGE od KUPUSOVOG LIŠ A naizmjence
s OBLOZIMA od ILOVA E.
4. Skuhati 3 mala KRUMPIRA, zgnje iti i oviti platnom. Time omotati vrat (podnijeti što ve u
temperaturu. Preko platna staviti šal, na glavu kapu od vune i ležati dobro pokriven 2 sata ili
duže.
d) RAZNO
1. Ako organizam dopušta, ZNOJENJE djeluje korisno.
2. Ako nastanu jaki bolovi u vratu kuha se GLAVICA MAKA u 2 dl vode 2 – 3 minute. Ostavi se
poklopljeno par minuta, zatim se ocijedi, zasladi MEDOM i grlo ispire grgljaju i.
3. Lije enje po KNAIPPU: ležanje, gladovanje uz sokove, iš enje crijeva, kvašenje vodom i
octom, ispiranje grla ajem od kamilice i kadulje te slanom vodom (pola žli ice soli na pola litre
vode), vru i sok limuna.
4. Obavezno je GRGLJANJE slanom vodom i dobra usna njega.
5. Za anginu su prijemljivi ljudi koji imaju premalo kalcija i vitamina D i pove ane limfne žlijezde.
81
3. BRONHI
Cijevi koje dovode zrak u plu a; odvajaju se od dušnika i razgranjuju po obim plu ima.
1. BRONHITIS
Upala sluznice bronha (zra nih tuba koje povezuju dušnik i plu a).
– AKUTNI BRONHITIS obilježuju kašalj sa sluzavo-gnojnim ispljuvkom; može izazvati i upalu
plu a, traje do 2 tjedna. Kod starijih ljudi i sr anih bolesnika može biti opasan.
– KRONI NI BRONHITIS nastaje obi no od akutnog, ako se ovaj eš e ponavlja, zbog nekih
podražaja, slabosti srca, zastoja u optoku krvi i plu ima kao zaostatak hripavca, raznih kroni nih
otrovanja (kroni ni alkoholizam, pušenje). Može trajati godinama i doživotno.
Simptomi bronhitisa su uporno kašljanje s izbacivanjem sluzi (guste), ostajanje bez daha, bolovi u
prsima, groznica i glavobolja.
LIJE ENJE:
1. EŠNJAK, kao i HLADNI BILJNI AJEVI, 2 puta dnevno, mogu sprije iti ponovno
obolijevanje od akutnog bronhitisa.
2. Puna šalica biljnog AJA od OMANA (velikog korijena), 3 puta dnevno, pomo i e iš enju
sluzi i olakšavanju bronhijalnog kašlja.
3. GLADOVANJE može pomo i.
4. MATI NA MLIJE (u medu ili tabletama) povoljno utje e na bronhitis.
5. Ako su jetra i žu u redu onda se bronhitis može brzo izlije iti AJEM od LUKA.
Skuhajte 2 kao jaje velika luka zajedno s ljuskom u 1 l vode. Dodajte 100 g še era (u što
prirodnijem obliku, ili med) i kuhajte 10 – 15 min. aj se pije hladan, gutljaj po gutljaj.
6. Pomaže ACIDOFIL: 1– 2 žlice teku ine dnevno (ili 3 kapsule, 3 puta dnevno).
7. Pijte VODU: 6 – 8 aša dnevno.
8. Kapljice KRAVOJCA (angelica arhangelica, imperatoria) s MEDOM izvrsno pomažu protiv

za epljenosti bronha i protiv kroni nog bronhitisa.

VITAMIN C: 1 g ili više dnevno.
VITAMIN E: 400 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom).
10. Najbolji lijek – sirup je:

– sitno naribana ROTKVA, posuta še erom ili medom, tako da dobro izmiješana daje sok, ili
– rotkvu istisnemo, dodamo toliko še era dok sirup ne postane nešto guš i. Tako ga možemo
koristiti tjednima.
– može se kupiti i gotov sirup sirove rotkve (povrtnice).
11. Stavimo 200 g ŠE ERA na vatru da zarumeni, tada ulijemo 1 l vode, dodamo 6 žlica MEDA i
2 glavice dobro usitnjenog CRVENOG LUKA. To se kuha sve dok se ne ukuha do polovice.
Tada se procijedi i spremi na hladno i suho mjesto.
Od tog lijeka uzima se 3 puta dnevno poslije jela po 1 – 2 žlice.
Treba piti i tople ajeve od ljekovitog bilja.
82
12. Uzimanje pi a, ravno iz frižidera, osobito u djece, može dovesti do kroni nog bronhitisa, koji se
u kasnijim godinama može razviti u emfizem s teškim disanjem.
13. Tijekom no i u etvrt l hladne vode namo imo 2 žli ice sitno narezanog korijenja aja od
GAVEZA (crni korijen). Ujutro malo zagrijemo, procijedimo i pijemo u gutljajima.
Mogu se koristiti mnoge metode lije enja kao i kod prehlade.
2. BRONHIOLITIS
Upala i za epljenje najsitnijih bronha; plavost, o ajni ko traženje zraka.
LIJE ENJE:
1. Pravilno izvedeni OBLOZI (oko prsnog koša) ili KUPKE sa SLA ICOM ve su puno puta
spasili dijete koje je zbog bronhiolitisa ve sasvim poplavilo i o ajni ki tražilo zraka.
Koža ne smije biti predugo izložena djelovanju sla ice. Koža mora pocrvenjeti, ali se nikad ne
smiju stvoriti mjehuri.
3. BRONHIEKTAZIJA
Priro eno ili ste eno proširenje bronha, s gubitkom elasti nih i miši nih vlakana.
U bronhektazijama se nakuplja sekret, koji izaziva stalne katare i kašalj sa izbacivanjem sluzi.
Bronhiektazija se teško lije i, pa se ponekad pristupa i operaciji plu a.
4. RAK BRONHA
Maligni tumor bronha jedan je od naj eš ih malignih tumora uop e.

Sve je eš i jer je ovjek sve više izložen kancerogenim tvarima (npr. katranu) u dimu i prašini
gradova. Nadalje, to se povezuje s pušenjem, jer muškarci obolijevaju 4 – 5 puta eš e od žena,
naj eš e u dobi od 50 – 70 godina.
Simptomi: kašalj, otežano disanje (dispneja), izbacivanje sukrvavog ispljuvka, mršavljenje.
Lije i se KIRURŠKI (podatak iz 1980. g.). Vidi još: Tumori, Rak.
83
4. DISANJE, PROBLEMI
1. OTEŽANO DISANJE (dispneja)

2. GUŠENJE, UGUŠENJE
3. VJEŽBE DISANJA
1. OTEŽANO DISANJE (dispneja)
Otežano, naporno disanje pri kojem postoji neugodan osje aj u grudima i jaka želja da se forsirano
diše. U zdravog ovjeka nastupa kod velikog fizi kog napora ili psihogeno (snažne emocije).
Dispneja u mirovanju je uvijek patološki simptom.
– kardijalna dispneja nastaje kod kongestije krvi u plu ima zbog dekompenzacije srca,
– opstruktivna dispneja nastaje kod suženja dišnih putova,
– hematogena dispneja nastaje kod acidoze, anemije i anoreksije,
– pulmonalna dispneja nastaje kod opsežnih patoloških procesa u plu ima koji smanjuju respira-
tornu površinu alveola.
LIJE ENJE:
1. Kod teškog disanja šaka ZOBI skuha se u litri vode. Procijedi se, doda LIMUNA i MEDA.
Pije se natašte svako jutro po jednu šalicu.
2. udotvorno ljekovito sredstvo za sve stare ljude s trajnim prsnim katarom i s tim povezanim
tegobama disanja je VINO od DIVLJEG LUKA. ak i kod starog kašlja prsni katar nestane a s
njim i teško e u disanju. Priprema:
Uzmemo šaku sitno nasjeckanih listova i kratko ih prokuhamo u oko etvrt litre BIJELOG
VINA, zasladimo po ukusu sa medom i polako pijemo tokom dana u gutljajima.
3. Protiv zasluzenosti dišnih organa vrlo dobro sredstvo je CRNA ROTKVA.

U ve oj rotkvi izdubimo rupu i napunimo je usitnjenim ŠE EROM ili MEDOM. Kad se še er
rastopi, od te rotkve zajedno sa teku inom uzimamo po malu žlicu 3 puta dnevno.
2. GUŠENJE, UGUŠENJE
a) GUŠENJE
Gušenje uzrokuje predmet koji je zapeo u grlu i spre ava osobu da normalno diše. Obi no je to
komadi hrane, ali u dojen adi i male djece to može biti mala igra ka ili nov i .
LIJE ENJE:
1. UDARCEM po le ima istjerat ete hranu ili druge mekane predmete.

Osobi kažite da se nagne naprijed, drže i glavu niže od prsa, a zatim je 5 puta jako udarite
dlanom izme u lopatica. Ponovite ako bude potrebno.
2. Ako udarcem u le a predmet nije izba en, stanite iza osobe, obavite ga rukama tako da jednu
svoju stisnutu šaku uhvatite drugom šakom. Brzo i snažno stisnite spojene šake nekoliko puta s
donje strane prsnog koša (želudac) prema unutra i prema gore; predmet bi trebao izletjeti.
3. Ako se gušite i nema vam tko pomo i, nagnite se nad naslon stolca, da vam dodiruje želudac.
Gurnite se prema dolje tako da vam se ošit digne prema gore i sila e istjerati predmet gušenja.
84
4. Ako se guši beba, treba nježno postupati. Položite bebu uzduž svoje ruke koso prema dolje pri-
državaju i joj glavu i vrat. Pljusnite je 5 puta lagano po le ima izme u lopatica. Ako je potrebno,
prstima izvucite predmet iz djetetovih usta.
5. Ako je predmet uklonjen, a žrtva ne po ne opet normalno disati, zapo nite metodom reanimacije
i potražite pomo .
6. Gušenje koje potje e od arterioskleroze i visokog krvnog tlaka popušta ako se koristi DIVLJI
LUK.
b) UGUŠENJE
Ugušenje je prestanak disanja i obustavljanje dovoda kisika tkivima za život važnih organa, zbog
ega nastaje smrt. Ugušenje može nastati zbog:
– ozljede centra za disanje (mozak ili produljena moždina),
– za epljenja dišnih organa (ždrijelo, dušnik, plu a).
Uzroci su:
– zapinjanje stranog predmeta u dušniku,
– tumor štitnja e ili prsišta (me ugru a),
– obostrani izljev teku ine (krvi, gnoja) u prsnu šupljinu,
– otvoreni pneumotoraks,
– upadanje jezika u grlo kod duboke nesvjestice,
– kljenut miši a grudnog koša i ošita od dje je paralize,
– utapanje, vješanje,
– boravak u prostoriji bez zraka,
– nasilno stezanje grla (davljenje),
– za epljenje usta i nosa.
3. VJEŽBE DISANJA
1. Primjer:
Piscu idu ih redaka srdžba, briga, sva a i razo aranje duže vrijeme su nagrizali život te zahvatili
jetra i guštera u. Najbolja dijetna hrana izazivala je vrenje, trbuh mu je bio napet i nije mogao
više gotovo ništa jesti a da ga nisu mu ili plinovi i remetili cijelu probavu. Po ele su tegobe sa
disanjem, osjetio je gr eve oko srca i opazio upalu slijepog crijeva. Lije nik je potvrdio nalaz,
izrazio bojazan i sumnju te savjetovao operaciju.
Pisac je došao na pomisao da bi odre enim disanjem (kroz nos!) vježbao trbušne organe:
– najprije sam vježbao disanje trbuhom tako da sam udahnuo i istodobno uvukao trbuh,
– zatim sam izdahnuo i ujedno istisnuo trbuh prema van.
Pomislio sam da vježbam i u obratnom smjeru:
– udišu i sam istiskivao trbuh prema van,
– izdisao sam i trbuh potiskivao unutra.
Nakon nekog vremena takvog disanja plinovi su nestali a u trbuhu mi je bilo lakše. Probadanje
oko srca je popustilo. Broj vježbi sam postepeno pove avao sa 1 na 4 dnevno, a trajanje sa 5 na
15 min. Ako to radimo snažno, prsni koš se dobro napuni i za as u e u njega 2 – 3 puta više
zraka nego prije. Vježbe disanja radio sam odmah ujutro, u podne i prije spavanja. Spavao sam
mirnije; brige, nevolje, srdžba nisu me više budile po no i.
Ove vježbe disanja najviše su koristile trbušnom miši ju. Oja alo je, ošit se razvio, probava je
postala puno bolja, nisam više osje ao upale i bolove (tom uspjehu pridonijeli su i prirodna hrana
i lijekovi). Pregled rendgenom pokazao je zdravu kralježnicu bez ikakva artritisa ili pojava
degeneracije. Miši je ošita bilo je izvanredno razvijeno. To sam mogao posti i samo pomo u
85
disanja ošitom.
Pazio sam da uvijek duboko izdišem jer je to uvjet za duboko udisanje.
Najprije sam vježbao pri otvorenom prozoru, na prili noj hladno i.
Vremenom sam se toliko izvježbao da sam svu en mogao etvrt sata obavljati vježbe disanja na
– 10 oC, pred otvorenim balkonskim vratima (sa navu enim zastorom) a da mi to nije škodilo.
Naprotiv, usprkos hladno i, skupile su mi se kapljice znoja u jamici ispod grudi.
Da sam pri tome disao na usta, sigurno bi se prehladio, a upala plu a mogla bi biti posljedica
mojih vježbi disanja. Sada sam potpuno shvatio važnost disanja kroz nos.
86
DJE JE BOLESTI
1. ZARAZNE BOLESTI……………………………………………………………...64
1. ŠARLAH (škrlet, scarlatina)…………………………………………………. ..64
2. OSPICE (obi ne, dobrac, morbili)………………………………………….…..64
3. RUBEOLA (crljenica) …………………………………………………….…….65
4. ROZEOLA………………………………………………………………….……66
5. ŠESTA BOLEST (trodnevna groznica,
Zahorskyjev sindrom, roseola infantum)………………………………………66
6. DIFTERIJA (gušobolja, krup)………………………………………………….66
7. HRIPAVAC (veliki ili magare i kašalj, rikavac)……………………………...67
8. VODENE KOZICE (vari ele, male boginje)…………………………….…….68
9. ZAUŠNJACI (parotitis, mumps)………………………………………………..69
10. PREHLADA…………………………………………………………………….69
11. DJE JA PARALIZA (poliomijelitis, polio)…………………………………..70
12. MONONUKLEOZA (upala žlijezda)………………………………………….71
13. SKROFULOZA (škrofuloza)…………………………………………………..72
14. GASTROENTERITIS (crijevna gripa)……………………………………….72
15. OMFALITIS…………………………………………………………………….73
16. REUMATSKA GROZNICA…………………………………………..………74
17. MIKROSPORIJA………………………………………………………..…….74
18. EKTIMA……………………………………………………………………..…74
2. OSTALE BOLESTI…………………………………………………………..……75
1. ŽELU ANO – CRIJEVNE POTEŠKO E……………………………………75
2. PROLJEV DOJEN ADI………………………………………………………..75
3. CELIJAKIJA…………………………………………………………….………75
4. DISTROFIJA DOJEN ADI……………………………………………...…….75
5. DJE JE KOLIKE (gr evi)………………………………………………...……76
6. KWASHIORKOR………………………………………………………….……76
7. AKRODINIJA…………………………………………………………….……..76
8. GALAKTOZEMIJA……………………………………………………….……77
9. EKCEMI…………………………………………………………………….…. .77
10. MLIJE NA KRASTICA…………………………………………………..….77
11. TJEMENICE………………………………………………………………..….77
12. PELENSKI OSIP………………………………………………………………78
13. STROFULUS………………………………………………………………..….78
14. ASFIKSIJA………………………………………………………………..……78
15. HEMOLITI KA BOLEST NOVORO EN ADI
(fetalna eritroblastoza)……………………………………………………..….78
16. CEREBRALNA DJE JA KLJENUT
(spasti na cerebralna dje ja paraliza)……………………………………..…79
17. AUTIZAM…………………………………………………………………..….79
3. RAZNO……………………………………………………………………………..81
1. IZBIJANJE ZUBI…………………………………………………………….…81
2. POMANJKANJE TEKA………………………………………...………….….81
3. NEMIRNO SPAVANJE……………………………………………………...…81
4. LIJEK ZA DJECU………………………………………………………………81
5. LOŠ USPJEH U ŠKOLI………………………………………………………...81
87
1. ZARAZNE BOLESTI
1. ŠARLAH (škrlet, scarlatina)
Zarazna bolest iz skupine tzv. dje jih kaplji nih zaraza.

Naj eš e se javlja u djece do 10 g., ali je mogu a infekcija i u odraslih.
Uzro nik je streptokok; karakteristi ni su znaci bolesti: grlobolja (angina), glavobolja, povra anje,
visoka temperatura, slabost (djeca i gr eve, proljev), sitnoto kasti crveni osip, koji je najja e
izražen po bedrima, rukama, ple ima, prsima, vratu i licu (osipa nema po nosu, oko usta i na bradi).
Poslije nastupa ljuštenje kože, osobita po rukama i stopalima.
Mogu e komplikacije: upala sr anog miši a, upala bubrega, gnojna upala uha ( pa i gluho a), upala
zglobova (naj eš e u kuku ili koljenu).
Bolesnicima od šarlaha mogu bubrezi biti znatno ošte eni.
LIJE ENJE:
1. Da bi se sprije ilo širenje zaraze, potrebna je stroga izolacija bolesnika i osobe koja ga njeguje.
Dijete IZOLIRAJTE na 7 dana od pojave osipa.
2. Šarlah je teška bolest. Ako posumnjate da ga je dijete dobilo, obavijestite lije nika jer e možda
biti potrebni ANTIBIOTICI. Tok bolesti je skra en, a smrtnost znatno smanjena otkada se šarlah
lije i antibioticima.
3. U po etnoj fazi šarlah se lije i LIMUNOM. Preko dana više puta bolesniku dati jaku limunadu s
ljekovitim ajem (limunov sok zajedno sa iznutricom limuna).
4. Kod bolesti pra enih visokom temperaturom (kao što je šarlah) može se upotrijebiti MED, jer on
rashla uje, pa i lije i.
5. Šarlah se može o ekivati ako eš e dolazi do ozbiljnih manjkova VITAMINA C.
6. Lije i se kao i male boginje, sa puno VO NIH SOKOVA, MEDOVINE, GRGLJANJE AJA
OD KADULJE ili VRU E SLANE VODE.
2. OSPICE (obi ne, dobrac, morbili)
Vrlo raširena, najzaraznija dje ja bolest (u odraslih rijetka). Uzro nik je virus.
Osip u obliku sme ecrvenih pjega izbija 14 dana poslije infekcije (kaplji ne), obi no vezan uz
hunjavicu, bronhitis, upalu plu a, ote ene vratne žlijezde, upalu uha.
Sedmog dana bolesti temperatura pada, osip blijedi, nakon ega se koža oljušti.
Simptomi: visoka temperatura, suhi kašalj, upaljene o i, ruži asti osip po cijelom tijelu.
Osip se javlja 3 – 5 dana nakon pojave prvih simptoma, prvo na stranama vrata, a zatim se širi na
ostale dijelove tijela. Nekoliko dana prije nego se pojavi osip, mogu se opaziti bijele pjegice
poznate kao koplikove pjege. Sama bolest i osip mogu bit blagi, ali i žestoki, s jakim kašljem.
Imunitet poslije preboljenja stje e se naj eš e za itav život, lije i se injekcijama seruma.
Danas se ospice smatraju jednom od lakših dje jih bolesti, iako je ponekad smrtnost u djece izrazito
velika. U prošlosti je bilo teških epidemija s velikim postotkom smrtnosti.
Bolesnicima od ospica mogu bubrezi biti znatno ošte eni.
88
LIJE ENJE:
1. Kod pojave ospica najvažnija je razina VITAMINA A.

ak i manji znakovi nedostatka vitamina A za 4 puta pove avaju smrtnost, a proljev i upalu
plu a pove avaju za 2 – 3 puta.
VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ, 1 – 3 puta dnevno. Smanjiti dozu kad je u pitanju dijete ili
davati vitamin A putem 5 komada nekuhanog vo a ili zdjelica povr a dnevno.
2. Da bi se borio s ospicama i oporavio od njih, organizmu su pored vitamina A potrebni i:

VITAMIN C: 500 – 1000 mg (ili više) ujutro i nave er,
VITAMIN E: 200 – 400 IJ ujutro i nave er.
3. Odmah i neprekidno obnavljamo tople OBLOGE od MAJ INE DUŠICE.
4. Djetetu kojemu je potrebno mirovanje dajte dodatne TEKU INE. Ako nemamo vo ne sokove,
dajemo neutralni AJ zasla en grož anim še erom. Dok dijete ima vru inu, dajemo mu
VO NE SOKOVE od NARAN E ili GROŽ A, ili sok od MRKVE, koji je dobar za jetru.
5. Svaka 4 sata dajte aj od STOLISNIKA ili BAZGE kojem se doda KAMILICA.
6. Protiv ospica se preporu uju JABUKE.
7. Svrbež ete ublažiti tako da kožu brišete spužvom natopljenom hladnom ajem LAVANDE.
3. RUBEOLA (crljenica)
Zarazna bolest koja zahva a naj eš e djecu, ali se javlja i u odraslih. Prenosi se izravnim dodirom i
ostavlja trajni imunitet. Rubeola je obi no blaga bolest i ne uzrokuje komplikacije.
Opasna je samo za trudnice; ako žena dobije rubeolu za vrijeme prvih mjeseci trudno e, obi no se
javljaju ošte enja kod novoro en eta kao što su sr ana ošte enja, gluho a, duševna zaostalost i
sljepo a. Stoga se rubeola priznaje kao medicinska indikacija za prekid trudno e.
Inkubacija traje 2 – 3 tjedna, sama bolest 8 – 14 dana, izuzetno i 6 tjedana.
Najprije nastaje pove anje limfnih žlijezda, a poslije nekoliko dana umjereno povišenje temperature
s osipom koji najprije zahva a uglavnom lice i glavu, zatim i tijelo.
Osip (crvene boje) traje oko 3 dana. Osip brzo nestaje, nakon ega se koža ljušti sitnim ljuskicama.
Simptomi mogu uklju ivati vru icu, glavobolju, uko ene zglobove, premda se ve ina ljudi rijetko
žali na bilo koje simptome.
LIJE ENJE:
1. Kako je rubeola virus koji mora pro i svoj tok, malo je toga što se može u initi medicinski za
njegovo lije enje.
Jedan napad ili cijepljenje protiv bolesti obi no e proizvesti doživotnu imunost protiv rubeole.
LOSIONI se mogu primijeniti na osip kako bi ublažili svrbež.
Bolesnik se treba udaljiti od drugih ljudi kako bi se sprije ilo širenje bolesti.
Svrbež ete ublažiti ako kožu brišete spužvom natopljenom hladnim AJEM LAVANDE.
2. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju rubeole:

VITAMIN A (beta karoten): 10000IJ, 1 – 3 puta dnevno. Smanjiti dozu kad je u pitanju dijete
ili davati vitamin A putem 5 komada nekuhanog vo a ili zdjelica povr a dnevno.
VITAMIN C:500 – 1000 mg ujutro i nave er, svaki dan.
VITAMIN E: 200 – 400 IJ ujutro i nave er.
89
4. ROZEOLA
Blaga zarazna bolest sli na rubeoli, rijetko zahtijeva lije enje.

O ituje se ruži astim osipom s malim to kicama, obi no nakon vru ice.
5. ŠESTA BOLEST (Zahorskyev sindrom, roseola infantum)
Ovo stanje je akutna bezopasna bolest dojen adi i male djece. Obilježava je vru ica koja traje
približno 3 dana, iza toga slijedi period smanjenja vru ice i pojava tamnoruži astog pjegavog osipa.
Osip je naj eš e nalik osipu rubeole; prolazi ve nakon nekoliko sati, obi no nakon nekoliko dana.
Obi no se pojavljuje tijekom prve dvije godine života i naj eš a je osipna bolest djece mla e od
dvije godine.
Virus se može prona i u slini, bronhalnim žlijezdama i urinu - slina je najvažniji put prijenosa.
Izlu evine dišnog sustava asimptomati nih osoba vjerojatno prenose virus. Dijete najvjerojatnije
širi infekciju za vrijeme febrilne faze bolesti prije izbijanja osipa.
Simptomi: trodnevnu groznicu tipi no obilježava visoka tjelesna temperatura koja traje 3 do 5 dana
bez vidljivog uzroka. Iza perioda vru ice slijedi karakteristi an osip. Temperatura je povišena ( esto
do 40oC). Osip (nestaje unutar nekoliko sati do dva dana): pjegav, crvenkast osip tipi no po inje na
trupu i može se raširiti na vrat i ekstremitete. Ne svrbi, blijedi na pritisak.
Kod neke djece javljaju se gr evi zbog povišene temperature (6 do 15 %). Prisutan je i proljev
(68 %). Predsimptomi (14 %) su: malaksalost, razdražljivost te kašalj (50 %).
LIJE ENJE:
1. Lije enje trodnevne vru ice se svodi na ublažavanje simptoma snižavanjem povišene tjelesne
temperature (hladni oblozi, tuširanje, sirupi i epi i koji sadrže paracetamol).
6. DIFTERIJA (gušobolja, krup)
Zarazna bolest (naj eš e dušnika, ždrijela i nosa); zahva a naj eš e djecu od 2 – 7 g.

Popratna je pojava op e otrovanje organizma.
Difterija se širi sitnim kapljicama kliconoša (kašljanjem, kihanjem, govorom ili dodirom).
Posljedice su nakon težih slu ajeva difterije: sr ane smetnje, kljenut mekog nepca i udova, uguše-
nje zbog paralize dišnih miši a. Javlja se i na o ima i koži.
Bolesnicima od difterije mogu bubrezi biti znatno ošte eni.
Kod difterije grkljana i dušnika nastaje mehani ko suženje i opasnost gušenja (KRUP).
Od krupa obolijevaju djeca ispod 5 godina i o ituje se u hripavom kašlju i teškom disanju.
Ove simptome esto prati visoka temperatura, razdražljivost i nemir.
Uzrokuje ga upala glavnih dišnih putova prema plu ima.
LIJE ENJE:
a) DIFTERIJA
b) KRUP
a) DIFTERIJA
1. U prošlosti se protiv difterije pripisivalo puno MEDA.

90
2. Istraživa ima je uspjelo da kod kliconoša bakterija difterije kurom MEDA od 3 tjedna u potpu –
nosti dezinficiraju nosnu šupljinu i krajnike, što im s pomo u nekog drugog sredstva vjerojatno
ne bi tako uspjelo.
3. Uo eno je da su visoke doze vitamina C djelotvorne u inaktivaciji (onesposobljavanju) mnogih

bakterija i njihovih otrova. To se odnosi i na otrove difterije.
VITAMIN C: 5, 10, 30 i više grama dnevno (kao prah pomiješan u soku) – do granice
izdržljivosti crijeva tj. proljeva.
4. Pomaže aj od ŠIPKA.
5. Skuhajte AJ od 1 male žli ice ŠIPKA i SPORIŠA i svakih nekoliko sati djetetu mla em od 3
godine dajte 1 žli icu, a starijoj djeci 1 veliku žlicu.
6. INHALACIJA PARE je korisna terapija.
7. Kod difterije kuhajte 1 ajnu žlicu SILJEVINE 3 min. u etvrt litre vode.
1 žlicu progrgljajte i ispljunite. Drugu tako er. Tre u žlicu progrgljajte i popijte.
Treba ponavljati svakih 90 minuta. Ovo grgljanje rijetko treba ponoviti slijede eg dana!
8. Isklju ite GRIJANJE u dje joj sobi kako zrak ne bi bio vru i suh. Koristite OVLAŽIVA E
zraka. Soba mora biti dobro PROZRA ENA.
9. Aromati nim ULJEM namažite prsa.
b) KRUP
1. Ako krup potraje dulje od 12 sati ili dijete teško diše, odmah nazovite lije nika.
Kod krupa je potreban operativni zahvat (rez dušnika i uvo enje krute cijevi u dušnik)!
7. HRIPAVAC (veliki ili magare i kašalj, rikavac)
Zarazna bolest sluznice dišnih organa, od koje naj eš e obole djeca u dobi ispod 3 g., ali katkada i
odrasli. Prenosi se kapljicama kod kašljanja. Zaraznost je velika, osobito u po etnom stadiju bolesti.
Hripavac je opasan za dojen ad i sasvim malu djecu.
Simptomi hripavca su "hripanje" ili bu no udisanje na kraju kašlja, a prati ga lagana groznica,
curenje iz nosa i gubitak teka.
Inkubacija traje 1 – 3 tjedna, nakon koje po inje prvi stadij s lakim porastom temperature,
hunjavicom i suhim kašljem, osobito no u. Taj stadij traje 1 – 2 tjedna, a katkada i više.
Zatim po inje drugi stadij s tipi nim napadajima kašlja (kukurijekanje) i povra anjem.
U tom stadiju, koji traje 3 – 6 tjedana napadaji su sve eš i, a i op e se stanje pogoršava.
Mogu nastupiti i komplikacije (upala plu a, moždano krvarenje).
Kona no nastupa i posljednji, tre i stadij popuštanja.
Bolest može potrajati i do 4 mjeseca i može biti vrlo teška.
LIJE ENJE:
1. Za prevenciju osobito je važno i uspješno CIJEPLJENJE vakcinom protiv hripavca.
2. Za vrijeme epidemije treba dojen ad i malu djecu osobito uvati i IZOLIRATI.

91
3. Djetetu dajte puno TEKU INE, osobito ako povra a.
4. Izbjegavajte MLIJE NE PRIZVODE i VELIKE OBROKE jela.
5. Lije i se ANTIBIOTICIMA i suzbijanjem kašlja.
6. Protiv dugotrajnog magare eg kašlja (hripavca) jeftino i sigurno sredstvo je sirup sirove
ROTKVE (povrtnice, može se i kupiti ve gotov).
Sirovu rotkvu sitno naribamo i istisnemo sok, te dodamo toliko še era (ili meda) dok sirup ne
postane nešto guš i. Tako ga možemo tjednima uživati i svaki dan uzimati koliko nam treba.
7. Po pravilu javlja se poslije hripavca neka druga bolest i zato se moramo boriti da oja amo op u
otpornost organizma. Nekad je dobro dati djeci biološki preparat KALCIJA.
8. Moramo tako er djelovati na bubrege ( AJEVIMA i sl.) da što brže i obilnije izlu uju otrovne
tvari.
8. VODENE KOZICE (vari ele, male boginje)
Vrlo priljep iva zarazna bolest iz grupe osipnih zaraza.

Uzro nik bolesti je virus, koji se može prenijeti i zrakom, bez izravnog kontakta s bolesnikom.
Pojavljuje se naj eš e u djetinjstvu (dojen ad je donekle imuna do 4. mjeseca) s rijetko rasijanim
svijetlim osipom, koji se uskoro pretvara u mjehuri e s bistrom teku inom; mjehuri i se nakon
nekoliko dana osuše i otpadnu ne ostavljaju i traga (za razliku od gnojnih velikih boginja).
Temperatura je u toku bolesti više ili manje povišena. Inkubacija traje 2 – 3 tjedna.
U odraslih je tok bolesti nešto teži nego u djece. U preboljelih ostaje doživotni imunitet.
LIJE ENJE:
1. Kozice možemo izlije iti ako ih esto i dobro namažemo kapljicama ŠVEDSKE GREN ICE.
Švedska gren ica pospješuje izbijanje vodenih kozica kod djece.
Djeci dajemo eliksir ovisno o dobi, razrije en s vodom.
Kada se kozice po nu sušiti, eš e ih vlažimo s eliksirom pa ožiljci ne e ostati.
2. Dajte djetetu puno svježeg NARAN INA SOKA, LIMUNOVA AJA ili limunova aja
zasla enog s medom.
3. Brišite osip spužvom s MLAKOM VODOM.

3 velike žlice SODE BIKARBONE u kupki mlake vode ublažiti e svrbež.
4. NOKTI djeci trebaju biti kratko odrezani kako bi se sprije ilo grebanje.
Bolesnika treba održavati istim te esto KUPATI sapunom i vodom.
Bolesnik treba biti IZOLIRAN 10 – 14 dana da se sprije i širenje infekcije.
5. Dodatne BJELAN EVINE su potrebne za oporavak tkiva.
6. Vru ica pove ava tjelesne potrebe za kalorijama i vitaminima A i C.

Ozdravljenje te e znatno brže ako prehrana sadrži:
VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno (dozu uskladiti sa lije nikom),
VITAMIN C: 500 mg, 3 puta dnevno,
VITAMIN E: 100 –200 IJ, 1 – 3 puta dnevno,
MULTIVITAMINSKO – MINERALNA TABLETA: 2 puta dnevno.
92
9. ZAUŠNJACI (parotitis, mumps)
Upala žlijezde slinovnice (parotisa). Zahva a osobito žlijezdu obraza uz uho.

Zaušnjaci su zarazna bolest koju uzrokuje virus i od nje obolijevaju djeca uglavnom starija od
2 godine. Inkubacija traje 18 – 20 dana (po nekim izvorima 3 – 36 dana).
Bolesnik je zaražen ve 2 dana prije pojave temperature i bolne otekline ispod (iza) uha.
Bolest je obi no lakše naravi i traje oko 10 dana; preboljeli su doživotno imuni.
Komplikacije nastaju kad se virus lokalizira u muškim spolnim žlijezdama, što može uzrokovati
sterilnost.
LIJE ENJE:
1. Posavjetujte se s lije nikom ako su simptomi jaki ili ako se vrat uko i.
Imunizacija protiv zaušnjaka (te ospica i rubeole) obavlja se izme u 12 i 15 mjeseci.
2. Staro sredstvo je vru e ULJE KANTARIONA.

Krpu namo imo u to ulje, ili napravimo oblog s kašom od gline (ilova e) pomiješane s vru im
kantarionovim uljem, pa oblog položimo na bolesno mjesto i preko njega termofor ili bocu s
vru om vodom.
3. Vrlo su dobre SJEDE E KUPKE kojima povisujemo temperaturu od 36o C – 44o C.
4. Pomažu ajevi STOLISNIKA ili BAZGE. MASLA AK pomaže jetri da izbaci otrove.
5. Tvari koje mogu pomo i:

VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ, 1 – 3 puta dnevno, 5 dana u tjednu, zatim 2 dana stanki,
za dijete smanjite dozu,
VITAMIN C: 500– 1000 mg. , 2 puta dnevno,
VITAMIN E: 200 – 400 IJ dnevno.
10. PREHLADA
Obi nu prehladu uzrokuju virusi i vrlo je zarazna. Širi se kašljem i kihanjem, što su zajedno sa
curenjem iznosa i grloboljom simptomi bolesti.
Vidi još: zarazne bolesti, prehlada.
LIJE ENJE:
1. Dijete se mora ODMARATI i piti puno TEKU INE: vru u vodu s limunovim sokom i malom
žli icom meda.
2. U djetetove dnevne obroke uklju ite više svježeg VO A i POVR A.
3. ajevi KAMILICE pomažu.

93
11. DJE JA PARALIZA (poliomijelitis, polio)
Zarazna upalna bolest centralnog živ anog sustava uzrokovana virusom; naj eš a je u djece, ali se
pojavljuje i u odraslih. Polio je virusna infekcija le ne moždine koja razara živce što kontroliraju
miši ne pokrete, rezultiraju i paralizom odre enih miši a.
Klice (virusi) ulaze naj eš e kroz organe za disanje, ali mogu u i i probavnim organima;
infekciju šire kliconoše kihanjem ili dodirom. Inkubacija traje 5 – 14 dana; preboljele osobe ostaju
doživotno imune, ali mogu i dalje biti kliconoše. Sama bolest traje – 3 tjedna.
Uzro nik je vrlo aktivan te izlu uje teške otrove koji u ve oj koncentraciji uništavaju živ ane
stanice, tako da do e do uzetosti.
Paraliza koja nakon toga slijedi, samo je posljedica bolesti; zato je važno da pri toj bolesti odmah
i temeljito postupimo (vidi: lije enje, to ka 1.).
Tok bolesti ima 4 faze:
a) Prvi, infektivi stadij (zarazni) traje nekoliko tjedana; po etak je nalik gripi: prekomjeran umor,
glavobolja, teški udovi, povra anje, nedostatak apetita i dr.
Po etak je karakteriziran ko enjem vrata, povišenjem temperature i katarom sluznice.
Miši i, osobito na rukama i nogama, postaju vrlo osjetljivi pri dodiru.
Simptomi akutnog stadija uklju uju vru icu, mu ninu, proljev, glavobolju i razdražljivost.
b) Drugi stadij (stadij uzetosti) nastavlja se neprimjetno na prvi (u razmaku od 1 – 2 dana).

Uzetost zahva a koji put samo pojedine manje važne miši e potkoljenice, podlaktice ili ramena.
Takav lagani oblik bolesti prolazi bez ve ih posljedica, ali je bolesnik opasan za svoju okolinu.
Uzetost može, me utim, imati i mnogo teži oblik, obuhvati li itave grupe miši a – naj eš e na
donjim ekstremitetima – a može se proširiti i na cio donji dio tijela.
Ona može – što je osobito opasno – zahvatiti i gornje dijelove trupa.
Ako upala zahvati živ ane centre koji upravljaju muskulaturom prsnoga koša i ošita, disanje je
otežano ili paralizirano; sli ni i i upala centara koji reguliraju govor i gutanje uzrokuju gušenje.
Da se omogu i disanje, upotrebljavaju se tzv. "željezna plu a".
c) U tre em stadiju, koji traje nekoliko tjedana ili mjeseci, oporavljaju se centri ošte eni prolazno ili
djelomice, pa se obnavlja i funkcija miši a koji su ovisni o njima (govor, gutanje, disanje, neki
pokreti itd.).
d) etvrti stadij traje godinu dana i više. Prema uspjehu rehabilitacijskog lije enja, u tom se stadiju
oblikuje kona an izgled i funkcija miši a, tetiva i dr.
Naj eš a posljedica je uzetost i teška invalidnost jedne ili obiju nogu; uzetost gornjih ekstremi –
teta relativno je rijetka.
LIJE ENJE:
1. im se pojave prvi znaci bolesti, treba se odmah dobro PREZNOJITI.

Time spre avamo mnogo zla, ak i uzetost.
2. Kad se jave prvi znaci bolesti, lije enju sa SVJEŽIM HORMONIMA treba dodati tako er
SCHLENZINU KUPKU (vidi pod: Rak) pomo u koje možemo sprije iti uzetost.
3. Velikim dozama VITAMINA C (5, 10, 20, 50 ili više grama dnevno (kao prah pomiješan u soku)
do granice izdržljivosti crijeva ili proljeva) može se inaktivirati virus poliomijelitisa i tako
sprije iti paraliza.
94
4. Lije enje se u akutnoj fazi ograni ava na MIROVANJE, davanje GAMAGLOBULINA,
VITAMINA C i ŠE ERA ( po potrebi i na primjenu "ŽELJEZNIH PLU A"). Kad prestanu
znakovi živ ane upale, po inje aktivna i pasivna fizikalna terapija radi rehabilitacije.
5. Za vrijeme prvog stadija, prehrana bolesnika s poliom treba biti bogata BJELAN EVINAMA
i KALIJEM za zamjenu stanica koje su izgubljene nakon uništavanja tkiva.
Unos KALORIJA tako er treba pove ati zbog pove anih potreba energije za vrijeme vru ice, a
potrebni su tako er i B-VITAMINI.
Vru ica stvara potrebu za dodatnim NATRIJEM zbog gubitka koji se javlja znojenjem.
Tako er za vrijeme vru ice za razrje ivanje toksi nih tvari što stvara virus treba pove ati unos
TEKU INE. Vru ica i prate e pove anje metabolizma pove avaju potrebu za VITAMINIMA
A i C. KALCIJ treba pratiti vitamin C jer pove ava njegovu djelotvornost.
VITAMIN A (beta karoten): 1500 IJ dnrvno (dojen ad), do 5000 IJ dnevno (djeca),
VITAMIN C: velike doze,
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg dnevno,
KALIJ: do 1500 mg dnevno,
KALCIJ: djeca do 10. g.: 800 mg dnevno, od 11 – 24. g.: 1200 – 1500 mg dnevno.
6. PLIVANJE pod nadzorom i lagane vježbe mogu potaknuti cirkulaciju u donjim udovima.
7. MASAŽOM, AROMATERAPIJOM i MANIPULACIJOM pospješuje se cirkulacija i relaksira

paralizirani ekstremitet.
12. MONONUKLEOZA (upala žlijezda, bolest poljupca, groznica žlijezda)
Zarazna bolest za koju se vjeruje da je uzrokovana virusom.

Poga a ponajviše mlade; ponekad se javlja u obliku pravih epidemija u školama i na fakultetima.
Prvenstveno zahva a limfno tkivo ili žlijezde koje se nalaze u vratu, pazušnim jamama i prepona-
ma. Nakon inkubacije od 5 – 15 dana pacijenti osje aju umor, upalu grla, drhtavicu, ote ene
žlijezde, imaju glavobolju, gronicu s povišenom temperaturom, osje aj potpune iscrpljenosti.
Bolest se može prenijeti preko zajedni kog pribora za pi e, poljupcima i vjerojatno transfuzijama
krvi. Bolest obi no traje 1 – 3 tjedna, ali se poteško e esto produlje i nekoliko mjeseci.
Katkad nastupaju sekundarne infekcije grla i ošte enja jetre (zbog za epljenja limfocitima) kao i
problemi sa živ anim sustavom, slezenom, srcem i drugim organima.
Vidi još: zarazne bolesti, mononukleoza.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C (nekoliko grama dnevno) kod pacijenata je gotovo potpuna suzbio simptome
mononukleoze. Limfni vorovi i slezena brzo su se normalizirali, a iscrpljenost je nestala nakon
nekoliko dana. Važno je da pacijenti uzimaju vitamin C dok se sasvim ne oporave, jer se ina e
simptomi vra aju.
2. Primjeren ODMOR, VJEŽBA i PREHRANA neophodni su za održavanje op eg zdravlja i

sprje avanje mononukleoze. BJELAN EVINE su potrebne za poticanje stvaranja antitijela.
3. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju mononukleoze:

VITAMIN A (beta karoten): 1500 mg dnevno za dojen ad, do 5000 IJ dnevno za djecu.
CINK: 15 – 50 mg dnevno,
PROPOLIS: 500 mg, 2 puta dnevno,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 2 puta dnevno.
95
13. SKROFULOZA (škrofuloza)
Sekundarna op a tuberkuloza djece, osobito tuberkuloza limfnih žlijezda, koje se obi no zagnoje i
procure kroz kožu, ostavljaju i brazgotine.
Simptomi: upaljene o i, gr vje a zbog podražaja svjetla, ote en nos s iscjetkom, ote ena i ispuca-
na gornja usna, lice nadbuhlo i sli no njuški svinje.
– NE svaki opipljiv vori ("žlijezde", limfne žlijezde) pod kožom, uz donju eljust i iza nje ili
ispred uha, kakvi se – više ili manje bolno – pojave pri svakoj ja oj upali krajnika, kod difterije ili
šarlaha ili bilo koje upale u podru ju glave (uho, zubi, itd.). Oni su posljedica nekog gnojnog žarišta
i nestaju s njegovim nestankom (grlobolja, uhobolja, zubobolja itd.).
– NEGO žlijezde duž vrata – esto ih je više u nizu poput bisera na ogrlici – pojavljuju se a da ina e
ništa ne bole (te se kasno primje uju, nakon nekoliko tjedana ili mjeseci).
Katkada ih nastanu itave skupine koje se mogu po eti gnojiti, te na kraju gnoj procuri van.
Nekada se to nazivalo "skrofulozom", njema ki: svinjski vrat, jer postane debeo, ili se nazivao tako
jer se pojavljivao na selu gdje su držane svinje, krave i perad i gdje je postajala životinjska tuberku-
loza. Dolazi li ili ne do zaraze uvijek putem nekuhana, inficirana sirovog mlijeka – kao što se
pretpostavlja – to ostaje neriješeno.
Tuberkulozni dijelovi kože u daljnjem tijeku bolesti poprimaju plavi asto –bjelkasto –crvenkastu
nijansu boje.
LIJE ENJE:
1. Podizanje HIGIJENSKIH UVJETA, OBILNA i KVALITETNA ISHRANA.
2. Protiv skrofuloze se preporu a salata od DRAGUŠCA.

Dragušac se nalazi i u BILJNOJ SOLI (npr. Trocomare).
3. Skrofulozne osobe moraju cijeniti DIVLJI LUK.
4. Bole li te žlijezde, lije e se toplim biljnim OBLOGOM ime se zapravo lije i sama upala (npr.
krajnika) koja je uzrokovala te bolove.
5. Poduzme li se prirodno lije enje dovoljno rano, mogu je uspjeh ako se više puta dnevno (kroz
nekoliko tjedana) sažva u i pojedu listovi sirova PAKUJCA (kandilka, vrsta vrtnog cvije a).
Djeci je okus sla i ako iste (oprane) listove umo imo u med ili sitno nasjeckane pomiješamo
sa jabu nom kašom, kompotom od dunje ili sl.
14. GASTROENTERITIS (crijevna gripa)
Upala želuca i crijeva pra ena povra anjem, vodenastim proljevom i gr evima u trbuhu.
Virusi uzrokuju 30 do 40 % slu ajeva infektivnog proljeva u razvijenom svijetu. Nakon infekcija
gornjeg respiratornog trakta, virusni gastroenteritis je druga naj eš a bolest.
Epidemije virusnih proljeva obi no se šire fekalno-oralnim putem. Isto tako je mogu prijenos s
osobe na osobu kaplji no. Ove viruse esto nalazimo u zaga enoj hrani ili u vodi za pi e. Simptomi
se pojavljuju od 1 do 3 dana nakon uzimanja zaga ene hrane ili vode.
Rotavirusi uzrokuju teške gastroenteritise kod dojen adi i male djece. Teška dehidracija i smrt može
nastupiti u grupi djece mla e dobi. Virus uzrokuje 50 % hospitalizacija djece sa proljevima.
Epidemije se mogu dogoditi i u kolektivima kao što su domovi umirovljenika. Uglavnom do tre e
godine života ve ina je djece stekla protutijela na taj virus.
96
Gastroenteritis naj eš e poga a mlade, starije osobe i ljude s oslabljenim imunološkim sistemom.
U estalost je dvoje od tisu u ljudi.
Simptomi su: mu nina, gr evi u trbuhu, povra anje u 90% bolesnika, a izraženije je u djece,
vodenasti proljev (rijetko stolica sadrži sluz ili krv) koji kod rotavirusa traje 3-5 dana, kod Norwalk
virusa 1-2 dana, a kod adenoviroze 1-2 tjedna).
Dodatni simptomi koji mogu biti povezani sa boleš u: glavobolja, gubitak težine, povra anje krvi,
pretjerano znojenje, hladno-vlažna koža, bol, u miši ima (mijalgija), uko enost zglobova,
inkontinencija, temperatura iznad 39 oC u 30 % oboljelih, drhtavica, slabi apetit.
LIJE ENJE I PREVENCIJA:
Cilj lije enja je nadomještanje teku ine i elektrolita (soli i minerala) izgubljenih proljevom.
Dehidracija je glavna komplikacija. Djeca mogu biti teško bolesna zbog dehidracije koju je
uzrokovao proljev.
Kako je rizik od dehidracije ve i kod dojen adi i male djece, roditelji moraju pažljivo pratiti broj
pelena koje su promijenili dnevno kada je dijete bolesno. Soda i obi na voda ne nadomještaju
elektrolite potrebne djeci koja su dehidrirala od povra anja i proljeva. Promjena prehrane obi no e
koristiti kod djece s proljevima dok proljev ne stane. Ne treba jesti jako masnu, slatku i za injenu
hranu. Treba djetetu strpljivo davati male koli ine mlakog aja od šipka ili pravog aja.
Bolesnici s proljevima koji zbog mu nine nisu u mogu nosti uzimati teku inu na usta možda e
trebati infuziju, posebno mala djeca. Budite strpljivi s djecom i nudite im esto manje koli ine
ohla enog aja od šipka. Dijete može jesti uobi ajenu hranu samo ne jako masnu i slatko.
Osobe koje uzimaju diuretike moraju biti pažljivi kod proljeva i možda e morati prestati uzimati
diuretike za vrijeme akutne faze proljeva. (Uvijek je potrebno savjetovati se sa lije nikom prije
nego se prekine terapija propisanog lijeka).
Ve ina se infektivnih mikroorganizama prenosi neopranim rukama. Prevencija se najbolje postiže

kroz odgovaraju i postupak sa hranom i pranjem ruku nakon korištenja toaleta i kad god su ruke
uprljane.
Dojenje vjerojatno pruža odre enu zaštitu od infekcije. Nakon mijenjanja pelena treba temeljito
prati ruke sapunom i vodom, a samo mjesto mijenjanja pelena treba dezinficirati.
1. NE uzimajte hranu dok simptomi ne jenjaju, a nakon toga jedite hranu od cjelovitih ŽITARICA i
svježeg POVR A par dana. Jedite dosta prirodnog jogurta kako biste obnovili zaštitne bakterije
probavnog sustava.
2. Pijte puno TEKU INE (ali ne ledeno hladnu teku inu), MLIJEKO ili proizvode na bazi
mlijeka, VO NE SOKOVE. aj od KAMILICE može koristiti.
Vodom pomiješanom sa malo soli i meda ili še era sprije iti ete dehidraciju.
15. REUMATSKA GROZNICA
Bolest uzrokovana bakterijama, koja se javlja naj eš e kod djece od 4 – 18 godina.

Poga a 1 ili više dijelova tijela: zglobove, mozak, srce, tkiva i kožu.
Posljedi na bolest srca je mogu a komplikacija.
LIJE ENJE:
1. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju reumatske groznice:
VITAMIN A (beta karoten): 1500 mg dnevno za dojen ad, do 5000 IJ dnevno za djecu.
VITAMIN C: 1 – 10 g dnevno,
97
VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno,
16. OMFALITIS
Infekcija pupka u novoro en eta, što se o ituje upalnim rvenilom, infiltracijom i oteklinom okolne
kože.
LIJE ENJE:
1. iš enje ALKOHOLOM, posipanje baktericidnim PRAŠKOM. Potreban je lije ni ki nadzor.
17. MIKROSPORIJA
Gljivi no kožno oboljenje (sli no trihofitiji), naj eš e lokalizirano na vlasištu. Javlja se u dje joj
dobi, u obliku okruglastih i jajolikih žarišta koja izgledaju kao da su posuta pepelom. Vlasi su krhke
i lomne, a ovijene su sivobijelom ovojnicom (gomile spora uzro nika).
LIJE ENJE:
1. Epilacija, a zatim mazanje antiparazitskom masti (npr. 10 % – tna sumporna mast).
18. EKTIMA
Gnojni defekt kože uzrokovan streptokokom; gnojni mjehuri , ulceracija nepravilna oblika,
pokriven sme om korom. est je na potkoljenici, stražnjici ili le ima. Pojavljuje se najviše kod
ljudi koji su izvrgnuti djelovanju vlage na nogama ( kopa i, vojnici u rovovima).
Kod neotporne male djece javlja se u gangrenoznom obliku; bolest se brzo širi i može završiti
smr u.
98
2. OSTALE BOLESTI
1. ŽELU ANO – CRIJEVNE POTEŠKO E
a) DISPEPSIJA
Poreme aj funkcije želuca i crijeva bez anatomskih promjena, koji dovodi do poreme aja u
probavi hrane.
Jedan je od glavnih uzroka velike smrtnosti dojen adi (a esta je i kod odraslih osoba).
Dispepsija je ozbiljno oboljenje kojem naginju konstitucionalno slabija dojen ad hranjena kra –
vljim mlijekom. Zbog ubrzane peristaltike, poja ane sekrecije i povišene propustljivosti sluznice
crijeva, bolest se pojavljuje s proljevom, povra anjem, povišenom temperaturom i gubitkom na
težini.
LIJE ENJE:
1. Lije enje se provodi ljekovitom biljnom i mlije nom DIJETOM i po potrebi ANTIBIOTI –
CIMA.
b) RAZNO
1. Prividno tvrdokorne želu ano – crijevne poteško e dojen adi polako uklanja BADEMOVO
MLIJEKO (napravljeno u mikseru od bademove kaše).
2. PROLJEV DOJEN ADI
LIJE ENJE:
1. KISELA MLIJEKA poput jogurta, kefira i mla enice vrlo su djelotvorna kod proljeva i dizente-
rije, naro ito kod proljeva dojen adi.
2. BANANE su tako er odli na hrana za dojen ad koja boluje od proljeva.
3. CELIJAKIJA
Kroni an poreme aj probave malog djeteta. Bit bolesti je teško ošte enje sluznice tankog crijeva
i poreme aji u apsorpciji masti, ugljikohidrata, minerala i vitamina.
Karakteristi an je veliki trbuh s golemom koli inom smrdljivih, masnih izmetina, koje se nadižu
poput kvasca. Dijete jako mršavi i zaostaje u rastu (intestinalni infantilizam).
LIJE ENJE:
1. Lije i se DIJETOM i VITAMINIMA.
4. DISTROFIJA DOJEN ETA
To je kroni ni poreme aj u probavnom sistemu dojen adi i male djece, tako da dijete ne dobiva na
tjelesnoj težini. Naj eš i je uzrok nedovoljna ili loša prehrana, razne kroni ne infekcije, hipovita-
minoze i avitaminoze.
99
5. DJE JE KOLIKE (gr evi)
To su gr eviti bolovi trbušnih organa u djece.

Uzrok je nepoznat a posljedica je pretjerani pla djeteta u prvih nekoliko mjeseci nakon ro enja.
LIJE ENJE:
1. Neka djeca koja su na umjetnoj hrani alergi na su na kravlje mlijeko i možda ga treba zamije-
niti sa SOJINIM mlijekom. Najzdravije je MAJ INO MLIJEKO.
Razmislite o svojoj ishrani (mnoge vrste hrane mogu preko maj ina mlijeka nepovoljno djelo-
vati na dijete.
2. Neškodljiv i pouzdan lijek (osobito u male djece i dojen adi) protiv gr eva i nadimanja u pre-
djelu pupka te protiv gr a mokra nog mjehura sa crvenom mokra om koja pe e: odrežite posve
tanku krišku LUKA, zamo ite je na trenutak u ašu mla ne vode i dajte bolesnom djetetu svaki
sat po 1 gutljaj. To brzo olakšava bolove.
3. aj od MIŠJAKINJE (pti ja trava) ve nakon sat-dva znatno pomaže djetetu koje je imalo gr eve
( ili giht). Mišjakinja je korov koji se pojavljuje na poljima na kojima je zasa en krumpir ili pak u
vinogradima ili njivama, cijelo ljeto, sve do zime. Možete popiti šalicu ovog aja, hladnog ili
toplog i to cijelu šalicu odjednom. Malu koli inu ovog svježeg aja ostavite 10 min. u etvrt litre
tople vode. Ako je ovaj aj osušen nema nikakve vrijednosti!
Kad dijete nekoliko puta popije aj od svježe ili posušene biljke, smirit e se, gr evi e prestati,
ili se uop e ne e više pojaviti.
4. Tijekom zime bi trebalo na isti na in pripremiti jedan listi UVARKU E.
6. KWASHIORKOR
Teška dje ja bolest zbog loše prehrane.

Uzrok je kroni no gladovanje (osobito nedostatak bjelan evina) i nedostatak vitamina.
Simptomi: gubitak težine, veliki trbuh, edemi (otekline) udova, diskoloracija kose i kože.
Razvija se masna degeneracija i ciroza jetre. esto je prati marazam (vidi još: marazam).
LIJE ENJE:
1. Nedostatna opskrba BJELAN EVINAMA može prouzro iti prestanak rasta ili pak smrt i djeteta
i odrasle osobe ak kad hrana koju doti na osoba uzima sadržava dovoljno masti i ugljikohidrata.
2. Hrana dostatna KALORIJAMA i VITAMINIMA.
3. TRANSFUZIJE KRVI.
7. AKRODINIJA
Bolest kod dojen adi i male djece, po inje bolovima u nogama. Kasnije se javlja besanica, nemir,
fotofobija, svrbež, osip, opadanje noktiju.
Nije utvr eno da li akrodinija nastaje zbog nedostatka vitamina B6, zbog preosjetljivosti na živu ili
je to zarazno virusno oboljenje.
Bolest se lije i VITAMINIMA i DOBROM ISHRANOM.
100
8. GALAKTOZEMIJA
Rijetka priro ena bolest dojen adi kod koje jetra ne mogu pretvarati galaktozu u glukozu. Zato je
galaktoza neiskoristiva, pa se izlu uje mokra om. Jetra i slezena su pove ane, razvija se katarakta
o ne le e, postoje duševni poreme aji (mentalna retardacija).
LIJE ENJE:
1. Lije i se DIJETOM; zabranjeno je uzimanje mlijeka (i maj inog!), jer razgradnjom mlije nog
še era (laktoze) nastaje galaktoza.
9. EKCEMI
Pokazuje li dijete znakove ekcema prije nego što po nete s krutom hranom uzrok je možda alergija
na kravlje mlijeko. ak i djeca koja su na maj inom mlijeku mogu imati alergiju ako je ima majka.
Alergije imaju važnu ulogu kod ekcema: hrana poput jaja, pšenice, kravljeg mlijeka, naran i i
jabuka može prouzro iti ekceme, ili ih pogoršati.
LIJE ENJE:
1. aj od NEVENA i gel od ALOE VERE pomažu.
2. Pokušajte otkriti bilo kakvu alergiju.

Izbjegavajte proizvode na bazi nafte, dje ja ulja, mirišljave pudere u prahu.
Nikad nemojte prati zahva ena podru ja ni s kakvom vrstom sapuna.
Izbjegavajte deterdžente i omekšiva e rublja.
Vidi još: koža, ekcem.
10. MLIJE NA KRASTICA
Naj eš a kožna bolest dojen adi; vlažni ekcem na licu dojen adi, osobito na obrazima; koža
najprije pocrveni te se po inje ljuštiti, poslije postaje vlažna, a na kraju se stvara žu kasta krasta.
Uzrok je naj eš e preosjetljivost, posebno na neku hranu.
11. TJEMENICE
Pahuljaste krpice bijelih ili žutih ljuski na tjemenu uzrokuju žlijezde u korijenu kose koje pretjera-
no izlu uju ulje.
LIJE ENJE:
1. SEZAMOVO SJEME suzbija tjemenice.
2. BADEMOVO MLIJEKO (napravljeno u mikseru od bademove kaše) uklanja tjemenice.
3. Utrljavajte MASLINOVO ili BADEMOVO ULJE u kosu nave er i nježno iš etkajte slijede e
jutro kako biste uklonili ljuske.
101
12. PELENSKI OSIP
Obi no ga uzrokuje produženi kontakt kože s urinom ili izmetom.

Simptomi su crvena, mrljasta i bolna koža. Pelene mogu mirisati na amonijak.
LIJE ENJE:
1. esto mijenjajte djetetu PELENE. Perite i ispirite djetetovu stražnjicu s istom vodom i pomno je
posušite. Ostavite dijete preko dana bez pelena što duže kako bi koža bila izložena svježem
zraku.
2. Koristite BADEMOVO ili MASLINOVO ulje nakon svake promjene pelena.
3. Ako pelenski osip ne nestane možda je uzrok gljivi na infekcija pa potražite lije nika.
13. STROFULUS
Kroni na bolest kože; pojavljuje se isklju ivo kod djece. Karakterizira je stvaranje malih vori a po
tijelu koji jako svrbe i peku. Rije je o alergi no-anafilakti koj pojavi, koju može izazvati neka
hrana (npr. jaja, kravlji sir, sušeno meso, breskve, jagode, maline), zatim gliste i crijevni toksini.
14. ASFIKSIJA
Pomanjkanje kisika u tijelu, uz istodobno nagomilavanje ugljik-dioksida, jer je sprije eno njegovo
izlaženje iz organizma.
– asfiksija fetusa nastaje zbog ošte enja ploda (fetusa) ili posteljice razli itim na inima (prerano
ljuštenje posteljice, vor pupkovine, ošte enje ploda toksinima i dr.).
– asfiksija novoro en adi je obi no samo nastavak asfiksije fetusa.
Dijete se rodi zamrlo, ne diše i od mrtvog se (u najtežem slu aju) razlikuje samo po kucanju srca.
LIJE ENJE:
1. Asfiksija novoro en eta zahtijeva hitnu lije ni ku intervenciju (autotransfuzija krvi iz posteljice,
osloba anje dišnih putova, davanje kisika, vru a kupka, disanje usta na usta).
15. HEMOLITI KA BOLEST NOVORO EN ADI (fetalna eritroblastoza)
Kod nje dolazi do ošte enja Rh-pozitivnog ploda u utrobi Rh-negativne majke, zbog preosjetljivosti
maj ina organizma na odre enu krvnu grupu. Ošte enje ploda može se pokazati u:
– lakšoj formi (teška slabokrvnost),
– težoj (žutica novoro en eta),
– i najtežoj (uginu e eda u utrobi majke).
102
16. CEREBRALNA DJE JA KLJENUT (spasti na cerebralna dje ja paraliza)
Skupina dje jih moždanih bolesti, karakteriziranih poreme ajima motornog sustava zbog ošte enja
mozga prije, u toku i poslije poroda kao i u ranoj dje joj dobi.
Uzroci: ošte enja ploda u rano embrionalno doba (embriopatija), ozljede pri porodu, upala mozga i
moždanih ovojnica i dr. Te su bolesti naj eš i uzrok psihomotorne invalidnosti u dje joj dobi.
LIJE ENJE:
1. Motori ka redukacija (fizikalno-balneološka terapija; vježbe), kirurško-ortopedska korekcija,

lijekovi.
17. AUTIZAM
Bolesna zauzetost vlastitom li noš u i njenim unutrašnjim problemima pra ena nedostatkom smi-
sla za stvarnost, bijegom u svijet maštanja i potpunom ravnodušnoš u prema drugim ljudima.
Autizam je nasljedna bolest kod djece kad ona ne reagiraju na svoju okolinu.
Djeca ne nau e razgovarati ili ako nau e ubrzo prestaju; povla e se u sebe i ne reagiraju na druge
ljude i op enito na okolinu.
Autizam je rijedak; poga a 2 – 4 od 10000 djece i 3 puta je eš i u dje aka, u prvoj ili drugoj godi-
ni života. Mnogo je eš i u višim društvenim slojevima.
Iako uzrok nije poznat, povezan je sa epilepsijom (10 – 15% oboljelih dobiju epilepsiju) i kasnije
shizofrenijom (postoje neke naznake da je autizam oblik shizofrenije, iako ne odgovara na iste
lijekove).
Ve ina oboljelih ostaju ispodprosje no obrazovani, premda neki imaju izdvojene osobite sposobno-
sti (npr. s brojevima ili glazbom).
LIJE ENJE:
1. Autisti noj djeci inteligencija prosje no poraste za 24 poena (sli ne rezultate postižu i mongolo-
idna djeca) kada uzimaju dodatne koli ine VITAMINA i MINERALA.
Kod 50 % testirane autisti ne djece stanje se zna ajno poboljšalo MEGAVITAMINSKIM
LIJE ENJEM (pokazivanjem smanjenja zlovolje, pove anjem pozornosti, poboljšanim govo-
rom, boljim spavanjem te ve om društvenoš u).
Druga ispitivanja tako er pokazuju da visoke doze vitamina B6 i magnezija mogu pomo i u po-
boljšanju spavanja i pozornosti, smanjenja hiperaktivnosti i razdražljivosti te agresije u autisti-
nih ljudi. Kad se vitaminsko lije enje prekinulo, došlo je do regresije bolesti.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine, od toga:
VITAMIN B3: 1– 3 g dnevno,
VITAMIN B5: 200 – 600 mg dnevno,
VTAMIN B6: do 450 mg dnevno.
2. Autisti nom sedmogodišnjem djetetu koje nikada nije govorilo davano je 200 mg pangamske
kiseline (VITAMIN B15) dnevno. Dijete je uskoro po elo koristiti pojedine rije i, zatim parove
rije i. Po elo se igrati, pokušalo se obu i te je postalo društvenije.
Drugo hiperaktivno dijete koje nije govorilo, nakon davanja vitamina B15 po elo je govoriti te je
bilo sposobno, prvi put, sjediti mirno.
Kad se prestalo s davanjem, ono se vratilo hiperaktivnosti, zurenju, odbojnosti, strahu i neprija-
teljstvu. Stanje se djeteta poboljšalo 24 sata nakon što je ponovno po elo davanje vitamina B15.
Potpuni oporavak bio je u 3 dana. Nakon 9 mjeseci dijete je po elo odgovarati na pitanja i razgo-
varati sa sobom.
3. Svi slu ajevi autizma ne potje u od nedostatka vitamina. Neki problemi u ponašanju potje u od
103
BOLESTI MOZGA, a i ALERGIJE mogu biti uzroci. Otrovanja OLOVOM, BAKROM i
ALUMINIJEM tako er mogu uzrokovati autizam.
4. Terapeuti su postigli dobre rezultate koriste i GLAZBU za komuniciranje s autisti nom djecom i
za pomaganje da se izraze.
5. MASAŽA ruku i stopala (sa ili bez ulja) može pomo i autistima da nau e uživati u pozitivnom
dodiru i da se smire.
6. Kad se kombinira s drugim tretmanima, DRŽANJE (kad roditelj inzistira na umirivanju djeteta
koje se opire) pokazalo se djelotvornim u poboljšanju obrazaca ponašanja autisti ne djece.
U enje RELAKSACIJSKIH TEHNIKA može pomo i u izbjegavanju provale nasilja.
104
3. RAZNO
1. IZBIJANJE ZUBI
Ve ini djece zubi po nu izbijati oko šestog mjeseca života. To je bolan proces i uzrokuje razdražlji-
vost, slinjenje, žvakanje i ponekad crvenilo obraza.
LIJE ENJE:
1. Dajte djetetu nešto TVRDO za žvakanje ili mu MASIRAJTE desni istim prstom.
2. Ponekad je izbijanje zuba kod djece vrlo bolno pa ona danima pla u. To se lako može sprije iti
ako im s svakih 10 min. dade 1 žlica obi ne VODE. im dijete koje pla e u ustima osjeti vodu,
odmah se smiri. Nakon 10 min. dijete se uznemiri pa mu opet treba dati vodu. Ako ovako
postupite vaše dijete ne e imati problema s izbijanjem zuba i imat e bolje i ja e zube nego ina e.
2. POMANJKANJE TEKA
LIJE ENJE:
1. Primjer:
Dijete od 2 g. sa kroni nim gubitkom teka bilo je neraspoloženo, umorno i imalo je tamne podo-
njake. Do brze promjene je došlo kada je okupano u KUPKI od MAJ INE DUŠICE, pripre-
mljenoj od 50 g bilja (no u ga namo imo u hladnoj vodi, kupanje traje 20 min., srce mora biti
iznad vode). Vodu za kupanje 2 ve eri izlijemo natrag na bilje, te ukupno imamo 3 kupke.
3. NEMIRNO SPAVANJE
LIJE ENJE:
1. Ako mjesto na kojem dijete spava nije pod utjecajem zra enja, trenutno pomaže KUPKA od
cvjetova LIPE. Pola ve eg lonca napunimo cvjetovima lipe i namo imo preko no i u hladnoj
vodi. Idu i dan zagrijemo i biljni uvarak ulijemo u vodu za kupanje, koje traje 20 min.
2. Nesanica kod djece je u prošlosti uklanjana tako što im je u usta stavljena krpica natopljena
MEDOM.
4. LIJEK ZA DJECU
1. Djeca neka tokom zime svako jutro i pola sata prije ru ka popiju po pola žlice RIBLJEG ULJA
pomiješanog sa pravim p elinjim MEDOM.
5. LOŠ USPJEH U ŠKOLI
Primjer:
Dje ak od 12 g., prije zdrav i dobar sportaš, postao je potpuno nezainteresiran za nastavu.
Bio je blijed i imao je tamne podo njake.
Po eo je dobivati 2 šalice svježeg aja od KOPRIVE sa 2 žli ice ŠVEDSKE GREN ICE.
U roku 6 tjedana ocjene su mu znatno porasle i zdravlje se popravilo.
105
DUGOVJE NOST
Starenje po inje oko 35. godine. Najzdraviji su 10-godišnjaci.
U nekoj životnoj dobi brzina ošte ivanja tjelesnih stanica postaje ve a od brzine obnavljanja i to
izaziva starenje. Postoji "unutrašnji sat", smješten u jezgri stanice, koji dopušta stanici da u
najboljim uvjetima živi samo odre eno vrijeme. Pretpostavka je da sve stanice u zdravom tijelu
imaju odre eno životno trajanje koje se ne može produljiti (oko 50 obnavljanja).
Kako ljudi stare, imunološki sustav, koji štiti tijelo od bakterija, virusa i bolesti svih vrsta, po inje
se raspadati. Imunološki sustav sastoji se od timusa, slezene, limfnih vorova i vodova, bijelih
krvnih stanica koštane srži, protutijela i interferona.
Kad timusna žlijezda više ne upravlja djelotvorno, štetne tvari kao što su bakterije, virusi i stanice
raka nisu napadnute ve su slobodne da napadaju tkiva tijela.
Timusna žlijezda se može pove ati te se njezin funkcionalni kapacitet poboljšava s odre enim
hranjivim tvarima, uklju uju i vitamine A, B, C, E te minerale CINK i SELEN.
Slobodni radikali ošte uju bjelan evine, masti, RNA i DNA.

Oni uzrokuju vidljive nakupine sme og pigmenta u koži koje se nazivaju stara kim pjegama.
Ošte enja od slobodnih radikala mogu biti znatno smanjena uzimanjem gorenavedenih antioksi-
dativnih vitamina i minerala.
Dužina života ovisi esto samo o stanju stijenki arterija.

Zbog bolesti arterija umire danas ve ina ovje anstva.
DUGOVJE NOSTI PRIDONOSE:

b) PREHRANA
d) RAZNO
a) TEKU ININE, KRUTINE
1. U starim knjigama o bilju itamo da orlovi moraju svoju visoku starost zahvaliti BOBICAMA
BOROVICE. Ne smije se uzeti previše borovica (ako pijemo sok ili ekstrakt) jer podražuju
bubrege.
2. Dugovje nosti pridonose:

EŠNJAK (ili kapsule ešnjaka),
KELP: 5 tableta ili 2 žli ice granula dnevno,
GINSENG.
3. Ruska je akademija nauka utvrdila da je me u 130 stogodišnjaka bilo ak 104 p elara!
4. Gr ki su sportaši trošili puno MEDA i nikada nisu stupili na stadion ili arenu, a da prije toga nisu
uzeli malo meda.
5. Tko želi biti zdrav i dugo živjeti, treba koristiti MED iznutra, ULJE izvana.
106
6. "MET" se radi tako da se uzme 1 dio meda i 8 dijelova vode.
Mješavina treba polako klju ati. Tako se dobiva slatka medna voda.
Pogodna je za starije ljude, nesposobne da zadrže vodu, da ih oja a, osvježi i održi.
7. MATI NA MLIJE sadrži neobi no mnogo pantotenske kiseline, tvari za koju se smatra da pri-
donosi dugovje nosti. Nalazi se svuda gdje ima mladih stanica, odnosno organizama koji rastu.
Mati na mlije na tkivo žlijezda vrši sli no oživljavaju e djelovanje kao i ubrizgavanje svježih
stanica.
Veliki istraživa MATI NE MLIJE I Belvefer zabilježio je da bi ovjek – kad bi se sli no
p elinjoj matici, hranio isklju iva s mati nom mlije i – bez sumnje do ekao 300 godina, zdrav i
snažan.
8. Korisno je potpomagati rad bubrega PRIRODNIM BILJEM ili AJEVIMA.
9. GEROVITAL (KH3) se na veliko koristi kao lijek za pomla ivanje i revitaliziranje u Evropi.
Ta se formula temelji na PROKAINU oboga enom VITAMINIMA B-KOMPLEKSA.
10. PIVSKI KVASAC: do 5 žlica dnevno – pojedina no je najja a pomla uju a hrana.
Bogat je izvor pomla uju e nukleinske kiseline (15 % svoje težine) i svih vitamina (protiv sta-
renja), B-kompleksa, cinkom, te 40 % proteina najviše kakvo e.
Ako ga redovito konzumirate može vam pomo i da se održite mladima te da sprije ite degene-
rativne bolesti i zaustavite procese starenja.
11. Dr. Ferneta je u 104-oj godini nesretnim slu ajem pao s konja i umro. Otac mu je doživio 112, a
majka 136 godina. Njihov recept dugovje nosti glasi:
Aloe hepatica, rabarbara, radix zedodriae, crasus sativus, agricus albus, , gorkeoussiae, radix
gegentianae (lincura), venecijanski terijak, kamfora, svakog po 10 g., te 3 – 4 žlice samljevene
borovice.
Biljke se usitne i sve zajedno stave u bocu širokog grla i zaliju dobrom komovom rakijom
(22 grada). Boca se za epi i pusti stajati na Suncu ili umjerenoj toplini. Dnevno se boca 2 puta
protrese. Nakon 20 dana se procijedi i pije dnevno po pola ili jednu ašicu.
Kako su u gornjem receptu neke biljke za javnost nepoznate, evo lakše dostupnog recepta za
životni eliksir: angelike (korijen), rabarbare, lincure, stolisnika, ki ice, borovnice, borovice
(samljeti), pelina, mati njaka, medvje e šape po 10 grama a kamfora u koli ini kukuruznog zrna
staviti u litru jake komove ili šljivove rakije. Ostalo kao i prije navedeno.
12. Riža dugo vrijeme održava arterije mladima.
13. Umjereni potroša i ALKOHOLA žive u prosjeku 2 godine dulje.
b) PREHRANA
1. Nisu zabilježeni slu ajevi stogodišnjaka s prekomjernom težinom.

Oni koji dožive duboku starost u pravilu su gipki ljudi s MALO MASNOG TKIVA.
2. Periodi no GLADOVANJE uz SOKOVE pomo i e vam da ostanete dulje mladi.
3. Treba UMJERENO piti i jesti PRIRODNU, NEPRERA ENU hranu.
4. a) Eskimi i Kirgizi žive 20 – 26 godina i umiru od arterioskleroze jer su prirodno prisiljeni jesti
MESO, iznutrice i krv životinja.
107
b) Ljudi koji jedu MIJEŠANU HRANU žive 60 – 70 godina i miru od infarkta, arterioskleroze,
še erne bolesti i raka.
c) Ljudi s Vilkabambe i Hunze, koji se hrane BILJNOM HRANOM, dožive prosje no 100 – 110
godina i umiru od starosti.
Zaklju ak: Želite li pokušati doživjeti stotu, neka vaša prehrana bude VEGETARIJANSKA.
5. Oni koji u starosti jedu samo KRUH i MED, dugo žive.
6. Stari Indijski zapisi tvrde da se ovjekov život može produžiti na 500 godina ako se ovjek hrani
MEDOM, MLIJEKOM i nekim eliksirima. Spominju se i napici besmrtnosti od MEDA.
7. Ne kažu bez razloga da za svoju visoku starost stari Bugari imaju zahvaliti JOGURTU.
8. Svježe PŠENI NE KLICE i ULJE PŠENI NIH KLICA mogu biti udesna pomla uju a hrana.
9. KORISNE NAMIRNICE:
– pove ajte koli inu razli itog sirovog ili kratko kuhanog POVR A te svježeg VO A,
– pove ajte koli inu razli itih sojinih proizvoda jer su izvor BJELAN EVINA i zaštita od
RAKA,
– SIRUTKA, KISELA MLIJEKA, JOGURT, KEFIR (naro ito od OV JEG MLIJEKA),
– ŠIPAK, HELJDA, PROSO, EŠNJAK, MED, PELUD, SEZAMOVO SJEME, HLADNO
PREŠANO BILJNO ULJE,
– fermentirana hrana poput doma eg KISELOG KUPUSA, UKISELJENOG POVR A,
KISELOG MLIJEKA i KISELOG KRUHA,
– svježi SOKOVI ANANASA, LIMUNA, PAPAJE, KAJSIJA i drugog sezonskog vo a i
povr a.
10. ŠTETNE NAMIRNICE:

– izbjegavajte svu PRERA ENU, RAFINIRANU, IZMJENJENU i UMJETNO OBOJANU
HRANU,
– izbjegavajte ŠE ER, BIJELO BRAŠNO i sve što je napravljeno od njih,
– ne jedite MASTI I PRŽENU HRANU. Ponovno zagrijano ulje je izvor nepoželjnih slobo-
dnih radikala,
– Ako ste jeli hranu PE ENU na ŽARU, uzmite tabletu antioksidansa, kako bi donekle sprije-
ili karcinogeno djelovanje,
– smanjite ili potpuno izbacite MESO i SOL,
– USOLJENU, DIMLJENU i KONZERVIRANU HRANU jedite vrlo rijetko (ako baš morate).
Takva hrana pove ava opasnost od raka želuca,
– izbjegavajte CRNU KAVU i PUŠENJE.
1. Vjerojatno je nastajanje netopljivih taloga u stanicama svih organa sastavni dio procesa starenja.
VITAMIN C i E štite od raka i starenja, tako da reagiraju sa slobodnim radikalima, uništavaju ih
i time smanjuju njihov broj.
Potvr ena je veza izme u vitamina C i dugovje nosti.
Osobe koje su uzimale više vitamina C od prosjeka (oko 130 mg dnevno) imale su oko 10 godina
dulje razdoblje dobra zdravlja i života od osoba koje su primale manje vitamina C (oko 25 mg).
Ta razlika mogla se nadoknaditi sa samo jednom velikom ašom soka od naran e (u 170 g soka
ima 90 mg vitamina C).
Smrtnost ispitanika koji su primali 50 ili više mg vitamina C dnevno bila je 40 % manja od ispi-
108
tanika koji su primali manje od 50 mg vitamina C dnevno.
Vitamin C je najvažniji faktor u prehrani s puno vo a i povr a koji utje e na smanjenje smrtnosti.
Uzimajte VITAMIN C: 1 – 3 ili više grama dnevno (kao tablete ili prah pomiješan u soku).
2. Obi no se misli da se sa staroš u gubi snaga. Ali tako ne mora biti.

Skupina ljudi starih izme u 55 i 74 g. uzimala je tijekom 50 dana 730 mg vitamina E (1100 IJ).
Ispitivanje njihovih mogu nosti u tr anju na pokretnoj traci pokazalo je da su se zbog djelovanja
vitamina E izjedna ili sa skupinom mla ih ljudi u dobi izme u 22 i 29 g.!
Vitamin E spre avanjem procesa oksidacije u tijelu pove ava opskrbu stanica kisikom održava-
ju i endokrine žlijezde (uklju uju i i spolne žlijezde) u odli nom radnom stanju, te je snažan
pomla iva .
VITAMIN E: 400 – 1200 IJ ( sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
3. Zaliha vitamina B6 se s godinama smanjuje u našem tijelu pove avaju i osjetljivost na infekcije i
bolesti uznapredovale dobi. Zato je uzimanje ovog vitamina presudno za sprje avanje preranog
starenja.
PIVSKI KVASAC je najbolji izvor vitamina B6, ili
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od toga vitamin B6 do 100 mg dnevno).
4. Slijede i vitamini i minerali tako er vam mogu pomo i da izgledate, osje ate se i ostanete mladi:
VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno,
SELEN: 50 –200 g dnevno,
CINK: 15 –50 mg dnevno,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNE tablete, prirodne: 1 – 2 dnevno.
d) RAZNO
1. Izbjegavajte STRES.
2. Potrebno je dovoljno i duboko SPAVATI.
3. Starijem ovjeku treba dosta KISIKA, KRETANJA na otvorenom i lagane VJEŽBE.
4. Korisno je naizmjeni no TUŠIRANJE toplom i hladnom vodom (hladnom puno kra e, uvijek
završiti tuširanje sa toplom) te svakodnevno RIBANJE kože etkom.
5. Osobe koje umjereno VJEŽBAJU žive u prosjeku 5 godina dulje od osoba koje rijetko ili nikada
ne vježbaju. Naporno tjelesno vježbanje ne štiti bolje od umjerenog!
6. Prema najnovijim istraživanjima, ak i u dobi od 96 godina mogu e je pove ati masu i veli inu
miši a DIZANJEM UTEGA (ne pretjerati!). Poznat je primjer po etka aktivnog TR ANJA sa
65 g. te prvog istr anog maratona sa 68 godina.
7. Za mladena ki izgled vrlo je važna i prehrana i zato treba za uspostavljanje i održavanje pravilne
fiziološke ravnoteže ujutro, na prazan želudac, pojesti mješavinu od jedne žli ice LIMUNOVA
SOKA, MEDA i MASLINOVA ULJA.
8. Sirova ili kuhana, KADULJA je dobra za one koje mu e štetni sokovi, jer ih ona uklanja.
Uzmi njeno liš e, usitni ga i jedi taj prah na kruhu i on e smanjiti preobilje loših sokova u tebi.
109
DUŠEVNE BOLESTI I STANJA…………………………………….…86
1. LIJE ENJE (op enito)……………………………………………………….....…86
2. STRES……………………………………………………………………….…....…89
3. TJESKOBA…………………………………………………………………………90
4. PANIKA………………………………………………………………………….….90
5. DEPRESIJA…………………………………………………………………….…..91
6. MANI NA DEPRESIJA (mani no-depresivna psihoza)………………………..92
7. MANIJA…………………………………………………………………………….94
8. FOBIJA………………………………………………………………………...……94
9. MELANKOLIJA……………………………………………………………………95
10. SEZONSKI AFEKTIVNI POREME AJ……………………………………….96
11. APATIJA…………………………………………………………………...….…..96
12. FRUSTRACIJA…………………………………………………………..….……96
13. ŠIZOFRENIJA (shizofrenija)………………………………………………..…..97
14. PARANOJA…………………………………………………………………..….101
15. DELIRIJ……………………………………………………………………...…..101
16. OLIGOFRENIJA (slaboumnost)…………………………………………...…..101
17. DEBILNOST………………………………………………………………….….102
18. IDIOTIJA……………………………………………………………………..….102
19. DEMENCIJA………………………………………………………………….…102
20. AMENCIJA…………………………………………………………….…….…..102
21. MONGOLOIZAM………………………………………………………….……103
22. INFANTILIZAM………………………………………………………….….….104
23. PERVERZIJA…………………………………...……..……………………..….104
24. PROGRESIVNA PARALIZA……………………..……………………………105
1. LIJE ENJE (op enito)

b) VITAMINI, MINERALI
c) RAZNO
1. Kod duševnih bolesti (a i živ anih) najbolje djeluje AJ od JABUKOVE KORE.

Ovi bolesnici trebaju piti još i 1 šalicu hladnog AJA od PELARGONIJE i to gutljaj po gutljaj.
Malu koli inu ovog aja ostavite 10 min. u jednoj šalici tople vode. Taj se aj smije piti tijekom
cijele godine. Dobro djeluje i AJ od MATI NJAKA ili JAGLACA.
2. Piti SOK od KADULJE pomiješan s VODOM i VINSKIM OCTOM. Ako nema svježe biljke,
onda se od suhe kadulje skuha jaki AJ: 2 žlice aja na 3 dl kipu e vode.
Pije se 3 puta dnevno po šalicu ili svakih sat-dva po nekoliko gutljaja.
Za vrijeme lije enja zabranjeno je jesti MESO, ZA INE i VRU A JELA.
3. Bitno je za lije enje duševnih bolesti da se uklone smetnje u krvotoku (npr. pomo u prirodnog
preparata koji je na injen od KANTARIONA, HAJDU KE TRAVE i ARNIKE: Hyperisan
ili sl.) i da se povisi koli ina KALCIJA u krvi.
110
4. GLADOVANJEM oko 25 dana (+ 15 dana rehabilitacije) mogu e je potpuno se osloboditi
depresije, shizofrenije, sindroma fiks ideja i strahova, patološkog razvoja li nosti i
manija ko-depresivne psihoze. Ponekad je potrebno kuru gladovanja ponoviti.
Kad razli iti drugi postupci nisu davali zadovoljavaju e rezultate, duševni poreme aji su
reagirali na GLADOVANJE i njegov detoksiciraju i proces.
5. Bolesti straha, nemira i sl. lije e se VEGETARIJANSTVOM. To pomaže miru i psihi koj
ravnoteži. Otrovi koji se u životinja nagomilavaju zbog straha od klanja, pove avaju se pri
agoniji. Ti otrovi stvoreni od od nervnog sloma životinje, u nas se ponovo nagomilavaju
uglavnom u nervnom sustavu.
6. Kod depresija pomažu MED s MATI NOM MLIJE I i CVJETNIM PRAHOM.
7. GAŠENO VINO djeluje protiv srdžbe, protiv svakog oblika napadaja tuge i duševnog nera-
spoloženja te može stoga vrijediti kao jedno od najboljih doma ih sredstva za živce.
Tako er pomaže protiv jutarnjeg neraspoloženja, osjetljivosti na promjene vremena i mu nih
"ostataka no i". Priprema:
– napuni pola šalice za kavu najboljim (bijelim) vinom,
– zatim vino prelij u plitku posudicu i zagrij,
– u me uvremenu pripremi u istoj šalici malo hladne vode, te je kratko prije nego što vino zakipi
naglo uli u njega,
– vatru ugasi istodobno s ulijevanjem vode u vino,
– tada preli to vino natrag u šalicu i odmah ga pij gutljaj po gutljaj, budu i da se gašenjem ve
dovoljno rashladilo.
8. AJ ZLATNICE se pokazao kao ljekovita biljka koja najbolje utje e na psihu ovjeka (kod svih
psihi kih smetnji i stresova).
1. Pomanjkanje vitamina op enito uzrokuje mentalne poreme aje.

Najve i dio mentalno ili emocionalno oboljelih ima nedostatak vitamina C (manjak tog vitamina
izaziva i depresiju) ili jednog ili više vitamina B-kompleksa.
Hranjive tvari u borbi protiv mentalnih poreme aja, depresije, tjeskobe, nervoze, psihoze i stresa:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg (od svakog) dnevno.
Natprosje ne koli ine vitamina B1 mogu pomo i protiv depresije i napada uznemirenosti.
Vitamin B3 je od vitalne važnosti za normalno funkcioniranje živ anog sustava.
Primjer 1:
30 mentalno teško poreme enih bolesnika uspješno je lije eno umjereno velikim dozama
vitamina B3 (300 – 1500 mg dnevno). Vitamin B6 pomaže proizvodnji prirodnih antidepresiva.
Primjer 2:
48 od 59 psihijatrijskih pacijenata pati od pomanjkanja folne kiseline (vitamin B9, sastojak B-
kompleksa).
Vitamin B12 smanjuje razdražljivost, poboljšava koncentraciju, poja ava energiju i održava
živ ani sustav zdravim. Mnogi simptomi depresije kod odraslih, kao što je zbunjenost, gubitak
memorije i apetita, posljedica su nedostatka vitamina B12.
Osobe s nedostatkom vitamina B12 obi no postaju psihoti ne.
ak 10 % svih ljudi iznad 60 godina imaju nizak nivo ovog vitamina u krvi.
Ve i umjeren nedostatka vitamina B12 može izazvati mentalni poreme aj.
Uzimanje ve ih koli ina vitamina B12 i drugih vitamina trebalo bi biti sastavni dio postupka
lije enja svih mentalnih bolesnika.
111
VITAMIN E: 400 – 800 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom), pomaže
moždanim stanicama da dobiju kisik koji im je potreban.
CINK: 50 mg dnevno, doprinosi psihi koj budnosti i potpomaže pravilno funkcioniranje
mozga.
KALCIJ: 500 mg, 2 puta dnevno, ublažava napetost, razdražljivost, doprinosi opuštanju.
2. MEGAVITAMINSKA TERAPIJA za mnoge duševne poreme aje udvostru ava brzinu

oporavka.
c) RAZNO
1. Za lije enje je nužna RAZONODA, jer se bolesnik ina e prepusti svojem bulažnjenju koje vodi
u depresiju. Uspijemo li svratiti pažnju bolesnika na jednostavnu stvarnost, popustit e i njegova
bolest.
2. Pravo se udo postiže ako se cijelo tijelo opere VODOM u kojoj je razrije en OCAT (ako se
ovakvo pranje provodi po to nim uputama). Naravno da postoje i slu ajevi kada ovo što je nave-
deno ne djeluje i ne može pomo i.
3. GLAZBA i PJESMA djelotvorno djeluju na duševno bolesne.
4. Preokret na bolje i temeljite promjene mogu se posti i ŠETNJAMA, VJEŽBAMA za DISANJE

OŠITOM, GIMNASTIKOM, PJEVANJEM.
5. Na duševne bolesnike izvrsno djeluje i FIZIKALNO LIJE ENJE: kupke, topli-hladni-topli tuše-
vi, kupke u vrlo vru oj vodi, podvodna masaža.
6. Dobro je da duševno bolestan navu e na sebe KOŠULJU, koja je umo ena u SLANU VODU.
Cijelo tijelo neka se opere OCTOM, razrije enim s malo vode.
Koljena bolesnika trebaju se polijevati VRU OM VODOM i zatim treba le i u krevet, dobro se
omotati dekama da se bolesnik OZNOJI.
7. Poznato je da zbog nedovoljne funkcije jajnika ili testisa nastaju psihi ke promjene koje možemo
ukloniti odre enim lije enjem.
Primjer 1:
Za djevojku sa dugim napadima vriskanja lije nici su postavili dijagnozu shizofrenije ali travar ju
je potpuno ozdravio samo jednokratnim lije enjem, tako što je, da bi se poja ala slaba menstrua-
cija, podstaknuo rad jajnika BAUNSCHEIDTOVIM IŠ ENJEM.
Primjer 2:
Bolesnicu s psihi kim poreme ajima, kojoj je menstruacija potpuno prestala, lije ili su
SJEDE IM KUPKAMA u uvarku od SLA ICE (gorušice) izvana, a iznutra su je lije ili
preparatom OVASAN D3.
8. ŠOK nastao zbog straha, nesre e ili zbog ne eg drugog (elektri ni i inzulinski šokovi) mogu
duševnim bolesnicima vratiti pam enje.
9. Ku no zaga enje može biti uzrokom duševnih smetnji, ovisno o pojedina noj osjetljivosti.
Izvori uklju uju MIRISE i PARE iz plinskih ure aja (osobito plinske pe i), PROIZVODE
izgaranja plina, nafte ili ugljena, INSEKTICIDE, SREDSTVA za HLA ENJE, PLASTIKE,
SPREJEVE svih vrsta, BOJE i sl. Simptomske reakcije kre u se od duševne smetenosti i
tjelesnog i/ili duševnog umora do depresije i uznapredovanih psihi kih stanja.
112
2. STRES
Stres je bilo koje fizi ko ili emocionalno naprezanje tijela ili duha.
Simptomi stresa su bolni i napeti miši i, proljev, zatvor, astma, migrena, kožna oboljenja, umor,
nesanica, este prehlade, tjeskoba, strah, depresija, bijes, razdražljivost, mržnja, promjene raspolo-
ženja, žalost. Disanje je ubrzano, srce kuca brže a krvni tlak je povišen.
Poteško e u koncentraciji, pušenje i ve e koli ine pi a i nesamostalnost u obavljanju posla znakovi
su prevelike napetosti koja je predugo trajala.
– FIZI KI se stres javlja kad neka sila djeluje na tijelo: vru ina ili hladno a, prekomjeran rad,
ozljede, izloženost drogama i otrovima.
– EMOCIONALNI stres može biti rezultat straha, mržnje, ljubavi, bijesa, napetosti, tuge, radosti,
frustracija, tjeskobe.
Fizi ki i emocionalni stres mogu se javiti u posebnim stanjima tijela kao što su adolescencija, tru-
dno a i starenje. Stres mogu izazvati rad, me usobni odnosi, okolina (buka, promet, loše stanova-
nje) ili bilo što drugo.
Pritisak, tjeskoba, depresija i briga odgovorni su za stres kod mnogih pojedinaca. Bilo što, što prijeti
tijelu osobe, poslu, voljenima ili vrijednostima može uzrokovati tjeskobu. Ako osoba ne može
vladati situacijom, ako se ne može prilagoditi, stres na tijelo se pove ava rezultiraju i mnogim pore-
me ajima (hipertenzija, otrovi, ateroskleroza, bol u le ima, alergijske reakcije, astma, nesanica).
Pove anje proizvodnje hormona nadbubrežne žlijezde koje se javlja sa stresom pove ava metabo-
lizam bjelan evina, masti i ugljikohidrata, proizvode i brzo energiju potrebnu tijelu.
Mnogi od poreme aja povezanih sa stresom nisu izravno rezultat samog stresa nego su rezultat
nedostatka hranjivih tvari, uzrokovanog pove anom stopom metabolizma za vrijeme trajanja stresa.
LIJE ENJE:
1. Vitamin C se koristi u nadbubrežnoj žlijezdi za vrijeme stresnih stanja i bilo koji stres koji je
dovoljno težak i produljen uzrokovati e istrošenost vitamina C u tkivima. Mnogi zato nazivaju
vitamin C antistresnim pa se preporu uje uvijek kad postoji ve i psihi ki ili fizi ki napor.
Raznovrsni stresovi ( bolesti, ozljede, pušenje, emocionalni stes) razaraju vitamin C.
Ako se taj manjak ne nadoknadi pove anim dozama vitamina C, pogorša se op e
zdravstvenostanje ljudi.
VITAMIN C: 500 – 3000 mg (ili više) dnevno.
2. Vitamini B-kompleksa su prirodan protuotrov za stres i uznemirenost. Osobe s niskim nivoima

B vitamina esto pokazuju znakove depresije, zbunjenosti, gubitka pam enja kao i druge simpto-
me krajnjeg uznemirenja.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 50 mg (od svakog), 2 puta dnevno.
3. Ostale hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju stresa:
VITAMIN A(beta karoten): 5000 IJ dnevno,
SELEN: 50 – 200µg dnevno,
4. Kada smo pod stresom, krvni tlak raste, ponekad do vrlo opasnog nivoa. Kalcij (500 mg dnevno)
i magnezij (250 mg dnevno) na prirodan na in snižavaju krvni tlak, ime pomažu našem
organizmu da podnese potencionalno štetna djelovanja stresa.
5. AJ OD KAMILICE prije spavanja ima prijatno, umiruju e djelovanje i naro ito je dobar za
nervozan želudac.
113
6. Izbjegavajte KOFEIN ( iz kave, aj ili kola-napitaka).
Ako ste pod stresom, kofein e vas samo još više razdražiti.
7. GINSENG je stabilizator: ako krvni tlak previše poraste, ginseng ga snižava; ako, pak, padne
suviše nisko, ginseng ga podiže u okvire normale. Ginseng poboljšava u inak i izdržljivost
sportaša, što je još jedan znak da on "uska e" kada je organizam izložen stresu.
8. KANTARION zahvaljuju i svom antidepresivnom djelovanju, tako er je dobar i za ublažavanje

stresa(1 tableta, do 3 puta dnevno).
9. Redovna FIZI KA AKTIVNOST je odli an na in za ublažavanje stresa i priroda put za pobolj-

šanje raspoloženja. AEROBIK 20 – 30 min., 2-3 puta tjedno, posebno je važno sredstvo protiv
stresa.
10. Tehnike opuštanja kao MEDITACIJA, JOGA i AUTOGENI TRENING pomo i e vam da
sami iza ete na kraj sa stresom.
3. TJESKOBA
Tjeskoba normalno nestaje nakon stresnog doga a, osobito ako je sve dobro prošlo. No, ponekad
tjeskobni osje aji pothranjuju sami sebe i esto vode drugim simptomima (nesanica, panika).
Simptomi tjeskobe su poteško e u koncentraciji, razdražljivost, napetost miši a, bolovi, mu nina,
vrtoglavica, zadihanost, problemi spavanja, suha usta, smanjeni ili pove ani apetit.
LIJE ENJE:
1. AJEVI KAMILICE i ODOLJENA (valerijane) mogu pomo i.
2. ULJE LAVANDE i KAMILICE opuštaju i smiruju.
3. Izbjegavajte KOFEIN, ALKOHOL i PUŠENJE jer mogu poja ati stanje tjeskobe.
4. Preparati MAGNEZIJA (300 – 500 mg dnevno) mogu biti korisni.
5. Svaka TJELOVJEŽBA dobro pomaže.
6. Kvalificirani TERAPEUT e vam pomo i da prepoznate i promijenite na in mišljenja, koji pove-

ava vašu tjeskobu.
7. Pomaže VIZUALIZACIJA – zamišljajte situacije u kojima se osje ate spokojno i opušteno.
4. PANIKA
Nagli nastup tjeskobe uzrokuje uspani enost pri kojoj tijelo iznenada reagira pretjerano, izazivaju i
fizi ke posljedice. Simptomi panike su lupanje srca, znojenje, bol u prsima, ubrzano disanje ili
osje aj nemogu nosti disanja i vrtoglavica.
LIJE ENJE:
1. DIŠITE polagano, ritmi ki, cijelim prsnim košem i ošitom.

114
5. DEPRESIJA
Malaksalost, oslabljenost organskih aktivnosti, sniženje životnog tonusa, psihi ka potištenost,

utu enost, tjeskoba. Duševno stanje iji su simptomi:
– gubitak interesa i volje za rad (bezvoljnost, apatija),
– prevladavanje mu nih i nelagodnih emocija (osje aja praznine, tuge, bezizglednosti),
– naviranje neugodnih osje aja i slutnja,
– slabljenje orijentacione sposobnosti,
– suženje polja svijesti,
– smetnje pam enja i govora,
– udaljavanje od okoline,
– gadljivost,
– u najtežim slu ajevima potpuna neosjetljivost, tupost i uko enost psihi kih reakcija (stupor).
Ostali simptomi mogu biti:
– vrlo rano bu enje ili spavanje dulje no obi no,
– prekomjerno ili oskudno jedenje,
– poja ano pušenje, pijenje ili uzimanje lijekova,
– "negativno" razmišljanje,
– razdražljivost, nestrpljivost.
Depresivno stanje odražava se i u vanjskom držanju: u oskudnosti, sporosti i nesigurnosti pokreta,

pomanjkanju mimike, gr u lica, "praznini" i uko enosti pogleda.
Depresija se javlja kao posljedica:

– jakih psihi kih šokova i nagomilavanja bolnih i teških iskustava (gubitaka, neuspjeha, poniženja,
razo aranja),
– kod nekih senzibilnih priroda za vrijeme stanovitih metereoloških promjena (kod niskog tlaka,
kiše, južnog vjetra) vjerojatno u vezi s neobi nom ionizacijom zraka),
– katkada i bez vanjskih uzroka.
Duži ili kra i periodi depresije redovan su simptom cirkularne psihoze (mani no-depresivnog ludi-
la); kao "melankolija" javljaju se kod nekih organskih oboljenja mozga (paralize); kod epilepsije,
shizofrenije, esto sa sklonoš u za samoubojstvo.
Imunološki sustav depresivnih osoba obi no je vrlo slab i zbog toga nedjelotvorno odgovara na
bolesti.
LIJE ENJE:
1. ak se i za normalne, sretne osobe utvrdilo da postaju depresivne i doživljavaju i ostale simpto-

me duševnih poreme aja kad se kod njih izazove nedostatak niacina (vitamina B3) ili folne kise-
line ( vitamina B9).
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg (od svakog), 1 – 2 puta dnevno.
2. KANTARION – 3 tablete dnevno – ima antidepresivno djelovanje u lije enju blažih i umjerenih
oblika depresije, a isto je tako djelotvoran kao i neki jaki lijekovi na recept.
3. Mnogi nesretnici koji su zbog poreme ene funkcije bubrega patili od depresije,
privi enja ili ispada bijesa, spašeni su od sanataorija koriste i kupke od preslice.
Priprema KUPKE od PRESLICE:
115
4. GINKO: 60 mg, 3 puta dnevno, poboljšava dotok krvi u mozak, može uspješno dovesti do boljeg
raspoloženja.
5. GINSENG pozitivno djeluje na stres i depresiju.
6. Tko jede MATI NJAK rado se smije, jer njegova toplina dira slezenu i tako razveseljava srce.
7. FIZI KA AKTIVNOST je vrlo važna za depresiju jer stimulira cirkulaciju, osloba aju i u
mozgu hormon serotonin, koji poja ava osje aj zadovoljstva i vedrine.
8. Za borbu protiv depresije:

– jedite više: PRIRODNE, cjelovite hrane.
– izbacite: ŠE ER, AJ, KAVU, ALKOHOL.
Ako ste depresivni pa se tješite namirnicama koje su bogate še erom, možete zapasti u još dublju
depresiju. ŠE ER, bio on dio prera enog ugljikohidrata, alkohola, ili ega god, može lišiti vaš
organizam B vitamina (posebno vitamin B1), što može dovesti do depresije.
9. Pove ajte unos:

KALCIJA: 1000 – 1500 mg dnevno,
KALIJA: 1500 – 2000 mg dnevno,
MAGNEZIJA: 300 – 500 mg dnevno,
CINKA: 15 – 30 mg dnevno,
MANGANA: 2 – 5 mg dnevno.
OMEGA-3 MASNE KISELINE – unošenjem malih koli ina odre enih masno a jednostavno se
rješavate depresije: jedite RIBE kao što su: sardine, tuna, losos, list, uzimajte dodatak RIBLJEG
ULJA ili dnevno do 6 kapsula od 1 g.
10. Tehnike opuštanja kao MEDITACIJA, JOGA i AUTOGENI TRENING pomo i e vam da sami
iza ete na kraj sa stresom.
6. MANI NA DEPRESIJA (mani no-depresivna psihoza)
Duševna bolest kod koje se izmjenjuju stanja afektivne uzbu enosti i nemira (manije) sa stanjima
duboke potištenosti (depresije).
Tijekom razdoblja manije oboljeli su eufori ni, puni sebe, uzbu eni i pretjerano pri ljivi.
Mogu biti nekriti ki rastrošni, razdražljivi, bijesni, patiti od nesanice.
Tijekom depresivnih razdoblja osje aju se o ajno, krivo i bezvrijedno.
Pojedine faze traju prosjeku 6 – 8 mjeseci, ako se bolesnik ne podvrgne lije enju, a izme u njih
mogu postojati razli ito duge pauze. Depresivne su faze u prosjeku eš e nego mani ne.
Smjenjivanje stanja relativne uvstvene uzbu enosti sa stanjima potištenosti javlja se esto i u gra-
nicama normalnosti.
Uzrok bolesti je nepoznat, no postoji nasljedna sklonost.
Bolest je eš a u žena a javlja se obi no izme u 25. i 40. g. života.
Abnormalnosti psihi kog života o ituju se samo na afektivnom podru ju, a intelektualna aktivnost
je potpuno o uvana.
116
LIJE ENJE:
1. Važno je izbjegavati STRESNE situacije.

Prona i pravu TERAPIJU i TERAPEUTA od vitalnog je zna enja.
2. MEDITACIJA, VIZUALIZACIJA i VJEŽBE OPUŠTANJA mogu pomo i.
3. Korisno je DRUŽENJE i razmjena iskustava s drugim oboljelima.
4. GLAŽBA, koja može utjecati na raspoloženje bez pribjegavanja rije ima, korisno je sredstvo u
lije enju psihoti nih bolesti.
5. Teže faze bolesti lije e se u BOLNICI.

Kod depresivnih stanja primjenjuje se obi no konvulzivna terapija (elektrošok, inzulin) a kod
mani nih stanja sedativna terapija.
117
7. MANIJA
Pretjerano oduševljenje za nešto, strastvena navika (manija nogometa, sakupljanja starina,

ki enja i sli no).
To je duševno stanje bolesno potenciranog afektiviteta, koje nastupa u toku raznih duševnih bolesti,
naj eš e kao mani na faza mani no-depresivne psihoze.
Znaci su: veselo raspoloženje (euforija), pretjerana brbljavost (logoreja), sklonost šalama,
labilnost pažnje, nepostojan tok misli ("bježanje ideja"), površnost asocijacija, smijeh, pjevanje,
vikanje, katkada razdraženost, mahnitanje, megalomanija, stalna pokretljivost (motorni nemir),
poja anost nagonskog života, osobito seksualnosti.
Manija obi no po inje naglo, nestaje nakon nekog vremena, ali se rado ponavlja.
Glavne vrste manija:
– MONOMANIJA: bolestan nagon koji bolesnika neodoljivo tjera na neku vrstu napadnih ili
asocijalnih ina. Radnje koje vrše monomani nisu svrhovite ni planirane; obi no su besmislene
i ne donose bolesniku nikakvu korist. Monomanije nisu samostalne duševne bolesti, nego na-
stupaju kao simptomi kod psihopatije, neuroze, slaboumnosti, epilepsije i dr.
esto se tako er naziva monomanijom uporna i tajna okupiranost pažnje jednim te istim užim
podru jem misli i interesa.
– KLEPTOMANIJA: nagon prisvajanja tu ih predmeta. Bolesnici kradu bez naro itog materi-
jalnog motiva. Javlja se naj eš e u psihopata, histeri ara i u epilepti kom napadaju u žena.
– NARKOMANIJA: neodoljiva sklonost uživanju narkotika.
– NIMFOMANIJA: nezasitost u spolnim prohtjevima žene.
– PIROMANIJA: nagon paljenja (podmetanja požara). Duševni poreme aj koji nastupa pri
nekim oblicima slaboumnosti ili kod padavice; bolesnik pod neodoljivim nagonom, ali svje-
sno, podme e požare i uživa u njima. S piromanijom je redovito povezana sklonost skitnji,
lutanju, ubojstvu.
– PORIOMANIJA: nagon skitanja (trajnog mijenjanja mjesta, putovanja).
8. FOBIJA
Bolesni strah koji se javlja pred umišljenim opasnostima, ili predmetima, i u situacijama koje su
relativno neopasne. Fobija može biti posljedica stresa, panike, tjeskobe, oponašanja roditelja,
nastavnika ili rje e epilepsije ili povrede mozga.
Uzroci fobije mogu biti nepoznati ili rezultat iskustva koje je ostavilo trajne posljedice.
Simptomi fobije su o evidan strah kad se suo e s predmetom tog straha. Fizi ki simptomi su
gubljenje daha, lupanje srca, znojenje, mu nina, vrtoglavica, drhtanje. Bolesnik može i i u krajnost
kako bi izbjegao suo iti se s predmetom tog straha (npr. žena zbog miša ska e na stolicu).
Jedna od raširenih fobija je pani ni strah od zaraze, zbog kojeg neki pojedinci izbjegavaju rukova-
nje, dodir kvaka na vratima, predmeta koji su drugi imali u rukama i sl.
Neke od fobija imaju i posebna imena:

– AGORAFOBIJA: Strah od prijelaza otvorenih prostora.
– ALGOFOBIJA: Pretjeran, neuroti an strah pred boli. Ve pri pomisli na bol i u iš ekivanju boli
javlja se strah s lupanjem srca, znojenjem i duševnim nemirom.
– ANTROPOFOBIJA: Izbjegavanje dodira s ljudima, patološki strah od ljudi. Katkada se odnosi
samo na jedan spol.
– ERITROFOBIJA: Pojedinac se boji da e se zacrveniti i tako izazvati pažnju i sumnju okoline.
– FOTOFOBIJA: Patološki strah od svjetlosti. Naj eš e je znak neuroze; može nastati i kao poslje-
dica o nih bolesti (trahom) ili jake razdražljivosti živ anog sistema ( kod tetanusa, bjesnila);
tako er kod fotodermatoze, kožne bolesti koja nastaje zbog preosjetljivosti kože prema zrakama
svjetla.
– HIPSELOFOBIJA: Strah od visine (pri stajanju na balkonu, prozoru, brdskim strminama).
118
– KANCEROFOBIJA: Strah od zlo udnog tumora.
– KLAUSTROFOBIJA: Strah od zatvorenih prostora.
– KSENOFOBIJA: Neprijateljsko držanje prema strancima. U primitivnim zajednicama javlja se
kao odraz nagonskog straha pred stranim ljudima ili je rezultat plemenske (klanske) zatvorenosti;
u civiliziranom društvu ni e iz šovinisti kih, nacionalisti kih, rasisti kih i religioznih predrasuda.
– NIKTOFOBIJA: No ni strah; pojavljuje se u dje joj dobi. Uzroci nisu razjašnjeni, ali se ini da
su to naj eš e greške u odgoju. U rje im slu ajevima niktofobija može biti znak epilepsije.
Djeca koja pate od no nog straha, obi no no u vrisnu, sjednu u krevet i ne prepoznaju okolinu.
LIJE ENJE:
1. Bolesnici mogu sami sebi pomo i, obi no POSTUPNIM IZLAGANJEM STRAHU.

U slu aju ozbiljne fobije prvo treba smo i snage misliti na tu fobiju, a zatim po i korak dalje i
naslikati predmet fobije, gledati slike u asopisima, na televiziji.
U svladavanju fobije najvažnije je svladati PANIKU. Panika vas može sasvim obuzeti i može
vam se initi nesavladivom, ali s vremenom možete nau iti kako se od takvih osje aja odmaknuti
i sasvim osloboditi. Možda je potrebno namjerno se suo iti s panikom, ali na kraju postaje jasno
da napadi panike prestaju i nestaju i da je mogu e ovladati osje ajima u vezi sa situacijom ili
predmetom koji u vama poti e fobiju.
2. Kod AGORAFOBIJE ljudima nedostaje FOSFORA.

Treba jesti salatu od korijena CELERA i puno JAGODA (ili pekmeza od jagoda).
Korijen celera naribajte, dodajte ulje i ocat i jedite sirov. Oni koji ga više vole kuhanog moraju
popiti i vodu u kojoj se kuhao jer je fosfor kuhanjem dospio u vodu.
9. MELANKOLIJA
Duševna bolest koja nastupa samostalno ili kao faza mani no-depresivne psihoze.
Simptomi: žalosno raspoloženje, tjeskoba, potištenost (depresija), naginjanje pla u, povla enje u
sebe, zako enost svih duševnih funkcija, smanjena motorna aktivnost, nesanica, pomanjkanje teka,
mršavljenje, samooptuživanje, nihilisti ke ideje, sklonost samoubojstvu.
Duševna stanja melankolika obi no se ocrtavaju u naro itom, opuštenom ili bolno zgr enom izrazu
lica. Ponekad nastaju napadi uzbu enja. Uzrok bolesti nije poznat.
LIJE ENJE:
1. Lije i se isto kao MANI NA DEPRESIJA (mani no-depresivna psihoza).
2. Prema psihoanalizi, melankolija ima svoj korijen u INTROVERTIRANOSTI instiktivnih reakci-

ja, posebno agresivnih impulsa koji se ne mogu iživljavati na vanjskim objektima.
3. Melankoliju lije i HLADNA KUPELJ i boravak na SVJEŽEM ZRAKU.

Svako jutro im se ustane i prije spavanja uzeti hladne vode (da je do lanka) i gaziti u njoj kao
da se hoda, 8 dana u mjesecu.
4. Obuzme li ovjeka melankolija, ona ga ini tužnim i nemirnim u njegovom držanju. Tjera ga da
izgovori rije i protiv Boga, što mu ih name u duhovi u zraku i hitaju k njemu dovode i ga esto
svojim došaptavanjima (proganjanjem) do ludila. Zato neka taj ovjek stavi JAGLAC na svoje
tijelo i na srce da se od njega ugrije i duhovi u zraku što ga mu e prestat e ga proganjati
zahvaljuju i snazi te biljke (koju ona prima od Sunca).
119
10. SEZONSKI AFEKTIVNI POREME AJ
Teški oblik "zimske melankolije". Ve ina se ljudi zimi uspori ali mnogi ne mogu zimi funkcionirati
bez stalnog lije enja. Poreme aj nastaje kad nedovoljno svjetla dolazi do hipofize, dijela mozga
koji kontrolira apetit, spavanje, raspoloženje i libido. Razina hormona melatonina se pove ava pa se
mnoge tjelesne funkcije uspore ili zaustave. Što je razina viša postajemo sporiji, a to je razlog zašto
ve ina ljudi no u ima potrebu za snom.
Simptomi su: depresija, letargija, stalna pospanost, pretjerano spavanje, i jedenje, anksioznost,
razdražljivost, udaljavanje od drugih te gubitak libida. Simptomi se javljaju redovito svake zime.
Dijagnoza se postavlja ako simptome imate 3 ili više zima za redom.
LIJE ENJE:
1. Jedini je pravi lijek ŽIVJETI NA 30o C.
2. Može pomo i boravljenje na DNEVNOM SVJETLU što je više mogu e, te sjedenje u blizini
PROZORA u SVIJETLO obojenim prostorijama.
3. Izlaganje 1 – 4 sata dnevno zimi vrlo svijetlom "punom spektru" (10 puta ja i od umjetne sobne
rasvjete) pokazalo se uspješnim kod 85 % oboljelih. Svjetlo punog spektra je poznato i kao "pri-
rodno svjetlo". Lije enje svjetlom ko i pretjeranu proizvodnju melatonina, zbog kojeg spavamo
kad je mrak.
11. APATIJA
Bezosje ajnost, ravnodušnost. Duševno stanje koje se karakterizira nedostatkom interesa i osje aja,
nesposobnoš u za ja a uzbu enja. Svojstveno je nekim duševnim bolestima (melankolija, depresi-
vna psihoza) i temperamentima (flegmatizam).
Stoici su apatiju, kao ravnodušnost prema svemu što život donosi, smatrali osnovom nepomu enog
duševnog mira (ataraksije) i osnovnom vrlinom filozofa.
12. FRUSTRACIJA
Psihopatsko stanje koje se javlja u pojedincu kada njegove duboke potrebe i težnje nisu ispunjene.
Frustracija se može zasnivati na osobnim nedostacima (mentalna ili fizi ka zaostalost, bolest i dr.)
ali i na odnosima izme u društvene sredine i pojedinca (strogost roditelja, ograni enje osobnih
sloboda, nepovoljne ekonomske prilike).
Stanje frustracije i njime izazvane konfliktne situacije, koje se osje aju kao emocionalno negativne,
nastoji pojedinac riješiti procesima PRILAGO AVANJA.
120
13. ŠIZOFRENIJA (shizofrenija)
Grupa duševnih bolesti kojima je zajedni ko obilježje dezintegracija viših psihi kih funkcija –
"cijepanje li nosti". Misli i osje aji su dramati no poreme eni, a svijet se doživljava vrlo razli ito.
Skup sli nih bolesnih simptoma ozna avao se prije kao "mladena ko ludilo".
Simptomi su: nesre eno, labilno mišljenje neprimjereno realnosti i prakti nim zadacima, paranoja,
lažna vjerovanja, glasovi, apatija, depresija, pomanjkanje koncentracije. Stanje tuposti izmjenjuje se
s povremenim naglim i teškim osje ajnim provalama, koje su esto potpuno neprimjerene okolno-
stima. esto neki in ili doživljaj bolesnik osje a kao nasilno uzrokovan utjecajem neke izvanjske,
nadnaravne ili politi ke sile koja utje e na njega, name e mu svoje misli i pokre e njegove akcije.
Za shizofreniju je karakteristi na i tzv. ambivalencija – istodobna prisutnost suprotnih osje ajnih,
voljnih i instinktivnih tendencija.
– kod OBI NE SHIZOFRENIJE mogu se ustanoviti samo primarne smetnje,

– HEBEFRENIJA se javlja kod vrlo mladih osoba te pokazuje, uz disocijaciju mišljenja, afektivnu
indiferentnost i dr., a i opasnost od naglog napredovanja u dementnost,
– u PARANOIDNOJ SHIZOFRENIJI je proces dijeljenja li nosti pra en paranoidnim idejama;
prevladavaju deliriji, ideje veli ine (megalomanija), manija progona i halucinacije,
– osnovno je obilježje KATATONIJE zako enost psihomotornih funkcija koja se javlja kao:
- KATALEPSIJA (nepokretnost i potpuna bezvoljnost – abulija),
- KATATONIJSKI STUPOR (dugotrajna kruta nepokretnost, ak u vrlo nepovoljnom položaju),
- NEGATIVIZAM (opiranje svakom vanjskom utjecaju, potpuni gubitak kontakta s okolinom),
- MANIRIZAM (npr. grimasa sladunjavog osmjeha kao reakcija na bilo što),
- stereotipija kretanja,
- besmisleno gomilanje rije i i re eni nih fragmenata,
- odbijanje hrane,
- katatonijski raptus (iznenadni nemir u kojem bolesnik može smrtonosno napasti sebe ili druge).
ini se da glavni UZROK ovim oboljenjima leži u nasljednom faktoru.

Genetska gra a ini osobu sklonom shizofreniji i pokre u je stresni doga aji.
Ljudi sa dijagnosticiranom shizofrenijom rijetko su nasilni, ali su esto vrlo uplašeni i usamljeni
zbog svojih simptoma. Zapažanjem svojstva onih koji su naknadno oboljeli primije eno je da su to
vrlo esto svojeglavci, pedanti, udaci a katkada i vrlo nadarene osobe.
Karakter preosjetljive li nosti redovito uvjetuje posebni oblik shizofrenije, što se razabire na pri-
mjerima genijalnih ljudi koji su bili shizofrenici (Van Gogh).
Bolest se naj eš e javlja izme u 20. i 30. godine života, i to u povremenim napadajima, a svi njeni
oblici kriju (za razliku od mani no-depresivnih povremenih smetnja) opasnost od napredovanja
prema sve defektnijem psihi kom stanju.
Postoje mnoge bolesti koje nalikuju shizofreniji uklju uju i moždani sifilis, porfiriju (abnormalni
krvni pigment), nedostatak štitnja e, pelagru (nedostatak vitamina B3), nedostatak vitamina B12 i
folne kiseline, cerebralne alergije, amfetaminsku psihozu, homocisteinuriju.
Neki psihijatrijski poreme aji mogu biti genetski preneseni i mnogi odrasli kod kojih se javila
shizofrenija bili su hiperaktivni i/ili su bili nesposobni za u enje kao djeca.
Uzro nik shizofrenije može biti i celijakija. Vidi: Probavni sustav, celijakija.
121
TVRDI SE DA POSTOJE 3 TIPA SHIZOFRENIJE:
1. HISTAPENI ARI (oko 50 % shizofreni ara) imaju abnormalno niski histamin u krvi i u mozgu i
visoke razine bakra. Simptomi uklju uju prekomjerno poticanje i pogrešno zamje ivanje osjeta,
vremena, tijela, sebe i drugih. Imaju este halucinacije i esto govore da vide zle duhove.
Histapeni na djeca su hiperaktivna, op enito izgledaju zdrava i imaju visok prag podražaja na bol.
LIJE ENJE:
Histapeni ari su uspješno lije eni davanjem:

VITAMIN C: 3 g dnevno,
VITAMIN B3 (niacin): 3 g dnevno,
FOLNA KISELINA (vitamin B9): 2 mg dnevno,
VITAMIN B6: 200 mg dnevno,
VITAMIN B12: 500 g dnevno,
VITAMIN E: 200 IJ dnevno,
VITAMIN P (C-kompleks, citrusni bioflavonoidi): 200 mg dnevno,
LITIJ može biti potreban u težim slu ajevima.
Vitamini B3, B12 i folna kiselina podižu razinu histamina u krvi.
Vitamin B3 može potaknuti napad gihta, pa se doze pove avaju postupno.
2. HISTADELI NE osobe (oko 20 %) imaju abnormalno visoke razine histamina u krvi.

Simptomi uklju uju suicidalnu depresiju, opsesivno razmišljanje, gubitak dodira sa stvarnoš u,
nedostatak volje i esto teške glavobolje.
LIJE ENJE:
KALCIJ: 1 g dnevno; smanjuje razinu histamina i pridonosi sprje avanju glavobolja.
MANGAN: 1– 9 mg dnevno. Mnogi histadeli ari pokazuju nedostatak cinka i mangana.
VITAMIN B3 (niacin): 50 – 100 mg dnevno,
VITAMIN E: 200 – 1200 IJ dnevno (doze iznad 400 IJ dnevno u dogovoru s lije nikom).
3. PIROLURI ARI (30 – 40 % shizofreni ara)

Bolesnici imaju mnoge klasi ne simptome shizofrenije, ali imaju bolju sposobnost opažanja.
Oni mogu biti nesposobni sje ati se snova ili osjetiti gubitak sanjanja, mogu imati bijele mrlje
na noktima, slatkasti zadah, osjetljivost na Sunce, nemogu nost potamnjenja kože, znakove
rastezanja kože, spazme, amneziju, vjerojatno tremor i nepravilne menstruacije.
LIJE ENJE:
Ove doze uzete svako jutro i ve er dovele su do pozitivnog odgovora, s potpunom društvenom
rehabilitacijom:
MANGAN: 1 – 9 mg dnevno,
VTAMIN B6: 1500 mg dnevno.
Osim za odre ene podtipove shizofrenija, slijede e je lije enje korišteno dnevno, te su opažena
klini ka poboljšanja sa:
VITAMIN B1: 200 mg – 1 g,
VITAMIN B2: 20 mg,
VITAMIN B3: 1 – 4 g,
122
VITAMIN B5: 15 mg,
VITAMIN B6: 75 – 200 mg,
VITAMIN C: 3 – 4 g,
VITAMIN E: 600 – 1200 IJ.
Navedeni B vitamini mogu se uzimati zajedno u nekoliko snažnih tableta B-kompleksa.
Ako bolesnici odgovore slabo, nedostatna apsorpcija može biti uzro ni imbenik ine i parenteralne
injekcije alternativom.
SHIZOFRENIJA, LIJE ENJE ( op enito):
1. OSNOVNI UZROK SHIZOFRENIJE JE KRONI NO SLABO SNABDIJEVANJE MOZGA

KISIKOM. Zato je izuzetno važno da se razina še era u krvi održava postojano itavo vrijeme i
ne dozvoli da padne ispod normale.
HIPOGLIKEMIJA je gotovo uvijek povezana sa shizofrenijom i vjerojatno je jedan od uzroka
koji pridonosi pojavi ove bolesti, zajedno s mnogim prehrambenim nedostacima i biokemijskim
poreme ajima.
Prehrana kod shizofrenije:

ESTI MALI OBROCI PRIRODNE HRANE s težištem na "sporoprobavljive" neljuštene žitari-
ce poput HELJDE, PROSA, SME E RIŽE, JE MA, itd., te obilje IZDANAKA SJEMENKI i
ORAHA. BADEMI, KIKIRIKI, SJEMENKE SEZAMA, SUNCOKRETA i BUNDEVE naro ito
su djelotvorni.
SOJA, SJEMENKE, IZDANCI, SVE POVR E i PIVSKI KVASAC opskrbit e tijelo lakopro-
bavljivim proteinima najviše kakvo e.
Treba piti sve SOKOVE VO A i POVR A u sezoni. Suviše slatke sokove treba razrijediti s
vodom 1:1.
Dijeta kod shizofrenije:

IZBJEGAVATI: VODU, VINO, MED, SUHU HRANU.
JESTI: KAŠE od finog BRAŠNA pripremljene s MASLACEM (ne s maslinovim uljem), jer
one popunjavaju i ponovo zagrijavaju ispražnjeni i ohladnjeli, oslabljeni mozak.
Smije se piti samo ljekoviti AJ od KOMORA A i PIVO. Ta e pi a ponovno dovesti u red
njegove poreme ene sokove, pamet i osje aje.
2. GLADOVANJEM oko 25 dana (+ 15 dana rehabilitacije) mogu e je potpuno se osloboditi

shizofrenije. Kad razli iti drugi postupci nisu davali zadovoljavaju e rezultate, duševni
poreme aji uklju uju i shizofreniju reagirali su na gladovanje i njegov detoksificiraju i proces.
Daleko najbolji biološki tretman za shizofreniju je GLADOVANJE uz SOKOVE.
Ponovljena kratka gladovanja uz sokove, ili jedno dulje (4 – 6 tjedana, pod nadzorom) obilno
normalizira sve tjelesne funkcije, eliminira biokemijske poreme aje i ini da se pacijent odli no
osje a. Pacijenti koji gladuju moraju uzimati sokove i juhe svaka 2 sata. Razina še era u krvi
(koja je toliko važna) ostaje za vrijeme gladovanja na normali ako se ono pravilno provodi.
3. Shizofrenija je pretežno biokemijski poreme aj u mozgu UZROKOVAN NERAVNOTEŽOM

MINERALA I ELEMENATA U TRAGOVIMA.
80 % pacijenata koji boluju od shizofrenije imaju nedostatak cinka i višak bakra i željeza u
tkivima tijela.
Kod 95 % pacijenata došlo je do znatnog poboljšanja poslije terapije elementima u tragovima.
Preporu a se prehrambeno nadopunjavanje cinkom i manganom, koji pomažu u "uklanjanju"
bakra iz tijela.
MANGAN: 2 – 5 mg dnevno,
123
4. Mnogi pacijenti koji boluju od shizofrenije pokazuju znakove bitnog poboljšanja nakon
MEGAVITAMINSKE TERAPIJE. To lije enje pored ostalih visokih doza vitamina i minerala
uklju uje i :
VITAMIN B3: 3 – 18 grama dnevno (!),
VITAMIN C: 3 – 18 grama dnevno.
Nakon prve hospitalizacije i lije enja sa vitaminom C, vitaminom B3 i nekim dugim važnim hra-
njivim sastojcima, samo 20 % shizofreni nih pacijenata dobiva nove napade i treba ih ponovo
smjestiti u medicinske ustanove. Kad se lije e samo klasi nom terapijom (bez dodatnih vitamina
i minerala) nove napadaje ima ih puno više: 60 %.
Uporaba megavitaminske terapije za mnoge psihološke poreme aje udvostru ava oporavak i
npr. gubi se samoubila ka sklonost u shizofreni ara.
Primjer:
Troje djece sklone shizofreni nim napadima nije imalo ni jedan napad u ona 4 ili 8 mjeseci
dok su primali dodatne VITAMINE i MINERALE.
5. Shizofrenija se uspješno lije ila masivnim dozama:

NIACINA (vitamina B3) u obliku niacinamida: 1000 – 3000 mg sa svakim obrokom,
esto ak i do 25000 – 30000 mg dnevno.
To treba biti popra eno podjednakom koli inom:
VITAMINA C (25000 – 30000 mg dnevno),
VITAMINA B-KOMPLEKSA: velike ja ine,
PIVSKOG KVASCA: 3 – 5 žlica dnevno.
6. Kod sizofreni ara dolazi do duševna poreme aja najviše zbog kroni ne BESANICE. Jedan od
uzroka bolesti je nedostatak AUTORITARNA VO ENJA i IZOBRAZBE, zbog ega bezuvjetno
treba neka jaka, vode a ruka dovesti u red misli tih ljudi (najbolje u prikladnom sanatoriju).
7. Najvažnije ljekovito sredstvo je napitak od mješavine BALZAMIKE (tanacetum balsamita)

i trostruke koli ine KOMORA A. Taj aj za lije enje živaca mora bolesnik svakodnevno piti
hladan kao svoje glavno pi e.
124
14. PARANOJA
Duševna bolest obilježena postupnim napredovanjem niza sumanutih pretpostavki, zamisli,

uvjerenja. Paranoik vjeruje da je društveno i fizi ki ugrožen urotom svjetskih razmjera.
Paranoik zapaža i po svojim bolesnim kriterijima povezuje i tuma i najbezna ajnije sitnice i
slu ajnosti svakidašnjeg života a sebi pripisuje osobito zna enje i ulogu ("misiju").
Doga a se ponekad da i ljudi koji ina e nemaju neke izrazitije predispozicije reagiraju paranoi ki
u stanovitim okolnostima; tako se govori o profesionalnoj psihozi, psihozi usamljenosti (manija
progona kod defektnih, kod ratnih zarobljenika, zatvorenika).
LIJE ENJE:
1. U svim tim slu ajevima je mogu e izlje enje PROMJENOM AMBIJENTA; me utim, na
sumanute ideje iskonskog paranoi ara ne utje e ni uvjeravanje, ni iskustvo, ni mijenjanje okolinskih
uvjeta.
15. DELIRIJ
Akutno teško poreme enje svijesti, oblik akutne simptomatske psihoze.

Bolesnici su neorijentirani, haluciniraju, fantaziraju, misli su im nesuvisle, esto bolesne, postoji
strah i tjeskoba, izraziti nemir. U najtežim slu ajevima nastupa koma i smrt.
Uzroci: infektivne bolesti, upala plu a, bolesti mozga i moždanih ovojnica, otrovanja.
16. OLIGOFRENIJA (slaboumnost)
Slaboumnost, duševna zaostalost, nedovoljna mentalna razvijenost.

Kategorije:
– IDIOTIJA (kvocijent inteligencije 0 – 25),
– IMBECILNOST (26 – 50),
– DEBILNOST (51– 75),
– GRANI NA OLIGOFRENIJA i TUPOST (75– 85).
Oligofrenih osoba ima od 1 – 5 % (u Hrvatskoj 3,8 %).

Uzroci:
– smetnje u razvitku zametka u maternici,
– ošte enje mozga u porodu,
– ošte enje i upale mozga u ranom djetinjstvu,
– priro eni sifilis,
– alkoholizam roditelja,
– nasljednost tako er igra ulogu.
Zdravstvena zaštita, rehabilitacija, odgoj i obrazovanje provode se prema stupnju zaostalosti.

Npr. za odgoj i obrazovanje debila i mentalno nerazvijene djece postoje specijalni zavodi, škole i
razredi pri osnovnim školama.
125
17. DEBILNOST
Najblaži oblik uro ene slaboumnosti (oligofrenije).

Debilna djeca ne mogu se odgajati i osposobljavati za život i rad pod normalnim uvjetima, ve im je
potreban poseban nadzor i staranje. Za razliku od imbecila, debili su sposobni za izu avanje zanata
i za jednostavnije radove. Debilnost može zna iti fizi ku insuficijenciju, npr. u dojen adi zbog ne-
dostatne prehrane, u staraca zbog teške arterioskleroze.
18. IDIOTIJA
Najteži stupanj duševne zaostalosti, priro en ili ste en u najranijem djetinjstvu, naj eš e kao oslje-
dica bolesti mozga. Obi no postoje i znaci tjelesne degeneracije: patuljast rast, deformiteti lubanje,
ušiju i zubi, katkad kljenut udova, gluho a ili ak i teža nakaznost. Kod teške idiotije duševni
razvitak ostaje na stupnju dvogodišnjeg djeteta. Lije enje idiotije nema uspjeha.
19. DEMENCIJA
Slaboumnost, trajni definitivni gubitak ste enih intelektualnih funkcija, naj eš e uzrokovan
organskim ošte enjem moždane supstancije.
Glavni uzroci: progresivna paraliza, kroni ni alkoholizam, arteroskleroza moždanih žila, povrede
mozga.
Glavni simptomi: postepeni gubitak pam enja, shva anja i rasu ivanja.
Sindromi demencije nastaje kod velikog broja bolesti i naj eš e se javlja u starijoj dobi.
U demenciju se ubrajaju:
– ATEROSKLEROTI NA DEMENCIJA
– STARA KA DEMENCIJA
– ALZHEIMEROVA BOLEST
– RICKOVA BOLEST
– KRAEPELINOVA BOLEST
20. AMENCIJA
(lat. bezumnost, ludilo) – teški poreme aj svijesti sa smetnjama u orijentaciji, smetenoš u,

rastrganim govorom i halucinacijama.
Može biti simptom duševnih bolesti a javlja se i kod tjelesne iscrpljenosti, poslije ve ih gubitaka
krvi, poslije dizenteri nih proljeva, otrovanja i kod nekih zaraznih bolesti.
126
21. MONGOLOIZAM
Djeca-mongoloidi imaju karakteristi an izgled: koso položene o i s uskim rasporom i s tre om

vje om, široke jabu ne kosti, velik jezik, na dlanu velika popre na "majmunska brazda" a peti
prst ruke kratak i svinut. esto se mongoloizam javlja u kombinaciji s priro enim sr anim manama.
Ve ina mongoloida umire do puberteta (75 %).
Mongoloidnu djecu eš e ra aju žene poodmakle dobi (vjerojatno zbog poreme aja u dozrijevanju
jajnih stanica).
Duševna zaostalost mongoloizma može biti zbog nakupljanja metaboli kih nusproizvoda koji uzro-
kuju nakupljanje vode, kalcifikacije, te ometaju asimilaciju hranjivih tvari i uklanjane otpadaka.
LIJE ENJE:
1. Djeci s teškim mentalnim ošte enjima (mongoloizam – Downov sindrom) kvocijent inteligencije
može se povisiti za 20 ili više poena davanjem dopunskih koli ina VITAMINA i MINERALA
u razdoblju od 4 – 8 mjeseci, što je vrlo zna ajno jer je time omogu eno da djeca žive neovisno o
tu oj pomo i.
Pove ana doza VITAMINA A (beta karoten): 15000 IJ dnevno,
VITAMINI B-KOMPLEKSA: ja a doza,
VITAMIN C: 1500 mg dnevno,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta dnevno,
Porast kvocijenta inteligencije od 50 na 70 (nešto manje od normalne vrijednosti) može izazvati

promjenu od potpune ovisnosti do sposobnosti da se doti na osoba brine sama o sebi.
U ve ine mongoloidne djece su se nepravilnosti tijekom razvoja ublažile, posebice nepravilnosti
ostiju. Njihov se izgled po eo normalizirati a poboljšale su se i mentalne sposobnosti i ponaša-
nje ak toliko da su po eli raditi i samostalno se uzdržavati.
Dok su uzimali tablete, naglo su rasli, a u razdobljima kad ih nisu uzimali, rast je bio
zaustavljen.
Vitamini, minerali, enzimi i hormoni iste krv i tkiva bolesnika, što dovodi do poboljšanja u nji-
hovom izgledu, te u ispunjavanju tjelesnih i duševnih zadataka.
2. Za poboljšanje funkcioniranja mozga koristi se VITAMIN B15 (pangaminska kiselina).

Naj eš e dnevne doze su 50 – 150 mg.
3. Velike bi doze VITAMINA B6, MANGANA i CINKA mogle rezultirati normalnim funkcionira-
njem nekih zaostalih osoba.
4. Bolest može biti vjerojatno otežana previsokim razinama OLOVA u tijelu.

Postoje dokazi da mogu biti odgovorni i nedostaci VITAMINA B3 i B12 .
5. Duševna se zaostalost tako er lije ila sa 10 – 20 mg GLUTAMINSKE KISELINE (GLUTAMI-

NA) rezultiraju i poboljšanjem osobnosti i pove anom inteligencijom.
6. Mongoloide lije imo istim biljem koje primjenjujemo kod skleroze, multiple skleroze i atrofije
miši a.
127
22. INFANTILIZAM
Zastoj tjelesnog, intelektualnog i emocionalnog razvitka na dje jem razvojnom stupnju, uzrokovan
naslije enim ili rano ste enim bolestima (poreme ajima u funkciji žlijezda s unutarnjom sekreci-
jom). Naj eš i su oblici: infantilizam spolnih organa, bubrega, glasa i psihi ki infantilizam.
Lije i se uzro no, HORMONSKIM PREPARATIMA.
23. PERVERZIJA
Nastranost, protuprirodnost, osobito u seksualnom pogledu. Trajno abnormalni spolni nagon može
biti priro en ili kasnije ste en. U posebnim slu ajevima perverzija se o ituje u obliku teških
patoloških ekscesa kao što su:
– PEDOFILIJA (spolna ljubav prema djeci),
– GERONTOFILIJA (odnos sa starcima),
– NEKROFILIJA (seksualna naklonost prema leševima),
– SODOMIJA (odnos sa životinjama),
– razli iti oblici: – EKSHIBICIONIZMA (pokazivanje golih dijelova tijela),
– SADIZMA (mu enje spolnog partnera),
– MAZOHIZMA (uživanje u psihi kim i fizi kim poniženjima).
Psihopatološke perverzne pojave esto su povezane s vršenjem razli itih nasilja i zlo ina (gušenje,
nanošenje fizi kih ozljeda, stvaranje trajnih psihi kih trauma i sl.).
Uzroci perverzija mogu biti odgojne greške, loša iskustva u ranim fazama spolnog razvoja (zavo e-
nje djece), neke organske bolesti (arterioskleroza mozga), a esto je uzrok nepoznat.
Ponekad se uspješno primjenjuje PSIHIJATRIJSKO LIJE ENJE (psihoterapija).
128
24. PROGRESIVNA PARALIZA
Duševna bolest uzrokovana sifiliti nim oboljenjem mozga.

Javlja se u razdoblju od 5 – 15 godina nakon zaraze sifilisom, obi no u onih bolesnika koji su se
po eli lije iti, ali lije enje nije do kraja dovršeno, te su se spirohete iz krvnog optoka povukle u
centralni živ ani sustav.
Progresivnu paralizu karakteriziraju razli iti psihi ki i fizi ki funkcionalni poreme aji: smetnje u
govoru, pam enju, pisanju, ponašanju, razli ite stereotipije, duševna "odsutnost", tupost; s vreme-
nom dolazi do raspada li nosti, fizi ke degeneracije i smrti.
LIJE ENJE:
Bolest se lije i VISOKIM TEMPERATURAMA nacjepljivanjem malarije, periferom i sl., u kombi-

naciji s uobi ajenim antisifiliti kim kurama.
Visoku temperaturu možemo posti i i uranjanjem itavog tijela u kadu sa vru om vodom tempera-
ture koju postepeno podižemo sa 38o C na 40o C i 42o C. Uranjanje traje koliko organizam može
izdržati (ako je zdrav) – od pola do sat-dva, svakih nekoliko dana.
Pod vodom se diše pomo u slamke ili sl., zatvorenih o iju.
Potrebno je imati nekoga uz sebe da nadgleda itav postupak.
Prije korištenja ove metode savjetujte se sa lije nikom.
129
EPIDEMIJE
Ne ubijaju nas virusi i bakterije – ubija nas nešto drugo.

U epidemijama neki ljudi umiru, a drugi ne. U emu se oni razlikuju?
Upravo je ta razlika ono što neke ubija.
Vjerujem da ti ljudi naj eš e umiru zato što u organizmu imaju premalo VITAMINA C.
Linus Pauling
ZAŠTITA OD EPIDEMIJA:
1. Preventivno uzimajte svakodnevno bar nekoliko grama (mala žli ica) VITAMINA C (najbolje
razmu eno u soku).
130
GR EVI
1. GR EVI (op enito)……………………………………………………………….107

2. KLONI KI GR EVI…………………………………………………………….109
3. EKLAMPSIJA……………………………………………………………….……109
4. TETANIJA…………………………………………………………………..…….110
5. ŠKRIP (trizmus)…………………………………………………………………..110
1. GR EVI (op enito)
Refleksno, naj eš e bolno stezanje miši a. Gr može biti ograni en na pojedini miši , ili na grupu
miši a (spazam), a može zahvatiti i cijel tijelo (konvulzija).
Gr evi trbušnih organa (crijeva, mokra ovoda, žu nih putova) zovu se kolike.
Bubrežne i žu ne kolike izazivaju strana tijela (kamenci).
Uzroci gr eva mogu biti razli iti; esto se radi o ozbiljnim promjenama koje nadražuju centralni
živ ani sustav (npr. uko enost šije kod meningitsa, tetanusa, povreda mozga).
Akutna ili neka kroni na trovanja tako er mogu izazvati gr eve (npr. konvulzije uslijed trovanja
cijanovodi nom kiselinom, kolike od arsena, gr evi u toku poro aja).
Gr evi kod epilepsije i multiple skleroze posljedica su ošte enja centralnog živ anog sustava.
Histeri ni gr le nih miši a i njemu sli ni gr evi psihoneuroti ara spadaju u podru je neuropsihi-
jatrije i dobrim su dijelom podložni utjecaju volje.
Gr evi u djece mogu imati sve navedene uvjete, a posebno mjesto zauzima dje ja tetanija (fras).

b) PREHRANA
d) RAZNO
1. Neškodljiv i pouzdan lijek (osobito u male djece i dojen adi) protiv gr eva i nadimanja u predje-
lu pupka te protiv gr a mokra nog mjehura sa crvenom mokra om koja pe e:
Odrežite vrlo tanku KRIŠKU LUKA, namo ite je na trenutak u ašu mla ne vode i dajte bole-
snom (djetetu) svaki sat po 1 gutljaj. Za udit ete se kako brzo olakšava bolove.
2. Protiv gr eva, bolova, glavobolje i menstrualnih gr eva pomaže bezopasan prirodni lijek,
preparat LOPUHA (npr. PETADOLOR). Ovaj lijek se vjerojatno ne može nabaviti u Hrvatskoj.
3. Ujutro popijte topao AJ od STEŽE ( petoprsta).

– malo aja od steže kuhajte u etvrt litre mlijeka, vina ili mošta. Stavite ga u ledenu teku inu, a
kad prokuha, smaknite s vatre i procijedite.
b) PREHRANA
1. Bez obzira o kojoj se bolesti radi, pri gr evima ili proljevu, temperaturi ili povra anju, neka
bude:
– prvi stupanj dijete: POTPUNI POST (vidi još pod: bolesti).
131
2. Ako su gr evi posljedica neprimjerene prehrane preporu a se VEGETARIJANSKA prehrana s
težištem na hrani bogatoj KALCIJEM i MAGNEZIJEM.
UZIMAJTE: zeleno lisnato povr e, vo e (naro ito marelice), jogurt, kiselo mlijeko, kefir.
Proso je najbolja žitarica. Koristite sokove mrkve, repe, krastavaca, slatke sokove vo a.
Odli ni su sezamove sjemenke i mlijeko badema. Priprema: šalicu badema ili sezamovih
sjemenki (ili oboje, pola-pola) pomo u 4 šalice vode i 1 žlice meda pretvorimo sa mikserom u
teku u smjesu. To je izvrtan izvor minerala i proteina.
IZBJEGAVAJTE: meso, prekomjerno uzimanje agruma (limun, naran a, mandarina, grejp).

Žitarice uzimajte vrlo umjereno, naro ito pšenicu i pšeni ne klice.
3. VO OJEDI, oni koji pokušavaju živjeti isklju ivo od vo a, esto boluju od nožnih gr eva i
drugih simptoma, teškog nedostatka kalcija, magnezija i dr. Najbolji izvor kalcija su: ve ina
povr a, žitarice, proso, zob, riža, sjemenke sezama, grah, mlijeko, sir.
1. Miši ni i nožni gr evi obi no su posljedica nedostatka vitamina i minerala u prehrani ili nemogu-
nosti organizma da apsorbira te tvari iz hrane.
Simptomi takvih gr eva obi no se pogoršavaju no u, te kada ste neaktivni.
VITAMIN B6: do 100mg dnevno,
MULTIVITAMINSKA TABLETA: 1– 2 dnevno,
KALCIJ: 1500 mg dnevno,
KALIJ: 1500 – 2000 mg dnevno,
MAGNEZIJ: 800 mg dnevno.
2. Drugi uzrok gr eva miši a je zahtjev tkiva za kisikom ili kroni ni nedostatak kisika u tkivima
(simptomi se pogoršavaju kod naprezanja).
Kod takvog stanja pomažu velike doze:
VITAMINA C: nekoliko grama dnevno,
3. Gr evi miši a kod raznih organa (sr ana arterija, želudac, itd.) mogu biti uzrokovani mentalnim
stresom, živ anom razdraženoš u i drugim psihi kim iniocima.
Organski minerali, naro ito KALIJ, mogu koristiti, pored ostalih postupaka.
Presudna je eliminacija psihi kih inilaca koji pridonose pojavi gr eva.
4. Gr evi povezani s menstrualnim ciklusima i menopauzom mogu biti uzrokovani djelovanjem

spolnih hormona na metabolizam kalcija i endokrinom insuificijencijom.
VITAMIN E, B6, SLADI i SARSAPARILA (prirodni izvori spolnih hormona) mogu pomo i.
5. Kada su nožni gr evi miši a povezani s poodmaklim godinama (ali ina e kvalitetnom prehra-
nom) skriveni dodatni uzroci mogu biti nedostaci slijede ih elemenata: MAGNEZIJ, VITAMIN
D i BETAIN KLOROVODIK (2 tablete poslije svakog obroka).
d) RAZNO
1. Ako nosimo UMJETNE TKANINE mogu se pojaviti i gr evi.

132
2. Jednostavne gr eve uklanjamo vru im OBLOZIMA od AJA KAMILICE ili TRINE .
3. Nemamo li vremena da pripremamo obloge pomažemo trajnim VRU IM TUŠEVIMA.
4. Ako imate gr eve od bubrega ili žu i trebate napraviti vrlo tople OBLOGE od MALE
PRESLICE. Ostavite ih da djeluju pola sata, može i duže. Nakon 20 min. bolovi e se znatno
smanjiti. Stavite šaku male preslice u vre icu i kuhajte to 10 – 15 min.
5. Gr evi u žilama: Prije spavanja donesu se pred krevet 2 POSUDE; u jednoj neka bude 8 – 10 lit.
VODE (poželjno bunarske). Druga je prazna. U nju se stave noge koje se izmjeni no polijevaju
od koljena prema dolje. Polijevanje ne smije trajati dulje od 5 – 7 min.
Nakon polijevanja treba se obavezno i i u krevet. Treba se uvati prehlade.
Kura se ponavlja svaku ve er 15 – 20 dana i žile e ozdraviti.
6. Svaki gr , ma gdje se pojavio, nagovješ uje smetnje u prokrvljenosti.

U tom su slu aju preporu ljivi pranje i KUPKE s ESTRAKTOM KOPRIVE.
Vidi još: amputacija.
7. Gr eve esto uzrokuju ožiljci od nesre a i ratnih rana.

Vojni invalid oslobo en je tridesetogodišnjih muka i bolnih gr eva pomo u JASTUKA punjenog
CRVOTO INOM i njezinim KUPKAMA.
Mnogi ljudi s gr evima u nogama i listovima izlije eni su u pomo jastuka napunjenih
crvoto inom.
Vrlo bolan gr koji je planinaru savio nogu u koljenu, brzo je popustio i noga se vidljivo vratila u
pravi položaj im je nogu omotao gran icom crvoto ine.
Jastuk s crvoto inom: s osušenom crvoto inom (uzmemo, s obzirom na veli inu mjesta zahva-
enog gr evima, 100, 200, ili 300 g) napunimo jastuk i stavimo preko no i na bolno mjesto s
gr evima. Takav je jastuk djelotvoran cijelu godinu.
Sjede a kupka: preko no i u hladnu vodu namo imo 200 g suhog bilja ili potpuno svježeg
koliko stane u lonac od 3 litre. Slijede eg dana sve zagrijemo, procijedimo i ulijemo u vodu za
kupanje. Kupanje traje 20 min. Visina vode u kadi mora sezati preko bubrega. Srce mora biti
iznad vode. Nakon kupanja se ne obrišemo nego se omotamo ru nikom i u krevetu se
oznojimo 1 sat.
2. KLONI KI GR EVI
Kratkotrajni miši ni trzaji koji slijede brzo jedan za drugim i izmjenjuju se s olabavljenjem miši a.
Dolaze kod epilepsije (pri kraju napadaja), tetanije, tetanusa.
3. EKLAMPSIJA
Napadaj kloni kih gr eva s gubitkom svijesti sli an napadu epilepsije.

Susre e se kod nekih bolesti dojen adi i male djece (dje ja eklampsija, fras), kod rodilja
(eklampsija trudnica) i kod bolesti bubrega (uremi ka eklampsija).
133
4. TETANIJA
Bolesna stanja razli ita podrijetla, kojima je zajedni ko obilježje pretjerana miši no-živ ana
podražljivost, odnosno toni no-kloni ki gr evi.
Tetanija je naj eš e vezana uz promjene metabolizma kalcija i fosfora. Javlja se npr. uslijed:
– nedostatka kalcija i vitamina D kod osteoporoze i osteomalacije,
– zbog pove ane potrebe za kalcijem u trudno i i kod dojenja,
– zbog nedovoljne apsorpcije kalcija u crijevima kod proljeva (celijakija i dr.).
Neke forme tetanije pojavljuju se kod rahitisa, hipoparatireoidizma, razli itih bubrežnih
insuficijencija, uslijed trovanja oksalatima i dr.
Forme tetanije koje nisu neposredno vezane uz metabolizam kalcija i fosfora nastaju uslijed
alkaloze (abnormalnog nakupljanja lužnatih ili gubitaka kiselih tvari u krvi) koja nastupa kod
plu ne hiperventilacije ili nakon dugotrajnog uzimanja aspirina, u vru ici, kod povra anja, te kod
nekih psihogenih komplikacija.
Ima i razli itih neurogenih tetanija zbog ozljeda u mozgu i zbog intoksikacija.
Još vidi: žlijezde, paratireoidne žlijezde.
5. ŠKRIP (trizmus)
Gr žva nih miši a koji sprje ava otvaranje usta. To je simptom tetanusa, tetanije, epilepsije,
traume, infekcije u podru ju usne šupljine, otrovanja strihninom itd.
134
JEZIK I OKUS
1. JEZIK (op enito)……………………………………………………………….…111

2. UPALA JEZIKA (glositis)……………………………………………………..…111
3. RAK NA JEZIKU………………………………………………………….…..….111
4. POVE AN JEZIK (makroglosija)……………………………………….…....…111
5. OKUS…………………………………………………………………….……..….112
1. JEZIK (op enito)
Jezik je glavni organ kusa, pomaže kod gutanja, služi za prevrtanje hrane i oblikovanje rije i.
– svijetlo-crveni jezik je normalan,
– crveni jezik ukazuje na unutarnju temperaturu,
– blijedi jezik ukazuje na manjak energije,
– plavo-crni jezik ukazuje na unutarnju hladno u (prehladu).
LIJE ENJE :
1. Prišti e na jeziku ili ostale povrede upornim vlaženjem ŠVEDSKOM GREN ICOM emo
brzo izlije iti.
2. UPALA JEZIKA (glositis)
Jezik je crven, nate en, posut sitnim mjehuri ima, bolan. Glositis se javlja kao rani simptom
perniciozne anemije, a može nastati i od uboda komarca, opekotina, nedostatka vitamina i dr.
Lije i se mazanjem adstringencijama.
3. RAK NA JEZIKU
LIJE ENJE:
1. Svježe nabrana BRO IKA (ivanjsko cvije e) opari se i ostavi da kratko odstoji. Dnevno se pije
6 – 8 šalica aja. Za svaku šalicu potrebna je vrhom puna ajna žli ica bro ike.
Cijeli dan se grglja i ispire što je mogu e dublje, nakon ega se aj ispljune.
Cijelo vrijeme povremeno se popije koji gutljaj. Otekline brzo splasnu, bolovi esto popuste ve
4. ili 5. dan. U ve ini slu ajeva nije više potrebno nikakvo zra enje!
Grgljanjem, ispiranjem i pijenjem aja od bro ike bolesnik vrlo brzo ne osje a više nikakve
tegobe. Vidi još: rak.
4. POVE AN JEZIK (makroglosija)
Drvenasti jezik, hipertrofija (znatno pove anje) jezika. U ovjeka nastaje rijetko, zbog proširenja
limfnih vodova, a eš e u preživa a zbog upale na bazi parazitnih ili infektivnih agensa, ili iz
nepoznatih uzroka.
135
5. OKUS
Vrsta osjeta koja služi kušanju hrane tj. ustanovljivanju njezine pogodnosti, a osim toga za
pokretanje refleksa s pomo u kojih se izaziva lu enje probavnih sokova.
Zato neke debele osobe zbog smanjenog osjeta okusa imaju smanjeno lu enje probavnih sokova
pa postaju još debljima. Pored toga takve osobe se još i prejedaju u nadi da e slijede i zalogaj
biti upravo onaj koji e zadovoljiti njihovo ulo okusa.
AGEUZIJA: gubitak osjeta okusa.
Uzroci mogu biti periferni (oboljenje sluznice jezika) ili centralni (ošte enje centara za okus u
mozgu). Postoji i misteri na ageuzija. Okusna osjetljivost slabi kod mnogih bolesti.
LIJE ENJE:
1. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta može pomo i.
2. Nedostatak cinka neizostavno je pra en promjenama u ulima okusa i mirisa.

Mali dodaci CINKA (30 – 60 mg dnevno) donekle e izoštriti ulo okusa.
3. Upamtite, kada pomislimo da gubimo osje aj za okus, možda zapravo gubimo osje aj za miris.
Alergije ili prehlade blokiraju nosne kanale, ali to su sre om samo privremene krize.
4. Neki sasvim obi ni lijekovi kao aspirini, sredstva za smirenje, steroidi, tetraciklini i sl. utje u na
ukusne pupoljke na jeziku ime mogu hrani promijeniti okus ili ga još ak sasvim oduzeti.
Sre om, prestankom korištenja ovih lijekova, ulo okusa se uglavnom vra a na normalu.
5. Razne bolesti od dijabetesa, parkinsonove bolesti do poreme aja u radu jetre i alzhajmerove
bolesti, mogu dovesti do promjena u ulima okusa i mirisa.
Sli no važi i kod menstruacije, trudno e ili menopauze.
KOMA
Stanje duboke nesvijesti iz kojeg se bolesnik ne može prizvati svijesti uobi ajenim podražajima
(dozivanjem, štipanjem, bockanjem iglom). Uzroci tome su mnogobrojni:
– metaboli ki poreme aji (dijabeti ka, uremi na, hepati na, hipoglikemi na koma),
– otrovanja (alkoholom, barbituratima, morfinom, ugljik-monoksidom),
– teška op a infekcija (trbušni tifus, pjegavac),
– zatajenje kardiovaskularnog aparata (infarkt srca),
– epilepsija,
– toplotni udar,
– smrzavanje,
– moždano krvarenje,
– tromboza,
– teške povrede lubanje i dr.
Svi ti uzroci dovode do teškog funkcionalnog ošte enja mozga. Osim besvjesnog stanja i ugaslih
refleksa, drugi simptomi vrlo su razli iti i ovise o osnovnoj bolesti.
Koma je uvijek vrlo teško staje koje zahtijeva hitno lije enje.
Smrtnost u komi je vrlo razli ita i tako er ovisi o osnovnoj bolesti.
136
KOSA
1. KOSA (op enito)………………………………………………………………….113

2. MASNA KOSA……………………………………………………………………113
3. SUHA KOSA………………………………………………………………….…..114
4. SIJEDA KOSA……………………………………………………………………114
5. ELAVOST (gubljenje kose)……………………………………………………114
6. PRHUT……………………………………………………………………………115
1. KOSA (op enito)
Kosa odražava naše unutarnje zdravlje i postaje suha, krhka ili masna ovisno o hrani koju jedemo,
okolini u kojoj živimo i o koli ini stresa u našem životu.
Rast kose kod ovjeka traje 4 – 6 godina, onda otpada i obnavlja se.
Starenjem kosa (i dlaka) sijedi zbog nedovoljne obnove pigmenta.
Zdrava kosa je jaka. Što je finija ishrana i na in života, to je i vlas u presjeku tanja.
1. PRIRODNI JOGURT je izvrstan prirodni regulator problema kose.
2. Ako se ne uklone izvjesni nedostaci u PREHRANI, ako se ne uredi unutrašnji odnos i ne brine za
dovoljnu koli inu KALCIJA (oko 1 g dnevno) i KREMENE KISELINE (ima je u livadnoj pre-
slici i smrdljivoj koprivi), vanjska njega ne pomaže mnogo.
3. Koristite preparate PIVSKOG KVASCA ili VITAMINE B-KOMPLEKSA (100 mg dnevno)

radi op eg zdravlja kose. Pomaže sijedoj kosi da vrati svoju prirodnu boju i djeluje protiv stresa.
4. Za zdravu kosu potrebno je uzimati još i:

MULTIVITAMINSKO-MINERALNU tabletu, 1 dnevno poslije obroka.
VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ, 1 – 2 puta dnevno, 5 dana u tjednu.
5. Sredstva za isplahnjivanje što sadrže RUŽMARIN i MAJ INU DUŠICU pridonose zdravlju
kose.
2. MASNA KOSA
Koža postaje masna zbog pretjeranog izlu ivanja masnih žlijezda, što može biti zbog hormonalne
neravnoteže tijekom puberteta ili zbog lošeg zdravlja. U odraslih žena masna kosa nastaje zbog
nepravilne funkcije jajnika; moraju se lije iti hormonske žlijezde.
LIJE ENJE:
1. Mora se uvijek nositi TOPLO donje rublje.
2. Uve er se moraju uzimati tople SJEDE E KUPKE, jer se njima postiže pravilno kolanje krvi.
3. Kompleks KANTARIONA (npr. Hiperisan) lijek je za optok krvi.
4. Kosu treba ispirati LIMUNOVIM SOKOM i TOPLOM VODOM.

137
3. SUHA KOSA
LIJE ENJE:
1. Suha kosa upu uje na nedostatak slijede ih vitamina:

VITAMIN A(beta karoten): 10000 IJ, 1 –2 puta dnevno, 5 dana u tjednu,
VITAMIN B12: 50 – 100 g (ili jedna ja a tableta B-KOMPLEKSA) dnevno,
VITAMIN C: 1 g, 3 puta dnevno.
2. IZBJEGAVATI tretman grubim kemikalijama za njegu kose.
3. Masirati kožu glave s nekoliko kapi MASLINOVOG ULJA.
4. SIJEDA KOSA
LIJE ENJE:
1. Pomažu:
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 1 – 2 puta dnevno.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg (od svakog) dnevno,
PIVSKI KVASAC: 2 – 3 žlice dnevno.
5. ELAVOST (gubljenje kose)
elavost muškaraca je genetski odre ena. Do gubljenja kose može do i i zbog akutne bolesti, slabe
cirkulacije, emocionalnog stresa, šoka, nedostatka željeza, še erne bolesti, bolesti štitnja e, popra-
tnog djelovanja lijekova, radioaktivnog zra enja, te posljedica operacije.
Uzrok (98 %) muškog oblika elavosti je prekomjerno stvaranje spolnih hormona.
Gubitak kose u žena može biti posljedica loše prehrane ili hormonalne neravnoteže. Može nastati
nakon trudno e, tijekom menopauze, ili u žene koja je oboljela od hipotiroidizma.
Iznenadno ispadanje kose i privremena elavost mogu biti znak ozbiljnog stresa, koji treba hitno
lije iti.
LIJE ENJE:
1. Najbolje sredstvo za probleme vlasišta i porast kose je LUK, jer u njemu ima sumpora, a prirodni
je sumpor vrlo dobar za kožu. S pola glavice sirova luka treba snažno istrljati vlasište prije pranja
glave. Ako ne želimo upotrebljavati luk, možemo prati kosu vodom od luka.
2. Rijetka kosa iz tjedna u tjedan se oporavlja i postaje gusta ako koristimo slijede e recepte:
a) 4 – 5 punih šaka svježe ili osušene KOPRIVE zagrijemo na laganoj vatri do vrenja u 5-
litarskom loncu napunjenom hladnom vodom. Ostavimo da stoji 5 minuta i sa tom vodom
peremo kosu.
b) Ako koristimo korijenje koprive, namo imo tijekom no i punu šaku u hladnu vodu, te slijede i
dan zagrijemo do vrenja i tada pustimo da odstoji 10 minuta. Za pranje glave u tom slu aju
koristimo vrsti (natrijev) sapun.
c) Jaka otopina od svježih ili osušenih kopriva utrlja se u vlasište jednom dnevno nakon što se
kosa oprala toplom vodom bez sapuna.
138
3. Poja ajte cirkulaciju u koži glave i potaknite ponovni rast kose tako da u kožu vrsto umasirate
ULJA RUŽMARINA ili KADULJE. Isplahnite ajem od koprive.
4. Pomaže STOJ NA GLAVI, 2 – 3 puta dnevno.
5. Korisno je ležati na KREVETU koji je povišen s jedne strane, s glavom prema dolje, najmanje
2 puta dnevno po 15 min.
6. Dobra je i MASAŽA vlasišta prstima.
7. IZBJEGAVAJTE izuzetno produljen mentalni rad i mentalne stresove koji sužuju krvne žile.
8. Dokazano je da u prekomjerna potrošnja ŠE ERA i SOLI inioci koji pridonose pojavi prhuti i
gubitka kose. Tako er IZBJEGAVAJTE DUHAN, ALKOHOL i pretjerano ŠAMPONIRANJE.
9. UZIMAJTE: sirovo povr e, naro ito biljke bogate silicijem (kopriva, luk, kelp, gavez, zob,
lucerna), neljuštene žitarice, sjemenke, orahe, heljdu, je am, raž, proso, rižu, sjemenke sezama,
suncokreta, badema.
10. Ako je uzrok gubljenja kose slaba cirkulacija, potrebno je redovito snažno MASIRATI glavu i
uzimati tvar koje poja avaju cirkulaciju:
VITAMIN E: 400 IJ dnevno, ako je potrebno postupno pove avati dozu do 1000 IJ (sr ani
bolesnici u dogovoru s lije nikom).
BIOFLAVONOIDI: 50 – 100 mg dnevno.
11. Kod elavosti i opadanja kose potrebno je uzimati još i:

KALCIJ: 1 g dnevno,
MAGNEZIJ: 500 mg dnevno,
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od svakog po 100 mg dnevno),
PIVSKI KVASAC: 3 – 5 jušnih žlica dnevno,
KELP: 10 tableta ili 1 žlica granula dnevno.
6. PRHUT
Suha, svrbljiva i ljuskava koža glave esto je rezultat seborei nog ekcema, a rje e psorijaze ili
gljivi ne infekcije. Prhut je vrlo esta pojava i obi no nije ništa ozbiljno.
LIJE ENJE:
1. Nave er umasirajte vitamin E u kožu glave.
2. Skuhajte svježi ili osušeni RUŽMARIN i KADULJU i upotrebljavajte otopinu za dnevno

ispiranje kose.
3. Uzimajte SELEN: 100 mg, 2 puta dnevno.
4. Mogu e je da vam nedostaju vitamini B6 i B12 pa uzimajte B-KOMPLEKS (100 mg dnevno) ili
preparate PIVSKOG KVASCA.
139
KOST, KOŠTANA MOŽDINA,
HRSKAVICA, KUK, KOLJENO, ZGLOB
1. KOST………………………………………………………………………………117
1. LOM KOSTI (fraktura)…………….………………….………………………117
2. OSTEOPOROZA…………………………………….…………………………117
3. MEKANE KOSTI (da otvrdnu)…………………………………………….…119
4. RAK KOSTIJU………………….………………….…………………………..119
5. UPALA KOSTI (ostitis)……………………..………………………..………..119
6. PERIOSTITIS………………………………………………………….………119
7. OSTEODISTROFIJA……………………………………………………….…120
8. OSTEOPETROZA…………….……………………………………………….120
9. OSTEOPSATIROZA……………………………………………………….….120
10. OSTEOFIT…………………….…………………………………………....…120
2. KOŠTANA MOŽDINA (koštana srž)……………………………………..….…121

1. KOŠTANA MOŽDINA (op enito) ………………………………..….………121
2. OSTEOMIJELITIS……………………………………………………..…...…121
3. PANMIJELOFTIZA…………………………………………………..…...…..121
4. POLICITEMIJA……………………………………………………..…….…. 121
3. HRSKAVICA…………………………………………………….……..……..….122
1. HRSKAVICA (op enito)……………………………………….……..……… 122
2. UPALA HRSKAVICE (hondritis ).…………………………………………...122
3. OSTEOHONDRITIS…………………………………………………………..122
4. KUK……………………………………………………………………..….…..….123
1. KUK (op enito)……………………………………………………………...….123
5. KOLJENO………………………………………………………………………....124
1. KOLJENO (op enito)………………………………………………….….……124
2. MENISK…………………………………………………………………...……124
6. ZGLOB……………………………………………………………………...……..125
1. ARTRITIS………………………………………………………………......…..125
a) OSTEOARTRITIS…………………………………………………………..125
b) REUMATOIDNI ARTRITIS……………………………………………….126
2. ARTROZA……………………………………………………………….….….129
3. POLIARTRITIS…………………………………………………………....…..129
4. PERIARTRITIS………………………………………………………………..130
5. IŠ AŠENJE……………………………………………………………….……130
6. GIHT (ulozi)……………………………………………………………..….…..130
7. ANKILOZA……………………………………………………………...……..133
8. SINOVITIS………………………………………………………….……….….133
9. FUNGUS…………………………………………………………….……….….133
10. SINDROM KARPALNOG TUNELA……………………………………….133
140
1. KOST
Kosti su vrsto i tvrdo potporno tkivo koje izgra uje skelet ovjeka.
Starenjem kosti postaju manje elasti ne i lakše se lome.
Okoštavanje traje cijelo djetinjstvo, a završava se oko 20. – 25. g. života.
1. LOM KOSTI (fraktura)
1. Prva pomo sastoji se u IMOBILIZACIJI, npr. stavljanju improviziranih udlaga.

U slu aju komplicirane frakture, ranu treba zamotati sterilnom gazom i zavojem.
Lije enje fraktura sastoji se u namještanju pomaknutih ulomaka te u imobilizaciji, naj eš e u
sadrenom povoju (GIPSU).
Ponekad (npr. kod prijeloma bedrene kosti) nije mogu e izvršiti namještanje odmah nego se to
postiže ISTEZANJEM tokom dužeg vremena.
U nedostatku bolje, možete koristiti slijede u UDLAGU za slomljenu nogu:
Zdravu nogu stavite uz slomljenu, a izme u njih mali jastuk.
Povežite nogu zajedno zavojima s obje strane loma.
2. Ako tko doživi saobra ajnu nesre u ili bilo kakav slu aj gdje kosti stradaju, neka sitno izreže
korijen GAVEZA; jedna šaka stavi se u šalicu mlijeka i im zavri odmah se skine s vatre.
Tu smjesu treba obložiti oko polomljenog mjesta. Rana kao i kosti brzo e zacijeliti.
3. Kod kostoloma (i starih trulih rana) treba PRESLICU (svježu) kuhati 4 – 5 minuta (2 žlice na
pola litre vode). Tim ajem ispirati ranu a biljkom zaviti bolesno mjesto.
4. Srastanje kosti ubrzavaju KALCIJ (1 –1,5 g dnevno) i VITAMIN D (400 – 500 IJ dnevno).
2. OSTEOPOROZA
Atrofija kosti, "krhkost" kostiju koja dolazi zbog smanjivanja koštane gusto e, a rezultat su tanke,
slabe, lomljive i porozne kosti. Prvi simptomi su brzo zamaranje i neodre eni bolovi u kralježnici i
ekstremitetima, koji se obi no drže reumati nima.
Kosti postaju tanke zbog gubitka kalcija a to vodi do stalne boli u le ima, vratu, rebrima i podru-
ju kukova. Le a polako postaju pogrbljena a visina se smanjuje. Uzroci su:
– prehrana nedostatna vitaminima i mineralima (naro ito vitamina C i D i kalcija),
– nepravilna apsorpcija hranjivih tvari,
– prekomjerna potrošnja mesa,
– manjak Sunca,
– reumatoidni artritis,
– nedostatak ženskih spolnih hormona (u menopauzi), a i muških,
– smanjena fizi ka aktivnost.
Negdje poslije tridesete godine stanice koje razjedaju kosti postaju brojno nadmo nije od stanica
koje ih izgra uju, ostavljaju i tako mjesta osteoporozi.
Kao posljedica osteoporoze, svakoj tre oj ženi starijoj od 50 g. desiti e se fraktura ki me ili kuko-
va. Oko 20 % svih žena koje polome kuk umre u roku od 6 mjeseci nakon povrede.
1 od svakih 6 muškaraca oboljet e od ove bolesti.
LIJE ENJE:
1. Unošenje kalcija je od najve e važnosti za zdravlje kostiju.

Nedostatak kalcija u hrani pospješuje osteoporozu i bijeg kalcija iz kostiju.
KALCIJ: 1500 mg (žene u postmenopauzi), 1000 mg (muškarci preko 50 g.).
141
2. Organizam ne može apsorbirati kalcij bez prisustva vitamina D.
VITAMIN D: 400 IJ dnevno ili ULJE BAKALARA, 3 žli ice dnevno.
3. Magnezij (500 mg dnevno) znatno pove ava gustinu koštanog tkiva i za zdravlje kostiju o igle-
dno je isto toliko važan kao i kalcij, zato što je neophodan za metabolizam kalcija i vitamina C.
4. Protiv osteoporoze pomažu još i:

VITAMIN C: do 1000 mg,
VITAMIN E: 600 IJ (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA TABLETA, 1 – 2 dnevno.
5. Mineral bor, uz kalcij i magnezij, doprinosi ja anju kostiju. Dodatak bora smanjuje gubitak
kalcija i magnezija putem urina i dramati no pove ava nivo kalcija u krvi.
6. SOJA omogu uje bolju koš atost.
7. MLIJE NI PROIZVODI (posebno acidofil) odli an su izvor kalcija.
8. Gubitak kalcija pospješuju KOFEIN, ALKOHOL i SOL.
9. Ribe i riblje ulje sadrže OMEGA-3 MASNE KISELINE koje smanjuju izlu ivanje kalcija i
sprje avaju razjedanje kostiju, a pove avaju sposobnost kostiju da apsorbiraju kalcij i pomažu
u izgradnji koštanog tkiva.
10. Prema dr. Kevranu, uzimanje hrane bogate kalcijem nije preporu ljivo kod osteoporoze i nedo-
statka kalcija iz bilo kog razloga.
On preporu uje uzimanje silicija, magnezija, i kalija kao puno djelotvorniji na in poboljšanja
metabolizma minerala i dobivanja kalcija u kosti i druga tkiva.
Putem procesa "biološke transmutacije" silicij se mijenja u lakoasimiliraju i kalcij u tijelu.
On naro ito preporu uje korištenje ekstrakta ili aja, na injenih od mladih biljki PRESLICE,
kao najboljeg izvora silicija.
11. S razdrobljenim ili samljevenim sjemenom PISKAVICE postižemo kod propadanja koštanog
tkiva (kao i kod koštanih tumora ili upale koštane moždine) lijepe uspjehe.
Dnevno treba piti, razdijeljeno u 4 dijela, 2 šalice (od pola litre) STOLISNIKOVA AJA, a
u svaku šalicu stavljamo po pola ajne žli ice sjemena piskavice.
12. PREPORU A SE:

– vegeterijanska prehrana s težištem na hrani bogatoj mineralima kao što su neljuštene žitarice,
sjemenke, orasi, sirovo i kuhano povr e, sirovo mlijeko, mlije ni proizvodi.
– hrana bogata mineralima, naro ito kalcijem, magnezijem, kalijem i silicijem: zeleno povr e,
kupus, mrkva, vo e i bobice, jagode, maline i borovnice.
– sjemenke sezama i suncokreta su odli ni.
– od kiselih proizvoda najbolji su: kiseli kupus, ukiseljeno povr e, kiseli kruh i kiseli mlije ni
proizvodi.
– najbolje žitarice su zob, je am, heljda, proso i riža.
– vo ni sokovi: ananas, limun i papaja.
– sirovi sokova povr a: sok od zeleni, zelene i bijele repe, cikla, mrkva, celer.
13. IZBJEGAVAJTE:
– velike obroke i prejedanje,
– bijeli še er i proizvode od bijelog brašna,
142
– prera enu, rafiniranu i izmijenjenu hranu,
– meso (naro ito govedinu).
14. Puno fizi kog VJEŽBANJA ili aktivnosti je neophodno kako za sprje avanje tako i za lije enje
osteoporoze.
3. MEKANE KOSTI (da otvrdnu)
1. Mekane kosti kod djece (naro ito ako ne prohodaju na vrijeme) lije i se ovako:
10 žlica RUŽMARINOVA LISTA prelije se litrom kipu eg VINA. Time se svako jutro i ve er
masiraju dje je noge, a preko no i stave se na noge od istog vina topli OBLOZI.
Oblozi se zaviju suhom krpom.
2. List RUŽMARINA – 4 žlice i etvrt kg MASLACA kuha se nekoliko minuta u litri zdravog
bijelog VINA. Tom teku inom masiraju se nožice djeteta.
3. Dva puta tjedno treba dijete kupati u uvarku od mlade HRASTOVE KORE.
Poslije kupanja zaviti ga u krpe ili pelene.
4. RAK KOSTIJU
Primjenjuje se postupak kao kod "zlo udnih tumora". Vidi još: rak.
Potje u li bolovi u kostima od metastaza mora se lije iti svako mjesto koje metastazira.
1. Dnevno piti 4 šalice aja od STOLISNIKA jer on dobro utje e na stvaranje krvi u koštanoj srži.
2. Za pro iš avanje krvi treba piti još 2 šalice aja od NEVENA i 2 od KOPRIVE.
Na etvrt litre vode stavljamo punu ajnu žli icu bilja. Ako je mogu e, koristiti svježe bilje.
Dodatno u šalicu aja stavljamo 1 veliku žlicu ŠVEDSKE GREN ICE i to pijemo razdijeljeno u
2 dijela: pola šalice aja pola sata prije jela a drugu polovicu šalice aja pola sata poslije jela.
3. Istodobno je dobro mazati se eš e u danu sa tinkturom STOLISNIKA, GAVEZA i ŠVEDSKE

GREN ICE.
5. UPALA KOSTI (ostitis)
esto po inje s upalom pokosnice (periostitis), a kod gnojnih upala razaranjem koštanog tkiva stva-
raju se sekvestri gnojne fistule.
Uzroci su degenerativni procesi kod Pagetove bolesti te septi ke upale (naj eš e kao komplikacija
trbušnog tifusa ili streptokoknih infekcija) ili upale tuberkulozne ili lueti ne prirode.
6. PERIOSTITIS
Akutna ili kroni na upala pokosnice (periosta).

Infekcija nastaje krvnim putem iz jednoga gnojnog žarišta (upaljeni krajnici, flegmone, zarazne
dermatoze), u toku op ih infektivnih bolesti (tifus, škrlet) ili s upaljene koštane moždine.
143
7. OSTEODISTROFIJA
Patološke promjene u kostima: demineralizacija, smekšavaje i deformacija.

Uzrok je prevelika koli ina paratireoidnog hormona (hiperparatireoidizam), koji prejako stimulira
stanice što razaraju kosti (osteoklasti). Na mjestu demineralizacije nastaju cisti ne šupljine.
8. OSTEOPETROZA
Bolest mramornih kostiju ili Albers-Schonbergova bolest sistemna je nasljedna bolest kostiju;
kosti su tvrde kao mramor, ali krhke. Postoji sklonost prijelomima, anemija, a razvijaju se i
komplikacije: atrofija vidnog živca, gluho a i dr.
9. OSTEOPSATIROZA
Koštana bolest kojoj je osnova hipofunkcija osteoblasta što stvaraju premalo osnovne koštane
supstancije. Može se pojaviti ve kod fetusa (pa se djeca rode mrtva), u djetinjoj dobi ili u
adolescenciji. Simptomi: deformiteti zbog mnogobrojnih fraktura, plave bjeloo nice, gluho a.
Lije enje je ortopedsko.
10. OSTEOFIT
Koštana izraslina (izdanak) što nastaje u toku artroze na periferiji zglobnih površina, na granici
izme u hrskavice i sinovije.
144
2. KOŠTANA MOŽDINA (koštana srž)
1. KOŠTANA MOŽDINA (op enito)
Najvažniji organ za stvaranje crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Nalazi se u unutrašnjosti gotovo
svih kostiju. Zajedno s pokosnicom sudjeluje u regeneraciji povrije enog koštanog tkiva.
Teža ošte enja koštane moždine (osobito ioniziraju im zra enjem) uzrokuju leukemiju a najteža
ošte enja potpuni zastoj proizvodnje granuliranih limfocita (agranulocitoza).
LIIJE ENJE (op enito):
1. STOLISNIK izravno i najbolje djeluje na koštanu srž, jer u njoj poti e tvorbu krvi.
Tako pomaže kod oboljenja koštane srži, kod kojih ne pomaže ništa drugo, ak i kod koštanog
apscesa, ako se koristi aj, kupke i masiranje stolisnikovom tinkturom.
Priprema kupke: 100 g stolisnika (po mogu nosti cijela biljka) namo imo tijekom no i u 5 l
hladne vode, sljede i dan zagrijemo do klju anja i ulijemo u vodu za kupanje. Kupanje traje 20
minuta. Bubrezi moraju biti prekriveni vodom.
Priprema stolisnikove tinkture: Po Suncu ubranim stolisnikovim cvjetovima napunimo rastresito
bocu do grla i prelijemo s 38-40 % žitnom ili vo nom rakijom. Ostavimo na Suncu ili u blizini
drugog izvora topline 14 dana.
2. OSTEOMIJELITIS
Akutna ili kroni na upala koštane moždine, esta u dje joj dobi.
Obi no je uzrokuju stafilokoki i streptokoki koji krvlju dospiju u koštanu srž iz gnojnih žarišta u
tijelu. Rezultat upalnog procesa je poreme aj krvnog optoka i za epljenje (tromboza) krvnih žila;
dijelovi kosti lišeni hrane obamiru i otkidaju se u obliku tzv. sekvestara koji izlaze van s gnojem
preko fistula. Osteomijelitis je naj eš e lokaliziran u goljenici.
Propadanje kosti i stvaranje nove kosti uzrokuju deformiranost ekstremiteta.
Bolest po inje visokom temperaturom, 39-40o C, uz jake bolove.
LIJE ENJE:
1. Akutni osteomijelitis lije i se ANTIBIOTICIMA, uz DIJETU bogatu VITAMINIMA i

BJELAN EVINAMA.
Kroni ni osteomijeltis lije i se OPERATIVNO (kirurški).
3. PANMIJELOFTIZA
Propadanje (nestajanje) koštane srži.

Uzroci su poznati (sekundarna panmijeloftiza) ili nepoznati (idiopatska panmijeloftiza).
Sekundarnu panmijeloftizu uzrokuju stani ni otrovi (benzen, plikavci), rendgenske zrake i neki
lijekovi (sulfonamidi i dr.). Kako je koštana moždina organ u kojem se stvaraju krvne stanice,
panmijeloftiza se o ituje anemijom, leukopenijom (smanjena obrambena sposobnost) i trombo-
citopenijom (hemoragijska dijeteza).
4. POLICITEMIJA
Bolest homeopatskog sustava, prvenstveno koštane moždine, sa znatnim pove anjem broja crvenih
krvnih tjelešaca (eritrocita) i vrijednosti hemoglobina.
145
a) Pravu policitemiju karakteriziraju: crvenilo u licu, povišen krvni tlak, glavobolja, umor, zujanje
u ušima.
b) Simptomatska policitemija je posljedica zguš ivanja krvi zbog gubitka krvne teku ine kod pre-
tjeranog znojenja, povra anja, kod visinske bolesti, kod priro ene sr ane greške i dr.
LIJE ENJE:
1. Policitemija se lije i RADIOAKTIVNIM FOSFOROM i CITOSTATICIMA, koji djeluju tako

da ko e bujanje koštane srži.
2. GLADOVANJEM UZ SOKOVE 2 – 3 tjedna, s težištem na sokovima vo a, poput soka

crvenog grož a i crnog ribizla te soka cikle (npr. Biota sokovi).
3. HRSKAVICA
1. HRSKAVICA (op enito)
Vrsta potpornog tkiva.

– hijalina (staklasta) hrskavica: to je hrskavica zglobova i rebara,
– vezivna (vlaknasta) hrskavica: nalazi se u hrskavi nim plo ama izme u kralježaka,
– elasti na (mrežasta) hrskavica: ima je u ušnim i slušnim kanalima, u grkljanu i drugdje.
U starosti i kod nekih bolesti može hijalina hrskavica ovapniti i pretvoriti se u kost.
1. Hrskavica vjerojatno može biti istrošena zbog nedostatka VITAMINA C.

VITAMIN C: nekoliko grama dnevno.
2. UPALA HRSKAVICE (hondritis )
Zapravo se radi o aperihondritisu, tj. o upali opne koja pokriva i hrani hrskavicu (npr. u grkljanu).
Hondritis obi no izaziva nekrozu (odumiranje) hrskavice.
3. OSTOHONDRITIS
Upala hrskavice što stvara odnosno pokriva kost.

– primarni osteohondritis je nepoznate etiologije, a karakterizira ga pojava izoliranih koštanih i
hrskavi nih nekroza.
– sekundarni osteohondritis naj eš e je traumatski.
146
4. KUK
1. KUK (op enito)
Predio ovje jeg tijela što odgovara podru ju zgloba izme u zdjeli ne i bedrene kosti; tako er i
sam zglob.
Oboljenje kukova obi no se osje a kao bol u predjelu prepone, kuka ili stražnjice, premda se može
širiti u bedro i koljeno. Bol se obi no poja ava kod hodanja, dizanja sa stolca i ležanja na bolesnoj
strani, a toplinom se bol može razbuktati.
Uzroci bolesnih kukova i s njima povezane boli su mnogostruki, a uklju uju artritis ili prethodna
iš ašenja zglobova. Mehani ka disfunkcija zdjelice donjeg dijela le a ili koljena može tako er
uzrokovati problem s kukovima a katkada uzrok može biti i infekcija.
Slijede a stanja mogu uzrokovati bol u kukovima i treba im postaviti dijagnozu i lije iti ih kod
konvencionalnog lije nika: apsces, sekundarni rak i infekcije, jaki osteoartritis i osteoporoza.
Od bolesti kuka, prirodno iš ašenje kuka je najproširenije. Oko 6 puta je eš e u ženske djece nego
muške; ponekad se javlja u pojedinim obiteljima u više pokoljenja.
Od drugih bolesti kuka važne su: tuberkulozna upala (naj eš a zglobna tuberkuloza uop e); reuma-
tska upala i sl.
1. Protiv bolova u kuku pomaže MED.
2. Od vitalnog je zna enja dovoljno se ODMARATI, budu i da naprezanje pogoršava stanje.

Izbjegavajte sjedenje prekriženih nogu.
3. vrsta i duboka MASAŽA te ispravno DRŽANJE tijela pomažu.
4. Problemi s kukovima dolaze od SPUŠTENIH STOPALA. Najdjelotvornija su pomo ULOŠCI

za cipele. Propisane uloške za cipele treba nositi ak i ako na po etku izazivaju bolove.
147
5. KOLJENO
1. KOLJENO (op enito)
Koljeno je esto izloženo traumama koje uzrokuju frakture i ošte enja ašice, ligamenata i meniska.
Posljedica traume može biti nakupljanje krvi u zglobnoj šupljini ili pak serozne teku ine.
U zglobnoj šupljini mogu nastati i slobodna zglobna tijela.
Upala koljena može biti akutna (infekcija kod traume, komplikacija gonoreje) i kroni na (reuma,
tuberkuloza). Kroni ne upalne promjene mogu rezultirati u ankilozi koljena.
1. VODA U KOLJENU
Pregršt KAMILICE prelije se litrom kipu e vode i ostavi poklopljeno dok se temperatura ne
spusti toliko da se u teku ini može držati prst. Na bolna mjesta treba stavljati vru e OBLOGE,
koliko se može izdržati. Oblog se ne smije osušiti; u tom slu aju treba ga zamijeniti novim.
Oblozi se ponavljaju sve dok ima vru e vode, svaku ve er prije spavanja sve do ozdravljenja.
2. BOLESNO KOLJENO
U litru vode stavi se žlica JODNE SOLI (iz ljekarne) i dobro ugrije na štednjaku da se jodna sol
rastopi. U tu vru u teku inu umo i se ista bijela krpa i zavije bolesno koljeno.
Da se oblog esto ne mijenja, stavi se na oblog termofor ili boca s vru om vodom.
Kad se oblog osuši, ponovno se namo i u vru u jodnu vodu.
To se ponavlja svako jutro i ve er jedan sat, do potpunog ozdravljenja.
3. VELIKI BOLOVI U KOLJENIMA

3 žlice BOROVICE stu e se u avanu i u pola litre OCTA (od jabuka, može i vinski) raskuha i
razmuti sa žutom ILOVA OM. Tom vru om masom (neka je gusta) namaže se debelo bolno
mjesto. Preko toga se zavije mokra krpa, a zatim suha. Svaka 4 sata oblozi se mijenjaju.
4. OTE ENO KOLJENO

Ujutro i nave er stavimo na ote eno koljeno obloge od P ELJINJEG SA A i za kratko vrijeme
koljeno e ozdraviti. Ako ispod koljena bole noge, dobro je ispod koljena sa em povezati.
5. KOLJENO DOMA ICE (burzitis)

Upala sluznih vre ica (bursa), naj eš e na laktu ili koljenu. Nastaje poslije ozljede, od kroni nog
pritiska (npr. kle anja) ili infekcije. Može biti akutna ili kroni na. Kroni na (higrom) je katkad
tuberkulozne naravi.
Posljedica u estalog trljanja ili pritiska na koljeno je upala i prekomjerno sakupljanje teku ine u
koljenom iveru. Prilikom kle anja, upala i nakupljena teku ina prije e slobodno gibanje zgloba
uzrokuju i bol, toplinu i oticanje. Lije enje:
– ALKALI NA prehrana,
– ulje ARAŠIDA: 1 žlica dnevno,
– HRANA BOGATA KLORIDOM: kelj, poto arka, avokado, endivija, raj ica, celer, zob.
2. MENISK
Plo ica polumjese astog oblika, gra ena od vrstog vezivnog tkiva, uložena u zglob u koljenu.
Služi kao elasti ni jastu i kod pokreta zloba. Zbog naglih i pretjeranih pokreta koljena (kod
sportaša) menisci se mogu ozlijediti i tada uzrokuju znatne funkcionalne smetnje.
Kod ve ih smetnji može se povrije eni menisk operativno odstraniti, a da zglob pri tom ne izgubi
gibljivost.
148
6. ZGLOB
Pomi ni (zglobni) spoj izme u dviju kosti. Svaki zglob ima zglobnu ahuru, koju esto poja avaju
sveze (ligamenti), npr. u zglobu kuka ili ramena. U nekim zglobovima nalaze se sveze i u
unutrašnjosti, takve su npr. ukrštene sveze u koljenskom zglobu.
1. ARTRITIS
Poreme aj ili upala jednog ili više zglobova. 2 naj eš a oblika su:
a) OSTEOARTRITIS
To je naj eš i oblik artritisa (degenerativni artritis, trošenje uslijed upotrebe), poga a ljude
srednje dobi. Karakterizira je bol, uko enost, oticanje zglobova kralježaka, kukova, šaka i
koljena. Hrskavica se može potpuno istrošiti ili degenerirati, postati upaljena, neravna i
otvrdnula. Tetive, ligamenti miši i koji drže zglob zajedno oslabe, što dovodi do deformacija,
boli i smanjene pokretljivosti.
Simptomi uklju uju jutarnju uko enost, koja obi no nestaje oko pola sata nakon ustajanja.
Osteoartritis je rezultat prirodnog procesa trošenja zglobova ali uzroci mogu uklju ivati:
– ponavljano optere enje zglobova,
– deformacije zglobova od ro enja ili od prethodnih povreda,
– reumatoidni artritis, giht,
– utjecaj hormona ili prehrane.
b) REUMATOIDNI ARTRITIS
To je autoimuna bolest (tijelo proizvodi protutijela protiv samog sebe) kod koje upala zahva a
unutrašnju oblogu kapsule u kojoj leži zglob. Obloga raste i tako uništava hrskavicu, kost i oko-
linu. Bolest po inje jakim bolovima u malim zglobovima ruku i stopala, koji se šire na zapeš e,
koljena, ramena, gležnjeve i laktove. Koža je tamo sjajna i crvena.
Simptomi su još oticanje i uko enost zglobova pra eno umorom, lagano povišenom temperatu-
rom i slabim apetitom, osje ajem bola i depresije.
UZROK artritisa esto mogu biti gnojna žarišta: mandule (krajnici), granulomi u zubima i druga
žarišta. Iz takva žarišta prelaze u krv male koli ine otrova koji ošte uju zglobove, srce, bubrege i sl.
Artritis je manje-više bolest neprikladne prehrane i na ina života.
LIJE ENJE:

b) DODACI
d) OBLOZI
e) PREHRANA
f) RAZNO
1.Glavno ljekovito sredstvo protiv artritisa je SOK od KRUMPIRA (jer veže mokra nu kiselinu);
dnevno 1 krumpir, u težim slu ajevima i više.
149
a) krumpir ogulite, zgnje ite (naribajte) i popijte (samo) sok, najbolje ujutro natašte, ili
b) krumpir operite, tanko narežite (s ljuskom) i stavite u veliku ašu s hladnom vodom preko no i.
Vodu pijte ujutro natašte, ili
c) Sok možete na initi i u sokovniku, razrijediti s vodom pola-pola i popiti natašte.
Ako netko ne podnosi ist sok, može ga pomiješati s toplom vodom i dodati juhi.
2. Drugi ljekoviti sok je RASOL SIROVOG KUPUSA ili SOK od MRKVE.
3. Može se piti i aj od BREZOVOG LIŠ A.
4. Kao dopunski lijek služi LOPUH.
5. Tinktura iz korijena svježeg korova zvanog GAVEZ (npr. Simphosan) izvrsno pomaže.
Uz pravilnu prehranu mogu e je zaustaviti i prekinuti uznapredovali proces artritisa.
6. Terapija je ista kao i kod reume; treba 3 tjedna piti AJ za BUBREGE, napraviti stanku tjedan-
dva i opet ponoviti.
7. Sve reumatske bolesti (i reumatski artritis) posebno dobro reagiraju na terapiju SOKOVIMA
POVR A ( npr. Biota sokovi).
Pomo i e i ponovljeno GLADOVANJE uz SOKOVE od 4 – 6 tjedana s oko 2 mjeseca pretho-
dne vegetarijanske prehrane izme u 2 gladovanja (potreban je lije ni ki nadzor).
Alkali no djelovanje sirovih sokova i juhe od povr a otapa nakupljene naslage oko
zglobova i u drugim tkivima.
SOK OD ZELENJAVE miješan sa sokom od mrkve, celera i cikle te juhe od povr a dnevno,
specifi ni su za artritis i druge reumatske bolesti.
8. Artritis, artroza, upale i deformacije zglobova i istrošenost su izlje ivi!

Bolovi se polako gube, ak se i deformacije tijekom 1 – 2 godine postupno povuku, bolesni pre-
staju koristiti štap ili štake nakon razmjerno kratkog vremena ako:
Ujutro, pola sata prije doru ka i nave er, pola sata prije ve ere treba popiti po 1 šalicu AJA od
OPARENE POLJSKE PRESLICE, koju pustimo da odstoji pola minute.
Tijekom dana popijemo još i 4 šalice AJA od KOPRIVE, kojeg tako er oparimo i ostavimo da
kratko odstoji.
Od te ukupne koli ine aja popijemo po etvrt šalice prije i poslije 3 dnevna jela pri emu svaki
put (6 puta) dodamo po 1 veliku žlicu ŠVEDSKE GREN ICE.
9. Žena zbog bolova u kukovima više nije mogla spavati. Po ela je svaki dan piti 4 šalice svježeg
AJA od KOPRIVE s kojim je razrijedila ŠVEDSKU GREN ICU (3 ajne žli ice aja na 1
veliku žlicu švedske gren ice). Poslije pola godine bolovi u kukovima su nestali a operacija više
nije bila potrebna.
b) DODACI
1. MATI NA MLIJE može biti od pomo i.
2. Korisne su OMEGA-3 MASNE KISELINE : kapsule od 1 g, 3 puta dnevno.
3. GINSENG sadrži niz antioksidansa, koji mogu pružiti zaštitu od artriti nih oboljenja.
4. KELP: 5 – 10 tableta dnevno.

150
5. PIVSKI KVASAC: 2 jušne žlice dnevno (u soku, jogurtu ili sl.).
6. Uzimanje BROMELAINA (enzima ananasa) 6 – 8 tableta dnevno, pomaže smanjenju ili elimi-
niranju upale u mekim tkivima i zglobovima napadnutim reumatskim artritisom.

VITAMINI B-KOMPLEKSA znatno pomažu:
VITAMIN B3: 1 – 5 g dnevno,
VITAMIN B6: 50 mg dnevno.
VITAMIN C: 3000 – 5000 mg dnevno; koristan je jer smanjuje upalu.
VITAMIN E: 600 – 1000 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom); ublažava bol i
uko enost izazvane artritisom. Djeluje povoljno protiv osteoartritisa i reumatoidnog artritisa.
Simptome reumatoidnog artritisa uspješno uklanja kombinacija VITAMINA E i SELENA.
SELEN: 200 g dnevno; što je razina selena niža, bolest je teža.
KALCIJ: 1000 – 1500 mg dnevno.
2. Umjesto gore navedenih pojedina nih vitamina i minerala možete uzimati snažniju
MULTIVITAMINSKO-MINERALNU tabletu, nekoliko puta dnevno.
d) OBLOZI
1. Kod akutnih upala zglobova koristiti e HLADNI OBLOZI, a kasnije se mogu izmjenjivati
VRU I i HLADNI OBLOZI.
2. Protiv bolova u bilo kojem zglobu stavljamo na 4 sata oblog od ŠVEDSKE GREN ICE.
Prije toga kožu namazati svinjskom ili nevenovom maš u, a poslije još napudrati; time se
sprje ava pojava svrbeža.
3. Zgužvani LISTOVI KELJA, GLAVATOG KUPUSA ili pak naro ito ŠAPIKE (medvje a šapa,
dlan) oprani, razvaljani i izgla ani na dasci, stavljeni na bolne zglobove i zavijeni toplom krpom,
donose olakšanje.
4. udesnu pomo protiv bolova od artritisa postižemo pomo u obloga od MEDA tokom nekoliko
tjedana. U šalicu stavimo 4 velike žlice meda i dodamo 1 malu žlicu tinkture GAVEZA (npr.
Symphosan), ako ga imamo. Izmiješamo i ugrijemo nad parom vrele vode.
U to umo imo 3-4 puta preklopljenu krpu i stavimo na bolno mjesto, najbolje nave er.
Toplina e se dulje održati ako preko toga stavimo vre icu s ugrijanom kamilicom, a zatim sve
omotamo suhom toplom krpom. Postupak se ponavlja tokom nekoliko tjedana.
e) PREHRANA
1.Održavajte normalnu tjelesnu TEŽINU kako bi smanjili pritisak na zglobove.
2. VEGETARIJANSKA PREHRANA, osobito sirovo i kuhano vo e i povr e, naro ito sirovi kuha-
151
ni krumpir i sve raspoloživo zelenje.
Naro ito je važno da ishrana bude bogata integralnom, prirodnom hranom.
Najdjelotvornije vo e: banane, kisele višnje, ananas, kisele jabuke.
Sokovi vo a: višnja, ananas, crni ribiz, sok kiselih jabuka. Sokovi agruma samo povremeno.
Najdjelotvornije povr e: lucerna, poto arka, krumpir, celer, peršin, ešnjak, endivija, gavez.
Sokovi povr a: mrkva, celer, cikla, peršin, sirovi krumpir.
Najbolje žitarice: proso i riža. Svakodnevno koristite sjemenke sezama i suncokreta.
Koristite – med kao zasla iva ,
– kelp kao zamjenu za sol.
Neki pacijenti su se izlije ili od artritisa uzimaju i 1 litru KOZJEG MLIJEKA dnevno.
Jogurt, doma i kravlji sir i kruh neljuštenih žitarica mogu se dodati prehrani kada je pacijent na
putu oporavljanja.
3. IZBJEGAVAJTE: meso i mesne proizvode, juhe od mesa, jela od jaja, perad, ribu, kravlje mlije-
ko, alkohol, kavu, raj icu, krumpir, papriku, sol, sir, kruh ( ak i neljuštene žitarice).
Oni koji pate od reumatoidnog artritisa trebaju izbjegavati i: krumpir, paradajz, plavi patli an,
mlije ne proizvode i duhan, školjke, iznutrice, grah.
Vjeruje se da navedena hrana pogoršava stanje kod nekih, mada ne kod svih pacijenata.
f) RAZNO
1. Artritis se uglavnom pojavljuje samo tamo gdje u stanu ima OTROVA (npr. protiv komaraca),
naftalina, kamfora (umjetnog) itd. Prvo treba dakle odstraniti otrov.
2. Ako se artritis pojavljuje u koljenima, onda treba više puta dnevno hodati sa UKRU ENIM
nogama (ne savijaju i koljena) i naizmjence vrsto stati s jedne noge na drugu.
3. Ako se artritis pojavljuje u ru nim zglobovima, treba ih više puta dnevno GURATI prema
donjem dijelu ruke.
4. Zglobovi se mogu djelotvorno masirati TIGROVOM MAŠ U, ULJIMA LAVANDE i KAMILI-

CE.
5. Bolesnici koji su godinama imali bolove u zglobovima zbog kroni nog artritisa ili artroze,
ozdravili su poslije HOMEOPATSKIH INJEKCIJA IMELE.
6.Fizi ko VJEŽBANJE (šetnje, plivanje, vježbe istezanja) i MASAŽA vrlo su preporu ljivi.
7. Pomažu TUŠIRANJE toplom i hladnom vodom ujutro i nave er, KUPKE pregrijavanjem i topli
oblozi.
8. Ako pacijent koristi aspirin, kortizon, prednizon ili ACTH treba uzimati i dodatne koli ine
VITAMINA C (jake doze do 5000 mg dnevno) jer lijekovi smanjuju razinu vitamina C.
9. Jako je preporu ljivo jedanput mjese no primijeniti sjede u kupku od POLJSKE PRESLICE
pripremljenu od 100 g bilja namo enih preko no i u hladnoj vodi.
Slijede i dan to zagrijemo, dodamo u kadu sa toplom vodom i kupamo se 20 min.
Vodu za kupanje možemo još 2 puta izliti na bilje, zagrijati i koristiti za 2 slijede e kupke.
152
2. ARTROZA
Kroni no oboljenje zglobova; za razliku od artritisa, nije upalne prirode nego degenerativne.
Uzroci su: poodmakla dob (iako mnoge osobe ve u tre em desetlje u života pokazuju artrotske
promjene), zatim dugotrajna neaktivnost zgloba (npr. zbog gipsa ili tuberkuloze zgloba), taloženje
mokra ne kiseline u zglobnu ahuru (ulozi), naprezanje ki menih zglobova (osobito transportni i
lu ki radnici). Dolazi do okoštavanja, hrskavica gubi elasti nost i deformira se, nastaje bol zbog
pritiska na živce, slabi pokretljivost zgloba i nastaje trajni invaliditet.
I kroni ni artritis može prije i u artrozu.
LIJE ENJE:
1. Kod artroza je terapija ista kao i kod artritisa.
2. Svaki dan treba uzimati 1 – 2 veliku žlicu soka od MASLA KA koji se otopi u toploj vodi, što
djeluje izvrsno.
3. OBLOZI OD KUPUSA pomažu.
4. Bolesnici koji su godinama imali zbog artroze ili kroni nog artritisa bolove u zglobovima,
ozdravili su poslije HOMEOPATSKIH INJEKCIJA IMELE.
3. POLIARTRITIS
Tu bolest ubrajamo me u reumati ne bolesti.

Akutni i kroni ni poliartritis zahva aju uglavnom samo zglobove i mogu dovesti do njihove teške
deformacije. Zahva eni su razli iti zglobovi, sad tu, sad tamo, a uzroka ne poznamo.
Povremeno se bolest naizgled poboljša, a zatim iznenada, bez pravog uzroka, pogorša.
Pogoršanje se javlja obi no u jesen, zimi i prolje e, dok se bolest ljeti za toplog i suhog vremena
poboljša. Bolest mogu uzrokovati mikrobi, i u tom slu aju je posljedica infekcije, a mogu je
izazvati i razne otrovne tvari. esto u tijelu postoje žarišta iz kojeg uvijek iznova prelaze u krv
otrovi, odnosno uzro nici bolesti (npr. gnjili zubi).
Bolesnici od poliartritisa ve inom prethodno boluju od gihta, artritisa ili drugih reumati nih bolesti.
LIJE ENJE:
1. DOPUŠTENI SU:
Prirodna biljna hrana, ve inom sirova, svježi kravlji sir, p elinji med, grož ice, manja koli ina
pšeni nih pahuljica, sirove (ni kuhane, ni pržene) nerafinirane masno e: biljna ulja (maslinovo,
laneno, makovo, ulje suncokreta).
Salate i povr e za injemo sa limunovim sokom i uljem.
Umjesto soli koristimo svježe zelenje i kvasni ekstrakt (npr. preparat Herbaforce).
2. ZABRANJENI SU:
Meso i mesne prera evine, mast, bijeli še er, bijelo brašno i jela od njega, ocat, sol i oštri za ini.
3. Pomažu preparati koji sadrže LOPUH, BIJELU IMELU, EHINACEU, HAJDU KU TRAVU,
KANTARION, ARNIKU.
153
4. PERIARTRITIS
Upala i degenerativne promjene u okolini zgloba. Naj eš i je periartritis ramenog zgloba, lakta,
kuka, koljena i dr. Uzro ni faktori: traumatizacija i refleksni vazomotorni poreme aji.
Glavni simptomi: bol i ograni enje pokreta u zahva enom podru ju.
Lije enje: analgetici, sedativi, lokalna funkcionalna terapija (vježbe).
5. IŠ AŠENJE
Nasilna promjena položaja kosti u zglobu djelovanjem naglog udarca, pokreta ili pada, tako da
glava kosti isko i iz zglobne ašice. Pri tome se povre uje zglobna ahura i mijenja vanjski izgled
zgloba pojavom udubljenja s oteklinom na mjestu gdje se nalazi iš ašena glava kosti.
Spontano iš ašenje nastaje uslijed prirodne slabosti zglobne ahure ili tuberkuloze zgloba.
Postoje iš ašenja koja se esto ponavljaju kod svake nezgodne kretnje (osobito u ramenom zglobu).
Svježe iš ašenje obi no se može lako vratiti u normalni položaj.
Ako se to ne izvrši na vrijeme, može nastati zastarjelo iš ašenje, koje se može izlije iti samo opera-
cijom. Iš ašenje kuka esto je priro eno, zbog nerazvijenosti zglobne ašice kuka.
Otkriva se esto sa zakašnjenjem, tek kad dijete prohoda, pa onda ostaje trajna invalidnost (pa ji
hod). Rano otkrivanje priro enog iš ašenja kuka mogu e je na temelju stanja miši a bedra i
rendgenskim snimkom, pa se bolest može izlije iti sadrenim povojem.
LIJE ENJE:
1. Na lanenu krpu debelo se namaže LOJ koji se prethodno namo i u dobru komovu RAKIJU.
Krpu treba ugrijati da bude vru a i njome obložiti bolna mjesta. Preko krpe stave se topli suhi
zavoji. Iš ašen zglob (noge) e se za kratko vrijeme ispraviti bez boli!
2. Preporu uje se izmjeni no stavljanje VRU IH i HLADNIH OBLOGA.
3. Pomaže OBLOG od GAVEZA i/ili UMBIRA.
4. ODMARAJTE nogu odre eno vrijeme tokom dana.

Stopalo treba lagano VRTJETI u krug i ISTEZATI listove.
6. GIHT (ulozi)
Oblik artritisa, kemijsko-toksi na neinfektivna upala zgloba.

Za tu bolest karakteristi no je nakupljanje mokra ne kiseline u organizmu.
Daleko naj eš e javlja se u nožnom palcu, zatim šaci, ramenu i dr.
Kada bubrezi presporo eliminiraju mokra nu kiselinu, njen sadržaj u krvi znatno poraste, i ona se
postepeno taloži u tkivima.
Uzrok gihta je jednostavna greška u metabolizmu i, za neke ljude, najmanja koli ina pogrešne hrane
dovoljna je da inicira napad gihta.
Previše mokra ne kiseline ošte uje bubrege i može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
Bolest naj eš e zahva a muškarce u zreloj dobi, a ima i nasljedni karakter.
Akutni, karakteristi an napadaj gihta dolazi naglo, no u, pra en visokom temperaturom, jakim
bolovima, ve inom u jednom zglobu (naj eš e u nožnom palcu). Brzo se razvije oteklina, crvenilo i
toplina. Do oboljenja dolazi obi no nakon prehlade, napornog rada ili neumjerenog uživanja teških
jela i alkohola. Napadaji se ponavljaju i ostavljaju teška ošte enja.
154
Karakteristi ni su vori i taloga (do veli ine trešnjine koštice), na koje se nailazi u zglobnim
ahurama, na tetivama i hrskavicama (osobito na hrskavici ušne školjke), u kostima, bubrezima,
podru ju iznad srca (odakle mogu izbiti na površinu i izliti se kao kredasta poluteku a masa).
Istraživanja kazuju da je visok sadržaj mokra ne kiseline u krvi povezan s ve im stupnjem

intelektualnih sposobnosti i kvaliteta kao što su: poduzetnost, vodstvo i visoka inteligencija.
Me utim, nije utvr eno da li visok sadržaj mokra ne kiseline pridonosi ve em IQ ili intenzivnija
intelektualna aktivnost dovodi do povišenja mokra ne kiseline u krvi.
LIJE ENJE:

c) PREHRANA
d) OBLOZI
1. SOK od SIROVOG KRUMPIRA, KUPUSA, KELJA i MRKVE uz prirodnu prehranu vode do

ozdravljenja ak i drasti nih oblika gihta.
2. SOK od TREŠANJA: 1 aša do 3 puta dnevno, u Evropi se koristi kao pravi lijek za giht.
Pomaže i ostalo bobi asto vo e tamne boje.
3. SOK od CELERA doprinosi protoku mokra e kroz bubrege i može ublažiti simptome gihta.
4. AJ od CRVOTO INE pomaže oboljelima od gihta ak i onda kad su se ve pokazale promjene

na zglobovima.
5. U bobicama BOROVICE (ili njegovom pekmezu) nalazimo odli an lijek za lu enje putem bubre-
ga tj. za poja ano lu enje mokra no kiselih tvari u urinu.
Uzme li se previše borovica, što se može dogoditi piju i sok ili ekstrakt, podražujemo bubrege.
6. Tko pati od gihta, treba svakog dana pojesti 2 žlice MEDA.
7. PROSO je odli an lijek protiv taloženja štetnih tvari kod gihta, a koje su nastale konzumiranjem
mesa. Kaša od prosa djeluje vrlo dobro na itav organizam, isti krv.
8. O iš ena BIJELA REPA (sijanica) pirja se u vlastitom soku 20 min. Tada se gnje i dok ne
nastane sirup, doda se malo mlijeka ili vrhnja i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno jelo.
Ako taj lijek uzimate 2 puta dnevno nekoliko tjedana, bolest e biti sigurno odstranjena.
Repu možete pripremati na razne na ine: ujutro sirova naribana sa malo zobenih pahuljica, u
podne pirjana, a za ve er pope ena s malo zobenih pahuljica.
Bijela repa apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin.
9. CELER je za in za oboljele od gihta i reumatizma i za one koji takvima ne žele postati.
1. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od svakog bar 50 mg, 2 –3 puta dnevno).
VITAMIN C: DO 5000 mg dnevno.
155
VITAMIN E: 400 – 1200 IJ dnevno, zavisno od dobi i stanju srca (sr ani bolesnici u dogovoru s
lije nikom).
KALIJ:1500 – 2000 mg dnevno.
MULTIVITAMINSKA tableta: 1 – 2 dnevno.
c) PREHRANA
1. Mokra na kiselina, koja nastaje razgradnjom životinjskih bjelan evina, uzrok je mnogih gihti nih
i drugih bolesti.
Da bi se ulozi sprije ili, treba jesti što manje MESA (posebno iznutrice) i piti što manje
ALKOHOLA i KAVE a što više VODE (bar tri etvrtine litre dnevno), VO NIH SOKOVA i
UGLJIKOHIDRATA.
Osim toga mokra a mora biti lužnata, a to se može posti i uzimanjem natrij bikarbonata
(sode bikarbone) i alkali ne mineralne vode.
2. Prehrana za giht ista je kao za ARTRITIS.

Hrana bogata kalijem djeluje zaštitno protiv gihta: krumpir, banane, zeleno povr e, grah, sirovi
sokovi povr a, sirovo i kiselo kozje mlijeko, mrkva, celer, peršin, sok sirovog krumpira, sok
svježeg ananasa.
JUHA OD POVR A ima izuzetnu vrijednost; uzimajte 2 tanjura dnevno.
VIŠNJE I JAGODE, naro ito svježe, izuzetno su dobre protiv gihta.
Višnje, naro ito kisele, imaju izuzetnu mogu nost alkaliziranja sistema i neutraliziranja
mokra ne kiseline. Jedite ih puno, naro ito u sezoni, na prazan želudac izme u obroka.
3. IZBJEGAVAJTE: meso, jaja, ribu, mlijeko, sol, pšenicu (osim pšeni nih izdanaka), školjke,
iznutrice, grah, karfiol, špinat, integralne žitarice, mahunarke, šparoge, še er.
4. Posebna DIJETA za giht: vidi: reumatizam.
5. GLADOVANJE UZ SOKOVE 1 – 2 tjedna. Ponekad se kod gihta u ranijim stadijima gladova-

nja može javiti vidljivo pogoršanje bolesti jer se "rastvorena" mokra na kiselina izbacuje u
krvotok za eliminaciju. To se stanje gubi ako nastavimo gladovanje.
Kod težih slu ajeva bolje je gladovati 3 – 4 dana nekoliko puta.
6. Prevelika težina može pogoršati giht. SMRŠAVITE, ali polako, jer prebrzo mršavljenje može ak
pove ati nivo mokra ne kiseline. VJEŽBAJTE!
d) OBLOZI
1. Za vanjsku upotrebu protiv gihta nema boljeg lijeka od svježeg nastruganog GAVEZA kojim
oblažemo oboljela mjesta. U nedostatku svježe biljke možemo koristiti i tinkturu gaveza
(npr. Symphosan) koja je izvrsna za masažu bolnih zglobova (giht).
ak u slu ajevima, kada su godinama provodili lije enje uzalud, bilo je mogu e prekinuti i
zaustaviti uznapredovali proces gihta prirodnom prehranom i Symphosanom.
2. SLATKI KUPUS se nareže u jednu istu posudu u koju se nalije toliko ulja da se može pržiti.
Kupus se prži toliko dugo dok se ne pretvori u sok.
Ta se smjesa debelo namaže na lanenu krpu i privi na bolno mjesto. Privezano se drži 24 sata.
Taj se lijek ponavlja sve dok bolesnik ne ozdravi.
156
7. ANKILOZA
Uko enje zgloba izazvano srastanjem zglobnih ploha. Uzrok su naj eš e upale samoga zgloba
ili njegove okoline. Ankiloza može biti koštana, kada zglob sraste koštano, i fibrozna, kada je
srastao s vezivnim tkivom. Kod ankiloze nisu u zglobu mogu e nikakve kretnje.
8. SINOVITIS
Upala sinovijske membrane uzrokovana ozljedom, reumatskim ili toksi nim oboljenjem (sepsa,
tifus). Sinovitis je vrlo bolan i stvara otok oko zgloba.
Sinovija je prozirna, bjelan evinasta izlu evina unutrašnjeg sloja zglobne ahure (sinovijske
membrane); služi za održavanje pokretljivosti zglobnih ploha.
Medikamentno lije enje treba nadopuniti gimnasti kim vježbama.
9. FUNGUS
Poseban oblik tuberkuloze zglobova, kod kojeg dolazi do ja eg bujanja upalnog tkiva u zglobnoj
ahuri, naj eš e u koljenu, ali se javlja i u drugim zglobovima.
10. SINDROM KARPALNOG TUNELA
Povreda izazvana neprestanim stresom; bolna pojava koja završava invaliditetom a zahva a
zglobove šake i zapeš a. Nastaje zbog pritiska na glavni živac na mjestu njegova prolaza kroz tunel
izme u tetiva i ligamenata na ru nom zglavku.
Naj eš i uzrok ovakvog stanja je neprestano i pretjerano korištenje miši a i tetiva prstiju, ruku,
podlaktica, nadlaktica i ramena. Tipi ni stradalnici su kompjutoraši, pisci, blagajnici, fabri ki
radnici koji po cijeli dan ponavljaju iste pokrete.
Simptomi mogu biti blagi, kao što su "žmarci" u prstima, dlanovima, ili vrlo žestoki, kao što je vrlo
jaka bol u rukama, žarenje u prstima, pe enje i pulsiranje u podlakticama i nadlakticama, obamrlost,
slabost.
LIJE ENJE:
1. Svakih 15 min. ustanite, prošetajte i RAZGIBAJTE SE!
2. No u možete ublažiti simptome vješanjem bolne ruke preko ruba kreveta.
3. Radi ublažavanja simptoma bolesti, treba izmjenjivati VRU E i HLADNE OBLOGE.
4. Oko 80 % pacijenata može kontrolirati bolest uz velike doze vitamina B6 i magnezija.

VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 100 mg, 1 – 2 puta dnevno.
157
KOŽA
Koža ovjeka ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu ulogu. Sastoji se od pousmine i usmine, a leži na
potkožnom tkivu, u kojem se slaže potkožno salo.
Površina kože odrasla ovjeka (oko 170 cm visine) iznosi 1,7 m2, debljina 1 – 4 mm, a težina oko
18 % ukupne težine tijela. Koža je zna ajna zaštitna barijera od vanjskog svijeta, koja pomaže u
održavanju tjelesne temperature i ravnoteže sokova, uvaju i tijelo od štetnih klica i kemikalija te
pruža prirodnu zaštitu od Sunca.
Koža se znoji, sama se podmazuje i iz nje rastu dlake, preko nje to no osje amo opip, toplinu, hla-
dno u i bol, kao i kompleksnije osje aje poput škakljanja, svrbeži i pritiska.
Ljudi ne znaju da je koža jednako važan organ za život kao i ostali.
Kad koža ne obavlja svoju funkciju, ovjek umre ve za nekoliko sati, puno prije nego kad bi mu
izvadili želudac i sva crijeva.
Ako se budemo brinuli da naša koža radi uvijek normalno, ispunili smo ve jedno od najvažnijih
pravila za zdrav život.
1. AKNE (bubuljice, prišti i)………………………………………………………..135

2. BORE………………………………………………………………………………136
3. CRVENE ŽILICE (kapilare)………………………………………………..……136
4. CRVENILO (uro eno)……………………………………………………..……..136
5. CRVENILO (eritem)……………………………………………………….……..137
6. ERITRODERMIJA……………………………………………………….………137
7. IR………………………………………………………………………………….137
8. DLAKE…………………………………………………………………………….139
9. DODACI ZA ZDRAVU KOŽU…………………………………………………..139
10. EKCEM (egzem)…………………………………………………………………140
11. IHTIOZA (orožnjenje kože)……………………………………………………141
12. KRASTE………………………………………………………………………….142
13. KURJE OKO……………………………………………………………………..142
14. LEUKODERMIJA……………………………………………………………….143
15. LIŠAJ (lihen)……………………………………………………………..………143
16. LUPUS…………………………………………………………………………….145
17. MADEŽ (nevus)…………………………………………………………………..146
18. NE ISTA KOŽA………………………………………………………..….…….147
19. OSIP (milijarija)………………………………………………………..….……..147
20. OŽILJAK……………………………………………………………………...….147
21. PJEGE (stara ke)…………………………………………………………...……148
22. PJEGE (sun ane)………………………………………………………..……….148
23. PJEGE (bijele, vitiligo)………………………………………………….……….148
24. PJEGE (sme kaste, lentigo, jetrene pjege)…………………………….……….148
25. PSORIJAZA (ljuskavica)………………………………………………………..149
26. RAK KOŽE………………………………………………………………..……..152
27. SEBOREJA…………………………………………………………………..…..155
28. SKLERODERMIJA………………………………………………………..……155
29. SUHA KOŽA……………………………………………………………………..155
30. SVRAB, STARA KI……………………………………………………………..156
31. SVRBEŽ, PRURIGO……………………………………………………………..156
32. UPALA KOŽE (dermatitis)……………………………………………….……..156
33. ŽULJ………………………………………………………………………………157
kožne infekcije: vidi: infekcije
158
1. AKNE (bubuljice, prišti i)
Gnojni vori i smješteni na izvodu žlijezde lojnice, nastali zbog poreme aja lojnih žlijezda u
koži. Najpoznatija je obi na, mladena ka akna, koja se javlja u pubertetu na licu i drugdje.
Odrasli koji pate od akni obi no imaju povišen nivo muških hormona.
LIJE ENJE:
a) VITAMINI I MINERALI
1. VITAMIN A (beta karoten): 25000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, može korigirati cisti ne akne
(one nalik na ireve). Trudnice neka ne uzimaju visoke doze jer one mogu izazvati uro ene mane
kod novoro en adi.
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg dnevno.
3. VITAMIN C: 1 – 3 i više grama dnevno poboljšava stanje.

Vitamin C je neophodan za održavanje zdravog stanja kože.
4. VITAMIN E: 400 IJ dnevno.
5. CINK: 15 – 50 mg dnevno i
6. SELEN: 100 – 200 g dnevno, pomažu protiv inficiranja bubuljica ja anjem imunološkog
sistema.
7. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta (s malo joda).
b) OSTALO
1. ACIDOFIL: 3 tablete ili žlice dnevno; kontrolira gljivi ne infekcije.
2. P ELINJI POLEN djeluje na akne kao sredstvo za iš enje. Nanosi se na ozlije eno mjesto
do 3 puta dnevno.
3. NEVENOVA MAST je odli na za iš enje kože.
4. KVASAC: 2 puta dnevno 1 jušnu žlicu (izvor minerala).
5. O istite JETRU od štetnih tvari uzimaju i uz hranu biljne proizvode koji pomažu jetri.
6. Protiv bubulji avosti treba piti dnevno 1 l AJA od oparenih KOPRIVA.
7. Perite lice blagim PRIRODNIM SAPUNOM ujutro i nave er.
8. Dobar u inak daju slijede i OBLOZI ili MASKE koje se stavljaju na kožu:
– naribani krastavci,
– zobene pahuljice kuhane u mlijeku,
– pjena kuhane mrkve.
Maske trebaju djelovati pola sata, tada se isperu hladnom vodom.
159
9. Uzimajte pretežno SIROVU hranu, svježe vo e i povr e, izdanke, neljuštene žitarice, naro ito
sme u rižu i proso. Poželjno je da sokovi od vo a i povr a budu svježe napravljeni.
10. IZBJEGAVAJTE:
– slanu i masnu hranu, kisela jela, še er, kola e, okoladu, prera ene namirnice, gazirana pi a,
sladoled, proizvode od bijelog brašna,
– nisu poželjni sokovi agruma,
– stres,
– industrijsku kozmetiku (zbog nje esto nastaju akne).
Jod pogoršava akne, zato svu prera enu hranu s visokim sadržajem jodirane soli isklju ite iz
svoje ishrane.
2. BORE
Umor zbog neprospavanih no i i napornog rada vidi se na koži lica. Još ako djevojke zapuše pore
lica kozmeti kim sredstvima (šminka, puderi, kreme) spre ava se prirodno disanje kože. Zato se
koža degenerira i pore pove aju. Posljedica toga je da koža prije vremena olabavi i ja e se nabora.
LIJE ENJE:
1. Bore, oštre linije, pjege, bezbojna mjesta, bubuljice, postepeno nestaju nakon GLADOVANJA.
2. Nekoliko savjeta da spasite kožu od bora:

– ispijajte dnevno bar 8 aša VODE kako bi nadoknadili gubitak vlage,
– uvajte se Sunca,
– jedite puna svježeg vo a i povr a,
– održavajte normalnu tjelesnu težinu,
– dovoljno spavajte.
3. Tinktura GAVEZA (npr. Symphosan) prepora a kožu. Naboranu, ostarjelu kožu s borama oko
o iju, što su nastale zbog razli itih kozmeti kih sredstva, poslije duže upotrebe Symphosan e
regenerirati.
4. VITAMIN C: 1,5 g dnevno, neobi no je važan za zdravu kožu jer drži na okupu stanice vezivnog
tkiva.
5. VITAMIN E: 400 IJ, 2 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom) daje ljepši izgled
koži, bore se smanjuju.
6. Mogu pomo i sirovi ANANAS i PAPAJA.
3. CRVENE ŽILICE (kapilare)
1. Lije i se pranjem u HLADNOJ VODI. Noge polijevati hladnom vodom.

To se svaku ve er ponavlja i odmah zatim se ide u krevet da se organizam ne prehladi.
Za vrijeme gornje kure treba piti AJ od BAZGOVA CVIJETA.
4. CRVENILO (uro eno)
1. Lije i se MELEMOM od MASLACA, SIRA, MEDA, HRENA i još nekih mirišljavih trava.
160
5. CRVENILO KOŽE (eritem)
Nastaje zbog dilatacija kapilara.

– medikamentozni eritem je znak da netko ne podnosi neki lijek,
– indurirani eritem je vrsta kožne tuberkuloze,
– vorast eritem je est uz reumatizam.
Indurirani i vorast eritem pojavljuju se na potkoljenicama.
6. ERITRODERMIJA
Teška upala kože. Velike su površine kože crvene, a ljušti se cijela koža ili njen ve i dio.
Uzrok bolesti nije poznat. Može nastati i kao posljedica nepodnošenja nekih lijekova.
7. IREVI
Duboki defekti kože ili sluznice, nastao raspadom (nekrozom) bolesno promijenjenog tkiva.
Uzroci ireva su:
– upale (tuberkuloza, tifus, lues),
– raspadanje tumora (karcinom),
– dugotrajni pritisak (dekubitus),
– djelovanje razli itih kemijskih i fizi kih faktora.
ir na koži nastaje naj eš e akutno kod gnojne upale lojnih žlijezda.
ir potkoljenice javlja se kroni no, naj eš e zbog oslabljenja cirkulacije krvi i upale u proširenim
venama potkoljenice.
LIJE ENJE:

b) OBLOZI, MASTI
d) PREHRANA
1. AJ OD KOPRIVE – 3 šalice dnevno (u šalicu se može dodati žli ica eliksira ŠVEDSKA
GREN ICA) u roku od 2 tjedna izlije io je gnojni ir na jagodici, star 28 godina, i bolovi su
prestali.
2. Tko pati od ireva neka pije MEDOVINU; u pola litre kipu e vode stavite žlicu meda, pustite
da još malo provri i medovina je gotova.
3. Ako se kod ira na potkoljenici (ili proširenih vena) op e stanje bolesnika pogoršava i nije mu
dobro, osje a vrtoglavicu i slabost, mora se na initi ventil za izlu ivanje otrova iz tijela jer krv
sama ne može izbacivati šljaku i otrove i tako o istiti tijelo.
Po pravilu treba potaknuti rad bubrega ( AJEVIMA za BUBREGE), uzimati posebne LIJEKO-
VE za vene i mineral KALCIJ. Prerano zatvorena rana na potkoljenici trebala bi se opet otvoriti.
Bolesniku pri tom lakne i osjeti se bolje.
Djelujemo li tako iznutra na bubrege i vene, možemo mirno nastaviti sa vanjskim lije enjem
(masti i sl.) i rana e se vremenom zatvoriti a da pri tom op e stanje bolesnika ne e biti poreme-
eno.
161
4. Dobro promiješati 3 žlice LISTA KOPRIVE, 3 žlice ORAHOVOG LIŠ A i 2 žlice PRESLICE.
Od te mješavine 1 žlicu preliti sa 3 dl kipu e vode i piti 3 puta dnevno po šalicu.
5. Protiv ireva preporu uje se JABUKA.
6. EŠNJAK (ili tablete od ešnjaka) mogu pomo i da ir zacijeli iznutra.
b) OBLOZI, MASTI
1. Ako pomiješate 2 žlice MEDA i 2 žlice MLIJEKA, dobiti ete odli an melem za zagnojene
ireve.
2. ireve treba mazati maš u od MEDA i BIJELOG BRAŠNA. Za mast treba dobro izmiješati pola
meda, pola brašna, a treba dodati i malo vode. Takva je mast bolja od drugih doma ih lijekova,
dobro se održava i nije teku a.
3. Kod vanjskih ireva treba napraviti obloge od SLATKOG VRHNJA s puno ŠE ERA. Vrhnje
hladi i smekšava, a še er lije i ireve. Ako nemate vrhnja možete uzeti i MED i staviti ga na ir.
4. Mast za rane ili P ELINJI PROPOLIS pouzdano lije i ireve.

PROPOLIS lije i ina e neizlje ive ireve i nagnojena mjesta.
5. Balzam ili melem napravljen od jednakih dijelova PROPOLISA i MASLINOVOG ULJA ubrza-
va sazrijevanje ireva.
6. Na ireve je dobro stavljati sitno izrezan CRVENI LUK i ranu zaviti istom prokuhanom krpom
ili istom gazom.
7. Povoj od izgnje enog ŽUTOG LUKA jako je djelotvoran u uništavanju patogenih bakterija i
ubrzanju lije enja.
8. Živu ranu iz koje stalno te e gnoj sigurno lije i ovaj lijek:

50 g lista KUKUTE treba u istom loncu kuhati 10 – 15 min. Rana se tom vodom ispire 2 puta
dnevno. Kuhano liš e svaljati u kola i . S jedne strane premazati MEDOM, priviti namazanu
stranu na ranu i ostaviti da stoji do dugog pranja. Zatim staviti novo. To se ponavlja 6 dana.
Liš e poslije skidanja s rane treba spaliti.
9. Vru i oblozi kuhanog samljevenog LANENOG SJEMENA smekšaju, skupe i izvuku gnoj.
Tako er pomaže zgnje eni kuhani vru i KRUMPIR i njime obloženo upaljeno mjesto.
im se rana otvori i gnoj iste e, pospite je ŠE EROM (još je bolje kalijem u prahu).
Potom stavite na ranu zgnje eno liš e KUPUSA. Lije enje pospješuje i uzimanje KVASCA.
1. VITAMIN E ubrzava lije enje i sprje ava nastajanje brazgotina. Koristite povoje od istog E
vitamina (teku eg ili istisnutog iz kapsule) neposredno na ireve nekoliko puta dnevno.
2. VITAMIN A (beta karoten): 100000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, 3 mjeseca.

Tada smanjiti dozu održavanja na 25000 IJ dnevno.
3. Pomažu VITAMINI B-KOMPLEKSA velike ja ine.

162
4. CINK: do 60 mg dnevno.
5. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta dnevno.
6. VITAMIN C: 0,5 – 3 g dnevno znatno ubrzava postoperacijsko zarastanje rana, dekubitalnih

ireva i ireva na nogama.
d) PREHRANA
1. Kod gnojnih ireva uspješno pomaže višekratna kura GLADOVANJA 15 – 20 dana, 2 – 3 puta
godišnje.
2. Poslije po etnog pro iš avaju eg GLADOVANJA uz SOKOVE u trajanju od 2 tjedna jedite

SIROVU hranu s težištem na VO U i POVR U, nešto BADEMA, SJEMENKI SEZAMA i
SUNCOKRETA. Izvanredno su ljekoviti svježi GAVEZ i LUCERNA.
EŠNJAK i LUK trebaju biti obilno uklju eni u prehranu.
Pijte puno sirovih SOKOVA VO A i POVR A.
8. DLAKE
Rožnate tvorevine, ne upijaju vlagu, rastu neprekidno 0,2 – 1 mm dnevno.

Glavni im je zadatak da sprije e prekomjeran gubitak tjelesne topline i da štite organizam od štetnih
vanjskih utjecaja. Dlake esto ispadaju zbog raznih bolesti kože (ekcem), slabe ishrane ili starosti.
ODSTRANJENJE DLA ICA:

Brezovo liš e spalite u pepeo i na dlanu pomiješajte s vodom da postane kaša.
Tom kašom mazati mjesta gdje želimo odstraniti dla ice.
9. DODACI ZA ZDRAVU KOŽU
1. VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, održava kožu mekom, glatkom i
zdravom. Stvara otpornost prema infekcijama.
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg dnevno, smanjuje masno u lica i stvaranje mitesera.
3. VITAMIN C: bar 3 g dnevno, pomaže u prevenciji širenja akni i pucanja kapilara na licu.
Doprinosi zacjeljivanju rana, modrica i ožiljaka na tkivu.
4. VITAMIN E: 400 IJ, 2 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom) poboljšava
cirkulaciju u kapilarama lica. Pomaže zarastanje zamjenjuju i stanice na vanjskom omota u
kože. Zajedno s vitaminom C ini kožu otpornijom prema aknama.
5. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta važna je za boju kože i zdravlje živaca.
6. Ako na vašem licu ima puno nedostataka, savjetuje se dopunska koli ina CINKA jer on ubrzava
razvoj i obnavljanje ošte enog tkiva.
7. ACIDOFIL: 2 žlice, 3 puta dnevno, pomaže u borbi protiv kožnih osipa izazvanih prisustvom
štetnih bakterija u organizmu.
163
10. EKCEM (egzem)
Jedna od naj eš ih kožnih bolesti. Može biti vrlo raznolika a o ituje se crvenilom, bubuljicama,
mjehuri ima, svrbežom, krastama, ljuštenjem.
U akutnom stadiju postoji vlaženje tkivnom teku inom zadebljale kože.
U kroni nom stadiju koža je crvena, odebljala, ljušti se i svrbi.
Koža može biti alergi na na razne tvari (boje, lijekovi, cvije e) i na to odgovoriti ekcemom.
Ekcem se naj eš e javlja na rukama i licu, ispod sise i oko spolovila.
Neki od uzroka nastanka ekcema su: krivi metabolizam, nutricioni nedostaci, emocionalni i živ ani
poreme aji.
LIJE ENJE:
Lije enje ekcema je vrlo kompleksno, zahtijeva koji put temeljitu promjenu životnih navika
(umivanje, ishrana) a kod profesionalnih ekcema i promjenu zanimanja.

b) VITAMINI, MINERALI, DODACI
c) PREHRANA
d) OBLOZI, MASTI
1. AJ OD KOPRIVE – za kratko vrijeme uklanja ekcem.
2. Ekcemi ve inom imaju unutrašnji uzrok pa ih lije imo BILJEM koja pro iš uju krv (vidi: krv)
3. SEZAMOVO SJEME suzbija ekceme.
1. VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu ili
2. Možda vam nedostaje B-KOMPLEKS velike ja ine.
3.VITAMIN C: do 1000 mg dnevno.
4. VITAMIN E: 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
5. CINK: 50 mg dnevno.
6. SELEN: 200 g dnevno.
7. 1 – 2 žlice ACIDOFILNE TEKU INE dnevno.
8. KELP: 2 ajne žlice granula ili tablete, dnevno.
9. OMEGA-3 MASNE KISELINE: kapsule od 1 g, 3 – 6 puta dnevno.
10. PIVSKI KVASAC: 2 – 3 jušne žlice dnevno.

164
c) OBLOZI, MASTI
1. Ekcem na tabanima lije i se tako da jednu ve u CIKLU izribamo i ocijedimo.

Tim sokom lagano masiramo tabane. Ponavlja se 8 dana, 8 dana ne, zatim ponovo 8 dana itd.
Ciklu može zamijeniti i svinjsko maslo.
2. Veliki dio ekcema može nestati ako ga natopimo nerazrije enim KONCENTRATOM
SIRUTKE ( npr. Molkosan).
3. Gel od ALOE VERE pomaže.
d) PREHRANA
1. Ekcemi esto nastaju zbog ZATVORA (vidi šire pod: zatvor) ili lijenog rada crijeva.
2. GLADOVANJEM, barem tjedan dana, ekcem nestaje.

Gladovanje uz sokove 2 – 3 tjedna gotovo uvijek dovodi do znatnog poboljšanja ili potpunog
povla enja svih simptoma. Odre eno pogoršanje može se o ekivati ponekad u po etku ili za
vrijeme gladovanja, što je uzrokovano pove anom eliminacijom otpadnih tvari kroz kožu, ali
produženim gladovanjem poboljšanje dolazi samo od sebe. Nakon prekida gladovanja uzima se
sirova hrana 4 tjedna, poslije koje se može gladovanje ponoviti, ako treba.
3. Uzimajte ove 3 OSNOVNE GRUPE HRANE:

a) sjemenke, orasi, žitarice
b) povr e
c) vo e
OSTALE HRANJIVE NAMIRNICE: med, puno pivskog kvasca, sirovi krumpir, kozje mlijeko
(najbolje u kiselom obliku – kefir, jogurt).
Sokovi: zelenja, mrkve, repe, celera, špinata, krastavaca, crnog ribizla, crvenog grož a.
4. Djeca mogu imati ALERGIJU na kravlje mlijeko, ak i na maj ino (ako alergiju ima i majka).
Hrana poput jaja, pšenice, naran i, jabuka, može prouzro iti ekceme, ili ih pogoršati.
5. Prvo pokušajte IZBACITI mlije ne proizvode (ako mislite da je vaš ekcem u vezi s nekom vrsti
nepodnošenja hrane).
Ako mlije ni proizvodi nisu uzrokom, izbacite prera enu i štetnu hranu, mlijeko u prahu, jaja.
Izbacite sol, crnu kavu, okoladu, aj, še er, meso, jaja, ribu, kravlje mlijeko.
Jedite što manje životinjske masti, a više biljnih ulja.
Ako ne jedete meso, nedostatak masno a nadoknadite maslacem ili sl.
11. IHTIOZA (orožnjenje kože)
Nasljedna kožna bolest koju karakterizira orožnjenje površinskih slojeva kože; koža je debela,
suha, hrapava i gruba, lako se guli.
Pojavljuje se u 2 glavna oblika: kao kongenitalna (priro ena) i vulgarna.
LIJE ENJE:
1. SUN ANJE, KORTIZOL, VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ dnevno.

165
12. KRASTE
LIJE ENJE:
1. Žena je pod okom imala godinama debelu krastu, koja se s vremenom sve više širila.
Lijekovi nisu pomagali. Namo ila je ROSOPAS 10 dana u ŽITNOJ RAKIJI i time vlažila krastu.
Krasta je uskoro nestala.
13. KURJE OKO (klavus)
Bolno, ograni eno gomilanje roževine sa središnjim koni nim epom (klinovi tvrde kože).
Nastaje naj eš e zbog trajnog pritiska na kožu (tijesna obu a). No mogu nastati i kad se cipele
nose bez arapa. Naj eš e ih imaju ljudi s visokim lukovima stopala jer lukovi pove avaju
pritisak na nožne prste pri hodu.
LIJE ENJE:
1. MED se upotrebljavao za skidanje kurjih o iju i žuljeva.

Noge je trebalo prethodno držati u SLANOJ VODI, a zatim namazati medom.
2. U toploj SLANOJ VODI s isjeckanim EŠNJAKOM mo iti nogu.

Pomalo se kurje oko ljušti dok nestane i ep.
3. Zagnojeno kurje oko nestaje ako se pije AJ OD KOPRIVE jer on pro iš ava krv i utje e na
njezino ja anje. Puna ajna žli ica aja na etvrt litre vode, samo se opari, i ostavi da kratko
odstoji.
4. Kurje o i se mogu masirati toplim ULJEM da bi koža omekšala prije njegova uklanjanja.
5. Kupke za stopala s ULJEM LAVANDE ili KAMILICE olakšati e simptome i zaustaviti

oticanje.
6. Na kurje oko stavljamo komadi vate natopljen ŠVEDSKOM GREN ICOM.

Vodimo brigu da vata na bolnom mjestu uvijek bude vlažna.
Nakon 3 dana kurje o i otpadnu ili ih bez bolova možemo odstraniti.
7. Na tvrdu kožu na tabanima i na kurje oko treba preko no i staviti LIST BRŠLJANA.
To ponavljati tako dugo dok bolest ne pro e.
8.Važno je nositi udobne, prilago ene CIPELE i pobrinuti se da se noge svakodnevno odmaraju.
9. Okrugli JASTU I I za kurje o i mogu smanjiti pritisak.

166
14. LEUKODERMIJA
Pojava bezbojnih (depigmentiranih) pjega, bijelih mrlja na koži;(pogledaj još pod: albinizam);
npr. kod sifilisa na šiji, ramenima i na vratu, ili poslije psorijati nih promjena na koži trupa.
15. LIŠAJ (lihen)
Dugotrajna kožna bolest koja se pojavljuje u obliku vori a veli ine prosa do le e, ravne sjajne
površine, svijetlocrvene (svježi) do sme oljubi aste (star) boje; eventualno ve a žarišta.
pojavljuje se ina sluznici usne šupljine; uzrokuje svrbež.
Ponekad lišajeve i svrbež izazivaju vanjski inioci kao npr. terpentin (u laku za parkete, iglicama
smreke).
Lišajevi su samo vanjski odraz bolesti pa je stoga vanjsko lije enje od sporedne važnosti (ali je
ipak bitno). Lije enje lišaja zahtijeva da se prvo ukloni osnovna bolest koja se esto krije u lošoj
izmjeni tvari. Obi no treba temeljito promijeniti na in prehrane.
Mogu i uzrok lišaja je lijeni rad crijeva ili zatvor.
Neizostavno treba podsticati rad bubrega, crijeva i jetara. Bubrege treba uvati od hladno e i vlage.
Ako jetra i bubrezi rade pravilno, koža je rastere ena i nesnosni svrbež e popustiti a lišaj istodobno
nestati.
LIJE ENJE:

b) PREHRANA
c) MASTI, OBLOZI
d) RAZNO
e) VLAŽNI LIŠAJ
1. Navodno je vrlo dobar lijek protiv lišaja (i ekcema) ovaj:

Dva puta dnevno pripremiti bilo kakav biljni AJ za IŠ ENJE KRVI i svaki dan, ujutro i
nave er, pojesti malu žli icu KVASCA. To se ponavlja sve dok lišaj potpuno ne pro e.
2. Tko pati od lišajeva, svraba i ireva, neka pije MEDOVINU.

U pola litre kipu e vode stavite žlicu meda i pustite da još malo provri.
3. Za unutrašnje lije enje (da bi pro istili organizam) dajemo:

– AJ od ZLATNICE ( elebi grane), unutrašnji lijek koji podsti e rad bubrega, naizmjence
svaki dan zajedno sa
– preparatom DIVLJE MA UHICE (viola tricolor), najboljim sredstvom za lije enje lišajeva.
– na jetra pozitivno djeluje preparat mrkve (npr.Biocarottin, sadrži vitamin E) ili sama svježa
mrkva.
– Bolesnik obavezno mora dobivati dobar preparat kalcija, najbolje istodobno s koprivom
(npr. Urtikalcin).
4. Kod žderu eg lišaja koristi se ovaj aj:

Pomiješati KADULJU, RUŽMARIN, PRESLICU, BOKVICU MUŠKU – u podjednakim
dijelovima, od te mase uzeti kavenu žlicu i preliti sa 3 dl kipu e vode.
Pola sata ostavimo poklopljeno, ocijedimo i preko dana po malo popijemo.
167
b) PREHRANA
1. DOZVOLJENI SU:
Svježi sir, maslac, mlijeko, prirodna riža i jela s mnogo kalcija, salate (naro ito od kupusa),
puno teku ine (vo ni sokovi).
2. ZABRANJENI SU:
Kuhinjska sol, meso, jaja (kuhana ili "na oko"), sve vrste sireva osim mekog ili svježeg kravljeg
(ako ne škodi), umjetne slastice, bijeli še er, bijelo brašno, duševni nemir (stres).
3. Sedmodnevnim POSTOM, a zatim jednostavnom sirovom hranom (vo ni sokovi, vo e,

sirove salate, kukuruzni kruh) lišaj i psorijaza nestaju. Vidi još: psorijaza.
4. Treba jesti kuhanu PŠENICU:

Svaku ve er probere se šaka pšenice i nalije na nju toliko vode da se pšenica upije do jutra.
Ujutro se na pšenicu nalije malo vode i kuha (više u pari) dok ne popuca.
To se pomiješa sa šalicom kuhana MLIJEKA i pojede preko dana.
Pije se i AJ od PŠENI NIH MEKINJA (posije), a bolna mjesta mažu BJELANJCEM u koje
se umiješa malo istucanog praha od LIPOVOG UGLJENA.
c) MASTI, OBLOZI
1. NEVENOVA MAST je vrlo dobra protiv lišajeva.
2. Lišaj mazati SOKOM od LIMUNA a zatim premazati TEKU IM PUDEROM.

Svaku ve er ponoviti do ozdravljenja.
3. Lišaj lije i i MORSKA SOL ako bolna mjesta svaku ve er istrljamo solju.
4. Lišaj se navodno potpuno sigurno lije i ako bolna mjesta više puta dnevno peremo VODOM u
koju se nalije žlica RAFINIRANOG PETROLEJA (na 2 – 3 dl vode).
Za vrijeme lije enja pa i dulje ne smijemo koristiti SAPUN.
5. Lišaj e nestati ako se nekoliko dana pere SOKOM od VINOVE LOZE. Kad u prolje e
vinogradari obrezuju lozu, iz loze na panju pote e sok kojega treba nakupiti u bocu.
6. Za vanjsko lije enje upotrebljavamo:

– KONCENTRAT SURUTKE (npr. Molkosan). To je prirodni preparat mlije ne kiseline, koji
uništava bakterije, utje e na ispravno prokrvljenje kože i obnavljanje.
– ujutro oboljele dijelove natopimo Molkosanom a zatim pospemo kožu prahom (poželjno
biološkog) KALCIJA. Najbolji je kalcijev kompleks s koprivom (npr.Urtikalcin).
– nave er ta mjesta opet namo imo Molkosanom, a zatim ih namažemo punomasnom kremom
koja sadrži KANTARIONOVO ULJE (ili s istim kantarionovim uljem), jer lišajevima na koži
nedostaje masno e.
7. Namažite kožu maš u PROPOLISA, VITAMINOM C u prahu ili MEDOM.

Natopite zahva eno podru je JABU NIM OCTOM.
8. Protiv lišaja dobro djeluje kaša svježeg NEVENOVA ili PRESLI INA LIŠ A.
Možemo upotrijebiti tako er smekšanu PŠENICU koju prvo sameljemo u kašu a zatim
pomiješamo sa spomenutim ajem.
168
d) RAZNO
1. Dok traje lije enje, bolna mjesta ne smiju do i u dodir s HLADNOM VODOM.
Uop e treba se kloniti vode. Ako je lišaj ili ekcem na licu, lice umjesto pranja brisati vatom
umo enom u fino ulje.
2. Na lišajeve i osipe izvrsno djeluje kupanje u toploj, KISELOJ SIRUTKI.

Uspješne su i kupke u MEKINJAMA.
e) VLAŽNI LIŠAJ
Na površini kože obi no nastaju bubuljice, sitni mjehurasti prišti i, koji se znadu razviti i zaraziti
veliku površinu kože. To je vlažni lišaj (ekcem) koji se teško lije i, ali se može izlije iti.
1. Na 100 – 200 g KATRANA od jelova ili brezova drveta (možda se može nabaviti i u ljekarni)
doda se 100 –200 g MASLINOVA ULJA i kuha 5 min. Ovim lijekom se mažu bolesne površine
ujutro i nave er. Voda ne smije doprijeti do bolesne kože. Nakon mazanja bolesni dio zaveže se
prikladnim zavojem koji ne propušta vodu. Za nekoliko dana bolest e pro i.
2. Sli an recept glasi:

Vlažni lišaj (ekcem) koji se širi po koži sigurno se lije i ovako:
U pola litre (ili manje) MASLINOVA ULJA stavi se 50 g BREZOVOG ili JELOVOG
KATRANA i kuha se dok se ne ukuha na ¾. Tom masom mazati bolesna mjesta.
3. Vlažni lišaj s jakim svrabom lije i plod BOROVNICE u obliku ekstrakta.

Plod se kuha do gusto e sirupa i od toga namaže debeli sloj na gazu ili isto platno te stavi na
bolno mjesto, gdje treba ostati 10 – 14 dana.
Gaza se osuši, a sirup ostane prilijepljen na kožu i svrab za kratko vrijeme nestane.
4. Protiv vlažnog lišaja (ekcema) uzme se ve i krumpir, napola prereže, i skuha u neslanoj vodi.
Tom mla nom vodom peru se par minuta bolna mjesta kad svrbi.
Voda se može upotrijebiti 3 dana, mla na ili hladna. Nakon toga se skuha novi krumpir.
Poslije pranja ne brisati ruke, odnosno bolna mjesta. Neka se samo osuši, nakon toga treba bolna
mjesta namazati RIBLJIM ULJEM ili maš u koju koža najbolje podnosi (MASLINOVO ULJE
ili sl.). Terapija traje 8 tjedana.
16. LUPUS
Uz skrofuloderm, naj eš i oblik kožne tuberkuloze. Obi no se pojavljuju na licu, po inje naoko
bezazlenom crvenom mrljom, koja se kasnije proširi, razara ve e dijelove nosa, obraza i dr.
Za taj oblik kožne tuberkuloze karakteristi ne su nekoliko mm široke, žu kaste pjegice nepravilna
oblika (tzv. lupomi). Približno u 5 % slu ajeva iz tog se lupusa razvija rak.
LIJE ENJE:
1. Lije i se lokalno, sredstvima koja razaraju lupozno tkivo.
2. VITAMIN C: nekoliko grama dnevno ( 3, 5, 10 ili više).
3. VITAMIN B2 (SASTOJAK B-KOMPLEKSA): velike ja ine.

169
17. MADEŽ (nevus)
Znamenka, nenasljedna mana kože; može se pojaviti i mnogo godina nakon ro enja.
Ima pigmentiranih, nepigmentiranih, dlakavih i drugih madeža.
U madeže spadaju i odgovaraju e tvorbe krvnih žila i limfnih vodova, npr. angiom.
Sistemni madeži su trakasti, esto orožnjeni, jednostrani ili obostrani madeži.
Pigmentirani madež može maligno alterirati, iz njega se može razviti melanom.
Ve ina ljudi ima nekoliko madeža a neki i nekoliko stotina.
Nikakvo lije enje nije potrebno osim ako ne postanu zamjetljivi ili na njima nastanu sumnjive
promjene. To bi zna ilo da bi ih u slu aju kancerogenih promjena, možda bilo potrebno kirur-
ški odstraniti.
Promjene poput pove anja, pomi nog zuba, nepravilne pigmentacije, blje eg koluta oko madeža,
dodatnog u blizini prvoga, svraba, stvaranja kore ili krvarenja, upozorenje su da se smjesta ode na
lije ni ki pregled.
Crne, vrlo tamne madeže, ili one koji odjednom narastu ili promijene oblik, tako er mora pregle-
dati lije nik.
Operacije madeža mogu biti jako opasne!
LIJE ENJE:
Slijede i sokovi i tinkture izvrsna su pomo kod razli itih madeža, crvenih madeža, smetnji
pigmentacije, stara kih pjega kao i kod vitiliga (bijeli biljezi) i skidanja bradavica:
1. LISTOVE CEDRA ili EMPRESA operemo, sitno nasjeckamo i napunimo bocu do grla,
prelijemo s 38 – 40 % žitnom rakijom i ostavimo 10 dana na Suncu ili u blizini drugog izvora
topline. S tom tinkturom mažemo hemangiom (jagodasti biljeg) više puta dnevno.
2. Sokom od mesnatih listova UVARKU E, razrezanim po dužini, mažemo hemangiom,

što dovodi do njegova laganog povla enja.
3. Eliksir ŠVEDSKE GREN ICE, esto primjenjivan, isto tako otklanja tu tvrdokornu bolest.
Primjer:
Beba (2 mjeseca) je imala na prsima hemangiom veli ine graha kojeg je trebalo kirurški
odstraniti. Majka se uplašila pa je više puta dnevno mazala oboljelo mjesto ŠVEDSKOM
GREN ICOM. Približno nakon 6 tjedana tvorevina je nestala.
4. Sok od mesnatih stabljika NEVENA, kojeg istisnemo u sokovniku, tako er pomaže da se

hemangiom odstrani.
5. Madeži mogu biti bezopasan rak koji se lako lije i; na mjesto madeža (ili bradavice) stavi se
cvijet ili list NEVENA, ili pak oboje, to se vrsto poveže i ostavi se preko no i.
Ako nemate nevena možete koristiti i mast od nevena.
6. Ženi (30) je operiran zlo udni madež koji je iznenada narastao u blizini ramena nakon 4 teške
operacije (bile su zahva ene i limfne žlijezde).
Operirana mjesta ispod ramena bila su duboko otvorena i upaljena.
Brzo su joj pomogli na slijede i na in:
– stavljanje kaše od liš a KOPLJASTOGA i ŠIROKOG TRPUCA,
– pranje s mlakim uvarkom od CRNOG SLJEZA i POLJSKE PRESLICE,
– POTPUNE KUPKE od MAJ INE DUŠICE (200 g),
– aj od 300 g NEVENA, 100 g STOLISNIKA i 10 g KOPRIVE (tijekom dana popije se 1 l aja,
gutljaj po gutljaj).
To no nakon 1 mjesec rane su zacijelile.
170
18. NE ISTA KOŽA
LIJE ENJE:
1. Djevojke, osobito za vrijeme puberteta, koje bi se rado riješile tog problema, moraju u prvom
redu ograni iti unos MASNO A. Deserte i slatkiše jako ograni imo.
Životinjske masti brišemo iz jelovnika (i meso, ako može – najbolje je postati vegetarijanac).
Jaja (osobito kuhana) i jela od jaja su pravi otrov za kožu. Oštri za ini tako er.
PREPORU A SE: sirovo povr e, neoljuštena riža, svježi sir, hren.
19. OSIP (milijarija)
Osip u obliku malih, svrbljivih crvenih to aka ili poput zrna prosa velikih mjehuri a na izvodima
žlijezda znojnica. Javlja se osobito iznad tijesne odje e ili na pregibima kože, zbog za epljenih
kanala znojnica. Posebno se to doga a u djece, starijih i gojaznih osoba, u toku teških bolesti
(trbušni tifus) i ljeti, za velike vru ine.
LIJE ENJE:
1. Može se sprije iti tako da se nosi ŠIROKA ODJE A i ne izlazi na SUNCE i esto TUŠIRA
mlakom (ne hladnom) vodom.
2. Pijte puno teku ine, osobito LIMUNADU i AJEVE od KAMILICE i METVICE.

Ispirite osip ajem od nevena ili lavande.
3. Položite listove UVARKU E ili KRASTAVCA na osip da ublaži svrbež.
4. Budu i da je milijarija vrlo sli na svrabu, reagira na antihistaminska svojstva VITAMINA C.

Vitamin C: 500 mg ili više dnevno.
20. OŽILJAK
LIJE ENJE:
1. Ožiljno tkivo postaje tim ja e (oko 4 puta!) što je unos VITAMINA C ve i.

Vitamin C: 1 – 3 g (ili više) dnevno.
2. ŠVEDSKA GREN ICA uklanja sve ožiljke, brazgotine i posjekotine, ak i kad su jako ostarjeli,
ako ih natopimo kapima 40 puta. Iza svih rana izlije enih s tim kapljicama ne ostaju ožiljci.
3. Protiv ožiljaka na licu svaku ve er treba držati na licu složen mokar RUP I 5 minuta.
Poslije se lice blago obriše i ožiljak namaže topljenim VRHNJEM. Kura traje 6 tjedana.
4. Ožiljci esto uzrokuju gr eve. S jastucima punjenim CRVOTO INOM i njezinim kupkama
može se osloboditi tih muka ( ak i kod jako starih ožiljaka). Priprema jastuka: vidi: gr evi.
171
21. PJEGE (stara ke)
Slobodni radikali ošte uju bjelan evine, masti, DNA i RNA.

Oni uzrokuju vidljive nakupine sme og pigmenta u koži koje se nazivaju stara kim pjegama.
LIJE ENJE:
1. Ošte enja od slobodnih radikala mogu biti znatno smanjena uzimanjem antioksidantnih hranjivih
tvar kao što su VITAMINI A, B, C, E te minerali CINK i SLEN.
22. PJEGE (sun ane)
LIJE ENJE:
1. Protiv sun anih pjega dobro izmiksajte (izlupajte) u snijeg 4 žlice BJELANJKA i 4 žlice soka
LIMUNA da bude što guš e. Tom smjesom masirati lice svako jutro i nave er. Nakon pola sata
oprati lice mlakom vodom u kojoj su prethodno skuhane pšeni ne mekinje.
2. Sun ane pjege mogu se odstraniti ljeti umivanjem u rosnoj DJETELINI.
23. PJEGE (bijele, vitiligo)
Kožna bolest karakterizirana bijelim depigmentiranim pjegama. Žarišta su okrugla ili nepravilna
oblika, sitna ili zahva aju velike površine kože. Bolest je benigne prirode i može se smatrati
kozmeti kom manom. Lije enje je uglavnom bezuspješno.
LIJE ENJE:
1. PABA (sastojak B-kompleksa): 30 – 100 mg dnevno.
2. VITAMIN B1 (sastojak B-kompleksa): 100 – 300 mg dnevno.
3. VITAMIN B5 (pantetonska kiselina, sastojak B-kompleksa): 30 – 100 mg dnevno.
24. PJEGE (sme kaste, lentigo, jetrene pjege)
Lokalna pigmentacija kože, obi no na koži lica, vrata, eventualno i na sluznici usne šupljine, rijetko
na koži cijeloga tijela; jedna vrsta sitnog madeža.
LIJE ENJE:
1. Pomaže aj korijena MASLA KA. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje SUNCU.

172
25. PSORIJAZA (ljuskavica)
Kroni na povratna nezarazna kožna bolest. O ituje se:

– pojavom ve ih ili manjih mrlja i vori a ruži aste boje koji se me usobno slijevaju, stvaraju i
ovalne ili okrugle plo e s jakim ljuštenjem,
– izbijanjem crvenih okruglih mrlja svih veli ina na koži, prekrivenih suhim srebrnastim ljuskama.
Mrlje se pove avaju polagano stvaraju i proširenije mrlje, a esto i pukotine,
– jasno ome enim predjelima prekrivenim srebrnastim ljuskama.
Te površine se pojavljuju na koljenima, laktovima, trupu, koži glave i na rubu ela gdje po inje
kosa (ali ne zahva a lice), uškama, donjem dijelu le a. Nerijetko obole i nokti (uleknuti su).
Kod ešanja, na površini se mogu pojaviti to kasta krvava mjesta. Koža je uglavnom suha.
U težim, ali rijetkim slu ajevima psorijazu prati neka vrsta artritisa koji zahva a prste, koljena,
gležnjeve i kralježnicu.
Psorijaza ne svrbi, ali može biti vrlo bolna, kad koža napukne.
Obi no se javlja u kasnom pubertetu i ranim dvadesetim godinama.
Može biti nasljedna i vra a se u razmacima, obi no cijeli život.
Vrste psorijaze:
Podjela A:
– s naborima – pokriva vlažne predjele tijela,
– prištava psorijaza – mali prišti i obi no na dlanovima ili tabanima,
– ljuskasta psorijaza – naj eš a je i zahva a ve i dio tijela a esto i nokte,
– psorijaza ranama u obliku kapi – javlja se u djece, obi no nakon infekcije grla.
Podjela B:
– crvena psorijaza, koju karakteriziraju upalno zacrvenjena, oštro ograni ena mjesta,
– koža prekrivena srebrnastim ljuskama,
– ispucala tvrdokorna debela koža, ije se pukotine uve er prodube, otvore i u bolesnika izaziva-
ju neopisive muke.
S tim je povezan i neobi no jak svrbež koji predstavlja živ ano optere enje.
Koža izbacuje dnevno veliku koli inu ljusaka koje pri svakoj kretnji klize dolje.
Uzrok bolesti je metaboli ki poreme aj epidermnih stanica, koje se prejako množe i manjkavo
dozrijevaju. Izgleda da psorijaza može biti rezultat pogrešnog iskorištenja masti.
Uzroci te bolesti nalaze se u krvi, a uzro nici su mikrobi. Prvenstveno je ovdje potrebno lije iti krv.
Psorijazu izaziva abnormalan rast stanica koje sazrijevaju za samo 4 dana (umjesto 30).
LIJE ENJE:
Lišajevi, pogotovo psorijaza, najgora od svih lišajeva, samo su vanjski odraz bolesti, pa je stoga
vanjsko lije enje od sporedne važnosti. Unutrašnje je lije enje od puno ve eg zna enja (dijeta,
gladovanje, sirova hrana).
a) VITAMINI, MINERALI, DODACI

b) TEKU INE
c) MASTI
d) PREHRANA
e) RAZNO
1. Vitamin A (beta karoten) poznat i kao kožni vitamin, koristi se za lije enje kožnih poreme aja
kao što je psorijaza. VITAMIN A: 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.

173
3. VITAMIN C: do 3000 mg dnevno.
4. VITAMIN D: 400 IJ dnevno.

Ovaj "sun ani" vitamin pokazao se kao vrijedan dodatak u lije enju psorijaze.
5. VITAMIN E: do 1200 IJ dnevno, djelotvoran je u zacjeljivanju psorijaze (sr ani bolesnici u

dogovoru s lije nikom).
6. KALCIJ: 500 mg dnevno.
7. MAGNEZIJ: 500 mg dnevno.
8. SELEN: 200 g dnevno, može pomo i kad je rije o ljuskastoj prhuti.
9. PIVSKI KVASAC: 2 – 3 žlice dnevno.
10. MORSKA VODA: 2 – 3 žlice dnevno za minerale u tragovima.
b) TEKU INE
1. Vrlo dobru pomo mogu pružiti AJ za BUBREGE od ZLATNICE i preparati KALCIJA.
2. AJNA MJEŠAVINA koja izvrsno pomaže protiv psorijaze:

– 10 g hrastove kore
– 20 g orahovih ljusaka (zelene)
– 50 g koprive
– 30 g nevena
– 30 g vrbove kore
– 20 g stolisnika
– 30 g rosopasa
– 30 g estoslavice
– 20 g dimnja e
– 40 g suru ice
Sve bilje dobro izmiješamo, po šalici aja stavimo vrhom punu ajnu žli icu mješavine, oparimo
i ostavimo da stoji 3 minute. Ako je mogu e, koristite svježe bilje. Tijekom dana pije se gutljaj
po gutljaj, 1,5 –2 l tog aja.
Primjer 1: Djevoj ici (12) je u drugoj godini psorijaza zahvatila cijelo lice. Nakon 4 mjeseca
primjene gornjeg recepta koža lica je bila normalna.
Primjer 2: Žena je imala na mnogim mjestima tijelo prekriveno psorijazom. Nakon samo 4 tjedna
primjene biljnih pripravaka psorijaza je nestala.
Primjer 3: Žena (38) je izgubila kosu, koža joj je od vrata na dolje bila ispucana i tvrda. Lije nici
su joj jako malo mogli pomo i. Po ela je koristiti ajnu mješavinu i provoditi dijetu i
kroz 6 mjeseci kosa joj je ponovo izrasla a koža je postala glatka i bez mrlja.
Primjer 4: Žena je nakon žutice oboljela od psorijaze. Bila je potpuno prekrivena ljuskama a
kosa joj je nestajala. Pri svakom pokretu kiša ljusaka je padala na tlo.
Narodni lije nik je slutio da je psorijaza uzrokovana smetnjama u funkciji jetre.
Bilje za iš enje krvi zajedno sa dijetom u nepunih 6 mjeseci dovelo je do potpunog
ozdravljenja. Koža joj je bila ponovo glatka a kosa joj je izrasla gusta i lijepa.
174
c) MASTI
1. Kožu moramo mazati 2 puta dnevno s crijevnom SVINJSKOM MAŠ U, ili MASTIMA za
LJUŠTENJE KOŽE.
2. Bolesna mjesta na koži treba mazati BIJELIM ULJEM, 2 puta dnevno i grijati kod tople PE I.
3. Vlažnost kože je pravilo br. 1, koje dobro znaju oboljeli od psorijaze. Ako se oboljela koža ne
vlaži, dolazi do zapaljenja, pa ak i krvarenja. To je naro ito važno za zimske mjesece, kada su
zagrijane prostorije pune suhog zraka, a Sunca ima malo, što inicira razbuktavanje psorijaze ili
njeno razvijanje kod onih koji su joj skloni.
ALOA VERA je jedno od najboljih sredstava za održavanje vlažnosti.
4. Psorijazi možemo sprije iti daljnji razvoj ako se gornja, bolesna koža polako, oprezno ostruže
i skine do zdrave i namaže ARNIKOVOM TINKTUROM.
d) PREHRANA
1. Bolest nastaje kao posljedica smetnji u radu jetre. Samo DIJETA i BILJE KOJE ISTI KRV
i osloba a ju od otrova, mogu izlije iti ovu bolest.
2. Temeljitom DIJETOM sa sirovom hranom nakon nekoliko tjedana psorijaza nestaje.

Bolesnik koji je imao psorijazu 23 godine prvo je gladovao 7 dana.
Zatim je uzimao vo ne sokove, pa vo e, orahe i kukuruzni kruh.
Nakon toga je nekoliko tjedana uzimao razne vrste sirove salate i krumpir.
Ujutro i nave er uzimao je vo e. Psorijaza je nestala.
3. Naglo dobivanje ili gubljenje TEŽINE može pridonijeti razbuktavanju psorijaze.
4. Treba držati strogu jetrenu DIJETU:
ZABRANJENI SU:
– kobasice (osim dijetnih), suhomesnati proizvodi i svinjsko meso kao i juhe od njega,
– sve što je kiselo (ocat, mošt, limun, vino, naran a, grejp, bobi asto vo e i sokovi od njega,
crno grož e, sirove jabuke, crna kava, okolada, kakao, med – stvaraju kiselinu koju jetra
ne podnosi).
– sve vrste ribljih konzervi, dimljenu ribu, mesne konzerve,
– grašak, grah, le a,
– sve vrste alkohola.
IZBJEGAVAJTE meso, prženu hranu, še er i mlije ne proizvode, sve životinjske masti,
rafiniranu i prera enu hranu, jaja.
DOZVOLJENI SU:
– mlijeko i mlije ni proizvodi,
– salate za injene kiselim vrhnjem, lako povr e,
– lagano meso (teletina, kuhana govedina, kokošje meso),
– divlja , svježa ili smrznuta riba,
– svaki dan puno kompota od jabuka umjesto svježeg vo a.
175
e) RAZNO
1. MINERALNE KUPKE su izuzetno blagotvorne (naro ito tople); tako er su dobre i kupke u
MORSKOJ VODI. Morska voda se može površinski nanijeti na "napadnute" dijelove tijela s
lopticama od pamuka jednom dnevno.
Ako redovito kupanje u moru nije mogu e, možete imati vodene kupke sa MORSKOM SOLI
kod ku e, jednom tjedno.
KISELE KUPKE, jednom tjedno, mogu biti vrlo zna ajne za obnovu zdravlja jer pomažu obna-
vljanju kiselosti kože: dodajte pola šalice JABU NOG OCTA vašoj vodi za kupke.
Ozdravljenju pridonose i potpune kupke od CRNOG SLJEZA i POLJSKE PRESLICE.

Bilje pomiješamo u jednakim omjerima i namo imo u hladnu vodu preko no i (200 g bilja po
kupki), trajanje kupanja 20 minuta, srce mora biti izvan vode).
2. Opreznim izlaganjem SUNCU stanje e se poboljšati i pomo i da se izbjegne napad.

Izloženost Suncu smanjuje ljuštenje i crvenilo psorijaze.
3. Nastojite se osloboditi stresa ako vam je zbog njega stanje lošije.
4. IZBJEGAVAJTE kupanje (u klasi nom smislu) i ne koristite sapun.
5. Puno redovnog FIZI KOG VJEŽBANJA na svježem zraku.
6. VJEŽBE DUBOKOG DISANJA pomažu.
26. RAK KOŽE
Pretjerano izlaganje Suncu može dovesti do raka kože, posebno kod ljudi svijetle kože i muškara-
ca, jer oni u prosjeku provode na Suncu dvostruko više vremena od žena.
Sun evi ultraljubi asti zraci mogu pove ati proizvodnju slobodnih radikala, koji su potom u stanju
uništiti zdrave stanice i pretvoriti ih u kancerozne.
I najmanja preplanulost kože znak je ošte enja.
LIJE ENJE:

b) KREME, MASTI
c) OBLOZI
d) PREHRANA
e) RAZNO
Antioksidansi, bilo oni iz namirnica, ili oni u obliku dodataka, mogu umanjiti rizik od raka kože.
Ispitivanjima je dokazano da su u zaštiti od melanoma posebno korisni vitamini A, C, i E.
1. VITAMIN A (beta karoten): DO 50000IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
2. VITAMIN C: 5 – 60 (!) grama dnevno,
3. VITAMIN E: do 1200 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),

176
4. SELEN: 200 g ili više dnevno. Ljudi kojima nedostaje selen u dvostruko su ve oj opasnosti
od raka kože od onih koji imaju dovoljno selena.
5. BIOFLAVONIDI, antioksidansi koji se uz vitamin C nalaze u nekuhanom vo u, spre avaju

razvitak raka kože.
6. Ekstrakt GROŽ ANOG SJEMENA (iz vina i soka od grož a) snažan je antioksidans.
7. Ekstrakt ZELENOG AJA tako er je antioksidans.
8. Da bi se zaštitili od raka kože, preporu uje se sveobuhvatnu ANTIOKSIDANTNU formulu

(tabletu) koja pored ostalog sadrži i sve sastojke navedene pod to kama 1 – 5.
b) KREME, MASTI
1. Uvijek koristite djelotvornu ZAŠTITNU KREMU od Sun evih zraka (zaštitni faktor neka bude
bar 15), kada se nalazite napolju.
2. Ako nemamo kupljenu gotovu MAST od NEVENA, možemo je napraviti ovako:

– 2 do 3 žlice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom pomiješati s 2 žlice nesoljenog gove eg
loja ili svinjske masti,
– kuha se pola sata,
– zatim se propusti kroz sito ili dvostruku gazu,
– lijek se spremi u dobro opranu i suhu staklenku ili u plasti nu kutiju i hermeti ki zatvori po-
klopcem,
– gaza se namaže maš u i rana zavije.
Ova mast je vrlo dobra protiv raka kože.
Osim toga kuha se kao AJ u MLIJEKU (mala žlica nevena na pola litre mlijeka).
Svježe istisnuti SOK NEVENA može se s najboljim uspjehom primijeniti kod kožnog raka.
Jagodasti biljeg (hemangiom) tijekom duljeg vremena namažemo više puta dnevno svježim
sokom što dovede do njihova nestajanja. Isto vrijedi za pigmente i stara ke pjege.
3. Ako je zlo udno kožno oboljenje još zatvoreno, tijekom dana se eš e maže sokom ROSOPASA
( možete ga uzgajati i kao lon anicu).
Ako je oboljenje ve otvorena, gnojna rana s iscjetkom neugodna mirisa, naizmjence ispiremo ili
peremo tu ranu s mlakim uvarkom POLJSKE PRESLICE i s ajem crnog sljeza kao ajne iscr-
pine. Rubove rane prvo mažemo sokom rosopasa a kad ga koža upije, još s maš u NEVENA.
4. Mazanje KONCENTRATOM SURUTKE (sirnom vodom, npr.Molkosanom, prirodnim izvorom

mlije ne kiseline) raka kože i vanjskih bolesti raka dalo je dosta esto dobre uspjehe.
5. Rak rane, kao i one koje trunu i ne zaraš uju, treba posipati s praškom SR ENJAKA (polygo-
num bistorta).
6. Zlo udna kožna oboljenja s ograni enim, krastavim tamnim mrljama mogu se uspješno lije iti
tako da se eš e u danu mažu svježim sokom BRO IKE (ivanjskog cvije a).
Uz to je neophodno piti aj za pro iš avane krvi od mješavine nevena, koprive i stolisnika.
177
7. Ženi koja je imala crveni ir ispod donjeg kapka (ve ine jagodice na prstu) i koji joj nije
stvarao probleme, dijagnosticiran je kožni rak. Ona je svaki dan bolesno mjesto vlažila 5-6 puta
sa sokom ROSOPASA (sok je neškodljiv) i nakon nekoliko mjeseci zlo udni ir je nestao.
U današnje zaga eno doba ljudi moraju biti oprezni jer su brojni slu ajevi da se iz crvenkastih
bradavica, koje iznenada po nu rasti, razvije kožni rak.
Uzmemo list rosopasa i smrvimo krhku stabljiku izme u mokrog palca i kažiprsta. Tako
dobivenom teku inom namažemo kažiprstom zatvorene o ne kutove. Iako nismo namazali oko
do njega ipak dopre ta vlaga. To vrijedi za sivu mrenu, slab vid i preventivno kod zdravih, ali
preumornih o iju.
Svježi sok možemo pripremiti i tako da listove, stabljike i cvjetove operemo i još vlažne
procijedimo u sokovniku. uvamo u bo ici u hladnjaku. Koristimo samo za vanjsku primjenu.
c) OBLOZI
1. Postižemo izvrstan u inak ako svaki dan mijenjamo ova 3 obloga:

– prvi dan oblog od KRUMPIRA,
– drugi dan oblog od KUPUSOVOG LIŠ A,
– tre i dan oblog od ilova e sa ajem PRESLICE i malo KANTARIONOVOG ULJA.
Ako te obloge ponavljamo duže vrijeme, ne e se njihovom izvrsnom, izmjeni nom djelovanju
mo i oduprijeti ni teški, dobro udni tumori.
2. Oblozi od svježeg kiselog KUPUSA su djelotvorni jer kupus tako er sadrži mlije nu kiselinu.
Na izrasline liš e kupusa djeluje izvrsno. Kupusovo liš e naizmjence s oblozima ILOVA E
djeluje povoljno i protiv tumora.
d) PREHRANA
1. Ishrana bogata MASNO AMA pove ava rizik od mnogih razli itih vrsta raka, pa tako i od raka
kože.
2. Otkriveno je da žene koje popiju 2 ili više ALKOHOLNIH PI A dnevno imaju 2,5 puta ve u
vjerojatnost da e oboljeti od melanoma (najopasnijeg raka kože) od onih koje ne piju alkohol.
3. Od raka kože se štitimo ako jedemo dovoljno povr a (prokulice, brokule, cvjeta u, kupus), hranu
bogatu vitaminom C i beta karotenom (žuto, naran asto i zeleno VO E I POVR E) te ribu.
4. Za iš enje krvi pije se dnevno 4 šalice aja od KOPRIVE, ESTOSLAVICE, NEVENA i

STOLISNIKA. Na etvrt litre vode stavi se ajna žli ica te mješavine. Bilje se samo opari i pusti
da malo odstoji.
e) RAZNO
1. OBUCITE se kada ste izloženi Suncu, koristite KAPE i sun ane NAO ALE.
2. Ako se otvorene rane nalaze po cijelom tijelu, koristi se potpuna kupka od POLJSKE PRESLICE
i CRNOGA SLJEZA. Bilje pomiješamo u jednakim omjerima i namo imo u hladnu vodu preko
no i (200 g bilja po kupki), trajanje kupanja 20 minuta, srce mora biti izvan vode).
178
27. SEBOREJA
Kožna bolest koja nastaje zbog abnormalnog i prejakog lu enja žlijezda lojnica.
MASNA SEBOREJA pojavljuje se na licu, oko nosa i na elu u obliku masnih ljepljivih ljuš ica.
SUHA SEBOREJA, koja se pojavljuje na vlasištu uzrokuje ispadanje kose ( elavost).
Uzrok seboreje nije poznat. Sinonim: diseboreja. Seboreja je u muškaraca eš a nego u žena.
LIJE ENJE:
2. PABA (sastojak B-kompleksa): 30 – 100 mg dnevno.
28. SKLERODERMIJA
Otvrdnu e kože, koja je postala tanka, atrofi na. Po inje sa upalnom oteklinom. Zahva a velike
podru ja tijela (lice, vrat, trup) ili ograni ena žarišta ome ena modrikastim rubom.
Sklerodermija je simptom nekih bolesti (lues), ali se javlja i kao samostalna bolest neutvr enog
uzroka. Prsti postaju šiljasti i na njima se javljaju skvr enja.
LIJE ENJE:
1. Sigurne terapije nema (podatak iz 1980. godine).

Primjenjuju se penicilin, progesteron, tople i blatne kupelji, ultrazvuk, rendgensko zra enje.
29. SUHA KOŽA
LIJE ENJE:
1. Za kožu (posebno suhu), naro ito za kapilare i živce, najbolje je KANTARIONOVO ULJE.
Budu i da je to ulje premasno, miješa se s eteri nim biljnim uljima, ime se blagotvorno dje-
lovanje kantarionova ulja još pove a.
2. isto MASLINOVO ULJE sa nešto LIMUNOVA SOKA cijenjeno je i dobro ulje za mazanje.
3. MED je dobar za ispucanu kožu i mrlje na koži.
4. Pomažu ULJE BADEMA i SEZAMA.
5. VITAMIN E (ulje) izgleda da ini uda kada se nanese na suhu kožu, baš kao i ulja bogata
vitaminima A i D.
6. VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ tokom 5 dana, zatim 2 dana pauze.
7. OMEGA-3 MASNE KISELINE: 1 –3 kapsule, 3 puta dnevno.

Ostali prirodni izvori omega-3 masnih kiselina su laneno, bu ino, repi ino i sojino ulje (1 – 2
žli ice dodati u preljev za salatu). Zna ajne koli ine tako er su prona ene u orasima, soji i
nekim vrstama graha.
179
30. SVRAB, STARA KI
Stara ki svrab posljedica je hormonskih poreme aja, ili se pojavljuje na živ anoj osnovi.
Lije enje pogledati pod: svrbež. Za pravi svrab (šugu) pogledati pod: zarazne bolesti.
31. SVRBEŽ, PRURIGO
Simptom poput osjeta škakljanja koji se pojavljuje kod nekih op ih bolesti (leukemija, dijabetes) i
kod mnogih kožnih bolesti (lišaj, svrab i dr.). Svrbež može nastati i od oboljenja jetara.
Uzrokuju ga i ujedi nekih kukaca (ušiju, buha, komaraca, stjenica).
Svrbež izazivaju tvari nalik na histamin, koje se osloba aju iz ošte enih stanica kože.
PRURIGO (lat. svrbež) je skupina kožnih bolesti koje imaju zajedni ki simptom: nesnosan svrbež.
Uzrok nije razjašnjen; loše higijenske prilike (osobito djece) imaju važnu ulogu.
Kožne promjene: vori i koji se zbog ešanja ognoje, lišajevi. Limfne žlijezde su ote ene.
LIJE ENJE:
1. Sirovi KRUMPIR ogulimo, naribamo ili narežemo na kriške i time namažemo mjesta koja svrbe.
Istodobno treba odre enom njegom (npr. AJEVIMA) rasteretiti bubrege.
2. Dodajte OCAT vodi za kupanje.
3. Uzmite 2 žlice BILJNOG ULJA dnevno.
4. Pomaže suha masaža ETKOM.
5. Ljekovito bilje: MAŽURAN, LJUBI ICA, HAJDU KA TRAVA.
6. U lije enju pruriga primjenjuju se VITAMINI B i C, KALCIJ, ANTIHISTAMINICI, HORMO-

NI NADBUBREŽNIH ŽLIJEZDA (KORTIZON).
7. Kod nepodnošljivih svrbeža stavimo šaku SMREKOVIH VRŠIKA u 1 litru vode i kuhamo pola
sata. U tu vodu namo imo istu krpu i lako iscijedimo.
To se stavi kao oblog na bolna mjesta i preko toga suho platno od flanela ili marama.
Svaka 2 sata treba oblog mijenjati. Prije spavanja stavimo oblog za cijelu no .
8. RAŽENA SLAMA sitno isjeckana (10 žlica) stavi se u litru vode i kuha na tihoj vatri 15 min.
Tim mla nim ajem prati bolna mjesta 2 – 3 puta dnevno.
9. U djece ve PROMJENA SREDINE, tj. bolji HIGIJENSKI UVJETI dovode do poboljšanja.
32. UPALA KOŽE (dermatitis)
Op enita oznaka za upalu kože (svaki nadražajni svrbljivi osip na koži), koja nastaje djelovanjem
razli itih vanjskih faktora (od kemijskog, fizi kog ili mehani kog podraživanja kože, od zra enja,
infekcija mikroorganizmima itd.) ili endogeno.
Dermatitis se može javiti na razli ite na ine: crvenilom i svrbežom kože, stvaranjem mjehuri a,
vlaženjem na površini kože. U završnom stanju kožne upale javlja se i ljuštenje.
180
– KONTAKTNI DERMATITIS obi no zahva a kožu gdje je najtanja (gornji dio šake, o ne kapke)
ili samo na dijelu koji je izložen sredstvu koje nadražuje. Nakit ili kozmetika obi no ostavljaju jasni
osip na mjestu gdje su došli u dodir s kožom.
– SEBOREI NI DERMATITIS: koža se peruta i ljušti na obraslom dijelu glave, pa i na elu,
nosnim
brazdama, iza ušaka i na središnjim dijelovima trupa.
– EKSFOLIJATIVNI DERMATITIS je teška akutna upala kože itava tijela s ljuštenjem kože u
obliku krpica; javlja se u novoro en adi i male dojen adi; lije i se antibioticima.
LIJE ENJE:
1. Pokušajte ustanoviti UZROK reakcije tako da je možete izbje i.

Za to su krivi: metal (obi no nikal), kozmetika, parfemi, guma i ljekovite masti.
Ako ne možete sami odrediti uzrok, idite na ALERGIJSKO TESTIRANJE.
2. Kao sredstvo za vlažene koristite kremu od NEVENA.
3. Od dermatitisa pate osobe kojima nedostaje vitamin B3 .

– VITAMIN B3 (sastojak B-kompleksa): bar 5 mg dnevno.
4. Ostale hranjive tvari koje mogu pomo i:

VITAMIN C: 500 – 1000 ili više mg dnevno,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA TABLETA, 1 –2 puta dnevno.
1-2 žlice ACIDOFILNE TEKU INE dnevno.
33. ŽULJ
LIJE ENJE:
1. Naribati sirovi KRUMPIR i priviti ga na žulj prije spavanja. To se ponavlja nekoliko ve eri.
2. MED se upotrebljavao za skidanje žuljeva i kurjih o iju.

Noge je trebalo prethodno držati u SLANOJ vodi, a zatim namazati medom.
3. Neki ljudi drže da je EŠNJAK dobar za odstranjenje žuljeva.

Žulj se izreže, ešnjak se nariba i privije na žulj. To se ponavlja nekoliko ve eri.
4. Suhu ŠLJIVU prepoloviti i jednu polovicu priviti na žulj.

Svaku ve er treba šljivu mijenjati i za nekoliko dana žulj e nestati.
5. Na komadi vate staviti komadi svježeg LIMUNA sa sokom i preko no i priviti na žulj.
Ako se ovako postupi nekoliko ve eri, žulj e otpasti. Prethodno neka se noge dobro namo e i
isperu u toploj vodi, a žulj, koliko god se to može, izreže oštrim nožem.
181
KRALJEŽNICA, LE NA MOŽDINA, LE A
1. KRALJEŽNICA……………………………………………………………..….…158
1. KRALJEŽNICA (op enito)…………………………………………………….158
2. ISKRIVLJENJE KRALJEŽNICE (skolioza)…………………………………159
3. UPALA KRALJEŽAKA (spondilitis)………………………………………….159
4. SPONDILOZA…………………………………………………………………..160
5. SPONDILARTRITIS …………………………………………………………..160
6. SPONDILOLISTEZA…………………………………………………….…….160
7. SAKRALGIJA…………………………………………………………………..160
8. DISKOVI………………………………………………………………...………160
9. LUMBAGO……………………………………………………………...………161
2. LE NA MOŽDINA…………………………………………………………….…162
1. UPALA LE NE MOŽDINE (mijelitis)……………………………………….162
2. MIJELOZA…………………………………………………………….……….162
3. SIRINGOMIJELIJA……………………………………………………...……162
4. HEMATOMIJELIJA…………………………………………………….…….162
5. BULBARNA PARALIZA………………………………………………...……163
3. LE A………………………………………………………………………..……..163
1. LE A……………………………………………………………………...….…163
2. LOŠE DRŽANJE……………………………………………………………….163
1. KRALJEŽNICA
1. KRALJEŽNICA (op enito)
Kralježnica je pokretan koštani stup sastavljen od kralježaka (pršljenova) koji su me usobno

povezani zglobovima i ligamentima (svezama).
Kralježnica se sastoji od 33 – 34 kralježaka: 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 krsta nih (koji su
srasli u jednu kost) i 4 – 5 trti nih kralježaka (koji su tako er srasli u jednu kost).
Zada a je kralježnice da štiti le nu moždinu, te da nosi težinu gornjeg dijela trupa i prenosi je preko
zdjeli nog obru a na donje udove.
Zbog bolesti se kralježnica može iskriviti, tako da se izbo i prema naprijed (lordoza), prema natrag
(kifoza i grba) i u stranu u obliku slova c ili s (skolioza).
1. Visoke doze VITAMINA C (1, 3, 5 ili više grama dnevno) esto mogu znatno pomo i u kontroli
tegoba s kralježnicom, le ima i ozljedama diskova.
2- Mogu uzrok bolova u kralježnici mogu biti problemi s krajnicima.

Tada pomažu INJEKCIJE PROKAINA.
3. Kod tuberkuloze ki me pomaže oko mjesec dana TERAPEUTSKOG GLADOVANJA (uz mje-
sec dana rehabilitacije).
4. Kod povreda kralježnice izvrsno pomaže mast od BRO IKE (priprema se kao i mast od nevena).
Mast mažemo odozdo prema gore uzduž kralježnice.
182
5. ak i teška ošte enja me ukralješni kih pršljenova, ako se ne radi o uklještenju živca, esto jako
brzo nestanu uz pomo sjede ih KUPKI od PRESLICE. Ako rentgenske snimke pokazuju
staroš u istrošene kralješke, to još nije razlog da se jave bolovi.
Pritisak uznemirenog bubrega, koji se reflektira prema gore, ide površinski uzduž kralježnice,
prenosi se na živce i tako uzrokuje bol.
Dakle, ne radi se o me ukralješni kim pršljenovima, ve o pritisku bubrega na živce.
Sjede a kupka od preslice svojim dubinskim djelovanjem odmah smanji pritisak bubrega na gore.
Primjer 1:
Žena (38) je 3 godine lije ila tegobe s me ukralješni kim pršljenovima. Umjesto poboljšanja,
bolovi su se produbili. U predjelu ramena i vrata bila je jako uko ena.
Nakon samo jedne sjede e kupke od preslice toj ženi su nestali svi bolovi i uko enost. Isto vrijedi
i za ošte enja me ukralješni kih pršljenova uzrokovana vožnjom traktora.
Kretnje izazvane trešnjom ne ošte uju bubrege ve ih uznemiruju. Odmah dolazi do pritiska
prema gore, koje sjede e kupke od preslice otklanjaju.
Primjer 2:
Gospo a je bila godinama uko ena kao štap od vratne kralježnice nadolje. Ve nakon 10 minuta
provedenih u toploj sjede oj kupki od preslice nestala je svaka uko enost.
6. Žene koje uzimaju MULTIVITAMINSKE TABLETE ra aju puno manje djece s anomalijama
produljene le ne moždine ili nepravilnim razvojem trnastih izdanaka kralježaka.
2. ISKRIVLJENJE KRALJEŽNICE (skolioza)
Postrano iskrivljenje kralježnice u obliku slova C ili S, može biti:

– kongenitalna (uro ena uslijed mana u razvoju kralježaka),
– paraliti ka (kod razli itih klijenutosti),
– rahiti ka (uslijed omekšanja kosti),
– idiopatska (bez poznatog uzroka),
– habitualna (uslijed lošeg držanja, npr. kod sjedenja).
LIJE ENJE: ortopedskom GIMNASTIKOM, MASAŽOM le nih miši a, STEZNICIMA, a u
teškim slu ajevima i OPERATIVNO.
3. UPALA KRALJEŽAKA (spondilitis)
Kroni no, pretežno infektivno oboljenje kralježaka, naj eš e prouzro eno bacilom tuberkuloze, koji
se krvnim ili limfnim putem proširio iz primarnog žarišta u plu ima ili limfnim žlijezdama.
Pogo eni kralježak ispunja se raspadnim žarištima, uslijed ega se spljoštava: formira se oštra grba.
Pritiskom na le nu moždinu dolazi i do klijenuti.
Simptomi: op a slabost, neraspoloženje, gubitak apetita, kasnije sve ja i stalni osje aj boli.
Spondilitis se može razviti poslije tifusa u drugi ili tre i stupanj luesa.
LIJE ENJE: Uz KONZERVATIVNU TERAPIJU (podizanje op eg stanja dobrom prehranom,
klimatska ili talasoterapija, davanje antibiotika, imobilizacija oboljele kralježnice ležajem u
sadrenoj postelji) primjenjuje se i OPERATIVNA TERAPIJA, ime se direktnim i ranim pristupom
žarištu smanjuje mogu nost širenja bolesti.
183
4. SPONDILOZA
Op i naziv za neke oblike artroza koje su lokalizirane na kralješcima.

Spondylosis deformans je neupalna degenerativna bolest tkiva kralježnice i to specijalno me u-
kralježni kih plo ica (diska); tkivo plo ice izgubi elasti nost, spljošti se i izviri preko ruba
kralježnice; time je poreme eno pravilno optere ivanje kralježnice te dolazi do kompenzatornih
promjena, stvaraju se izrasline i naslage, koje postepeno dovode do uko enja zglobova kralježnice
(spondilartroza), a boli se javljaju zbog pritiska na spinalne živce.
5. SPONDILARTRITIS
Upalno oboljenje zglobova kralježnice, esto s ošte enjem i nagrizanjem zglobnih površina ili s
okoštavanjem vezivnog tkiva koje spaja kralješke.
Uzrok je tuberkulozna, septi ka ili fibrozna upala ili ozljeda (osobito kroni na npr. kod transportnih
radnika) a javlja se i kao konstitucijsko oboljenje.
6. SPONDILOLISTEZA
Priro ena anomalija kralježnice karakterizirana klizanjem 5. lumbalnog kralješka (rje e 4. i 5. ili
3. i 4.) preko krsta ne kosti (skruma). Klizanjem nastaje karakteristi no skra enje trupa, rebreni luk
približi se grebenu bo ne kosti, spinalni nastavak 5. lumbalnog kralješka i krsta a se izbo uju a
iznad toga nastaje udubina. Javljaju se bolovi u križima i donjim ekstremitetima zbog nestabilnosti
kralježnice.
LIJE ENJE: KONZERVATIVNO (ortopedske vježbe, steznik) i OPERATIVNO.
7. SAKRALGIJA
Bol krsta e (križne kosti). Podrijetlo boli obi no je lumbalno podru je a uzroci su upala zglobova,
ligamenata i miši a zdjeli nog podru ja, upala i prolaps ženskih spolnih organa, spuštena crijeva;
nadalje lumbalizacija (srastanje kralježaka krsta e s lumbalnim kralješcima) i sakrilizacija (srastanje
petoga, lumbalnog kralješka s krsta om).
8. DISKOVI
a) SPLJOŠTENI DISKOVI
LIJE ENJE:
1. Diskovi se nikada ne istroše, nego se samo spljošte i isuše poput suhe spužve.
Ako toj spljoštenoj spužvi dodamo vode, ona e opet poprimiti svoju normalnu visinu.
Ja postupam sli no kao sa spužvom.
Prvo nježno širim kralježnicu u predjelu križa prema dolje ne izazivaju i bolove (2 – 5 puta što
ovisi o snazi osobe) sve dok ne primijetim kako se kralježnica opušta i širi i zatim nanesem
ULJE od GOSPINE TRAVE (gospina trava u maslinovom ulju) što na disk djeluje kao voda na
spužvu. U inak je takav kao kad sa spužve uklonimo težinu.
Ovakvim rastezanjem ulje prodire u disk koji se širi kao kad spužva dobije vodu.
Sada je mogu e pomaknuti kralježak opet bezbolno vratiti na njegovo mjesto.
Usporedni primjer: ako je neki lanac napet, onda se niti jedan njegov dio ne može pomaknuti.
Ako lanac više nije napet, onda se dijelovi mogu pomicati i na taj se na in osloba aju ukliješteni
184
živci i pacijent je zdrav.
Ako se prethodno ne provede gore spomenuto rastezanje, ulje gospine trave je neu inkovito.
Primjer 1:
Osoba kod koje se na rentgenskoj snimci nije mogao na i niti jedan disk i re eno joj je da joj
preostaje još samo doživotno korito od gipsa, potpuno je ozdravila koriste i prethodno
spomenutu metodu 3 puta u toku 8 dana.
Primjer 2:
Osoba koja je imala operaciju na kralježnici i 6 umjetnih kralježaka od srebra te 2 godine provela
u koritu od gipsa, nakon drugog tretmana ve je mogla tr ati i igrati se s djecom.
2. Znatan postotak pacijenata s ozljedama diskova u ranom stadiju može izbje i kirurške zahvate
uzimanjem velikih doza VITAMINA C (3, 5 ili više grama dnevno).
Mnogi od tih pacijenata prekinuli su uzimati vitamin C nakon nekoliko mjeseci ili godina i tego-
be su se ponovile. Kad su se vratili C-vitaminskoj terapiji, bolovi su nestali.
Ako eš e dolazi do ozbiljnih manjkova vitamina C, može se o ekivati vjerojatno istrošenost
hrskavice ili ak degeneracija spinalnih diskova.
b) ISKLIZNU E DISKA
Do iskliznu a diska dolazi kad disk, koji razdvaja kralješke, prsne i pritisne živce u moždini kralje-
žnice. Osjetit e se iznenadna snažna, oštra bol uz spazam (gr ) miši a.
Bol se poja ava nakon mirovanja, pri kihanju, kašljanju ili sagibanju, a može biti pra ena trncima i
obamrloš u noge i stopala.
LIJE ENJE:
1. Kod iskliznu a diska treba najprije posjetiti LIJE NIKA.
2. VRU I i HLADNI OBLOZI mogu pomo i.
9. LUMBAGO
Bol u križima koja nastaje iznenadno zbog prehlade ili zbog kakve nezgodne kretnje.
Bolovi su jaki a sjedište im je u miši ima. Raspon boli u donjem dijelu le a može i i od povremene
mukle boli, koja se osje a ispod struka, do stalne oštre boli i uko enja le a.
Bol u donjem dijelu le a može trajati, biti jednostrana ili obostrana, može se širiti u sjedne miši e ili
u nogu, ak do koljena ili stopala. Uz to može biti pra ena osje ajem trnaca i bolovima u nozi.
Bol se poja ava pri sagibanju, menstruaciji, promjeni položaja ili pri okretanju u krevetu.
Lumbago se može javljati kao kroni no oboljenje u kombinaciji s ishijasom, naj eš e kao odraz
promjena na ki mi, koštane izrasline na kralješcima ili osteoporoze kralježaka.
Uzrok lumbaga u najve em broju slu ajeva leži u bolesnim krajnicima.
LIJE ENJE:
1. Lije i se MEDIKAMENTIMA, FIZIKALNOM TERAPIJOM i BLOKADOM.
2. MASAŽA pomaže smanjiti miši nu napetost i bol, ali je važno da se ne masira preko kralježnice.
3. IZBJEGAVAJTE sjediti na mekanim stolicama. Treba paziti pri ustajanju, prenošenju i sjedanju
sa stolca ili kreveta. Važno je ostati aktivan premda se preporu uje i redoviti odmor.
185
2. LE NA MOŽDINA
Dio središnjeg živ anog sustava; nastavak mozga, smješten u hrptenom kanalu, duljine 41 – 45 cm.
Ima važnu funkciju jer povezuje mozak s periferijom tijela. Preko nje pojedini dijelovi tijela prima-
ju impulse za svoje pokrete, a s druge strane preko nje dovode se osjeti u mozak.
Prekid hrptene moždine (zbog povrede ili bolesti) izaziva klijenut ispod mjesta prekida (spinalna
klijenut). Naj eš e su bolesti hrptene moždine multipla skleroza, mijelitis, poliomijelitis, tabes
dorsalis. I kod oboljenja kralježnice mogu, zbog pritiska na hrptenu moždinu, nastati smetnje u nje-
noj funkciji.
1. UPALA LE NE MOŽDINE (mijelitis)
Po inje naglo s povišenom temperaturom i sa senzibilnim i motori kim podražajnim pojavama.

Pojavljuje se na jednom ili više mjesta le ne moždine. U toku bolesti nastupaju kljenuti koje prema
sjedištu bolesti zahva aju gornje udove, donje udove, mjehur i crijeva. Postoje i smetnje senzibi-
liteta. Kod sjedišta bolesti u gornjem dijelu vratne moždine nastaju smetnje disanja.
Uzrok su mijelitisa razli ite zarazne bolesti, gnojna žarišta i nepoznati virusi.
Kod povrede kralježnice može nastati tzv. kompresijski mijelitis.
Ako bolesnici prebole bolest, obi no ostaju trajni invalidi.
LIJE ENJE:
1. Važna je rehabilitacija pomo u FIZIKALNE TERAPIJE.
2. AJ KADULJE koristi se s najboljim rezultatima kod bolesti le ne moždine.
2. MIJELOZA
Degenerativno oboljenje le ne moždine, nastupa u toku krvnih bolesti (perniciozna anemija, leuke-
mija i dr.), kod karakteristi nih stanja, kod nekih infekcija i trovanja, zbog avitaminoza itd.
Simptomi: trnci (parestezije) u prstima, rukama i nogama te osje aj umora i težine u nogama.
3. SIRINGOMIJELIJA
Bolest le ne moždine sa smetnjama osjeta (bezbolnost)i slabljenjem (atrofijom) miši a, u podru ju

koje odgovara lokalizaciji procesa (pretežno u ramenima i rukama te u podru ju živca vagusa).
Osnova je bolesti razaranje le ne moždine što nastaje zbog infekcije, ozljede i autointoksikacije, a
rezultira stvaranjem cjevkastih šupljina u njoj. Bolest se razvija vrlo polagano i može trajati 15 i
više godina. S vremenom se javlja invaliditet.
LIJE ENJE:
1. Razvoj bolesti može se usporiti RENDGENSKIM ZRA ENJEM.
4. HEMATOMIJELIJA
Krvarenje u le noj moždini zbog ozljede ili bolesti; kao posljedica može nastupiti privremena ili
trajna kljenut donjih udova i smetnje pri mokrenju i defekaciji.
186
5. BULBARNA PARALIZA
Teško, neizlje ivo oboljenje produžene moždine. Znakovi bolesti su otežan nosni govor, žvakanje,
gutanje i disanje. Javlja se poslije povreda, zbog tumora ili upalnih procesa.
LAŽNA BULBARNA PARALIZA uvjetovana je slaboš u miši a ždrijela.
3. LE A
1. LE A (op enito)
Bolovi u le ima spadaju u naj eš e probleme ve ine ljudi. Ako je bol u le ima neprolazna, bez
obzira na pokrete ili je pra ena groznicom, slaboš u, smanjenjem apetita, iznenadnim gubitkom
težine ili jakom glavoboljom (posebno ako ga još prati mu nina i povra anje), treba odmah potražiti
lije ni ku pomo . Bolovi u le ima mogu biti posljedica manjeg mehani kog naprezanja.
Svaka bol u le ima koja je pra ena slijede im simptomima, zahtjeva hitnu medicinsku pažnju:
– gubitak kontrole rada crijeva i mjehura,
– trnci u urogenitalnom podru ju,
– progresivna slabost u nogama pra ena nekontroliranim otkazivanjem ili vu enjem noge, slabljenje
miši a.
LIJE ENJE:
1. Visoke doze VITAMINA C (3, 5 ili više grama dnevno) esto mogu znatno pomo i u kontroli
le nih tegoba.
2. Vidi još to ke 2 i 3 od: lumbago.
2. LOŠE DRŽANJE
Me u mnogobrojnim simptomima isti u se: bol u le ima, glavobolje, op e teško e pri disanju i
probavi, op a slabost i tegobe stopala.
Uzroci su:
– navika (djeca oponašaju loše držanje roditelja),
– asimetri na upotreba tijela (zadržavanje istog položaja dugo vremena),
– umor (nedostatak energije da se zadrži stalno ispravno držanje tijela),
– loš na in sjedenja,
– bolest (koja e uzrokovati umor i time loše držanje tijela),
– psihološki problemi (koji se esto manifestiraju kao introvertan na in držanja tijela i uvinuta
ramena),
– uro ene abnormalnosti (kao iš ašeni kukovi),
– bolest (poput polija i artritisa),
– mehani ke greške (uklju uju probleme le a, zdjelice, koljena i stopala).
LIJE ENJE:
1. Ako je uzrok lošem na inu držanja nedostatak energije ili bolest, potrebni su VITAMINSKI
i MINERALNI DODACI.
2. KIROPRAKTIKA i JOGA mogu pomo i.

187
KRV
1. KRV (op enito)………………………………………………………………….....164

2. CIRKULACIJA…………………………………………………………………....165
3. IŠ ENJE KRVI……………………………………………………………….…166
4. OTROVANJE KRVI (sepsa)…………………………………………………..….167
5. SLABOKRVNOST (anemija)………………………………………………….…167
6. LEUKEMIJA………………………………………………………………….…..169
7. POVE ANA KONCENTRACIJA
MASNO E U KRVI (hiperlipidemija)…………………………………………..171
8. KRVARENJE (hemoragija)………………………………………………………172
9. SKLONOST KRVARENJU……………………………………………….……...173
a) HEMOFILIJA…………………………………………………………….…….173
b) TROMBOPATIJE……………………………………………………….……..173
10. TROMBOZA……………………………………………………………….…….173
a) FLEBOTROMBOZA…………………………………………………...…….173
b)TROMBOFLEBITIS…………………………………………………………..173
c) EMBOLIJA……………………………………………………………....…….175
11. MODRILO (cijanoza)……………………………………………………………176
12. HIPEREMIJA……………………………………………………………………176
13. POVRA ANJE KRVI (hematemeza)…………………………………….…….176
14. IZLJEV KRVI (hematom, hematokela)…………………………………….….176
15. PUŠTANJE KRVI………………………………………………………………..176
16. AUTOTRANSFUZIJA…………………………………………………………..177
17. AGRANULOCITOZA…………………………………………………...………177
18. ERITROCITOZA………………………………………………………………..177
19. HEMOGLOBINOPATIJA………………………………………………………177
1. KRV(op enito)
Crvena teku ina koja stalno kola kroz srce i krvne žile, donosi pojedinim dijelovima tijela hranu,
prenosi kisik u plu a i tkiva i odstranjuje iz tijela otpadne tvari, me u kojima i uglji ni dioksid.
Krv prenosi i hormone i antitijela, nosioce obrambene snage organizma, te sudjeluje u regulaciji
tjelesne temperature.
Krv se sastoji od krvne plazme u kojoj plivaju krvne stanice.
Tijelo ovjeka ima oko 5 – 6 litara krvi. Krvna je plazma teku ina žu kaste boje.
Krvna se tjelešca dijele na:
– crvena krvna tjelešca (eritrociti), sadržavaju krvni pigment hemoglobin,
– bijela krvna tjelešca (leukociti), krvne stanice bez pigmenta, uništavaju strane štetne tvari i ba-
kterije koje prodru u organizam,
– krvne plo ice (trombociti), važne su u procesu grušanja krvi.
Postoje 4 osnovne KRVNE GRUPE: A, B, AB i 0. Svaka od tih krvnih grupa podnosi se samo s
istoimenom krvnom grupom. Miješanje raznoimenih krvi (npr. pri transfuziji) dovodi do teških
komplikacija, pa i smrti. Sasvim iznimno može se krv krvne grupe 0 dati bilo kojoj krvi (univer-
zalni davalac), a krv krvne grupe AB može primiti bilo koju krv (univerzalni primalac).
Nezavisno od krvnih grupa postoji još i klasifikacija u odnosu na nazo nost Rh-faktora (pozitivni
i negativni).
STVARANJE KRVI (hemopoeza, hematopoeza): kod ovjeka, u fetusu elementi krvi nastaju u
jetri, slezeni, koštanoj srži i limfnim žlijezdama. Neposredno prije ro enja, jetra i slezena gube
188
sposobnost stvaranja krvnih tjelešaca, a glavnu ulogu u hemopoezi preuzima koštana srž; ova stalno
stvara nova krvna tjelešca, jer se ona stalno razgra uju.
Zbog poreme aja hemopoeze nastaje leukemija, perniciozna anemija i druge krvne bolesti.
ZGRUŠAVANJE KRVI (koagulacija) je prijelaz krvi iz teku eg u vrsto stanje. To je obrambena

mjera organizma kojom se spre ava ve i gubitak krvi, a nastaje kod ozljede krvnih žila, kad krv
izlazi iz njih. U patološkim slu ajevima (pove ana grušavost, promjene stjenke krvnih žila,
usporena cirkulacija krvi) krv se može zgrušavati i u krvnim žilama (vidi još: tromboza).
2. CIRKULACIJA
Do loše cirkulacije dolazi uglavnom kod starijih osoba i naj eš e su pogo eni dijelovi tijela
najudaljeniji od srca (periferna ishemija). Posljedica toga može biti cijeli niz simptoma, od hladnih
ruku i nogu do gr eva i gangrene u ekstremno teškim slu ajevima, kod kojih dolazi do odumiranja i
propadanja dijelova tkiva.
Loša cirkulacija obi no je rezultat kombiniranih faktora, bolesnog srca i suženih ili otvrdnulih
arterija a naj eš e je posljedica starenja. Naj eš i uzrok loše cirkulacije je pušenje, no ona može biti
i popratna pojava dijabetesa, infekcije ili duge izloženosti hladno i.
LIJE ENJE:
1. Za bolju cirkulaciju krvi kroz kožu najjednostavniji je na in MASAŽA kože suhom etkom.
Na taj na in se mehani ki podražavaju krvne žile i živci kože. Ujedno se pove ava mijena tvari,
izlu ivanje plinova i radna sposobnost.
2. Ako osje ate težinu u nogama, što je znak slabe cirkulacije, jedite jednu JABUKU svako jutro.
3. Kada želimo oživjeti protjecanje krvi koja zastaje, stavljamo 3 minute vru e vodene ili biljne
OBLOGE, a zatim ih zamijenimo hladnima samo na pola minute. Obloge mijenjamo svakih 20 –
30 minuta. Sli no postupamo kad hodamo po vodi: tapkamo 3 minute u vru oj, zatim pola
minute u hladnoj vodi.
Kad vršimo izmjeni ne kupke cijelog tijela ili pak samo udova, ostajemo u toploj vodi toliko
minuta koliko smo sekundi bili u hladnoj vodi. Pri tome se ne smijemo tresti, ve se moramo
osje ati lijepo ugrijani.
4. GROŽ E je dobro za krvotok.
5. Kao dodatak op enitoj zdravoj prehrani jedite puno MASNE RIBE poput skuša (lokarda),
haringa, lososa i tuna.
6.Slijede e BILJKE djeluju na srce kao tonik: ešnjak, bobice gloga, umbir, ljuta crvena paprika,
crni papar.
7. Preporu uju se dodaci vitamina A, C, E, te minerali selen, cink i magnezij.
8. PRESTANITE pušiti. Osobe s teško ama u optoku krvi morale bi se odre i i umjetnih tkanina.
189
3. IŠ ENJE KRVI
LIJE ENJE:
1. isti p elinji MED pravi je univerzalni lijek, a naro ito povoljno djeluje na krv.
CVJETNI PRAH (pelud) pove ava postotak hemoglobina u krvi.
2. KOPRIVA sa svojim krvotvornim tvarima lije i bljedilo, slabokrvnost, anemiju i druge teške
bolesti krvi. Kopriva izvrsno pomaže i kod suženja krvnih sudova (puša ka noga).
Tko želi proljetno iš enje organizma (a ujedno i tvorbu krvi), neka skuha mladu,
tek izniklu koprivu poput špinata. Ona isti želudac i povoljno djeluje na njegovu sluznicu.
Nipošto se ne jede sirova. Uzimaju se samo zaista najmanje mlade biljke, jer ve nakon
kratkog vremena odrvene.
Za aj od koprive uzmemo 1 punu ajnu žli icu na etvrt litre vode, samo oparimo, kratko
vrijeme neka odstoji.
3. KVASAC je jedno od najboljih sredstava za iš enje krvi.
4. BIJELI LUK je dobro sredstvo protiv zakre enja žila.
5. DIVLJI LUK (sitno nasjeckan na salatu) je cijenjeni lijek za iš enje krvi.
6. Kaša od PROSA djeluje odli no na cijeli organizam i isti krv.
7. Za iš enje krvi etvrt litre ZOBI kuha se u litri vode tako dugo dok se zob potpuno ne skuha.
Tada se ocijedi pritiskanjem, doda sok ve eg limuna i pije 3 puta dnevno po šalicu.
Ne smije se sladiti!
8. Za iš enje krvi skuhamo etvrt litre MLIJEKA, dodamo jedno stu eno JAJE i žlicu MEDA.
Pije se toplo ujutro i nave er.
9. Proljetna kura za iš enje krvi: tko kuha i jede BUKVINO LIŠ E (ili liš e BIJELA GRABA),
dok je još mlado i svježe, ne e zbog toga pretrpjeti nikakvu štetu.
10. SIRUP od TRPUTCA isti krv od svih "ne isto a" i štetnih tvari kao niti jedna druga biljka.
Najbolje je provesti pravu kuru s trput evim sirupom tako da tijekom dana prije svakog obroka
uzmemo 1 veliku žlicu (djeca 1 žli icu).
Priprema sirupa: 2 pune pregršti opranih trput evih listova sameljemo u mašini za mljevenje
mesa. Toj lisnatoj kaši dodamo malo vode i, da se ne slijepi, 300 g nerafiniranog še era i 250 g
meda. Uz stalno miješanje neka se kuha na tihoj vatri dok se ne zgusne i tada još vru e nalijemo
u bo ice i uvamo u hladnjaku.
11. Svojom snagom u pro iš avanju krvi može AJ od STOLISNIKA iz tijela odagnati puno
višegodišnjih bolesti.
190
4. OTROVANJE KRVI (sepsa)
Znakovi: vru ica s groznicom, drhtanje, znojenje, ubrzani puls i disanje, vrlo loše op e stanje,
teški proljevi.
LIJE ENJE:
1. OPERATIVNO odstraniti žarište, velike doze ANTIBIOTIKA.

Vidi još: otrovi.
2. Protiv otrovanja krvi i upala koristi se svježa KOKOŠJA MAST.

Primjer:
Noga, sa sjekirom rasje enim koljenom, jako je otekla, boja kože se po ela mijenjati, žlijezde u
preponi su po ele oticati i postale su vrlo osjetljive. inilo se da po inje otrovanje krvi.
itava noga je namazana debelim slojem kokošje masti i zavaljuju i tome bolesnik je ostao živ
te je kasnije u bolnici izlije en.
5. SLABOKRVNOST (anemija)
Najvidljiviji znak anemije je bljedilo kože i sluznica. Može do i do vrtoglavice zbog nedostatka
kisika u stanicama mozga, op a slabost, umor, krhki nokti, gubitak teka i bolovi u trbuhu.
Žene zbog anemije stalno pate od hladnih ruku i nogu.
Neki insekticidi ošte uju koštanu srž, esto dovode i do anemije i eventualne smrti.
Zbog velikog broja oblika anemije važno je razlu iti anemiju uslijed nedostatka željeza, folne
kiseline (vitamin B9), vitamina B12 itd.
Anemija tako er može biti uzrokovana neprikladnim unosom ili otežanom apsorpcijom hranjivih
tvari ili velikim gubitkom krvi, u takvim stanjima kao što su obilne menstruacije ili ir na želucu.
Djeca, mladež i žene (osobito u trudno i) imaju esto manjak željeza.
Stariji ljudi su esto anemi ni unato obilja željeza u prehrani, jer nemaju dovoljno klorovodi ne
kiseline u želucu.
Ako organizam s hranom ne dobiva dovoljno željeza i bjelan evina, sinteza hemoglobina se
zaustavlja i javlja se slabokrvnost.
DEFICITARNA ANEMIJA javlja se kad u organizmu nedostaje jedna od prijeko potrebnih tvari za
normalan razvoj eritrocita (željezo, bjelan evine). Anemija uslijed nedostatka željeza je naj eš a
ishranom prouzro ena bolest na svijetu.
HEMOLITI NA ANEMIJA sastoji se u poja anom propadanju eritrocita od djelovanja otrova,

antitijela, virusa, bakterija i dr.
DISHEMOPOETI NA ANEMIJA nastaje uslijed metaboli kih poreme aja i ošte enja krvotvornog
organa, koštane srži, koja mogu izazvati razni organski spojevi, radioaktivne tvari, metastaze
karcinoma, maligne sistemske bolesti.
PERNICIOZNA ANEMIJA (megaloblasti na anemija, Biermerova bolest, pogubna anemija)

a) Primarna perniciozna anemija
Oblik anemije koji nastaje zbog nedostatka vitamina B12.
To je težak oblik anemije, javlja se rijetko u osoba ispod 30 g.
Vegetarijanci su osobito skloni tom tipu anemije jer se dovoljne koli ine vitamina B12 nalaze
pretežno u životinjskim bjelan evinama.
Simptomi uklju uju: slabost, probavne smetnje, uzrokuju i upaljen jezik, blago žutilo kože,
treperenje udova (trnjenje, "žmarci" u rukama i nogama).
191
Perniciozna anemija može biti kobna ako se ne lije i.
b) Sekundarna perniciozna anemija
Može biti izazvana djelovanjem trakavice, trudno om, nekim bolestima jetre, luesom ili uzroko-
vana nekim krvnim otrovom (npr. zmijski).
ERITROBLASTOZA je vrsta anemije kod koje se u krvi u velikom broju javljaju eritroblasti (ne-
zreli eritrociti). Eritroblastoza je jedan od karakteristi nih simptoma hemoliti ke bolesti novoro-
en adi (fetalna eritroblastoza).
LIJE ENJE:
1. ACIDOFIL pruža veliku pomo protiv slabokrvnosti.
2. Kod jake slabokrvnosti, ŠVEDSKA GREN ICA vra a izgubljenu boju, ako je neko vrijeme
uzimamo svako jutro. isti krv i stvara novu, te pospješuje cirkulaciju.
3. KELP može pomo i.
4. Ako ste suviše blijedi, anemi ni, jedite KRUŠKE, MARELICE, GROŽ E. To je vo e bogato
željezom. Sjemenke SUNCOKRETA sadrže željeza gotovo isto kao i jetra.
5. DATULJE su preporu ljive za anemi ne i rekonvalescente jer su bogate vitaminima i mineralima

i izvanredno su sredstvo za ja anje.
6. MED isti slabu krv i bogat je bakrom koji pomaže asimilaciji željeza.
Svakih 10 minuta treba uzeti 1 malu žli icu meda.
Med pove ava postotak hemoglobina u krvi. Tamnije vrste meda (npr. heljdin), sadrže više anor-
ganskih i dušikovih spojeva nego svijetle vrste i zato su za slabokrvnu djecu pogodniji.
7. Protiv slabokrvnosti pomaže ako se popije dnevno 1 dl soka od MRKVE, KUPINA ili CIKLE.
8. Povoljni se rezultati postižu i preparatima LOPUHA (petasites).
9. KOPRIVA sa svojim krvotvornim tvarima lije i bljedilo, slabokrvnost i druge teške bolesti krvi.
Uzmemo 1 punu ajnu žli icu na etvrt litre vode, samo oparimo i kratko neka odstoji.
10. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju anemija:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: jake doze, bar 100 – 200 mg, 1 – 2 puta dnevno, od toga
VITAMIN B12: 800 – 1000 g dnevno (poželjno u obliku koji se rastapa pod jezikom).
Ukoliko ne jedete meso, ali jedete jaja i mlije ne proizvode, kao što su sir i jogurt, onda vjero-
jatno dobivate dovoljno vitamina B12.
VITAMIN C: 500 mg, 2 puta dnevno. Vitamin C može poboljšati apsorpciju željeza za 85 %.
VITAMIN E: do 1000 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
ŽELJEZO: 50 – 100 mg dnevno,
BAKAR: 2 mg dnevno,
BJELAN EVINE.
Navedene tvari potrebne su za stvaranje crvenih krvnih stanica. Manjak bilo koje od tih tvari
može uzrokovati anemiju, premda je anemija uzrokovana manjkom željeza naj eš i oblik.
11. Prema Luisu Kevranu najdjelotvorniji na in dobivanja željeza u sistem (kod anemije uslijed
nedostatka željeza) nije uzimanje dodatka željeza, ve dodatka MANGANA ili hrane bogate
192
manganom (neljuštene žitarice, heljda, pšenica, riža, grah itd.).
Biološkom transmutacijom mangan se mijenja u tijelu u oblik željeza koje tijelo bez problema
asimilira i koristi.
12. Težište prehrane mora biti na SIROVOM VO U i POVR U bogatom željezom.

BANANE se naro ito preporu uju jer sadrže pored lako asimiliraju eg željeza i vitamin B12 te
folnu kiselinu (VITAMIN B9) – oboje izuzetno važno u lije enju anemije.
13. Svako jutro natašte dulje vremena pojesti 1 – 2 JABUKE obilno zasla ene pravim MEDOM.
14. U šalici MLIJEKA skuha se žlica MEDA.
15. U 2 dl toplog MLIJEKA istisne se sok jednog LIMUNA i 1 žlica MEDA.
16. Pomaže aša crnog VINA dnevno, uz obrok.
17. IZBJEGAVAJTE AJ i KAVU; kofein u aju i kavi štetno djeluje na apsorpciju željeza u
tijelu.
18. Kod anemije srpastih stanica pomažu: VITAMIN C, VITAMIN E i CINK.
6. LEUKEMIJA
Bjelokrvnost, bolest krvotvornog sustava, rak krvi (?).

Nastaje zbog tumorskog bujanja odnosno stvaranja abnormalno velike koli ine bijelih krvnih
tjelešaca (leukocita). Zajedni ki su znakovi svih leukemija ote ena slezena, jetra i limfne žlijezde,
anemija, iznemoglost, esto povišena temperatura.
Uzrok je bolesti nepoznat ali znamo da se leukemija javlja i kod radijacijske bolesti uslijed ošte e-
nja koštane moždine.
Prema toku bolesti razlikujemo AKUTNU i KRONI NU LEUKEMIJU.
Prema tome da li je pove an broj mijeloi nih krvnih stanica ili limfocita, razlikujemo
MIJELOI NU i LIMFATI NU LEUKEMIJU.
KRONI NA MIJELOI NA LEUKEMIJA (kroni na mijeloza) je naj eš a je forma; po inje
umorom, bljedo om, gubitkom teka, znojenjem, otokom slezene, ponekad i jetre.
KRONI NA LIMFATI NA LEUKEMIJA po inje kao i mijeloi na, ali ve na po etku otje u
limfne žlijezde.
Tok akutnih leukemija nalik je toku akutnih zaraznih bolesti; vrlo je brz i završava smrtno.
Izme u kroni nih i akutnih leukemija postoje prijelazni oblici.
Poseban je oblik tzv. aleukemija kod koje se u krvi nalaze nezrele forme eukocita, ali ukupan broj
lekocita nije pove an.
LIJE ENJE:
1. Službena medicina lije enje vrši TRANSFUZIJAMA KRVI, CITOSTATICIMA, te mjerama

za popravljanje op eg stanja.
2. Visoke doze VITAMINA C (od 25 – 45 i više grama dnevno) bitno pridonose oporavku od
leukemije (i ostalih bolesti).
Primjer:
Pacijent star 70 g. sa kroni nom mijeloi nom leukemijom i puno drugih bolesti po eo je uzimati
velike koli ine vitamina C (od 25 – 42 grama na dan, 7 tableta od 500 mg, 7 – 12 puta dnevno).
Taj režim odredio je sam, jer se nakon toga osje ao vrlo dobro. Osje ao se sve bolje i bolje pa je
193
nastavio posao u svojoj tvrtki. Dva puta je doktor zahtijevao da prestane uzimati vitamin C.
Oba puta su pacijentu natekle jetra i slezena, koje su postale mekane, a tjelesna temperatura je
porasla na 39o C. žalio se na slabost i iscrpljenost, što su tipi ni simptomi leukemije.
Ti su simptomi brzo nestali nakon ponovnog uzimanja vitamina C.
Pacijent je umro od sasvim druge bolesti (srce) nakon 2 godine.
Autopsija je pokazala da je slezena bila vrsta; leukemija, policitemija, ciroza i miokarditis nisu
se pogoršali tijekom 2 godine dok je uzimao velike doze vitamina C.
3. "Smatrao sam da leukemija nije rak krvi, nego rastvaranje krvi koje je prouzro eno oboljenjem
portalne vene. Depresivna stanja izazivaju to oboljenje."
Otada nijedan pacijent koji je imao lukemiju (njih 150) i kojeg sam izlije io nije umro – pod
uvjetom da je imao samo leukemiju.
Prvo se treba ustvrditi o kakvim se duševnim problemima radi, budu i da portalna vena prestaje
funkcionirati upravo zbog depresivnih stanja. Uzrok može biti i neka obi na sitnica ega pacijent
obi no nije svjestan.
Dragi bolesnici s leukemijom, razmislite gdje leži uzrok problema i potrudite se posti i duševni
mir koji e otkloniti taj uzrok. Ako se to dogodi obavili ste ve veliki dio posla.
Pacijenti koji ne mogu riješiti svoje duševne probleme teško da se mogu izlije iti."
Postupak lije enja:

Svaki dan (najmanje 42 dana za redom) popijte etvrt litre SOKA od POVR A koji preporu u-
jem u lije enju raka (ali nemojte provesti cijelo lije enje!). Uz takav sok možete piti samo ono
što vam prija, ali ne juhu od mesa, niti junetinu ili svinjetinu.
Sok od povr a pijte tokom dana gutljaj po gutljaj, ali uvijek prije jela. Portalna e vena preuzeti
ove vitamine, htjela to ili ne, a uz to e uzimati i sve što je korisno iz hrane.
Obavezno je piti aj od kadulje i aj za bubrege:
AJ OD KADULJE:
Stavite 1 –2 ajne žli ice kadulje u pola litre kipu e vode, kuhajte lagano 3 minute.
Onaj tko stalno pije aj od kadulje gotovo da nikad nije bolestan.
Tko želi, može u skuhani aj kadulje dodati gospine trave, metvice, mati njaka i sl. Neka onda
sve to odstoji još 10 minuta.
AJ ZA BUBREGE:
15 g male preslice, 10 g kopriva, 8 g troskota i 6 g gospine trave. Ova je koli ina dovoljna za
jednu osobu tijekom otprilike 2 tjedna. Uzmite malu koli inu ove mješavine (s palcem i dva prsta
-prstohvat) i ostavite je da stoji u vru oj vodi 10 min., zatim procijedite aj, a talog aja proku-
hajte još 10 min., procijedite i promiješajte s ajem kojeg ste prije napravili.
4. Akutna promijeloi na leukemija povukla se poslije upotrebe jednog oblika vitamina A.

Od tada lije nici i za lije enje drugih vidova leukemije upotrebljavaju razli ite oblike vitamina A.
VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
5. Ako ste u mogu nosti, pripremite slijede u AJNU MJEŠAVINU:

20 g estoslavice, 20 g pelina,30 g rosopasa, 15 g masla kova korijena, 25 g bro ike, 30 g bazgi-
nih izdanaka, 30 g koprive, 25 g suru ice, 25 g stolisnika, 30 g nevena, 15 g gospine trave.
Bar neko od navedenog bilja neka bude svježe ubrano.
Na etvrt litre vode stavlja se 1 puna ajna žli ica mješavine.
Tokom dana popije se bar 2 litre aja, u gutljajima.
Još bolji u inak postižemo ako ŠVEDSKU GREN ICU (izme u 3 ajne žli ice i 3 velike žlice)
razrijedimo u 3 šalice navedenog biljnog aja.
Tako na injen aj pije se po pola šalice prije i poslije svakog od 3 dnevna obroka.
194
Tako er treba piti AJ od I IROTOVOH PODANAKA.
Punu ajnu žli icu podanaka namo imo preko no i u etvrt litre hladne vode, ujutro zagrijemo i
procijedimo. Od toga se pije prije i poslije svakog obroka samo po 1 gutljaj.
Preporu ljivi su i OBLOZI od ŠVEDSKE GREN ICE 4 sata u podru ju jetre i slezene, kao i
OBLOZI od POLJSKE PRESLICE, smekšane na pari.
Primjer:
Dje ak (6) je imao leukemiju u zadnjem stadiju. Bio je otpušten iz bolnice, bez kose, jako blijed,
umoran, bez teka i s crnim podo njacima.
Nakon prve kupke od MAJ INE DUŠICE dijete je odmah živnulo.
Dijete je redovno pilo aj i držalo dijetu.
Nakon pola godine nalaz krvi se jako popravio, bio je bolji od normalnog. Izrasla mu je gusta ko-
sa i nakon još par mjeseci bio je potpuno zdrav. Nastavio je piti biljne ajeve još godinu dana a
mama mu je i dalje stavljala obloge od švedske gren ice na slezenu i vrat.
To štiti jednom oboljeloga od ponovnog pojavljivanja zlo udne bolesti.
6. Prehrana BEZ KRUMPIRA bitno pridonosi poboljšanju terapijskog uspjeha.

KOMPOT od JABUKA smije se jesti neograni eno.
7. ZABRANJENI SU: sve vrste kiselina (naran a, limun, grejp, vo ni sokovi i kiselkasto sirovo
vo e) kao i zasoljena, jako za injena jela, kobasice i masno meso.
8. Kao i kod drugih oboljenja, vrlo je važno da u stanu nema OTROVA za moljce niti sprejeva
protiv muha (svi insekticidi, umjetni kamfor), osvježiva a zraka i sl. jer dok su takve štetne tvari
prisutne u stanu teško se može izlije iti od bilo koje bolesti.
Tako er, bolesnik (a i svi drugi) nikako ne bi smjeli jesti podgrijana jela, koja su jako štetna.
7. POVE ANA KONCENTRACIJA MASNO E U KRVI (hiperlipidemija)
Skupina poreme aja karakteriziranih suviškom masno a u krvi, kao što su kolesterol, trigliceridi i
lipoproteini. Nema nikakvih simptoma.
Hiperlipidemija je uzrokovana suviškom lipida u krvi i važan je faktor rizika za nastanak
ateroskleroze i bolesti srca. Hiperlipidemija može biti uzrokovana genetskim faktorima, kao kod
nekih nasljednih bolesti, ili sekundarnim faktorima kod ste ene hiperlipidemije. Oblici lipida u krvi
su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini, koji su molekule masti i kolesterola vezane na proteine.
Faktori rizika za ovu bolest su še erna bolest, hipotiroidizam, Cushingov sindrom, te odre eni
tipovi zatajenja bubrega. Faktori rizika vezani uz lijekove su kontracepcijske pilule; hormoni kao
što su estrogeni i kortikosteroidi; odre eni diuretici; i beta-blokatori.
Prehrambeni faktori rizika su unos masti u prehrani ve i od 40 % ukupnih kalorija; unos zasi ene
masti u prehrani ve i od 10 % ukupnih kalorija; unos kolesterola ve i od 300 miligrama dnevno;
kroni an pretjeran unos alkohola; i pove ana tjelesna težina.
U estalost hiperlipidemije u populaciji je 1 %.Bolest je eš a u muškaraca nego u žena.
LIJE ENJE:
Cilj lije enja je smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti pomo u lije enja koje
ima za cilj sniženje razine lipida u krvi. Promjena PREHRANE je po etni korak u lije enju. Kod
osoba koje imaju preveliku tjelesnu težinu, preporu uje se smanjenje težine do idealne tjelesne
težine. SMANJENJE ukupnih kalorija, kolesterola i zasi enih masno a dovoljno je kod ve ine
ljudi. Stupanj ograni enja u prehrani proporcionalan je stupnju hiperlipidemije.
Ako u roku od 2 mjeseca, tokom koja se provodi preporu eni režim ishrane ne do e do
195
normalizacije laboratorijskih nalaza, po inje se s terapijom lijekovima.
Terapija lijekovima i dijetom vjerojatno e se nastaviti tijekom cijelog života osobe. Periodi ko
pra enje razine lipida i kolesterola u krvi potrebno je da bi se odredio odgovor na lije enje. Studije
su pokazale da smanjenje visokih vrijednosti kolesterola u krvi ne umanjuje progresiju
ateroskleroze.
8. KRVARENJE (hemoragija)
Izlaženje krvi iz krvne žile koja je povrije ena ili ošte ena.
Jedino normalno (fiziološko) krvarenje je menstruacija.
Krvarenje može biti zamjetljivo i prikriveno. Tako er, razlikuje se vanjsko i unutarnje krvarenje.
Nakupina krvi u tkivu naziva se hematom.
Kod arterijskog krvarenja krv je svjetlija i štrca na mahove, a kod venskog krvarenja krv je tamnija i
istje e jednoliko pod manjim pritiskom.
Kod teškog krvarenja razvija se (hemoragijski) šok: bljedilo kože i sluznica, ubrzano disanje i puls,
slabost, mu nina, nesvijest, koma i kona no smrt.
Smrt nastupa ako je u kratkom roku (do 30 min.) izgubljeno 30 – 50 % krvi.
Zbog kroni nog krvarenja razvija se anemija.
Glavni uzroci krvarenja su: povrede, hemofilija, infekcijske bolesti, neke krvne bolesti, otrovanja.
– krvarenje iz crijeva naj eš e nastaje zbog upala (tifus), ulkusa i tumora (rak debelog crijeva),
– krvarenje iz uha naj eš e je znak prijeloma lubanjske baze,
– krvarenje iz ženskih spolnih organa može biti znak hormonskog poreme aja, tumora ili zbog po-
ve ane sklonosti krvarenju.
LIJE ENJE:
1. Bilo kako jako krvarenje (od povrede oštrog predmeta) – pa da ovjek i kost povrijedi – odmah
treba ranu politi jakom RAKIJOM KOMOVICOM (20 – 22 grada), namo iti istu bijelu pro-
kuhanu krpu u istu rakiju i zaviti ranu. Svezati zatim suhim zavojem. Za kratko vrijeme rana e
zarasti.
2. Na ranicu iz koje stalno krvari (npr. kod bolesnika s hemofilijom – priro enom sklonoš u za
krvarenje) stavi se sasvim svježe i još toplo KOKOŠJE MESO. Krv e se zgrušati i krvarenje
prestati, ak i onda kada su sva druga medicinska sredstva zakazala.
3. Jako krvarenje se odmah zaustavlja ako se istu e svježa MUŠKA BOKVICA s BJELANJKOM
JAJETA i time namaže rana.
4. Crijevna i želu ana krvarenja, proljeve, griže i krvavi kašalj lije e se tako da se 2 – 5 g kore
MLADOG HRASTA stavi u 2 –3 dcl hladne vode da stoji 2 –3 sata.
Pije se u gutljajima 2 – 3 šalice dnevno.
5. Kod krvarenja iz nosa preporu a se VITAMIN C: 1000 mg, 2 puta dnevno.
6. Kao sredstvo za zaustavljanje krvi AJ POLJSKE PRESLICE pomaže kod krvarenja iz plu a,
maternice, hemoroida i želuca. Za to su potrebni ja i ajevi. Normalno se uzima vrhom puna
ajna žli ica bilja po šalici ( etvrt litre vode) a u slu ajevima krvarenja 2-3 vrhom pune ajne
žli ice po šalici aja.
196
9. SKLONOST KRVARENJU (zbog razli itih uzroka)
Uzroci su naj eš e ste ene bolesti, rje e priro ene.

Uzroci mogu biti: nasljedne bolesti (hemofilija), nestašica vitamina (skorbut), otrovanja i
autointoksikacija (živa, fosfor, uremija, ikterus), sepsa, leukemija i dr., a mogu nastati i zbog
nestašice tvari koje pospješuju grušanje krvi, kao npr. kalcij, vitamin C, protrombin.
a) HEMOFILIJA
Sklonost krvarenju koja se naj eš e prikriveno (recesivno) naslje uje.

Glavni je simptom hemofilije krvarenje koje se vrlo teško zaustavlja, a može biti vanjsko (ve
kod lagane povrede, kod va enja zuba) i unutarnje (npr. u zglobu ili miši u).
Od klasi ne hemofilije obolijevaju isklju ivo muškarci, dok su žene konduktori (tj. prenose bo-
lest na svoje sinove).
Uzrok bolesti je nedostatak u krvnoj plazmi posebne bjelan evine, koja je potrebna za zgrušavanje
krvi. U novije vrijeme otkriveni su neki oblici hemofilije koji nisu nasljedni.
LIJE ENJE:
1. ŠPINAT, KUPUS, ZELENA RAJ ICA, sadrže puno vitamina K, koji normalizira procese
zgrušavanja krvi i spre ava hemofiliju, koju izaziva pove ana propusnost kapilara.
Vidi još: krvarenje.
b) TROMBOPATIJE
Bolesti koje se o ituju sklonoš u organizma krvarenju uslijed promjena trombocita. Broj trombocita
može biti snižen ili normalan s poreme enom funkcijom. Javlja se obi no u mladosti, a glavni su
znak brojna to kasta krvarenja po koži i sluznicama, kao purpura, memoragija, krvarenje iz nosa;
rje a su krvarenja iz bubrega i crijeva.
LIJE ENJE:
1. KORTIKOSTEROIDI, eventualno OPERATIVNO odstranjenje slezene.
10. TROMBOZA
Stvaranje ugrušaka (tromba, epova od zgrušane krvi) u krvnim žilama. eš e su zahva ene vene,
osobito na nogama. Opasnost od tromboze prijeti osobito ženama poslije operacija i poroda.
a) FLEBOTROMBOZA
Flebotromboza nastaje bez izrazitih upalnih pojava, naj eš e kao posljedica zastoja u cirkulaciji
krvi, npr. poslije operacije kod ljudi s proširenim venama, pri upotrebi tijesnih podvezica, u toku
trudno e ili zbog promjena u sastavu krvi. Flebotromboza ne daje upalne reakcije, nego samo ometa
cirkulaciju, a ugrušak se lako pokrene ili djelomice otkine pa može zabrtviti krune žile i dovesti do
prestanka cirkulacije u nekom važnom organu (srcu, mozgu, plu ima), što se zove embolija ili
infarkt. To je vrlo esta komplikacija kod ve ih operacija, a može biti i smrtonosna.
b)TROMBOFLEBITIS
Tromboflebitis je zgrušavanje krvi koje nastaje kao posljedica upalnih promjena u stjenkama krvnih
žila, naj eš e zbog ozljede ili infekcije; kada stjenka žile postaje hrapava pa se na nju taloži
197
fibrinogen i tu stvara ugrušak (tromb). Takav ugrušak vrsto prione za stjenku žile, pove a se i
može sasvim za epiti žilu i onemogu iti cirkulaciju krvi. Zbog upalne reakcije koja se razvija,
tromboflebitis je popra en groznicom i visokom temperaturom, uzrokuje boli i ozbiljna je bolest;
esto se ponavlja, uzrokuju i zadebljanje oboljelog dijela tijela, naj eš e noge ili ruke.
Trombozi naginju osobe koje u zvanju puno stoje (apotekari, zubari, konobari, frizeri) a njenom
nastanku pogoduju neke zarazne bolesti (tifus, babinja groznica, pjegavac) i skleroza.
Zbog mogu ih ozbiljnih posljedica strogo je zabranjeno samo-lije enje tromboflebitisa; budite pod
nadzorom lije nika!
1. Preventivne mjere protiv tromboze (embolije):

a) Crijeva moraju raditi besprijekorno jer lijenost crijeva optere uje krv, a time i itav organizam
otrovima izmjene tvari.
Ako jednom tjedno POSTIMO i pijemo taj dan samo VO NE SOKOVE, esto se rad crijeva
bitno poboljša. Samo PRIRODNA HRANA može pridonijeti da crijeva prorade.
b) Na drugom mjestu u borbi protiv tromboze i embolije pomažu kure ZNOJENJA koje imaju
istodobno i zaštitni u inak. Najprirodnija kura znojenja je TEŽAK FIZI KI RAD (ili npr.
PLANINARENJE). moramo brinuti da oznojeno rublje odmah zamijenimo suhim.
c) Na tre em mjestu je uzimanje PRIRODNIH LIJEKOVA (npr. Hyperisan, sastavljen od

kantariona, br anke i hajdu ke trave). Preporu a se istodobno uzimati i preparate KALCIJA.
2. Za sprje avanje tromboze dobro je jesti LUK ili EŠNJAK (mogu se koristiti i tablete).
3. 50 g LANENOG SJEMENA kuha se 20 min. u 3 litre vode. U toj se teku ini nave er operu no-
ge. Sjeme se ocijedi, stavi u vre icu i dok je toplo stavi na bolno mjesto. Noge se zaviju u toplu
vunenu krpu. Kura traje još mjesec dana i nakon što se bolesnik osje a posve zdrav.
4. Za ini UMBIR i KURKUMA sprje avaju stvaranje opasnih krvnih ugrušaka koji mogu dove-
sti do sr anih napada.
5. Pomažu naizmjeni no toplo (npr. 3 min.) i hladno (puno kra e, npr. 10 sek.) TUŠIRANJE.
Uvijek zapo nite i završite s toplim tuširanjem.
6. Pomaže PRIRODNA SIROVA HRANA s težištem na izdancima žitarica poput pšenice, soje,
sirovo vo e i povr e i svježi sokovi (ananas, papaja, agrumi), sezamove sjemenke i sok od zeleni.
7. Po nite s laganim VJEŽBAMA i ŠETNJOM; postepeno ih poja avajte i produljujte.
8. Pomaže trljanje ETKOM na suhom, ujutro i nave er.
9. Dodaci koji mogu pomo i:

VITAMIN C: do 5000 mg dnevno,
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine,
VITAMIN E je sigurno profilakti ko sredstvo protiv tromboze u venama.
Kirurškim pacijentima u kojih se može pojaviti ugrušak krvi u venama rutinski se propisivalo
3 puta dnevno po 100 IJ vitamina E (do 2500 IJ dnevno, u dogovoru s lije nikom).
Vitamin E treba uzimati 2 – 3 mjeseca da bi bio djelotvoran!
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 1 – 2 dnevno,
BROMELAIN (enzim ananasa): 6 – 8 tableta dnevno.
198
10. U jednom srušenom Tibetanskom manastiru komisija UNESCO-a je pronašla starokineski lijek
protiv skleroze (ujedno i protiv tromboze), tj. njegov recept napisan na glinenim plo icama.
Ovaj recept komisija je prevela na sve svjetske jezike, kako bi ga približila današnjoj medicini.
INDIKACIJE:
Lijek osloba a ovje ji organizam masnih i kre nih naslaga, poboljšava razmjenu tvari u
organizmu, kao i elasti nost krvnih žila; sprje ava infarkt, sklerozu, stenokardiju, apopleksiju i
onemogu ava stvaranje tumora. Uklanja šum u glavi i poboljšava o ni vid.
To nom upotrebom ovog lijeka pomla uje se organizam u cjelini.
PRIPREMA LIJEKA:
Treba dobro o istiti i oprati 350 g ešnjaka, narezati ga i istucati drvenim eki em, pa ga staviti
u 300 g 96 % alkohola (iz apoteke).
Zatim posudu vrsto zatvoriti (da ne ulazi zrak) i uvati 10 dana na prohladnom mjestu.
Nakon toga procijediti kroz istu krpu i dobro iscijediti ostatak u krpi.
Za 2 – 3 dana može se po eti lije enje.
Uzimati sa etvrt aše mlijeka na sobnoj temperaturi ovako:
dani doru ak ru ak ve era

1 1 kap 2 kapi 3 kapi
2 4 kapi 5 kapi 6 kapi
10 3 kapi 2 kapi 1 kap
itd.
Nastaviti uzimanje lijeka 3 puta dnevno po 25 kapi (sa mlijekom) sve dok se ne potroši.
Najbolje je lijek uzimati uz jelo.
Preporu uje se da se lije enje ponovi nakon 5 godina.
c) EMBOLIJA
Za epljenje krvne žile otkinutim dijelom tromba (tromboembolija), zrakom ili masnim tkivom koje
se putem krvnog optoka prenesu sa drugog dijela tijela te poput epa izazivaju zastoj cirkulacije sa
prestankom ishrane tkiva (ishemija) ili izljev krvi (infarkt) na mjestu za epljenja.
Embolija je naj eš a kod tromboflebitisa (obi no kao septi ka embolija uslijed unošenja virulentnih
bakterija), zatim kod povrede koštane moždine (masna embolija), kod operacija, povrede vene,
nepažnje pri davanju injekcija (zra na embolija), prodora parazita i i tumorskih estica u krvni
optok i sl.
Embolija izaziva u mozgu smekšanje ili apopleksiju, u srcima i plu ima infarkt, na ekstremitetima
(arterijska embolija) gangrenu, a u parenhimatoznim organima teško ošte enje njihove funkcije.
199
11. MODRILO (cijanoza)
Lokalno ili op e modrilo sluznice i kože, osobito usana, vrška nosa, uši i prstiju.
Cijanoza nastaje zbog:
– zastoja krvi, koja nije dovoljno zasi ena kisikom (kod dekompenziranog srca i dr.),
– zbog smetnja hematoze, tj. oksidacije hemoglobina u plu ima kod priro enih grešaka srca,
– kod respiratorne insuficijencije (nedostatka),
– zbog toksi nih promjena krvne boje,
– kod policitemije (bolest koštane moždine).
12. HIPEREMIJA
Pove ana koli ina krvi u kapilarama nekog organa ili dijela tijela.
AKTIVNA HIPEREMIJA nastaje pove anim pritjecanjem arterijske krvi (npr. kod snažne emocije,
upale, pove ane aktivnosti organa),
PASIVNA HIPEREMIJA nastaje kod smanjenog otjecanja venske krvi (sr ana slabost, proširene
vene, hladno a).
13. POVRA ANJE KRVI (hematemeza)
Naj eš e se javlja kod želu anog ira i proširenih vena u jednjaku (zbog jetrene ciroze).
14. IZLJEV KRVI (hematom, hematokela)
Izljev krvi sa stvaranjem tvrde cisti ne tvorbe, naj eš e u podru ju spolnih organa.
– u muškaraca izme u testisa i njegove serozne ovojnice (naj eš i uzrok: trauma),
– u žena: retrouterina hematokela, izme u zadnjeg crijeva i maternice (naj eš i uzrok: ruptura
jajovoda kod izvanmaterni ke trudno e).
HEMATOM je izljev krvi u mekano tkivo. Nastaje nateklina koja potiskuje ili ak razara okolna
tkiva, npr. moždano tkivo, kod moždane kapi (apopleksija).
Kod potkožnog hematoma, koji nastaje obi no nakon udarca, koža je prvo crvena, zatim ljubi asta,
kasnije sme a i žu kasta. Promjene boje nastaju bog razgradnje hemoglobina.
15. PUŠTANJE KRVI
Postupak lije enja koji se primjenjivao kod najstarijih vremena kod bolesti s visokom temperatu-
rom, kod upala, zastoja i navale krvi.
Obavlja se ili otvaranjem žile, naj eš e vene, ili zarezivanjem tkiva i stavljanjem kupica (skarifi-
kacija) ili stavljanjem pijavica.
Puštanje krvi stavljanjem kupica (šrepfanje) provodi se samo u narodnoj medicini.
Puštanje krvi treba se provoditi samo nakon punog mjeseca i posve natašte (ujutro) i to relativno
mala koli ina krvi.
3 dana nakon puštanja krvi treba držati dijetu jer ta 3 dana u tijelu kola iscrpljena krv. Tre eg dana
se krvnom sastavu opet vra a njegova snaga.
Za vrijeme dijete nije dozvoljeno sirovo vo e i povr e, sir, jako vino, ništa pe eno, prženo, šaroliko.
Danas se uglavnom primjenjuje tzv. venepunkcija, tj. ubod u venu, iz koje se krv odvodi utaknutom
odvodnom cjev icom a izvodi se kod policitemije, nakupljanja krvi u plu ima, povišenog krvnog
tlaka, moždane kapi, kod otrovanja i dr.
200
16. AUTOTRANSFUZIJA
Postupak koji se primjenjuje kod velikog gubitka krvi, da bi se srce i mozak, organi važni za život,
opskrbili krvlju. Vrši se tako da se ruke i noge podignu naviše i vrš e omotaju povojima, dok je
glava spuštena.
17. AGRANULOCITOZA
Krvna bolest u kojoj dolazi do smanjenja ili potpune nestašice granulocita u krvi.
Agranulocitoza je uvijek znak teškog ošte enja koštane srži; pra ena je groznicom, izbijanjem
ranica na tonzilama i sluznici usta i ždrijela itd.
Javlja se zbog infekcije ili otrovanja (trbušni tifus, sepsa); može nastati zbog upotrebe nekih
lijekova ili kemikalija ili nedostatka npr. B-vitamina (vitamin B12, vitamin B9).
Lije i se PENICILINOM.
18. ERITROCITOZA
Pove an broj crvenih krvnih tjelešaca.

SIMPTOMATSKA ERITROCITOZA (poliglobulija) javlja se kod nekih kroni nih bolesti srca,
jakih proljeva, visinske bolesti.
PRAVA EITROCITOZA (genuina eritrocitza) obilježena je povišenim hemoglobinom (krvnom
bojom), krvarenjem iz nosa, desni, probavnih organa.
– hipertoni na, s povišenim krvnim tlakom (Gaisbockova bolest),
– splenomegali na, s pove anom slezenom (Vaquez-Oslerova bolest).
19. HEMOGLOBINOPATIJA
Nasljedna anomalija gra e hemoglobina karakterizirana abnormalnim sastavom aminokiselina.

DREPANOCITOZA (anemija srpastih stanica) se naj eš e javlja u Africi. Ona se u homozigota
( ljudi koji potje u od roditelja jednake genetske konstitucuje) o ituje teškom anemijom, laganim
ikterusom (žuticom), pove anom slezenom, osteoporozom, ulceracijama na nogama, sr anim
nedostacima i teškim op im stanjem. Bolest je fatalna.
TALASEMIJA je proširena osobito u podru ju Sredozemlja. U homozigotnih osoba sli na je po
simptomima drepanocitozi i tako er fatalna (djeca naj eš e umiru izme u 12. i 14. godine života.
U heterozigotnih osoba ( osobe koje potje u od roditelja razli ite genetske konstitucije) simptomi
su puno blaži, a razvoj bolesti dobro udan.
Homozigotni organizmi teže se prilago uju od heterozigotnih.
201
KRVNI TLAK
1. KRVNI TLAK (op enito)…………………………………………………..……..178

2. VISOK KRVNI TLAK (hipertenzija)……………………………………..……..178
3. NIZAK KRVNI TLAK (hipotenzija)……………………………………..………182
1. KRVNI TLAK (op enito)
Pritisak krvi na stjenke krvnih žila. Normalno se lagano povisuje kod fizi kog rada i psihi ke
napetosti a snizuje u snu i za potpunog mirovanja.
– u asu izbacivanja krvi iz srca tlak poraste i poprima najvišu vrijednost (SISTOLI KI ili
MAKSIMALNI tlak),
– kad se srce olabavi, tlak pada (DIJASTOLI KI ili MINIMALNI tlak).
Starenjem sistoli ki tlak raste.
KRVNI TLAK:
NORMALNI OPSEG: 100/60 do 140/90 ( u zadnje vrijeme ak i 140/80).
RIZI NI OPSEG: ISPOD 100/60

IZNAD 160/100
1. IMELA sadrži tvari koje normaliziraju sve funkcije u tijelu. Imela visok tlak snižava a niski tlak
povisuje. Sve popratne pojave povezane s nenormalnim krvnim tlakom, kao što su navala krvi u
glavu, vrtoglavica, šum u ušima, smetnje vida, nestaju.
aj se priprema samo kao hladan pripravak. Vrhom punu ajnu žli icu imele (samo liš e i
gran ice, bez bobica) ostavimo preko no i u etvrt litre vode, ujutro samo malo zagrijemo i
procijedimo.
2. VISOK KRVNI TLAK (hipertenzija)
Može biti samo simptom neke bolesti (simptomatska hipertenzija, npr. kod upale bubrega) ili pak
samostalna bolest nepoznata uzroka (esencijalna hipertenzija).
Navodi se oko 50 uzroka simptomatske hipertenzije; naj eš i su ovi:
– akutna i kroni na upala bubrega,
– povišen tlak u lubanji (tumor, upala, trauma),
– ateroskleroza (osobito aorte),
– endokrini poreme aji (hipertireoza, poreme aj nadbubrežnih žlijezda itd).
Esencijalna hipertenzija obi no po inje u 5. – 6. deceniju.

Od nje eš e obolijevaju muškarci, osobe izloženi velikim živ anim naporima što ih zahtijeva
moderan na in života, i vršenje osobito odgovornih dužnosti (menedžerska bolest).
– stres može uzrokovati bolest jer napetost uzrokuje stezanje i smanjenje stjenki krvnih žila.
– povišenje krvnog tlaka jako optere uje srce koje se za dugog trajanja bolesti dekompenzira (zata-
juje). Visoki tlak može lako izazvati moždanu kap.
– tre a glavna komplikacija je optere enje bubrega koje može završiti uremijom.
Drugi imbenici povezani s nastankom hipertenzije su: naslje e, gojaznost, visok unos soli,
pušenje, pretjerana uporaba stimulansa kao što su kava, aj ili lijekovi.
202
Glavni simptomi po etne hipertenzije: glavobolja, vrtoglavica, šum u ušima, besanica, nemir,
razdražljivost, crvenilo lica, krvarenje iz nosa, zamagljen vid, edemi, kratko a daha i na kraju krva-
renje u o ima.
Visoki krvni tlak nije bolest ve tjelesna obrambena mjera pokrenuta da se nosi s patološkim
stanjima u razli itim funkcijama kao što su: op a toksemija (sepsa, trovanje krvi), poreme ena
funkcija bubrega, žljezdane smetnje, krivi metabolizam kalcija, arteroskleroza, debljina itd.
Zato cilj biološki usmjerenog lije nika nije da snizi pritisak s lijekovima ili ak sa specifi nim
vitaminima ili hranom, ve da odstrani razloge za povišenje tlaka krvi tj. uzroke bolesti.
Kada se oni odstrane krvni e pritisak pasti na normalu sam od sebe.
Visoki krvni tlak može biti emocionalnog porijekla (stres, brige, napetost).
Ti skriveni uzroci moraju se odstraniti prije primjene bilo kojeg tretmana lije enja.
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) VITAMINI, MINERALI, DODACI
d) PREHRANA
e) RAZNO
a) TEKU INE
1. Svako jutro natašte treba popiti ašu LIMUNADE od 1 limuna.

Preko dana umjesto vode treba piti limunadu.
2. Protiv povišenog tlaka pomaže KUPINOVO VINO.
3. AJ od IMELE djeluje protiv visokog krvnog tlaka. Uzeti 1 žlicu IMELE (suho liš e i gran ice),
staviti u 2 dcl hladne vode, ostaviti preko no i poklopljeno. Sutradan piti u 3 navrata.
Gotov EKSTRAKT IMELE iz ljekarne (npr. Visca kapljice ili sl.) djeluje protiv visokog
krvnog tlaka.
4. U 1 šalicu stavimo 3 žlice KUKURUZNOG BRAŠNA i na to nalijemo 3 dl hladne vode.

To neka stoji 2 –3 sata. Nakon toga se preko dana po malo pije.
Brašno ne treba miješati ni dirati. To svaki dan treba ponoviti.
5. Dobro je skuhati AJ od PERŠINA – list i korijen – 2 žlice na 2 dl vode. Kuha se 5 –10 min.,
a zatim pojede i popije. Uzima se 3 puta dnevno po šalicu.
6. Velika glavica EŠNJAKA kuha se 10 min. u pola litre vode. Kad se ohladi, nalije se u bocu i
doda 3 ve a LIMUNA. Pije se svaki dan natašte, po mala šalica.
7. Protiv visokog krvnog tlaka treba svaki dan piti 1 – 2 šalice hladnog AJA od SPORIŠA i uz
to 3 puta dnevno uzimati 1 malu žlicu PIVSKOG KVASCA.
b) KRUTINE
1. EŠNJAK i HREN su poznata sredstva protiv povišenog tlaka i ovapnjenja arterija.
2. Kardiolozi preporu uju MED i MATI NU MLIJE kod svih oblika previsokog krvnog tlaka.
203
3. Izribati sirovu proljetnu ranu CIKLU i pomiješati sa sokom od LIMUNA.
Dnevno pojesti po mali tanjuri .
4. HELJDA i nepolirana, prirodna RIŽA snizuju krvni tlak.
5. Svako jutro natašte pojede se usitnjen LIMUN u koji se umiješa 10 g KVASCA.

Kura traje 1 – 2 godine.
6. PEKMEZ od BOROVNICE navodno potpuno lije i visoki krvni tlak ako se svako jutro natašte
uzima malu žli icu pekmeza. Taj lijek treba uzimati dulje vremena.
U slu aju ja eg povišenja tlaka uzmu se 2 male žlice 2 puta dnevno.
7. Previsoki tlak se polako snižava a bilo koja tegoba koja potje e od visokog krvnog tlaka popušta
(vrtoglavica, pritisak u glavi, gušenje) kada se koristi DIVLJI LUK.
Što više unosite soli, zadržavate sve više vode. Ta dodatna teku ina predstavlja dodatni napor za
arterije i srce te doprinosi pove anju krvnog pritiska. Zato je natrij jedan od glavnih uzroka hiper-
tenzije.
1. Pove ani unos kalija, kalcija i vitamina D uzrokovati e ve e izlu ivanje natrija iz tijela.
Nedostatak minerala kao što su kalij, kalcij i magnezij može rezultirati visokim krvnim tlakom.
Vitamini i minerali koji mogu pomo i:
KALIJ: 2000 mg dnevno,
KALCIJ: 800 mg, do 3 puta dnevno,
VITAMIN D: 400 IJ dnevno,
VITAMIN C (1000 – 3000 mg dnevno) pomaže u održavanju zdravlja krvnih žila koje su zbog
hipertenzije izložene ve em tlaku.
VITAMIN E: 100 – 600 IJ dnevno. Zapo nite sa 100 IJ i postupno pove avajte do 400 – 600 IJ.
Lije nik treba promatrati krvni pritisak, jer ponekad vitamin E privremeno pogoduje povišenju
krvnog tlaka.
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, prirodna, 1 – 2 dnevno.
2. Protiv pove anog krvnog tlaka lijek na bazi GLOGA (npr. Crateagisan ili sl.) najbolji je, potpuno
neškodljiv i pouzdan lijek.
3. OMEGA-3 MASNE KISELINE (3 – 6 tableta od 1000 mg dnevno) doprinose normaliziranju

krvnog tlaka.
d) PREHRANA
1. Programi navedeni u nastavku imaju za cilj odstraniti uzroke visokog krvnog pritiska:
A. VEGETARIJANSKA PREHRANA
– jedite puno zelenog lisnatog sirovog povr a i sirovog vo a,
– težište neka bude na hrani siromašnoj natrijem, a bogatu kalcijem; povr e, vo e, sjemenke,
– proso, heljda zob, riža su najbolje žitarice,
– lubenice su djelotvorne,
204
– jedite puno ešnjaka (sirovog ili u obliku tableta),
– sokovi povr a: mrkva, špinat, repa, peršin, gavez, male koli ine luka i ešnjaka koje se
dodaju drugim sokovima,
– sokovi vo a: svi sokovi agruma, crni ribiz, grož e i brusnice.
B. OSNOVNA PREHRANA neka bude:

– integralna riža,
– svježi kravlji sir,
– salata.
Po pravilu se uspjeh takve kure pokaže poslije 3 – 4 mjeseca.
Bolesniku starom 63 godine krvni tlak je nakon 3 mjeseca ovakve dijete pao sa 230 na 170.
Pored navedene osnovne prehrane preporu a se za:
DORU AK:
– žitna kava (Kneipova ili sl.),
– grahamov ili crni kruh, tost,
– maslac ili margarin, med,
– sendvi i sa svježim mekim sirom,
– svježe zeleno povr e (paradajz, rotkvica, hren).
RU AK:
– prirodna riža,
– svježi kravlji sir s hrenom,
– miješana salata,
– ešnjak, peršin,
– razno zeleno povr e,
– tikvice, patli ani, gljive,
– paprika, soja, heljda,
– žitna kava.
VE ERA (samo malo):

– vo na salata, vo na kaša,
– grahamov kruh s maslacem ili margarinom,
– žitna kava,
– juha od svježeg povr a,
– miješana salata.
Tko pati od povišenog krvnog tlaka, treba svakako jesti puno SALATE od MRKVE.
OPREZ: ne uzimajte mrkvin sok jer bi se povišeni krvni tlak mogao još više povisiti!
IZBJEGAVAJTE sve proteine životinjskog porijekla (meso, jaja, mlijeko – osim kozjeg), crnu
kavu, alkohol, ocat, sol, še er, sve jake za ine, a naro ito senf, crni i bijeli papar, umbir itd.
Da bismo izbjegli nadimanje, ne smijemo nipošto za isti obrok miješati istodobno VO E i

POVR E.
Salate za injemo uljem i limunovim sokom, nipošto s octom.
205
C. GLADOVANJE UZ SOKOVE
To je najdjelotvorniji tretman za visoki krvni tlak, uzrokuju i brzo smanjenje u sistoli kom
tlaku za kratko vrijeme.
Sokovi povr a i vo a i juhe od povr a e snabdjeti krv i tkiva važnim mineralom kalijem, koji
pomaže eliminiranju nakupljenog natrija (soli) iz tkiva.
Gladovanje uz sokove e normalizirati i popraviti ve inu drugih smetnji i poreme aja u tijelu,
koji mogu biti uzroci povišenja tlaka.
Ako je dulje gladovanje (3 – 4 tjedna) neprikladno preporu a se nekoliko ponovljenih jedno-
tjednih gladovanja.
Terapija se može ponoviti nekoliko puta u razmacima od 6 mjeseci izme u svakog duljeg gla-
dovanja.
ak i pri upornim dugotrajnim bolestima tlak dostiže obi no normalni nivo poslije
10 –15 dana GLADOVANJA.
D. Za one koji iz bilo kojeg razloga ne mogu gladovati, DIJETA LUBENICAMA od tjedan dana
(jedu se samo lubenice) može biti vrlo korisna.
E. DIJETA s RIŽOM i VO EM je tako er dokazano djelotvorna. Jede se samo cjelovito kuha-

na riža i sirovo vo e tjedan ili dva.
F. Kad ovjek boluje od povišenog krvnog tlaka korisno je da 1 – 2 dana u tjednu jede samo
VO E.
Vo ni plodovi, osobito sokovi, odstranjuju i neutraliziraju otrove u ljudskom organizmu.
G. Suha MASAŽA ETKOM ujutro i nave er, puno fizi kog VJEŽBANJA, ŠETNJI I vježbi
DUBOKOG DISANJA. Zapo eti s laganim vježbama i postupno pove avati kondiciju.
e) RAZNO
1. Visoki krvni tlak naj eš e nastaje zbog prejakog rada bubrega.

Osobi koja je preko no i stavila u blizinu bubrega tanku platnenu vre icu sa 100 – 300 g sušene
CRVOTO INE, slijede i dan krvni tlak je pao sa 200 na 165.
Takav je jastu i s crvoto inom djelotvoran cijelu godinu!
2. Miran život, bez STRESA, ipak je najvažniji u smanjenju i sprje avanju hipertenzije.
Izbjegavajte stresne ili uznemiravaju e situacije (svakodnevna buka, ak i poja an zvuk na radiju
mogu izazvati stres i povisiti tlak).
3. Redovito je VJEŽBANJE neophodno u sprje avanju visokog tlaka.
4. Osobe sa povišenim krvnim tlakom, OPREZ! Osoba koja je patila od visokog krvnog tlaka
umrla je od moždane kapi, jer je ne pokrivši glavu duže vrijeme radila NA VRELOM SUNCU i
pri tome se jako ugrijala. Svake godine ponavlja se na stotine takvih slu ajeva.
3. NIZAK KRVNI TLAK (hipotenzija)
Pad arterijskog krvnog pritiska ispod normale.

Ako je pad nagao nastupa ili kratka sinkopa (nesvjestica) ili kolaps.
Trajno niski krvni tlak nepoznata uzroka, u nekih ljudi ispod 100 mg Hg, zove se idiopatska
hipotenzija.
Hipotenzija je uobi ajena kod mladih ljudi, posebno mladih žena, no ona ipak može biti znak
206
ozbiljnih pritajenih bolesti, može ukazivati na velika unutarnja i vanjska krvarenja kod nesre e, na
sr ani napadaj ili na snažnu alergijsku reakciju.
Simptomi su: manjak energije, umor, vrtoglavica kod naglog ustajanja, glavobolja, slab puls, hladne
ruke i noge, slaba koncentracija, osjetljivost na toplinu i hladno u, smanjeni interes za spolne
odnose. Pojedincima treba više sna nego normalnoj osobi i esto se bude umorni.
Stijenke krvnih žila osoba s hipotenzijom obi no su dosta opuštene i vjerojatno mlohave ili raste-
gnute. Tek nešto hranjivih tvari ili malo kisika iz žila u tom stanju može dosegnuti tkiva.
Sistoli ki tlak od 100 ili 80 može se smatrati normalnim ako osoba takav tlak ima dulje vremena.
Me utim ako sistoli ki tlak iznenada padne na tu razinu ili ako pojedinac ima bilo koji od
navedenih simptoma, uzrok može biti hipotenzija.
LIJE ENJE:
1. U 90 % slu ajeva tlak se snizuje zbog smetnji u radu žlijezda s unutrašnjim lu enjem.
U žena otkažu jajnici, a u muškaraca testisi.
Na rad spolnih žlijezda može se direktno utjecati davanjem preparata JODA i KALIJA u organ-
skom obliku kakav sadrže morske biljke.
Naro ito su djelotvorne tablete MORSKE ALGE (npr. Kelp, Kelpasan ili sl.).
(Ako uzimate neke lijekove za tiroidnu žlijezdu, posavjetujte se o algama s lije nikom, jer alge
mogu pove ati vašu potrebu za tim lijekom).
2. PELUD izvrsno pomaže protiv sniženog krvnog tlaka.
3. Najjednostavnije emo se osloboditi sniženog tlaka ako kao dodatak jelu pijemo SOK od
MRKVE. Salata od mrkve ne povisuje krvni tlak.
4. Najbolji SOKOVI za nizak krvni tlak su: ananas, celer, rotkva, mrkva, cikla, grož e, luk i e-
šnjak.
5. Protiv niskog krvnog tlaka treba jesti puno salate od korijena CELERA i puno JAGODA (mar-
melade od jagoda).
6. Ako jetra dopušta, u ovom je slu aju KAVA primjereno sredstvo kao i CRNO VINO i AJ od
LUKA.
7. Svjež RUŽMARIN u starom VINU dobar je tonik za srce, koji osobito povoljno djeluje protiv
sniženoga tlaka.
8. Pomaže VEGETARIJANSKA PREHRANA (poslije GLADOVANJA), s težištem na neljuštene

žitarice, sirove orahe i sjemenke s mlijekom i mlije nim proizvodima poput maslaca i sira (najpo-
željnije kravljeg).
9. Blagi nedostaci kalorija, bjelan evina ili vitamina C i B-kompleksa proizvode niski krvni tlak.
VITAMIN C: 250 – 1000 mg ili više dnevno,
PIVSKI KVASAC: 1 – 2 žlice dnevno i BJELAN EVINE.
10. Pomo i e vitamin E te minerali cink i selen:

SELEN: 50 – 200 µg dnevno.
207
METABOLIZAM
1. METABOLIZAM (op enito)………………………………………………….….184
2. ŠE ERNA BOLEST (dijabetes)……………………………………………….,..185
a) ŠE ERNA BOLEST (op enito)…………………………………………....….185
b) HIPOGLIKEMIJA……………………………………………………..……...188
c) DIJABETI KA KOMA………………………………………………………..190
d) DIJABETI KA RETINOPATIJA……………………………………………190
e) DIJABETI KI RETINITIS……………………………………………………191
f) DIJABETES INSPIDUS………………………………………………………..191
3. HEMOKROMATOZA……………………………………………………………191
4. OHRONOZA………………………………………………………………………191
5. PORFIRIJA………………………………………………………………………..191
6. TEZAURIZMOZE……………………………………………………………...…191
1. METABOLIZAM (op enito)
Mijena tvari, skup kemijskih procesa u toku kojih se kemijski spojevi izgra uju (anabolizam) ili
razgra uju (katabolizam).
Anaboli ki i kataboli ki procesi zdrava odrasla ovjeka su u ravnoteži, a ukupan potrošak materije i
energije u ravnoteži je s njihovim primitkom putem hrane; ta dinami ka ravnoteža materije i
energije jedna je od bitnih karakteristika života.
U mladom organizmu koji još raste prevladava anabolizam (isto tako u trudno i); nasuprot tome,
kod nekih bolesti prevladavaju kataboli ki procesi.
Ako prevladavaju anaboli ki procesi, ovje ji organizam pokazuje prirast na tjelesnoj težini, a pad
ako prevladavaju kataboli ki procesi.
Porast tjelesne težine nastaje i onda kad ovjek uzima hranom više materije nego je troši
(debljanje), a pad ako uzima manje ili uop e ne uzima hranu (djelomi no ili potpuno gladovanje).
Fizi ki rad najja e pove ava metabolizam, pa su stoga potrebe u kalorijama to ve e što je fizi ki rad
teži. Npr. za 8-satno radno vrijeme knjigovo i treba 2500, a žeteocu 5200 kcal dnevno.
Svi metaboli ki procesi precizno se reguliraju, pri emu najvažniju ulogu imaju hormoni.
Tako npr. inzulin regulira intenzitet razgradnje še era u stanicama, a hormoni kore nadbubrežne
žlijezde i spolni hormoni utje u na metabolizam bjelan evina i masti.
Ako ova regulacija zataji, nastaju bolesti metabolizma (npr. še erna bolest).
1. Utjecaj IMELE na sve žlijezde, metabolizam i guštera u tako je dobar da nakon duže kure pijenja
aja od imele nestane uzrok še erne bolesti.
Ljudi koji pate od kroni nih tegoba s metabolizmom, morali bi pokušati uzimati aj od imele bar
pola godine.
Ako postoji poreme aj u djelovanju hormona, imela izvrsno pomaže. U tom slu aju treba dnevno
piti bar 2 šalice aja, ujutro i nave er.
aj se priprema samo kao hladni pripravak. Vrhom punu ajnu žli icu imele ostavimo preko no i
u etvrt litre vode, ujutro malo zagrijemo i procijedimo. Trebamo li dnevno ve u koli inu, mora-
mo aj uvati u termos-boci ispranoj vru om vodom ili ga svaki put zagrijavati u vru oj vodi.
Tko želi sam sakupljati imelu (a ne kupovati aj od imele u biljnoj ljekarni) mora pripaziti na
slijede e: bobice su otrovne a stabljike i listovi nisu. Sabiru se samo mlade gran ice (do 3.
koljena) i liš e, i to od po etka listopada do sredine prosinca te u ožujku i travnju.
Suši se pri umjetnoj toplini i sprema na suhom mjestu. najljekovitija imela je ona ubrana sa
hrasta i topole a zatim s bora, jele i vo aka.
208
2. ŠE ERNA BOLEST (dijabetes)
a) ŠE ERNA BOLEST (op enito)
Bolest mijene tvari (metabolizma); nesposobnost organizma da iskoristi ugljikohidrate, še ere i

škrob iz namirnica. Kao rezultat toga nivo še era u krvi raste, što može dovesti i do drugih ozbiljnih
problema kao što su oboljenje srca, moždana kap, oboljenje bubrega i sljepilo.
Bolest se javlja polagano tako da je esto teško ustanoviti kada je po ela.
Glavni su simptomi: prekomjerna že , esto mokrenje, pove an apetit, gubitak težine, smanjena
otpornost na infekcije (posebno urinarnog trakta). esti su simptomi i svrbež, gnojni procesi u koži,
umor, miši na slabost, glavobolja, impotencija, apatija, gr evi, zamu en vid, menstrualne tegobe.
Dugo trajanje bolesti, osobit ako se ne lije i pravilno, uzrokuje mnogobrojne komplikacije:
oboljenja krvnih žila (arterioskleroza, posljedica je gangrena), bubrežna ošte enja, komplikacije na
živcima, u o ima, poreme aji štitnja e.
Najteži je stupanj bolesti dijabeti ka koma, besvjesno stanje koje nastaje zbog gomilanja toksi nih
tvari u organizmu. Naj eš a su 2 tipa dijabetesa:
TIP 1, juvenilni oblik dijabetesa, poga a djecu, eš e po inje naglije i prouzro en je nesposobnoš u
pankreasa da proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji razara glukozu ili še er.
Dijabetes tipa 1 uglavnom se lije i dopunskim koli inama inzulina kao i pažljivo reduciranom
ishranom koja sadrži vrlo malo še era. Ukoliko ste s takvim dijabetesom ro eni ili se razvio dok ste
bili vrlo mali, potreban vam je neprestani medicinski nadzor.
TIP 2, dijabetes odraslih, sasvim je druk iji problem: organizam proizvodi dovoljno inzulina, ali on
nije djelotvoran. Mada se obi no ne smatra tako ozbiljnim kao TIP 1, dijabetes TIPA 2 može
izazvati mnoge ozbiljne zdravstvene probleme: oboljenje bubrega, ošte enje nerva i sljepilo.
esto se može ustanoviti še erna bolest u onih bolesnika koji su se godinama tužili na umor i že , a
nitko nije pomislio da bi mogli imati dijabetes.
Izgleda da je sklonost razvoju dijabetesa esto nasljedna. Druga stanja koja pridonose razvoju
dijabetesa su trudno a, kirurški zahvat, fizi ki emocionalni stres i debljina.
Dijabetes je bolest "obilja" uzrokovana sistematskim prekomjernim konzumiranjem hrane, a
posljedica je debljina. Previše hrane optere uje pankreas i kona no paralizira njegovu aktivnost.
4 od 5 dijabeti ara imali su prekomjernu težinu prije nego što je dijabetes ustanovljen.
Znak še erne bolesti može biti furunkuloza (vidi: zarazne bolesti, furunkuloza).
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) PREHRANA
d) VITAMINI I MINERALI
e) RAZNO
a) TEKU INE
1. Kopriva dobro djeluje na guštera u a AJ od KOPRIVE snižava še er u krvi.
2. Žena koja je bolovala od dijabetesa 26 godina a inzulin i drugi lijekovi su joj slabo pomagali,
po ela se vrlo dobro osje ati nakon što je 3 mjeseca uzimala 4 lista CELERA (zajedno s dugom
peteljkom) s pola litre KISELOG MLIJEKA. Celer snižava razinu še era.
Taj lijek bi bio još efikasniji kada bi se uzimao ujutro natašte, a trebalo bi ga uzimati dulje
vrijeme (barem godinu-dvije).
209
3. PERŠIN (korijen i list) dobro oprati, korijen naribati kao hren a liš e sitno izrezati i sve zajedno
sa šalicom KISELOG MLIJEKA ili jogurta pomiješati ili popiti, svaku ve er prije spavanja.
4. KONCENTRIRANA SURUTKA (sirna voda, npr. Molkosan ili sl.) pomaže bolesnicima od
še erne bolesti jer mlije ni fermenti podsti u rad guštera e.
Sirna voda predstavlja najbolji ljekoviti napitak za oboljele od še erne bolesti.
Ako bolesnik drži stalnu dijetu i provodi redovno prirodno lije enje, še er u krvi pada, a i
izlu ivanje še era putem mokra e se smanjuje ve samo nekoliko tjedana nakon upotrebe
koncentrirane surutke.
5. Zgnje imo 3 velike glavice EŠNJAKA, stavimo u litrenku, napunimo sa žitnom RAKIJOM i
ostavimo da odstoji 10 – 14 dana. Svaki dan prije doru ka uzimamo punu ajnu žli icu.
6. Fiziolozi za prehranu tvrde da bi ak i dijabeti ari morali uzimati svaki dan 1 – 2 žli ice MEDA
kako bi osigurali pravilnu razgradnju masti u organizmu.
7. Iscije eni sok svježih KRASTAVACA odli an je za smanjenje razine še era u krvi.
8. aj od liš a BOROVNICE koristio se stolje ima u lije enju dijabetesa; 1 šalicu, 3 puta dnevno.
9. Šalica aja od ljuska MAHUNE jednaka je najmanje jednoj jedinici inzulina.

Uzimajte 1 šalicu aja ujutro, u podne i nave er.
10. Vrlo efikasno je lije enje IMELOM. Vidi: metabolizam: lije enje (op enito).
b) KRUTINE
1. BIJELA REPA apsorbira kiseline i djeluje bolje nego insulin.

O iš ena bijela repa (sijanica) pirja se u vlastitom soku 20 minuta. Tada se gnje i tako dugo dok
ne postane kao sirup, doda se malo mlijeka ili vrhnja i gotov je najbolji prirodni lijek i prijatno
jelo. Ako se za vrijeme nekoliko tjedana ovako prire ena repa jede 2 puta dnevno, bolest e biti
sigurno odstranjena. Radi raznolikosti repa se može pripremiti na drugi na in:
– ujutro sirova naribana s malo zobenih pahuljica,
– u podne pirjana kao što je ve opisano,
– za ve eru pope ena s malo zobenih pahuljica.
2. Ekstrakt KVASCA podsti e slabo djelovanje guštera e, osobito kad hormonske žlijezde ne rade
dobro. Zato dijabeti ari moraju jesti ekstrakt kvasca kao za in.
3. EŠNJAK ima antidijabeti ki efekt. Ispitivanja na životinjama su pokazala da ešnjak znatno

smanjuje koli inu krvne glukoze i kolesterola. Za ešnjak je dokazano da smanjuje še er u krvi
dijabeti ara. Uzimajte ešnjak svjež ili u obliku tableta.
c) PREHRANA
1. PREPORU A SE:
Vegetarijanska niskokalori na hrana (barem 80 %). Sirova hrana stimulira pankreas i pove ava
stvaranje inzulina. Hranite se pretežno sirovim povr em:
– lisnato i korjenasto povr e, salata (gorka – endivija), peršin, heljda, arti oke, proso, raj ica, luk,
zob, naribana sirova mrkva, hren, bijela repa, sirov i kiseli kupus, proizvodi od soje, mahune,
– kiselo mlijeko, mladi sir, jogurt, kefir,
210
– celer sa sokom od limuna i tu enim vrhnjem,
– ribane kisele jabuke, borovnice, banane, grejpfrut,
– vo na salata sa pahuljicama, sezamovim sjemenom i naribanim bademima,
– grahamov i crni kruh,
– prirodna, tvrda, mineralizirana voda, sokovi agruma, povr a, kiselog kupusa (rasol),
– bjelan evine.
Jedite polako, ne jedite previše. 4 – 5 manjih obroka bolje je nego nekoliko ve ih.
2. IZBJEGAVAJTE:
– prekomjerno uzimanje hrane,
– svu hranu u kojoj ima še er i škroba, koja se u krvi pretvara u še er,
–što manje soli i masti,
– zabranjeno je uzimanje alkohola, kofeina (kave) ili teina ( ajeva),
– na smije se jesti bijeli kruh, pecivo, jela s brašnom, juha od mesa,
– u estalost dijabetesa je ve a u podru jima s mekom vodom.
3. DEBLJINA (težina koja je 20 % ve a od normalne) je glavni faktor rizika za dijabetes.

95 % dijabeti ara ima pove anu tjelesnu težinu.
Najviše šanse da dobiju dijabetes imaju oni koji jedu najviše masno e.
Kod osoba sa povišenim še erom uzimanje 40 g suvišne masno e dnevno pove ava 6 puta rizik
od razvijanja dijabetesa.
4. Savjeti za lije enje dijabetesa tipa 2:

Podvrgnite se DIJETI MRŠAVLJENJA, kojom e tijelo uzimati inzulin (vježbanje pove ava
djelovanje inzulina u tijelu). Pravilna dijeta može puno pomo i u kontroli dijabetesa.
Uzimajte hranu bogatu VLAKNIMA i SMANJITE še ere i masti. Zamijenite zasi ene masti s
zasi enim uljima kao što je MASLINOVO.
5. Po etni dijabetes potpuno je nestao nakon 10 dana terapeutskog GLADOVANJA i nikada se više
nije povratio!
Za dijabeti are je mogu e samo kratko gladovanje, pod strogom kontrolom lije nika!
6. Dijabeti ari imaju sklonost prema acidozi zbog usporenog metabolizma proteina i masti.
Zato prehrana mora biti alkali na, s težištem na alkali noj hrani: povr e (naro ito krastavci,
mahune, arti oka, ešnjak), vo e, mlijeko i mlije ni proizvodi, smokve.
7. Za še eraše je odli an PORILUK. Sitno narezane listove jedemo na kruhu za ve eru.

Za ru ak je dobra salata od poriluka.
8. Svakodnevno uzimajte svježe MRKVE, CRVENI LUK i EŠNJAK.
Hranjive tvari koje mogu pomo i u lije enju dijabetesa:
1. Vitamini B-kompleksa i kalij mogu potaknuti proizvodnju inzulina unutar tijela.

VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (sa minimalno 25 mg vitamina B12),
KALIJ: 300 mg dnevno.
2. Dijabeti ari, osobito kad su na inzulinskoj terapiji, gube vitamin C puno brže nego nedijabe-
ti ari. Uzimajte VITAMIN C: 1 – 4 g ili više dnevno.
211
3. Vitamin E može pomo i dijabeti arima da bolje iskoriste inzulin.
VITAMIN E: 400 – 1200 IJ dnevno (u dogovoru s lije nikom).
4. Minerali cink, krom i mangan povezani su s lije enjem dijabetesa. Ispitivanja pokazuju zna ajno
smanjenje nivoa še era u krvi kod dijabeti ara koji su 2 mjeseca primali krom.
KROM: 150 – 200 g, 1 – 3 puta dnevno. Dobar izvor kroma je pivski kvasac.
MANGAN: do 50 mg dnevno,
5. Nizak nivo magnezija pove ava faktor rizika od oboljenja povezanih s dijabetesom i ak može
biti uzro ni faktor samog dijabetesa. Magnezij može sniziti krvni pritisak i poboljšati djelotvor-
nost inzulina kod starijih osoba.
MAGNEZIJ: 500 mg dnevno i KALCIJ: 1000 mg dnevno.
6. Umjesto prethodno navedenih vitamina ili minerala može se uzeti MULTIVITAMINSKO-

MINERALNA tableta, 1 – 2 puta dnevno.
e) RAZNO
1. Dijabetes tipa 1 lije i se jedino dnevnim INJEKCIJAMA INZULINA, ali dijabeti ari moraju
tako er paziti na svoju PREHRANU, jedu i zdravu hranu i vježbaju i.
2. Dijabeti ari nalaze u preparatima PAPAJE (npr. Papajasan) izvrstan lijek jer im pomaže pri
preradi masno a i bjelan evina.
3. Puno VJEŽBANJA je najvažnije uz prehrambena ograni enja, ime sebi dijabeti ar može
pomo i. Težak fizi ki rad i naporan sport smanjuju potrebu za inzulinom.
4. Koristite 2 puta dnevno suhu MASAŽU ETKOM. To poboljšava metabolizam i cirkulaciju.
5. ŠVEDSKA GREN ICA povoljno utje e na guštera u, može ju ak i izlije iti.

Kapljice uzimamo 3 puta dnevno po 1 punu ajnu žli icu s malo biljnog aja.
Preporu a se i jednom mjese no stavljati obloge na guštera u 4 sata.
b) HIPOGLIKEMIJA
Sniženje koncentracije glukoze u krvi ispod normale, tj. ispod 80 mg na 100 cm3 krvi.
Ako je tome uzrok pove ana koli ina inzulina u krvi govori se o hiperinzulizmu.
Niska koncentracija glukoze u krvi izaziva hipoglikemijski sindrom, koji se o ituje umorom,
drhtanjem, zijevanjem, strahom, glavoboljom, motori kim nemirom, gr evima i – u najtežem
slu aju – hipoglikemijskom komom.
Glavna posljedica hipoglikemijskog sindroma je ošte enje funkcije mozga zbog njegove nedovoljne
opskrbe glukozom.
Postoje 3 op a oblika hipoglikemije: 2 od njih su rijetki organski oblici koji upli u guštera u:
tumori guštera e i pove anje Langerhansovih oto i a.
Naj eš i se oblik naziva funkcionalna hipoglikemija, uzrokovana prehranom koja ima previše
pro iš enih ugljikohidrata. Naslije e može biti imbenik osjetljivosti, ali se bolest naj eš e poti e
nepovoljnom prehranom. esto se javlja kod osoba s poreme ajima kao što su shizofrenija,
alkoholizam, ovisnost o drogama, mladena ka delikvencija, hiperaktivnost te debljina.
Simptomi funkcionalne hipoglikemije imaju izravnu vezu s vremenom i tipom obroka koji je zadnji
uzet. Simptomi uklju uju umor, slabost u nogama, ote ena stopala, stezanje u grudima, stalnu glad,
212
bol u o ima, migrenu, bolove, nervozne navike, duševne poreme aje i nesanicu.
Hipoglikemija izazvana gladovanjem nastaje obi no nakon 8 ili više sati posta.
Simptomi mogu uklju iti nesvjesticu, gubitak pam enja, napade (kao kod epilepsije) i zbunjenost.
Redovni obroci mogu pridonijeti rješenju ovog problema kod ve ine ljudi.
Lagana hipoglikemija nastaje i u zdrava ovjeka nekoliko sati nakon uzimanja posljednjeg obroka.
LIJE ENJE:
1. VEGETARIJANSKA PREHRANA temeljena na 3 osnovne grupe hrane:

– neljuštene žitarice, orasi, sjemenke,
– povr e,
– vo e.
To se može nadopuniti mlijekom i mlije nim proizvodima, pivskim kvascem i biljnim uljima.
Cilj prehrane koji se ovdje preporu uje je da se sprije i "skapavanje" za še erom u krvi.
Kuhane žitarice se probavljaju 2 puta sporije od sirovih, što je važno u slu aju hipoglikemije.
Žitarice (kuhane u obliku kaše) probavljaju se vrlo polagano (oko pola dana) i osloba aju še er u
krvi postupno u vremenu od 6 – 8 sati poslije obroka, održavaju i konstantno razinu še era na
normali, za dulje vrijeme. Osobe koje boluju od hipoglikemije trebaju jesti 6 – 8 manjih umjesto
2 – 3 ve a obroka. Slatki sokovi vo a moraju se razrijediti vodom pola-pola.
Prirodan med se smije uzimati umjereno.
2. TERAPEUTSKA PREHRANA za hipoglikemiju je bogata bjelan evinama, s malo ugljiko-

hidrata i umjerena u mastima.
Tako er je uspješna prehrana bogata složenim nepro iš enim ugljikohidratima, s malom ili
umjerenom koli inom bjelan evina.
3. IZBJEGAVAJTE: meso, svu rafiniranu i prera enu hranu, sol, bijeli še er, bijelo brašno i sve
proizvode od njega, pecivo, slatkiše, sladoled, gazirana pi a.
Treba izbjegavati jako zaše erenu hranu ali i hranu s visokim sadržajem prirodnih še era.
Izbjegavajte crnu kavu, alkohol, pušenje i druge stimulanse jer mogu potaknuti napad hipogli-
kemije.
4. PRIJEDLOG OBROKA U TIJEKU DANA:

7 sati: aša vo nog soka. Slatke sokove razrijedite vodom pola-pola.
8 sati: doru ak: orasi, sjemenke, vo e, jogurt, kravlji sir ili kuhane žitarice s uljem i sirovim
mlijekom.
10 sati: me uobrok: nekoliko oraha ili aša jogurta ili komad vo a.
12 sati: aša svježe soka.
13 sati: ru ak: kuhane žitarice – heljda, proso itd. s uljem i mlijekom (ako ih niste uzeli za
doru ak) ili salata vo a ili povr a sa jogurtom i 2 kriške kruha od neljuštenih žitarica sa
sirom i maslacem.
15 sati: aša soka ili kefir s 2 jušne žlice pivskog kvasca ili zakuska od oraha, vo e itd.
17 sati: aša svježeg soka od povr a.
18 sati: ve era: salata d svježeg povr a uz jelo od kuhanog povr a, grah, grašak, tortilje, pe eni
krumpir itd., 2 kriške kruha od neljuštenih žitarica, kravlji sir, jogurt.
20 sati: aša mlijeka ili jogurt s 1 – 2 žlice pivskog kvasca.
5. Dodaci VITAMINA I MINERALA potrebni su za opskrbu tkiva koja su zna ajno ispražnjena:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (npr. 100 mg, 1 – 2 puta dnevno),
213
BAKAR: 1,5 – 3 mg dnevno,
KROM: 200 µg, 3 puta dnevno, ublažava simptome hipoglikemije.
MAGNEZIJ: 500 mg dnevno, doprinosi održavanju normalnog nivoa še era u krvi,
ŽELJEZO: oko 300 mg dnevno.
Umjesto pojedina nih gore navedenih minerala i vitamina možete uzimati 1 – 2 puta dnevno
MULTIVITAMINSKO-MINERALNU tabletu.
c) DIJABETI KA KOMA
Postoje 2 vrste dijabeti ke kome:

1. HIPOGLIKEMIJSKA KOMA (niska razina še era u krvi) nastaje kao rezultat prevelike koli ine
inzulina, ili nedovoljno uzimanje še era ili ugljikohidrata nakon inzulina.
Kako ubrzo nastaje nesrazmjer razine hrane i inzulina (obi no za 15 – 30 min.) dolazi do znoje-
nja, i esto hirovitog ponašanja, nakon ega slijedi koma.
Ova se reakcija može ispraviti tako da uzmete še er, poželjno kao glukozu u hrani i pi u.
2. HIPERGLIKEMIJSKA KOMA je puno teži oblik kome; zahtijeva hitnu medicinsku pomo .
Uzroci ove vrste su stvaranje kiselina (ketona) i metaboli ko trovanje kao posljedica dugotrajno
nedovoljne koli ine inzulina u tijelu. Bolest uzrokuje ubrzano disanje i dehidraciju, a ako se ne
kontrolira, prati ga po život opasna koma.
LIJE ENJE:
1. Mnogi dijabeti ar ne bi pao u komu kad bi ga netko u pravi trenutak prisilio da udiše više kisika.
Kada opazite da nekome prijeti koma, morate se brzo odlu iti na lukavstvo da bi mu spasili život.
Ako pri sebi nemamo inzulina, jedini je izlaz u tome da potpuno klonulog ovjeka potaknemo da
hoda, ili još bolje, da tr i. Tako bi dijabeti ar mogao izlu iti svoj aceton i nadisati se kisika.
Da bi ga naveli da tr i možete mu npr. šapnuti na uho nešto što e ga vrlo razbjesniti i natjerati da
u strašnoj srdžbi potr i za vama. To e mu pribaviti dovoljno kisika da savlada komu.
d) DIJABETI KA RETINOPATIJA
Glavni uzrok sljepila zbog loše cirkulacije. Uništavanjem malih krvnih stanica pogoršava se dotok
krvi u o i, a posljedica je sljepilo.
LIJE ENJE:
1. Upotrebom ekstrakta BOROVNICA zna ajno se poboljšava vid i mikrocirkulacija.

Možete koristiti i svježe borovnice ili njihov pekmez.
2. Velike doze vitamina B-kompleksa (posebno vitamin B6), vitamina C i probavnih enzima
korištene su uspješno u lije enju dijabeti ke retinopatije.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike doze (npr. 100 mg, od svakog, 2 puta dnevno),
VITAMIN C: 1 – 3 g ili više dnevno.
Vidi još: oko.

214
e) DIJABETI KI RETINITIS
Krvarenje oka; esta je komplikacija dijabetesa.
LIJE ENJE:
1. Izgleda da do dijabeti kog retinitisa dovodi stres i može se sprije iti znatnim koli inama bje-
lan evina, vitamina B-kompleksa i vitamina C.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (npr. 100 mg, od svakog 2 puta dnevno),
VITAMIN C: 1 – 3 g ili više dnevno, BJELAN EVINE.
f) DIJABETES INSPIDUS
Vrlo rijetka bolest karakterizirana izlu ivanjem velike koli ine urina (dnevno do 15 l mokra e).
Zbog znatnog gubitka vode (dehidracije) bolesnici jako že aju i piju velike koli ine vode.
Uzrok bolesti je smanjena produkcija antidiuretskog hormona (stražnjeg režnja hipofize).
Terapija bolesti sastoji se u uzimanju antidiuretskog hormona.
3. HEMOKROMATOZA
Taloženje pigmenata u koži i unutarnjim tjelesnim organima.

To je progresivna bolest metabolizma željeza, nepoznata uzroka.
Zbog odlaganja pigmenta nastaje ciroza jetre i pankreasa, a u kasnijem stadiju i še erna bolest.
4. OHRONOZA
Priro eni metaboli ki poreme aj koji se o ituje u patološkom pigmentacijom u hrskavici,

zglobovima, krvnim žilama, o noj spojnici, bjeloo nici i dr.
Može se pojaviti i kod kroni nog trovanja fenolom.
5. PORFIRIJA
Priro ena greška metabolizma; 3 su glavne vrste bolesti:

– fotosenzibilnost kože; glavni je simptom bulozni osip kože.
– osjetljivost kože na svjetlo i povremeni gr evi u trbuhu.
– vrlo teška bolest, nastaju živ ane komplikacije, pareze i parestezije.
6. TEZAURIZMOZE
Bolesti poreme aja metabolizma karakterizirane gomilanjem nekih tvari u organizmu.

Uzrok je priro ena greška metabolizma (manjak enzima). Primjeri: gomilanje glikogena
(glikogenoza), masnih tvari (lipoidoza), cistina (cistinaoza), mukopolisaharida (garojlizam).
215
MIŠI I
1. MIŠI I (op enito)…………………………………………………………………192

2. BOL U MIŠI U (mialgija)………………………………………………………..193
3. UPALA MIŠI A (miozitis)……………………………………………………….193
4. REUMATIZAM MIŠI A (fibrozitis)………………………………………..…. 193
5. DRHTANJE MIŠI A (tremor)…………………………………………………..194
6. GR ENJE, TRZANJE MIŠI A (klonus)……………………………………….194
7. MLOHAVOST MIŠI A (miatonija)…………………………………………….195
8. NAPETOST MIŠI A (miotonija)………………………………………………..195
9. MIŠI NA ATROFIJA (distrofija)……………………………………………….195
10. KATALEPSIJA…………………………………………………………………..196
11. KATAPLEKSIJA………………………………………………………….……..196
12. GELOZA………………………………………………………………………….196
1. MIŠI I (op enito)
Intenzivnim radom i vježbom miši i (osobito popre no prugasti) pove avaju svoju masu
(hipertrofija), a neaktivnoš u slabe, (atrofija).
Hipertrofija sr anog miši a nalazi se normalno kod sportaša, a i kod osoba sa povišenim krvnim
tlakom u po etku, a kasnije nastupa rastezanje, labavljenje (dilatacija) sr anog miši a.
Atrofija miši a javlja se i kod nekih drugih bolesti te kod gladovanja.
Zna ajno i esto oboljenje miši a nastupa i kod infekcije trihinelom.
Od tumora u miši ima javljaju se dobro udni miom i fibriom te zlo udni miosarkom.
Miši ni reumatizam je kroni na bolest koja se esto javlja zajedno s reumatizmom zglobova i ima
iste uzroke.
1. Broj povreda i istegnu a miši a u raznim sportovima smanjen je za 50 % a brzina oporavka

pove ana za 50 % kod onih sportaša koji su uzimali vitamin C i bioflavonoide.
Nedostatak vitamina C stvara predispoziciju za gr enje miši a.
VITAMIN C (poželjno sa bioflavonoidima): 500 mg ili više dnevno.
2. Za gr eve i bolove u miši ima, op u slabost miši a, osjetljivost listova, no ne gr eve, upalu
miši a, preporu uju se:
VITAMIN E: 400 – 800 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
MULTIMINERALNA tableta, 1 dnevno.
3. Kod ve e miši ne aktivnosti morate piti dovoljno teku ine, ak iako ne osje ate že :
– bar 0,5 l teku ine pola sata prije vježbanja,
– 1,5 dl teku ine svakih 15 – 20 minuta vježbanja,
– 0,25 l teku ine 15 – 30 minuta nakon vježbanja.
4. Kod miši ne slabosti pomažu: BANANE, KRUMPIR, GRAH, GROŽ ICE, ZELENO LISNA-
TO POVR E, SOKOVI POVR A.
216
2. BOL U MIŠI U (mialgija)
Mialgija je bol u miši u ili miši nim grupama bez osobitih anatomskih promjena.
Uzroci su prenaprezanje miši a, prehlada, infekcija, otrovanje i dr.
Postoji i poseban oblik epidemi ne mialgije (virusna Bornholmska bolest).
Naj eš i oblik je: – lumbalna miatonija (vidi još: kralježnica, lumbago) i
– reumati na mialgija (vidi još: reumatizam miši a).
3. UPALA MIŠI A (miozitis)
Upaljeni je miši bolan i esto otvrdnut zbog stvaranja miogeloza tj. vorova nastalih zbog promje-
ne koloidnog stanja miši a. Nastupa naj eš e kao reumati no oboljenje ili kod nekih zaraznih
bolesti.
Samostalna je bolest miozitis ossificans kod koje se u miši ima talože vapnene soli, te miši i
otvrdnu poput kosti. Uzrok su neprekidni mehani ki podražaji ili endokrine smetnje.
4. REUMATIZAM MIŠI A (fibrozitis)
Karakteriziran je bolom sa puno napetih i osjetljivih mjesta na miši ima.

Može biti primaran ili sekundaran – u toku upalnog reumatizma.
Karakteristi ne su lokalizacije u podru ju vrata, slabina i šake.
90% osoba sa fibrozitisom su žene izme u 20 i 50 g.
Glavni simptomi: bol, otežane kretnje i poja ani tonus miši a, umor, uko enost, iritiranje crijeva,
trzanje miši a, esto uriniranje, glavobolja, zabrinutost, loše pam enje i koncentracija, problemi
ravnoteže, "sve me boli".
Uzrok je uglavnom nepoznat, mada se smatra da je povezan s alergijama, osjetljivoš u na kemika-
lije ili zatrovanoš u, stresom i anksioznoš u.
Ulogu igraju i prenaprezanje miši a (osobito na izloženim mjestima), nagle i jake temperaturne
promjene te psihogeni faktori (konfliktne situacije, duševna napetost).
Uzroci fibrozitisa esto su loše navike pri radu ili loš na in držanja tijela, a ako se ne lije e mogu
dovesti do pucanja miši a.
Medicinski testovi ne e pokazati nikakvu fiziološku abnormalnost koja bi mogla biti uzrok bola.
LIJE ENJE:
1. Sam po etak bolesti vrlo esto je vezan za periode velikog STRESA, kao što su razvod, promjena
radnog mjesta, selidba ili smrt u porodici.
Kontroliranje stresa moglo bi imati glavnu ulogu u vra anju dobrog zdravlja.
2. FIZI KO VJEŽBANJE je vrlo zna ajno ako želite pove ati svoj kardiovaskularni kapacitet i po-
boljšati vrstinu miši a. Prvih nekoliko tjedana vježbanja (lakši oblici) vjerojatno e vas mu iti
bolovi ve i od uobi ajenih, ali isplati se, jer se kasnije, sa pove anjem kondicije vaših miši a,
bol smanjuje.
3. Antioksidanti kao što su vitamin E i koenzim Q-10 mogu ublažiti bol u zglobovima, a ujedno
štite i od ošte enja koje nanose slobodni radikali, za koje se vjeruje da pogoršavaju ovo stanje.
KOENZIM Q-10: 30 – 60 mg dnevno.
4. Izbjegavajte KAVU; može pogoršati nesanicu i u initi vas nervoznim, što otežava lije enje.
217
5. Preporu uje se dodavanje multivitamina i minerala, posebno vitamina B, C i cinka, da bi se nado-
mjestio bilo kakav manjak koji bi mogao biti uzrokom ili bi mogao pogoršati stanje bolesti.
MULTIVITAMINSKO – MINERALNA tableta, 1 – 2 puta dnevno,
6. Pomažu: FIZIKALNA TERAPIJA (toplina, masaža, vježbanje) i KIROPRAKTIKA.
7. POVE AJTE unos svježeg vo a i povr a i njihovih sokova.

SMANJITE unos rafiniranih ugljikohidrata, tehnološki obra ene hrane s umjetnim dodacima i
gazirana pi a.
5. DRHTANJE MIŠI A (tremor)
Javlja se na razli itim dijelovima tijela, naj eš e na rukama, pod utjecajem:

– oboljenja živ anog sustava (multipla skleroza, parkinsonizam, hipertireoza),
– duševnog uzbu enja (strah, primarni šok, ratna neuroza),
– trovanja (alkoholom, nikotinom, narkoticima, živom, olovom, nekim bojnim otrovima).
Tremor je najuo ljiviji simptom u klini koj slici bolesti delirium tremens; drhte ruke, usne i jezik;
osobito je jako drhtanje ujutro prije uzimanja alkohola te kad se bolesnik smije ili govori.
Po tipu se može razlikovati grubi tremor (sa sporim, grubim titrajima) i fini tremor (sa sitnim,
brzim podrhtavanjem).
Grubi tremor (tresavica) javlja se u po etnom stadiju razvoja groznice (vru ice).
Intencioni tremor (kod parkinsonizma) javlja se pri svakom pokušaju neke koordinirane kretnje.
LIJE ENJE:
1. Protiv drhtanja ruku priprema se slijede i aj: 1 žlicu usitnjene ŽARE KOPRIVE kuhati u 2
dl vode 3 – 4 min. Pije se 3 puta dnevno po šalicu, dulje vremena.
2. Ruke treba prati 2 puta dnevno u vodi topline 18 – 20 oC. Zatim ih trljati ru nikom tako dugo
dok ne postanu tople. Masirati od dlana prema ramenu, i to vrlo esto.
3. LIŠ E KADULJE istu i u prah i to uzimati u jelu po 1 kavenu žli icu dnevno.
4. Preporu uje se:

KALIJ: 300 mg, 3 puta dnevno,
MAGNEZIJ: 150 mg, 3 puta dnevno.
Vidi još: živ ani sustav: živci.
6. GR ENJE, TRZANJE MIŠI A (klonus)
Gr evito trzanje miši a; patološka refleksna reakcija, kad nakon jednog podražaja do e itav niz
kontrakcija u miši u. Nastupa kod organskog oboljenja centralnog živ anog sustava.
Vidi još: gr evi.
218
7. MLOHAVOST MIŠI A (miatonija)
Nestanak miši ne napetosti. Nastupa posebno kao priro ena bolest u male djece.
Simptomi su mlohavost miši a donjih, katkad i gornjih udova s motori kom slaboš u, ali bez
atrofije. Miatonia uteri, mlohavost maternice; usporava tok poro aja.
8. NAPETOST MIŠI A (miotonija)
To je priro ena bolest; napetost i uko enost miši a nastupa kod svake namjerne kretnje.
Uzrok te bolesti, koja se javlja u nekim porodicama, je nepoznat.
Lije enje je zasad (podatak iz 1980. g.) bez uspjeha.
Postoji i drugi oblik te bolesti (miotonija distrophica), vjerojatno uvjetovan endokrinim poreme a-
jima (štitne žlijezde i spolnih žlijezda). Pojavljuje se izme u 20. i 35. g., a glavni je simptom miši-
na atrofija.
9. MIŠI NA ATROFIJA (distrofija)
To je skupina nasljednih miši nih bolesti, karakterizirana progresivnim slabljenjem i propadanjem

razli itih grupa miši a. 3 glavna tipa su:
a) pseudohipertrofi na distrofija (duchenne)

Prvi znakovi bolesti javljaju se prije 3. g. života i u ve ini slu ajeva miši i izgledaju kao da imaju
ve i opseg od normalnih, no obujam stvarnog miši nog tkiva nije pove an a miši i progresivno
slabe. Bolest prvo zahva a sjedne miši e i miši e nogu i uzrokuje karakteristi no geganje pri
hodu. Zbog slabih miši a dijete ustaje iz leže eg položaja na karakteristi an na in – prevr u i se
na lice i koriste i se rukama da bi se odgurnulo. Bolest poga a dje ake.
Na žalost, bolest se ne može ni im zaustaviti i dijete obi no umire u mladena ko doba.
b) pojasna distrofija ekstremiteta

Zahva a ramene miši e, miši e zdjelice i gornje miši e ekstremiteta.
Recesivnog je naslje a, a podjednako poga a oba spola.
Obi no dovodi do teške hendikepiranosti 20-ak g. poslije pojave prvih znakova obolijevanja.
c) distrofija miši a lica, lopatica i nadlaktica (facio-skapulo-humeralna distrofija)

Uzrok joj je dominantni gen. Vrlo polako napreduje i obi no ne skra uje život.
Može se pojaviti u bilo kojoj starosnoj dobi.
LIJE ENJE (op enito)
1. Kod atrofije miši a pokazao se dobrim ovaj lijek:

Svježu RUSOMA U sitno narežemo, napunimo u bocu, prelijemo s 40 % žitnom ili vo nom
rakijom i ostavimo na Suncu ili u blizini dugog izvora topline.
S tom esencijom masiramo oboljele miši e 3 puta dnevno.
Tako er, svaki dan pijemo 4 šalice aja od VRKUTE, gutljaj po gutljaj, tijekom cijelog dana.
LIJE ENJE (samo za c):
1. RELAKSACIJA i MASAŽA itavog tijela stimulirat e miši e. PLIVANJE i VJEŽBE u

VODI pove at e mobilnost i oja ati miši e bez velikog naprezanja samih miši a.
219
10. KATALEPSIJA
Stanje miši ne uko enosti i zgr enosti uz potpuno obustavljanje voljnih pokreta.
Nastupa kod histerije, epilepsije, katatonije, a dade se izazvati i u hipnozi.
Udovi se mogu pasivno dovesti u svaki željeni položaj i oni ostaju u tom položaju kroz vrlo dugo
vrijeme bez zamaranja (voštana sagibljivost).
11. KATAPLEKSIJA
Stanje nagloga potpunog ili nepotpunog gubitka miši nog tonusa. Pokreti se ne mogu izvoditi, a niti
se može održavati uspravan položaj tijela. Javlja se u bolesnika s napadajima narkolepsije, a
neposredni povod može biti snažna emocija (npr. strah).
– katapleksija bu enja: nepokretnost nakon bu enja, pri potpunoj svijesti,
– katapleksija uspavljivanja: potpuni gubitak miši nog tonusa pri uspavljivanju, obi no pra en
tjeskobom.
12. GELOZA
Bolni tvrdi vori u miši u kod miši nog reumatizma i nakon teškog miši nog napora (npr. u
sportu).
LIJE ENJE:
1. Uklanja se vrstim pritiskivanjem (tzv. gelotripsija)

220
MOZAK
1. MOZAK (op enito)………………………………………………………………..197

2. MOŽDANI UDAR (moždana kap, apopleksija)………………………………...197
3. POTRES MOZGA…………………………………………………………...……199
4. KONTUZIJA MOZGA……………………………………………….…………..200
5. UPALA MOZGA (encefalitis)……………………………………………………200
6. TUMOR NA MOZGU…………………………………………………………….200
7. NESVJESTICA I SINKOPA……………………………………………………..200
8. PAM ENJE (memorija)…………………………………………………….……201
9. INTELIGENCIJA…………………………………………………………….…..202
1. MOZAK (op enito)
Dio centralnog živ anog sustava, zatvoren u lubanji. Kod odraslog muškarca mozak je težak oko
1450 g, kod žena 1300 g. Minimalna težina muškog mozga je 960 g, ženskog 800 g, a maksimalna
2000 g; volumen mu je oko 1500 cm3. Bolesti mozga mogu potjecati od:
– smetnji u razvoju ploda,
– ošte enja kod poro aja,
– povreda ili ranjavanja (npr. potres mozga).
Od zaraznih bolesti najvažnije su encefalitis, meningitis, bjesno a i tetanus (vidi: zarazne bolesti).
Mozak je zahva en i kod nekih virusnih bolesti (gripa), trbušnog tifusa, pjegavca.
Duševne bolesti nastaju zbog anatomskih i funkcionalnih poreme aja u mozgu.
Lues, alkoholizam i uživanje nekih droga tako er dovode do promjene i ošte enja u mozgu.
2. MOŽDANI UDAR (moždana kap, apopleksija)
Ozbiljno stanje koje nastaje izljevom krvi u mozak zbog arterioskleroze krvnih žila ili visokog
krvnog tlaka ili drugih uzroka (še erna bolest, lues).
Moždani udar je tre i na listi uzroka smrti (u SAD)!
Moždani udar esto je trenutno smrtonosan, no kod onih koji prežive prvih nekoliko tjedana od
po etka udara, uz dobru rehabilitaciju, mogu je djelomi an ili potpun oporavak.
Prema lokalizaciji izljeva krvi moždana kap može nastupiti naglo ili postepeno s jakom glavobo-
ljom, crvenilom lica i funkcionalnim poreme ajima u motornoj i senzori noj sferi (uzetost miši a,
zaplitanje jezikom kod govora, gubitak orijentacije, pam enja, pa i potpuna nesvjestica, koma i
smrt). Pogo eni dio mozga prestaje funkcionirati. Rezultat je nemogu nost pokretanja udova,
sljepo a ili gubitak viših funkcija kao što je govor.
– uzetost jedne strane tijela zove se hemiplegija,
– uzetost govora zove se afazija.
Pojave sli ne moždanoj kapi nastaju i uslijed za epljenja krvnih žilica mozga ugrušanom krvi.
Moždana kap može ostaviti trajne poreme aje pojedinih funkcija.
a) SPRIJE AVANJE I LIJE ENJE

b) MJERE NAKON NAPADA S ODUZETOŠ U
a) SPRIJE AVANJE I LIJE ENJE:
1. Najve i faktor rizika od moždanog udara je VISOKI KRVNI TLAK. Snizite ga!
Vidi još: krvni tlak.
221
2. Za PUŠA E je rizik dvostruko ve i! Vidi još: ovisnosti: pušenje.
3. Rizik od moždane kapi smanjit ete uklanjanjem suvišne tjelesne TEŽINE: puno vježbajte!
4. Ljudi koji žive u oblastima u kojima je zemljište siromašno selenom puno eš e doživljavaju
moždani udar. Uzimajte SELEN: 50 – 100 g dnevno.
5. PREVENTIVA:
Tokom dana piti aj od KADULJE.
Preporu a se umjerenost u JELU, lagane ŠETNJE u prirodi. Smanjite STRES!
Strogo su zabranjeni ALKOHOL (osim ŠVEDSKE GREN ICE), PUŠENJE i CRNA KAVA.
Smanjite unošenje SOLI, MASNO A I ŠE ERA.
Ujutro i nave er treba piti 1 šalicu AJA od BIJELE IMELE (samo se opari).
U predjelu bubrega stavljati OBLOGE od ŠVEDSKE GREN ICE.
Na srce stavljati hladne i vlažne ZAVOJE.
6. Vitamin E smanjuje mogu nost stvaranja ugrušaka.

VITAMIN E: 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
7. EŠNJAK (nekoliko režnjeva ili kapsula dnevno) snižava krvni tlak i pomaže u sprje avanju
arterioskleroze.
8. Pacijenti kojima je u krvi prona ena visoka koncentracija vitamina A patili su od manjih neurolo-
ških ošte enja izazvanih moždanim udarom i brže i potpunije su se oporavljali (gotovo u potpu-
nosti u roku od 24 sata). VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
U osoba koje jedu puno namirnica bogatih karotenoidima postoji znatno manji rizik od možda-
nog udara. Ispitivanje na 80000 ljudi pokazalo je da su za 68 % u manjoj opasnosti one osobe
koje su 5 ili više puta tjedno jele mrkvu, od onih koji su je jeli jednom ili manje na mjesec.
Uzimajte MRKVU, ŠPINAT i pove anu koli inu PLAVE RIBE ili 1 žli ica RIBLJEG ULJA
dnevno.
9. OMEGA-3 MASNE KISELINE (1 tableta dnevno) spre ava stvaranje krvnih ugrušaka i time
smanjuje rizik od moždanog udara.
10. Kardiovaskularne bolesti povezane su sa niskom razinom vitamina C.

VITAMIN C: 1 – 3 g ili više dnevno (do granice izdržljivosti crijeva – proljeva).
11. GINKO znatno pove ava dotok krvi u mozak (starenjem dotok krvi u mozak opada) i ak može
ubrzati oporavak nakon moždanog udara.
12. Folna kiselina (folacin, vitamin B9, lan B-kompleksa) može biti vrlo zna ajan faktor u odbrani
od moždanih i sr anih udara. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine.
13. Malo unošenje kalcija i vitamina D povezuje se sa moždanim udarom.

Ispitivanja su pokazala da ishrana zdravih ljudi sadrži 38 % više vitamina D i 17 % više kalcija
nego ishrana onih koji su bili žrtve moždanog udara.
14. Ishrana siromašna kalijem može biti uzrokom visokog krvnog pritiska a time i pove anog rizika
od moždanog udara. KALIJ: 1500 – 2000 mg dnevno.
222
15. Pomaže AJ od STOLISNIKA: 2 žli ice osušene biljke potopiti u vru u vodu, uzimati 3 puta
dnevno.
16. UMBIR može smanjiti nivo kolesterol u krvi, pomaže u snižavanju krvnog tlaka i sprje ava
unutrašnje zgrušavanje krvi koje ponekad može dovesti do moždanog udara.
17. IMELA je visoko cijenjena i preporu ljiva u slu aju moždanog udara, do kojeg rijetko dolazi
ako redovito pijemo aj od imele.
b) MJERE NAKON NAPADA S ODUZETOŠ U:
1. Ako je ve došlo do moždanog udara prvo zapo injemo kuru s BIJELOM IMELOM:
Vrhom punu ajnu žli icu bijele imele (samo liš e i gran ice, ne bobice) namo imo preko no i u
etvrt litre hladne vode, ujutro samo malo zagrijemo i procijedimo.
Da bismo izbjegli podgrijavanje aja tijekom dana stavljamo ga u zagrijanu termos-bocu ili ga
grijemo u toploj vodi.
2. OBLOZI od ŠVEDSKE GREN ICE stavljeni na potiljak osiguravaju prokrvljenost i

oživljavanje moždanih stanica.
3. Preporu uje se masiranje oduzetih mjesta ULJEM MAJ INE DUŠICE i GOSPINE TRAVE.
Bilje napunimo u bocu do grla i prelijemo do vrha sa 38 – 40 % žitnom ili vo nom rakijom;
10 dana neka stoji na Suncu ili kraj drugog izvora topline.
4. Koristimo SJEDE E KUPKE od STOLISNIKA i POLJSKE PRESLICE sa 100 g bilja i

Za kupke namo imo bilje preko no i u vodu, ujutro ga zagrijemo i ulijemo u vodu za kupanje
(37 oC). Kupanje traje 20 minuta.
5. Pomažu i POTPUNE KUPKE od MAJ INE DUŠICE sa 200 g bilja po kupki.

Kod potpune kupke srce mora biti iznad vode.
6. Oduzeti dijelovi se oporave i s toplim OBLOZIMA od GAVEZOVIH LISTOVA.

Listove oparimo, tople zavijemo u lanenu krpu i stavimo na oduzeto mjesto.
7. No u bolesnik može spavati na jastuku napunjenom s liš em (bez peteljki) osušene PAPRATI.
To je vrlo djelotvorno.
3. POTRES MOZGA
Prolazno naglo ošte enje funkcije mozga, posljedica udarca u glavu.

Ako je udarac prejak, tako da se rastrgaju ovojnice mozga, iscuri moždana teku ina (liquor) u kojoj
mozak lebdi gotovo u bestežinskom stanju, pa mozak, poput la e, potone na dno. Zbog toga dolazi
do pritiska na razne centre. ovjeku postane slabo; centar za izmjenu tvari je ošte en, bolesnik
po ne povra ati, a ponekad dobije i proljeve.
Simptomi: nesvjestica (gubitak ili promjena svijesti, traje od nekoliko minuta do nekoliko sati),
konfuzija, bljedo a, površno ubrzano ili nepravilno disanje, nepravilan puls, pad krvnog tlaka;
kasnije se javlja mu nina, povra anje, vrtoglavica i glavobolja.
223
Poslije vra anja svijesti esto nastaje amnezija (gubitak pam enja) za doga aje koji su neposredno
prethodili traumi (važno s pravnog gledišta).
LIJE ENJE:
1. Stavljati na glavu HLADNE OBLOGE ili LED, potražiti lije ni ku pomo .

Bolesnik mora MIRNO LEŽATI da rastrgana mjesta mogu zacijeliti i mozak opet zaplivati u
moždanoj teku ini kao plove a la a.
4. KONTUZIJA MOZGA
Nastaje kod teže povrede lubanje s prijelomom lubanjskih kostiju ili bez njega, na mjestu djelovanja
traume ali i na suprotnoj strani – zbog protuudara.
5. UPALA MOZGA (encefalitis)
esto se javlja usporedo sa upalom moždane opne (encefalomeningitis)

GNOJNI OBLICI nastaju širenjem iz okoline (sinusa ili srednjeg uha) ili se mikroorganizmi
prenose krvlju iz udaljenih dijelova organizma (npr. pri bjesno i).
NEGNOJNI OBLICI javljaju se ili kao popratna pojava neke druge bolesti (pjegavac, bjesno a) ili
su samostalne bolesti, ve inom izazvane virusnom infekcijom.
– Epidemi ni (letargi ni) encefalitis karakterizira pospanost bolesnika.
– Sibirski i naš serozni encefalomeningitis prenosi se ubodom krpelja.
– Dje ja klijenut (poliomijelitis) javlja se katkad s encefaliti nim promjenama.
– Multipla skleroza je kroni ni encefalitis nepoznata uzroka.
– Tuberkulozni encefalitis nastaje širenjem bacila krvnim putem.
– listerioza (vrsta encefalitisa, uzro nik je bacil) se javlja u goveda, ovaca peradi i rijetko u ovjeka.
6. TUMOR NA MOZGU
LIJE ENJE:
Primjer:
Godinu dana nakon što mu je uklonjeno plu no krilo zbog raka, pacijentu su nastale metastaze na
mozgu sa 2 tumora, od 3 i 6 cm.
Lije nici su predvidjeli da e pacijent živjeti još godinu dana jer se radilo o zadnjem stadiju raka.
Pacijent je samoinicijativno prešao na poseban režim prehrane (DIJETALNA PREHRANA, bez
MESA, sa svježim sirovim VO EM i POVR EM i NJIHOVIM SOKOVIMA).
Tako er je uzimao puno VITAMINA C: 36 g dnevno (tokom dana u soku).
(Vitamin C se slobodno može uzimati i u ve im koli inama: 50, 100 i više grama dnevno, sve do
granice izdržljivosti crijeva tj. proljeva; tada dnevnu dozu treba malo smanjiti. Što je neka bolest
teža, granica izdržljivosti crijeva je viša.)
2 mjeseca kasnije tumori su potpuno nestali. Vidi još: rak.
7. NESVJESTICA I SINKOPA
NESVJESTICA je gubitak svijesti zbog nedovoljne opskrbe mozga krvlju.

Ako je nesvjesticu izazvalo slabljenje optoka krvi, sniženje krvnog pritiska, sniženje razine še era
u krvi ili šok, ona redovito prestaje im bolesnika stavimo u vodoravan položaj.
224
Ozbiljnija je, a esto i smrtonosna, nesvjestica zbog gubitka krvi kod otvorenih ili unutrašnjih
povreda. Fatalne mogu biti i nesvjestice zbog sun anice, toplotnog udara, potresa mozga i razli i-
tih trovanja.
SINKOPA je iznenadna, uglavnom prolazna nesvjestica zbog naglog poreme aja krvnog optoka u
mozgu. Naj eš i su uzroci: teške sr ane smetnje (šok, infarkt), za epljenje u plu ima (embolija),
unutrašnja krvarenja.
Sinkopu mogu uzrokovati: naglo duševno uzbu enje, jak osjet boli, neka psihoneurotska stanja.
LIJE ENJE:
1. Položite pacijenta u LEŽE I POLOŽAJ tako da su mu stopala nešto iznad tijela.

Tako e mu se više krvi vratiti u mozak.
Samo ako je pacijentu glava crvena onda ga treba položiti i podignuti mu gornji dio tijela.
2. Da bi se potakao rad srca i disanje najbolje djeluje ako se prsa i tijelo poprskaju svježom
VODOM. Tako er dobro djeluje jak MIRIS (npr. kolonjska voda).
3. Noktom lagano stimulirajte TO KU na dvije tre ine udaljenosti izme u gornje usne i nosa.
4. Ako je netko u nesvijesti, otvorimo mu usta, ulijemo mu žlicu ŠVEDSKE GREN ICE i bolesnik
e do i k sebi.
5. Protiv nesvjestice udesno pomaže AJ od biljke meum mutellina.

Taj aj smijete piti koliko želite. Treba ga ostaviti 10 minuta u toploj vodi. Ako je uzrok nesvje-
stice prevelika koli ina krvi u mozgu, onda se ne savjetuje piti ovaj aj, jer je on aj za ja anje.
8. PAM ENJE (memorija)
Neki od uzroka gubitka pam enja su:

– arterioskleroza ili neki drugi problemi sa cirkulacijom koji ometaju dotok krvi u mozak,
– neki lijek može remetiti moždane funkcije,
– loša ishrana može prouzro iti glad mozga za tim sastojcima,
– emocionalni problemi, stres, pa i obi na dosada, tako er mogu ometati moždane funkcije.
O UVANJE I POVE ANJE PAM ENJA:
1. HOLIN je klju ni element u funkcioniranju memorije. Može pomo i u usporavanju efekata nor-
malnog starenja mozga od srednjih godina pa nadalje. Ako nije dostupan u tabletama, može se
uzimati iz prirodnih izvora kao što su JAJA, SOJINO ZRNO, KUPUS, KIKIRIKI i KARFIOL.
ŠPINAT je koristan za mozak jer spre ava gubitak memorije i Alzheimerovu bolest.
Ispitivanja su pokazala da štakori koji su dobivali dnevnu dozu špinata u starosti su bili puno
manje zaboravljivi nego štakori koji nisu jeli špinat.
2. Poslije 3 mjeseca uzimanja cinka ili željeza, standardna mo pam enja pove ala se za 20 – 30 %,
kod grupe od 20 žena, kod kojih je utvr eno pomanjkanje ovih minerala.
CINK: 30 mg dnevno i ŽELJEZO: 30 mg dnevno.
3. Nakon 1 – 2 mjeseca uzimanja, ginko dovodi do pove anja cirkulacije krvi u mozgu, pove ane
koncentracije, boljeg pam enja, smanjene zbunjenosti i odsutnosti duhom.
GINKO: 60 mg, 3 puta dnevno.
225
Primjer 1:
Ispitanici od 70 godina, koji su patili od lakšeg gubitka memorije, prije testiranja dobili su veliku
dozu ginka: od 300 – 600 mg. Oni su test riješili dvostruko brže od ispitanika koji nisu uzeli gin-
ko! To zna i da velike doze ginka vrlo brzo poboljšavaju pam enje.
Primjer 2:
Ispitanici od 25 – 40 godina koji su uzimali dozu od 600 mg ginka pokazali su bitno poboljšanje
pam enja. Tog poboljšanja nije bilo uz doze od 120 ili 240 mg.
4. Ispitivanja su pokazala da nizak nivo vitamina B1 (kao i B12) može dovesti do zna ajnih promje-
na u funkciji mozga kod starijih osoba, što može doprinijeti gubitku pam enja.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg ili više dnevno.
5. Vitamin E pomaže moždanim stanicama da dobiju kisik koji im je potreban.

6. Ginseng obnavlja pam enje, pove ava dugovje nost i op e zdravstveno stanje.
GINSENG: 1 tableta, 2 puta dnevno.
7. VISOKI TLAK može izazvati gubitak pam enja, ali im se tlak normalizira, pam enje se vra a.
– upotrebljavajte mozak ako želite da radi!,
– kreativni rad, putovanja, igra, mozgalice osvježavaju pam enje,
– fizi ko vježbanje održati e vas mentalno budnim,
– uvajte se alkohola,
– pokušajte izbje i stres (meditacija vam može pomo i),
– dovoljno spavajte.
8. Stavi JAGLAC na grudi i ne mi i je 3 dana i vratiti e ti se razum.
9. Tko kuha LAVANDU s VINOM (ili s medom i vodom) i to esto pije mla no, omogu it e sebi
isto znanje i isti razbor.
10. Duševnim bolesnicima (a vjerojatno i onima koji to nisu) pam enje može opet vratiti ŠOK
nastao zbog straha, nesre e ili zbog ne eg drugog (elektri ni ili inzulinski šokovi).
9. INTELIGENCIJA
Sposobnost plasti nog snalaženja u novim situacijama, rješavanja problema i pronalaženja novih
prilago enih reakcija. Inteligencija se razvija u toku prvog razdoblja života, a svoj puni razvoj
doseže izme u 14. i 18. godine. U starosti nešto slabi.
O UVANJE INTELIGENCIJE:
1. Dobri su živci op enito povlastica mladeži i uglavnom po ivaju na dobroj suradnji svih 5 ula:
bistru oku, istan anu sluhu, itd.
KEKSI ZA INTELIGENCIJU (ili živce) obnavljaju upravo sjaj tih 5 ula, dakle spre avaju nji-
hovo prijevremeno starenje. Priprema:
Muškatni oraš i u prahu 15 g, cimet u prahu 15 g, klin i (za in) u prahu 3 g, umiješaj u 0,5 kg
finog brašna. Tome dodaj uobi ajene sastojke za kekse kao što su še er, nešto soli, prašak za pe-
civo, maslac, jaja. Od te smjese ispeci kekse. Te kekse jedi 4 – 5 komada dnevno.
2. Djeci s teškim mentalnim ošte enjima (a zašto ne i ostalima?) kvocijent inteligencije može se
povisiti za 20 (i više) davanjem dopunskih koli ina vitamina i minerala u razdoblju od 4 – 6
226
mjeseci:
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta dnevno,
VITAMINA A (beta karoten): 15000 ij dnevno (6 dana u tjednu),
3. Ako je netko slab u glavi (prazan mozak) neka jede kuhane KESTENE poslije jela, pa e mu
mozak rasti i ispuniti e se, a živci e mu oja ati i tako e nestati bol u njegovoj glavi.
227
MUŠKE BOLESTI I STANJA
1. PROSTATA………………………………………………………………………..204
a) UPALA PROSTATE (prostatitis)……………………………………………..204
b) POVE ANJE PROSTATE……………………………………………………205
c) RAK PROSTATE………………………………………………………………206
2. IMPOTENCIJA……………………………………………………………………207
3. MUŠKA NEPLODNOST………………………………………………………….208
4. FIMOZA I PARAFIMOZA……………………………………………………….209
5. ADRENOGENITALNI SINDROM………………………………………………209
6. FEMINIZACIJA…………………………………………………………………...209
7. GINEKOMASTIJA………………………………………………………………..209
8. SATIRIJAZA………………………………………………………………………209
1. PROSTATA
Muška spolna žlijezda sa vanjskom sekrecijom; smještena je ispod mokra nog mjehura, ispred re-
ktuma. Ako je prostata zbog starosti ili bolesti izgubila sposobnost lu enja sekreta, muškarac gubi
sposobnost oplo ivanja, iako mu spolna žlijezda još proizvodi za život sposobne spermije.
a) UPALA PROSTATE (prostatitis)

b) POVE ANJE PROSTATE
c) RAK PROSTATE
a) UPALA PROSTATE (prostatitis)
Uobi ajen uzrok prostatitisa kod mladih muškaraca je bakterijska infekcija iz nekog drugog podru-
ja u tijelu, koja je napala prostatu. Postoje 2 oblika prostatitisa:
AKUTNI PROSTATITIS, uz bolove, oteklinu, esto mokrenje, pra eno osje ajem žarenja, vru ica,
krv ili gnoj u mokra i,
KRONI NI PROSTATITIS, bez znakova akutnog prostatitisa. Simptomi dugotrajnog prostatitisa
su esto i žare e mokrenje, bol u donjem dijelu le a i prijevremena ejakulacija ili gubitak potencije.
Kako prostatitis napreduje, mokrenje postaje sve teže.
LIJE ENJE:
1. Prostata u normalnim okolnostima sadrži oko 30 puta više cinka nego bilo koji drugi organ u tije-
lu. Nedostatak cinka i vitamina F (esencijalne masne kiseline) dokazano pridonose uzrocima bo-
lesti prostate. Uzimanje tih tvari dovelo je do velikih poboljšanja kod bolesti prostate.
CINK (kelirani): 50 mg, 3 puta dnevno,
VITAMIN F (ili 3 kapsule od bundevinih sjemenki), 3 puta dnevno.
2. Ostale hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju prostatitisa:
VITAMIN A: 5000 IJ dnevno (6 dana u tjednu),
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od toga vitamin B6: 50 mg, kod akutnih stanja
5000 mg),
VITAMIN C: 1000 mg, kod akutnih stanja 5000 mg,
VITAMIN E: 600 mg ili više dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 1-2 puta dnevno,
PIVSKI KVASAC: 2 žlice dnevno (dobar izvor organskog cinka),
KELP: 6 TABLETA ili 2 žli ice granula dnevno,
228
ULJE RIBLJE JETRE (prirodno, neoboga eno): 2 žli ice dnevno,
GINSENG: 1-2 tablete dnevno.
3. Dodavanje peluda prehrani rezultiralo je znatnim poboljšanjem za mnoge ljude.

PELUD: 6 tableta ili 2 žlice sirovog peluda dnevno.
4. VEGETARIJANSKA PREHRANA s težištem na sirovim sjemenkama, orasima, naro ito sje-

menke bundeve, suncoketa, badema i sezama, puno sirovog vo a i povr a. Sva ta hrana bogata
je proteinima visoke kakvo e, nezasi enim masnim kiselinama i cinkom – tvarima koje su neo-
phodne za zdravlje prostate.
Koristite biljna ulja dobivena metodom hladnog prešanja: ulje suncokreta, sezama ili maslina.
5. Izbjegavajte ALKOHOL, CRNU KAVU, sve JAKE ZA INE i izloženost vrlo HLADNOM
VREMENU, što sve pridonosi nastanku prostatitisa.
6. AJ od MASLA KA može pomo i.
7. BUKVIN LIST je sastavni dio mnogih biljnih formula predvi enih za o uvanje zdravlja prosta-
te. Ima blago dezinfekcijsko djelovanje zbog ega može preventivno utjecati na infekcije i upale
urinarnog trakta. Tako er pospješuje mokrenje.
8. TOPLA KUPKA pri kojoj je donji dio tijela potopljen u toplu vodu, može smiriti nadraženu pro-
statu tako što smanjuje upalu. Kod akutnih upala pomaže sjede a kupka sa ajem od KAMILICE.
9. VJEŽBAJTE; ŠETNJE su najbolji oblik fizi kog vježbanja za održavanje žlijezde prostate u do-
brom stanju. 1 – 2 sata hoda dnevno nije previše.
10. MASAŽA PROSTATE je djelotvorna vježba:

– legnite na le a, dignite koljena što je više mogu e,
– pritiskujte oba stopala zajedno,
– drže i stopala zajedno spuštajte noge što snažnijim pokretima.
11. IZBJEGAVAJTE seksualno uzbu enje bez prirodnog završetka. Praksa poput produljenog
petinga i uzdržavanja, bez orgazma, dovodi do "prenapunjenosti", suzbijanja ili nepotpune
ejakulacije, što može dovesti do funkcionalnog ili ak strukturnog ošte enja.
b) POVE ANJE PROSTATE
Postepeno pove anje prostate uobi ajeno je u muškaraca iznad pedesete, iako iste tegobe mogu
imati i mla i. Kako se prostata pove ava pritiš e mokra ni mjehur i uretru.
To uzrokuje simptome kao što su mokrenje eš e nego obi no, esto ustajanje no u, slabi kapaju i
mlaz te nemogu nost mokrenja. Zbog zastoje mokra e, može do i u mjehuru do infekcije, taloženja
kamenaca i kroni ne upale, pa i urosepse.
LIJE ENJE:
1. Samelje se korijen PERŠINA na stroju za mljevenje mesa i istisne 10 – 15 kapi soka na kocku
še era. Uzima se 3 puta dnevno.
2. Postoje svjedo enja mnogih pacijenata sa pove anom prostatom da im je SJEME BUNDEVE
pomoglo u ublažavanju simptoma. Sjeme bundeve je, pored toga, i odli an izvor cinka, minerala
kojeg u izobilju ima u prostati.
229
3. Istraživa i vjeruju da se kod muškaraca sa pretjeranom tjelesnom TEŽINOM eš e javlja pove-
anje prostate.
4. List MEDVJE EG GROŽ A samelje se u prah. Od tog praha uzimati po pola žli ice ujutro i
nave er prije spavanja. Ovaj lijek sigurno lije i.
5. Pijte puno VODE; ona e isprati bakterije koje izazivaju infekcije urinarnog trakta, koje mogu
pogoršati stanje prostate.
6. vor prostate zbog koga je došlo do suženja mokra ne cijevi, može se razrahliti pomo u biljke
POVRATI i mokra a može opet nesmetano otjecati. Vidi još: mokra ni mjehur, mokrenje.
7. Pomaže CINK: 15 – 50 mg dnevno.
8. Tko ne može uvijek normalno mokriti (jakim mlazom) – a da nema bubrežni kamen – neka u
svježe prešani sok liš a POVRATI A (tanacetum vulgare) stavi nešto VINA i esto pije tu
mješavinu. Time se razrahli vor prostate zbog koga je došlo do suženja mokra ne cijevi i mo-
kra a može opet nesmetano otjecati. Prilikom prešanja smije se primijeniti samo onoliko snage
koliko se nekada moglo primijeniti snage pri prešanju kroz krpu.
Pomiješati u omjeru 1: 1 sa 40 % alkoholom – vinom i dobro uvati.
Za ku nu upotrebu dodati još toliko dobrog prirodnog vina da se taj napitak može lako piti.
Od toga kroz dulje vrijeme piti više puta dnevno po gutljaj.
9. Ljekovita mo VRBOVICE tako je velika da esto jako brzo nestanu sve tegobe kod oboljenja
prostate. Bilo je slu ajeva kada su muškarci bili tik pred operacijom, mokra a je istjecala još
samo na kapljice i jedna jedina šalica aja od vrkute ve je donosila olakšanje.
Jasno je da za izlje enje treba piti aj duže vrijeme.
Primjer:
ovjek je imao tegoba sa prostatom, koju mu zbog slabog srca nisu mogli operirati. Po eo je piti
3 šalice aja vrbovice dnevno i za nekoliko dana sve tegobe su nestale. Za potpuno izlje enje
nastavio je piti po jednu šalicu aja ujutro natašte i jednu nave er pola sata prije ve ere).
c) RAK PROSTATE
Druga je po u estalosti vrsta raka kod muškaraca (rak kože je prva).

Rijetko se javlja kod muškaraca mla ih od 50 godina, a neka prosje na starost u kojoj se naj eš e
pojavljuje je 72 godine. U 7. i 8. desetlje u života prostata je esto zahva ena malignim procesom,
u njoj se razvija jedna od eš ih stara kih bolesti muškaraca: adenom i karcinom prostate. S obzi-
rom na vrlo dobre rezultate operativnog lije enja i dopunskog lije enja hormonima, rak prostate
spada me u najbenignije oblike te rijetko dovodi do smrti.
LIJE ENJE:
1. Uz genetske preduvjete krivnju snosi i zapadnja ka prehrana s mnogo MASTI.

Rezultati istraživanja pokazuju da su masno e životinjskog porijekla, naro ito one iz crvenog
mesa, povezane s pove anim rizikom od uznapredovalo raka prostate. Masno e iz mlije nih
proizvoda, sa izuzetkom putra, i one iz ribe, nisu povezane s rizikom.
Drugi izvor opasnosti su HERBICIDI koji se upotrebljavaju u ratarstvu.
2. Upotreba namirnica od SOJE (zrno, mlijeko, sir) drugi je važan na in za smanjivanje rizika od
razvoja raka prostate.
Ameri kim muškarcima prijeti 5 puta ve a vjerojatnost da e umrijeti od raka prostate nego
230
muškarcima u Japanu, jer tipi na Japanska prehrana uklju uje svakodnevnu upotrebu 60 – 100 g
namirnica od soje.
Soja je jedini poznati izvor ginestina, tvari koja zaustavlja enzime koji iniciraju rast elija
tumora prostate.
Pored gorenavedenih namirnica od soje može se svakodnevno uzimati i mjerica sojinog napitka u
prahu (poželjno je da sadrži izoflavone, genistin i daidzein), koja se umiješa u 2 – 3 dl mlijeka
od soje, obi no mlijeko ili vodu.
3. Izgleda da ŽUTO i ZELENO POVR E muškarce zašti uje od raka prostate.

Za mnoge karotenoide (tvari koje vo u i povr u daju boju) se vjeruje da imaju antikancerozna
svojstva. Jedan od karotenoida, likopen, naro ito je zastupljen u PARADAJZU i LUBENICAMA
a dostupan je i u vidu dodataka (tableta).
Muškarci koji tjedno konzumiraju bar 10 obroka baziranih na paradajzu, u vrlo velikoj mjeri
smanjuju kod sebe rizik od razvoja raka prostate.
Jedan drugi karotenoid, lutein, nalazi se u ve oj mjeri u ŠPINATU, KELJU i PROKULICI.
4. Svi bi muškarci trebali uzimati neku dobru ANTIOKSIDANTNU formulu (tabletu) dizajniranu
specijalno za o uvanje prostate.
5. Treba svaki dan piti gutljaj po gutljaj 2 šalice hladnog aja od VRBOVICE.
Malo aja stavite na 10 minuta u 2 šalice tople vode.
Osim toga potrebno je i 3 tjedna piti AJ ZA BUBREGE (kao i kod svih drugih bolesti).
Dobro je provesti i terapiju raka po Breussu. Vidi još: rak.
2. IMPOTENCIJA
Spolna nemo muškarca koja se o ituje u nesposobnosti da se izvršava spolni akt ili u nesposobno-
sti oplo enja. Pri tome je spolna požuda (libido) obi no sa uvana.
Uzrok je naj eš e psihi ki (strah od zaraze, slabo samopouzdanje, neuroza), rje e neka organska
bolest (npr. nepotpuno razvijeni spolni organi, neke bolesti mozga, hrptene moždine).
LIJE ENJE:
1. IZBJEGAVAJTE: pušenje, alkohol (u ve im koli inama), drogu, smog, rafiniranu, izmijenjenu

hranu. Ve ina mesa i peradi danas sadrže konzervanse koji definitivno uništavaju muževnost.
2. KORISTITE: sirove sjemenke (sezam, bundeva, suncokret, badem, kikiriki) i orasi, heljda,
proso, zob, puno sirovog, svježeg i kiselog mlijeka, doma i kravlji sir, maslac.
3. Pomažu MATI NA MLIJE , MED, CVJETNI PRAH.
4. Uzimajte 2 žlice BILJNOG ULJA (maslina, soja, suncokret, sezam) dobivenih metodom hladnog
prešanja.
5. ULJE PŠENI NIH KLICA djeluje protiv spolne slabosti i impotencije. Ono daje tijelu vitamin E
te prirodno ja a i normalizira funkciju organa.
6. VITAMIN E: 400 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom), poboljšava
cirkulaciju krvi, djeluje na arteriosklerozu.
7. VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, omogu uje proizvodnju spolnih hormona.
231
8. VITAMIN C: do 3000 mg dnevno.
9. Impotencija je povezana s nedostatkom magnezija ili nedostatkom cinka i vitamina B6 zajedno.

Nizak nivo cinka dovodi se u vezu s neplodnoš u.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 50 mg, 1 – 3 puta dnevno.
10. MANGAN (najviše 9 mg dnevno), pomaže mozgu u stvaranju kemikalija odgovornih za

uzbu ivanje. Mangan je sastavni dio multivitaminsko-mineralnih tableta.
11. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 puta dnevno.
12. GINSENG: 500 mg, 3 puta dnevno.
13. KELP: 10 tableta ili 2 ajne žlice granula dnevno.
14. GEROVITAL može pomo i.
15. U srednjem su vijeku biljku UBAR (vrisak) vrlo cijenili pripisuju i joj mo da podsti e rad
spolnih žlijezda; upotrebljavali su je kao potpuno neškodljiv afrodizijak.
16. Svakodnevno se tuširajte HLADNOM VODOM, ili sjednite u hladnu vodu, ili stavite hladan
oblog. Plivanje u hladnoj morskoj vodi je djelotvorno.
17. Masirajte vlasište ULJEM RUŽMARINA.
18. Tko je slabunjav i ranjav na spolnom organu, neka uzme ORAHOVOG LIŠ A 5 šaka na 10 l
vode i kuha 10 minuta. U tom uvarku neka se kupa i dnevno 3 puta ispire spolni organ.
19. Lije i se HORMONIMA i PSIHOTERAPIJOM.
3. MUŠKA NEPLODNOST
Uobi ajen je razlog neplodnosti mali broj spermija ili njihovo potpuno pomanjkanje.
LIJE ENJE:
1. Ako ste ve duže u braku i ako još nemate djece, a želite ih, savjetujem da i muž i žena piju 1
šalicu hladnog AJA od PELARGONIJE i to gutljaj po gutljaj. Uspjeh obi no brzo uslijedi.
Uzmite malo aja od crvene pelargonije (geranium robertianum) i ostavite ga 10 minuta u šalici
tople vode. Ako ovaj aj ne pomogne, onda uglavnom više nema nade.
Pelargonija sadrži nešto radija. Ljubi asta pelargonija je bezvrijedna!
Primjer:
8 žena koje su imale ovaj problem i koje su bile u braku izme u 2 i 8 godina po ele su uzimati
ovaj aj i svih 8 žena je zatrudnjelo tijekom idu ih 4 – 6 tjedana.
2. VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, pove ava plodnost, jer pomaže stvaranju sperme.
Nedovoljni razvoj spolnih organa klini ki je znak nedostatka vitamina A.
3. Protiv neplodnosti nema boljeg lijeka od vitamina E: 400 IJ dnevno ili više (sr ani bolesnici u
dogovoru sa lije nikom). Ako u spermi nema dovoljno spermatozoida potrebno je obilato kori-
232
stiti antioksidante koji pomažu jetri da o isti tijelo od štetnih tvari.
4. CINK: 15 – 30 mg dnevno, može pomo i rastu i razvoju spolnih organa. Neplodnost je esto
rezultat nedostatka cinka.
5. Broj spermatozoida je smanjen u muškaraca kod kojih je u krvnom serumu utvr en manjak sele-
na. SELEN: 50 g dnevno.
6. Pomaže VITAMIN C: 1 – 3 g dnevno.
7. Preporu uje se MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 dnevno.
8. Pretjerana TOPLINA može smanjiti proizvodnju spermija.

Radije nosite široke bokserice, izbjegavajte saunu i dugo namakanje u vru oj kupki.
Tuširanje testisa svako jutro hladnom vodom može zna ajno pove ati broj spermija.
4. FIMOZA I PARAFIMOZA
FIMOZA je priro eno ili ste eno suženje prepucija (kožice glavi a), tako da se ne može prevu i
preko glavi a penisa. Može se pojaviti i kod upale glavi a, ankira, gonoreje. Lije enje je opera-
tivno. U novoro en eta je fimoza normalna pojava; ta se fimoza naj eš e spontano razrješava do
druge godine života.
PARAFIMOZA je uklještenje glavi a penisa uslijed fimoti ki suženog prepucija koji se nalazi iza
glavi a. Parafimoza uzrokuje venski i limfni zastoj i edem glavi a; ako dalje potraje, može izazvati
gangrenu glavi a. Lije i se nasilnim prevla enjem prepucija preko glavi a ili presijecanjem prepu-
cijskog prstena.
5. ADRENOGENITALNI SINDROM
Stanje nastalo zbog poja anog lu enja spolnih hormona iz kore nadbubrežne žlijezde. Pojavljuje se
kod oba spola. Uzrok je tumor ili hiperplazija kore. Sekundarne spolne osobine se ubrzano
razvijaju. Dje aci su hipermaskulinizirani: brzo rastu, dlakavi su, ali ubrzani rast prestaje oko 13.
godine, pa izgledaju kao "mali muževi".
6. FEMINIZACIJA
Razvoj ženskih osobina u muškaraca. Vidi još: žlijezde, nadbubrežne žlijezde.
7. GINEKOMASTIJA
Razvoj mlije nih žlijezda (sisa) u muškaraca. Ova je rijetka anomalija posljedica disfunkcije
žlijezda s unutarnjom sekrecijom, osobito spolnih.
Lije i se hormonima i ponekad, operativnim putem. Vidi još: žlijezde, nadbubrežne žlijezde.
8. SATIRIJAZA
Poja an seksualni nagon u muškaraca; može biti uzrok seksualnih zlo ina.
Ponekad se javlja kod mani nih stanja, a može biti i posljedica upale mozga.
233
NEPLODNOST (sterilnost, infertilnost, jalovost)
Javlja se u oba spola a dijeli se na priro enu i ste enu.
PRIRO ENA NEPLODNOST naj eš e je posljedica anatomskih deformacija u spolnim organima
ili funkcionalnih poreme aja (npr. anomalije u razvitku rodnice, maternice, jajovoda).
STE ENA NEPLODNOST nastaje nakon ozljeda ili upalnih procesa u spolnim organima muškarca
ili žene, poslije operacija (odstranjenja maternice), zra enja rendgenom ili djelovanjem nekih
lijekova. Ste ena neplodnost može biti prolazna ili trajna.
Smatra se da je neplodno oko 10 % brakova; od toga je u oko 40 % slu ajeva uzrok muškarac.
Stoga tek nakon isklju enja nesposobnosti muža treba pristupiti ispitivanju žene.
LIJE ENJE:
1. Muška neplodnost – vidi: str. 208

2. Ženska neplodnost – vidi: str. 479
234
NOGE
1. HLADNE NOGE (i stopala)…………………………………………………...…211

2. BOLNE NOGE, ŠEPANJE……………………………………………………….212
3. TEŠKE I UMORNE NOGE………………………………………………………212
4. OTE ENE NOGE……………………………………………………………...…213
5. ZNOJNE NOGE (i stopala)…………………………………………………...….213
6. RAVNA (spuštena) STOPALA……………………………………………..……213
7. STOPALA U RANAMA………………………………………………………….213
8. NOŽNI PALAC (zadebljanje nožnih pal anih kosti)……………………..……214
9. UPALA ŽIVACA U NOZI………………………………………………………..214
10. PUŠA KA NOGA……………………………………………………………….214
atletsko stopalo: vidi: zarazne bolesti
1. HLADNE NOGE (i stopala)
LIJE ENJE:
1. Hladne noge znak su loše cirkulacije krvi i slabokrvnosti.

Noge treba kupati bar 2 – 3 puta tjedno u VRU OJ VODI u kojoj se kuhala ZOBENA SLAMA
ili TRINJE, prethodno usitnjeno. Ako svega toga nema, može se u vru u vodu staviti 4 – 6 žlica
MORSKE SOLI.
2. Svaku ve er prije spavanja treba oprati noge, ruke i vrat HLADNOM VODOM u koju se ulije
malo prirodnog OCTA.
3. Sat prije doru ka treba popiti šalicu toplog AJA od LISTOVA BAZGE.
Na pola litre vode stave se 10 – 15 listova i kuha se 1 – 2 minute.
4. EKSTRAKT IMELE (npr. Visca kapljice ili sl.) pomaže protiv hladnih nogu i utrnulosti
(mravaca) u udovima.
5. Hladne noge njegujemo IZMJENI NIM KUPKAMA.

Pripremimo toplu kupku od AJA TIMIJANA (maj ine dušice), u kojem nama emo noge 3 mi-
nute, a zatim ih držimo u hladnoj vodi samo 3 sekunde (koristimo 2 posude za vodu).
Te izmjeni ne kupke ponavljamo 20 minuta, paze i da voda bude cijelo vrijeme jednako topla.
To postižemo povremenim dodavanjem vru e vode u lonac sa toplom vodom.
6. Ako mladi ljudi pate zbog hladnih nogu, to je odraz slabe cirkulacije krvi.
U njihovim godinama tome je uzrok naj eš e nedovoljno KRETANJE i slabo OBLA ENJE.
7. Stopala vam mogu biti stalno hladna jer vaša TIROIDNA ŽLIJEZDA ne proizvodi dovoljno
tiroksina. Vitamin E i niacin mogu pomo i cirkulaciji.
VITAMIN E: 200 – 400 IJ dnevno,
NIACIN (vitamin B3, sastojak B-kompleksa): 1 tableta dnevno.
MULTIVITAMINSKO-MINERALNI DODATAK s jodom: 2 puta dnevno, zajedno sa
tabletama ALGI (kelp).
8. Ako vas esto mu e hladne ruke ili stopala, možete pokušati pove ati unošenje vitamina B5 u
kombinaciji sa ostalim VITAMINIMA B-KOMPLEKSA.
235
2. BOLNE NOGE, ŠEPANJE
Iznenadnu snažnu bol u nogama dok hodate (ili šepanje) izaziva stezanje krvnih žila.
Oštri bolovi u listovima nogu nakon hodanja posljedica je slabe opskrbe miši a kisikom (za epljene
su periferne arterije).
LIJE ENJE:
1. Primjer:
Nakon 2 – 7 godina promatranja grupe 60-godišnjih pacijenata, koji su uzimali vitamin E
(300 – 600 IJ dnevno) ustanovljeno je da oni sada mogu pješa iti gotovo dvostruko ve u
udaljenost.
Za povremeno šepanje tj. bolno za epljenje krvnih žila tijekom hodanja ili vježbanja prava doza
VITAMINA E je 1600 – 2400 IJ dnevno (tako velike doze sr ani bolesnici smiju uzimati samo
pod lije ni kom kontrolom).
2. Protiv bolova u nogama pomažu:

MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 dnevno.
3. Zamjetno dulje su mogli hodati pacijenti koji su uzimali 800 mg EŠNJAKA u prahu (kapsula-
ma) dnevno tijekom 5 tjedana.
4. Kod tegoba sa nogama odli ni rezultati se postižu GLADOVANJEM.
5. Za otklanjanje povremenog šepanja vrlo je korisna TJELOVJEŽBA, što u 80 % slu ajeva obna-
vlja normalno hodanje.
6. Bolesna stopala i donji dio noge treba svako jutro ovlažiti krpom namo enom u VINSKOM
OCTU. Zatim se stopalo i noga MASIRAJU do koljena.
Nakon masiranja noga se dobro omota zavojem, koji se skine tek prije spavanja.
Lije enje se ponavlja 15 dana ili duže.
7. Tko pati od bolesti nogu i teško hoda, neka svaku ve er prije spavanja pere noge 15 minuta u
vodi u kojoj se kuhao MATI NJAK. Kupelj mora biti što toplija.
Nakon kupanja noge zaviti u tople krpe i odmah u krevet.
8. ULJE od KAMILICE se od davnina koristi za masažu kod trganja i umora u nogama te kod
neuralgije.
3. TEŠKE I UMORNE NOGE
LIJE ENJE:
1. Ako osje ate težinu u nogama, što je znak slabe cirkulacije, jedite JABUKE (svako jutro jedna).
2. Noge teške kao olovo posljedica su nedostatka vitamina A.

3. PELIN izvla i umor iz nogu ako nakon puta operemo noge u pelinovoj vodi.
Rimski legionari su stavljali liš e u obu u da bi se zaštitili od umora.
236
4. Slabost u nogama kod starih ljudi se lije i tako da se u 4 l vode stavi 60 g kore od VRBOVOG
DRVETA i kuha sat i pol. Time se oblažu bolne noge prije spavanja.
4. OTE ENE NOGE
LIJE ENJE:
1. Ote ene noge su znak da sa bubrezima ili srcem nešto nije u redu. Zato je potrebno piti AJ
protiv bolesti bubrega. Kod KUPANJA polijevamo noge 20 minuta od koljena prema stopalu.
2. U litru vru e vode staviti žlicu JODNE SOLI i u toj teku ini prati noge i masirati ih 20 minuta,
od prstiju do koljena. Nakon toga ih treba dobro zaviti. To ponavljati bar 1 mjesec.
3. Za ote ene noge kod sr ane bolesti uzima se natašte pola kavene žli ice MATI NE MLIJE I 3
tjedna. Potrebno je savjetovati se sa lije nikom.
5. ZNOJNE NOGE (i stopala)
LIJE ENJE:
1. Ujutro i nave er noge dobro oprati u TOPLOJ VODI (treba se uvati suviše hladne vode).
Obu a treba biti dovoljno zra na.
2. HRASTOVA KORA je odli no sredstvo protiv znojenja nogu. 8 žlica usitnjene kore kuha se
etvrt sata u 1 litri vode. Tada se ocijedi i nekoliko ve eri peru noge u toj vodi.
3. Noge treba kupati u uvarku od KADULJE.
6. RAVNA (spuštena) STOPALA
Nastaju spuštanjem svodova stopala, a pri hodanju ili stajanju uzrokuju brzo zamaranje i bolove.
Ovo stanje može biti uro eno (netko se rodi sa spuštenim stopalima ili mu se lukovi stopala ne
razviju pravilno), ili može biti rezultat prevelike težine, tijesne obu e ili oslabljenih miši a stopala.
– kod djece je esto uzrokovano rahitisom i infekcijskim bolestima,
– kod omladine nastaje kao posljedica slabih nogu zbog naglog rasta i nošenja tereta,
– kod odraslih je esto u zvanjima koja traže dugo stajanje.
7. STOPALA U RANAMA
LIJE ENJE:
1. Ako imate stopala u ranama smijete ih namakati samo u kupki od MALE PRESLICE.
Prije kupke uzmite kapi za srce. Stavite malu preslicu u laneno platno i kuhajte je 10 – 15 minuta.
Držite stopala u toj kupki pola sata. Nakon kupke stopala treba dobro omotati i puno hodati.
Svaki dan napravite novu kupku.
2. Tijekom 3 tjedna morate piti AJ za BUBREGE, ali i AJ od KADULJE (kao i kod svih drugih
oboljenja).
237
8. NOŽNI PALAC (zadebljanje nožnih pal anih kosti)
Njih karakterizira bolno, ote eno mjesto iznad zgloba u bazi nožnog palca.
Po inje kao upala, kost otekne a koža iznad zgloba postane crvena, tvrda i bolna.
Ako se ne lije i, ligamenti nožnih prstiju se skrate i prsti budu stisnuti zajedno što esto završava
trajnom deformacijom.
LIJE ENJE:
1. Do upale nožne pal ane kosti dolazi zbog nošenja tijesnih cipela, no bolest može biti i nasljedna.
Vrlo je važno nositi udobne, stopalu prilago ene CIPELE i pobrinuti se da se noge svakodnevno
odmaraju.
2. Kod upale pal ane kosti MASIRAJTE pal eve uljem radi stimuliranja cirkulacije i sprje avanja
oticanja. Mobilizirajte sami palac tako da ga lagano izvu ete i zatim vrtite.
3. KUPKE za stopala s gorušicom (sla icom), arnikom i uljima lavande i kamilice olakšati e
simptome i zaustaviti oticanje.
9. UPALA ŽIVACA U NOZI
LIJE ENJE:
1. Uglavnom se lije i DIJETOM: neko vrijeme treba jesti što manje bjelan evina: jaja, mesa,
industrijskog sira. Alkohol je zabranjen. Treba jesti što više sirovog vo a i povr a u obliku salate
s uljem i limunovim sokom (ne ocat!).
10. PUŠA KA NOGA
LIJE ENJE:
1. Kod suženja krvnih sudova (puša ka noga) KOPRIVA izvrsno pomaže.

Mnogi bi ljudi koji boluju od toga, izbjegli amputaciju noge da su pravodobno koristili kupke od
koprivina korijenja. Priprema: vidi: amputacija.
238
NOS
1. KIHAVICA……………………………………………………………………..…215
2. UPALA SLUZNICE NOSA (rinitis)…………………………………………..…215
3. UPALA SINUSA (sinusitis)…………………………………………………..…..216
4. KRVARENJE IZ NOSA……………………………………………………...…..217
5. POLIPI (nosni)………………………………………………………………….…217
6. NJUH…………………………………………………………………………….. .217
7. OZENA……………………………………………………………………….……218
8. RINOFIMA…………………………………………………………………..……218
1. KIHAVICA
Kihavica je glasno izbacivanje zraka i nadražuju ih estica iz nosa i esto je posljedica virusne
infekcije ili alergije.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C (1 g i više dnevno), i cink (15 – 100 mg dnevno) oja ati e imunološki sustav i
smanjiti kihavicu i prehladu.
2. iš enje nosa prema joga tradiciji može pomo i:

– napunite posudu dugog grla malo slanom, toplom VODOM i nagnite glavu na jednu stranu,
– stavite grlo boce u jednu nosnicu i lagano ulijevajte vodu dok ne po ne izlaziti na drugu no-
snicu,
– ponovite postupak s drugom nosnicom, nagnuvši glavu na drugu stranu.
2. UPALA SLUZNICE NOSA (rinitis)
Upala sluznice nosa s poja anim lu enjem sluzi. Naj eš e nastaje akutno (hunjavica, kihavica) kao:
– simptom infektivnih bolesti (influencija, ospice) ili
– alergi na reakcija na razli ite prirodne (polenska hunjavica) ili medikamentne utjecaje (alergija
na penicilin) ili
– kod trovanja nekim otrovima-nadražljivcima (suzavci, kihavci).
Kroni ni rinitis nastaje zbog:
– trajnog nadražaja sluznice nadražuju im tvarima (šmrcanje duhana, kokainomanija) ili
– kod nekih infekcija (slinavka, ozena).
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C: 1 g ili više dnevno, koristan je protiv rinitisa, rinoreje i popratnih pojava bolesti,
poput glavobolje.
2. Upalu nosnog kanala lije imo biljnim OBLOZIMA od KAMILICE i VIDCA: ina e se mogu
pretvoriti u kroni nu upalu ili apsces.
Ako su upale lakše, izdašno pomaže ako nos ispiremo TOPLIM MLIJEKOM ili AJEM
SLJEZOVA KORIJENA.
239
3. UPALA SINUSA (sinusitis)
Upala sluznice paranazalnih šupljina (sinusa). Sinusi su koštane šupljine presvu ene sluznicom tj.
zrakom ispunjene šupljine smještene u eonoj kosti i gornjoj eljusti.
Sinusitis je posljedica komplikacija obi ne hunjavice ili gripe, a može nastati i kao metastatsko obo-
ljenje neke žarišne infekcije (npr. granulom zubnog korijena, gnojna upala krajnika).
Simptomi: glavobolja, bolan za epljen nos, gusti iscjedak iz nosa.
Upala može prouzro iti teške komplikacije (fistule na kostima, upalu mozgovne opne ili op u
sepsu). Uporni napadi mogu biti posljedica alergije na hranu.
LIJE ENJE:
1. Preporu uju se slijede i dodaci:

ŽELJEZO: 15 – 100 mg dnevno.
2. Primijenite PARNE INHALACIJE koje sadrže aromati na ulja (bor, eukaliptus) i nježno masi-
rajte rub nosa.
3. Prije spavanja nastrugajte jakog HRENA na zagrijanu plo u ŠTEDNJAKA, prekrijte se preko
glave i udišite 5 – 10 minuta. Zatim lezite sa pokrivenom glavom. Za 2 dana bolovi od zagnoje-
nih sinusa e nestati.
4. Ako su sinusi zagnojeni, kuhamo 1 žlicu PRESLICE u 1 dl vode 2 – 4 minute.

Kad se ohladi, tu hladnu teku inu ušmrkavamo u nos više puta dnevno.
5. Dobro je ljeti ispirati nos MORSKOM VODOM.
6. OVLAŽUJTE ZRAK u sobama.
7. Lije i se SULFONAMIDIMA, ANTIBIOTICIMA, kod težih oblika OPERATIVNO.
8. Mogu se koristiti mnoge metode lije enja kao i kod PREHLADE.
9. Primjer:
Nakon što je žena, koja je tjednima imala nesnošljivu glavobolju, stavila na glavu vatu natopljenu
ŠVEDSKOM GREN ICOM, za 2 minute strašna glavobolja je prestala. Ujutro su joj kroz nos
izašla 2 poput malog prsta debela epa koja je iskašljala iz ždrijela. Radilo se o raširenom obolje-
nju sinusa koje je nestalo uz pomo samo jednog obloga.
Jedna druga žena je mjesecima patila zbog bolnog gnojnog oboljenja sinusa. Disanje kroz nos ni-
je bilo mogu e. Jaki antibiotici i zra enje nisu joj pomogli. Tada je tijekom no i stavila obloge od
švedske gren ice na elo, o i i nos. Ve poslije prve primjene obloga osjetila je olakšanje. Nakon
tre e no i stavljanja obloga dišni putovi su postali prohodni, a kroz nos su izašli veliki gnojni
epovi.
Da ne do e do nadražaja kože, prvo je namažemo nevenovom ili svinjskom maš u, zatim stavi-
mo oblog, prekrijemo ga plasti nom folijom (da ne uprljamo rublje) i sve povežemo zavojem.
240
4. KRVARENJE IZ NOSA
Naj eš i uzroci su: suhi zimski zrak, visoki krvni tlak, teška prehrana ili ak manji udarac u nos.
Krvarenje iz nosa može biti ozbiljno, posebice u starijih osoba.
LIJE ENJE:
1. Krvarenje iz nosa može biti posljedica nedostatka vitamina C, K i bioflavonida.

VITAMIN C: 500 – 1000 mg i više dnevno,
VITAMIN K: jogurt, lucerna, sojino i riblje ulje, alge,
BIOFLAVONIDI: naran a, limun, mandarina.
2. Posjednite osobu tako da joj glava bude nagnuta naprijed kako krv ne bi tekla niz grlo.
Stisnite vrsto nosnice i držite tako 10 – 15 minuta.
Stavite ledene obloge ili hladnu kompresu preko hrpta nosa.
Osoba ne smije ispuhavati nos nekoliko sati kako bi što prije zacijelio.
3. esto krvarenje iz nosa zaustaviti ete tako da prelijete 3 žli ice osušene KOPRIVE vrelom
vodom i miješate 10 minuta. Uzimajte 3 puta dnevno.
5. POLIPI (nosni)
Patološka izraslina sluznice, vorasta oblika, stvara se u nosu i paranazalnim šupljinama.

Otežava disanje i uzrokuje esta krvarenja iz nosa.
Posljedica su kroni nih upala nosne sluznice, a lije e se operacijom.
LIJE ENJE:
1. MA JI MAJORAN (marum verum, tecurium verum) jedino je sredstvo koje pomaže protiv
polipa. Ako ne nestanu, mora ih kirurg odstraniti.
2. Možda netko ima polipe samo zato što NE DIŠE PRAVILNO, pa tako pridonosi njihovu razvoju.
Naprotiv, tko diše pravilno, tako er i po no i, tome se polipi ne e razviti ili, ako ve postoje, mo-
gu se povu i.
3. Kod pacijenata sa polipima VITAMIN C (3 g ili više dnevno) je imao zapažen uspjeh pa nema
razloga da isti uspjeh ne postigne kod nosnih polipa.
6. NJUH
Osjet njuha ovisi o meteorološkim prilikama, o zaga enosti zraka i o stanju sluznice nosa.
Razli ite bolesti sluznice, pogotovo ošte enja bojnim otrovima smanjuju percepciju njuha, a neka
centralna oboljenja (povrede, tumori mozga) izazivaju i gubitak njuha ili iskrivljavanje njušnih
percecija.
LIJE ENJE:
1. Gubitak osjeta mirisa može biti posljedica nedostatka vitamina A i cinka.

VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu i CINK: 15 – 100 mg dnevno.
241
7. OZENA
Karakterizira je neugodno zaudaranje iz nosa te stvaranje suhih krasta i atrofija sluznice.
LIJE ENJE:
1. Vrlo je uspješno ušmrkavati MORSKU VODU, a tako er i prašak KALCIJA (npr. Urticalcin).
8. RINOFIMA
vorast nos, esto vrlo deformiran. Bolest po inje crvenilom i zadebljanjima kože, na što se
nadovezuje za epljenje žlijezda znojnica i lojnica, staza i proširenja kapilarnih žilica i stvaranje
debelih vorova. Pravi je uzrok nepoznat; javlja se u kroni nih alkoholi ara.
242
OKO
1. RAZNO (upaljene, gnojne, slabe, krmeljive, mutne, bolesne o i)………..……220

2. KRATKOVIDNOST I DALEKOVIDNOST………………………………..…. 221
3. SLABOVIDNOST (amelopija)………………………………………………..….221
4. SLJEPILO (sljepo a, amauroza)……………………………………………..….222
5. NO NA SLJEPO A (kokošja sljepo a, hemeralopija).………………...……..223
6. KATARAKTA (siva mrena)…………………………………………………...…223
7. GLAUKOM (zelena mrena)…………………………………………………...…225
8. ŽUTA MRLJA (žuta pjega)………………………………………………...……226
9. UPALA O NE SPOJNICE (konjuktivitis)……………………………………..227
10. UPALA O NE ŽILNICE (korioiditis)…………………………………...……227
11. UPALA SUZNE ŽLIJEZDE (dakrioadenitis)…………………………...…....227
12. UPALA SUZNE VRE ICE (dakriocistitis)……………………………...……227
13. UPALA RUBOVA VJE A (blefaritis)…………………………………..…….228
14. UPALA ŽLIJEZDE LOJNICE NA VJE AMA (je menac)……………...….228
15. UPALA ŠARENICE (iridociklitis)………………………………………..……228
16. UPALA ROŽNICE (keratitis)……………………………………………….....228
17. ŠKILJAVOST (razrokost, strabizam)……………………………………...….229
18. DIPLOPIJA…………………………………………………………………...…230
19. DALTONIZAM……………………………………………………………...…..230
20. ASTIGMATIZAM…………………………………………………………...….230
21. IZBULJENO OKO (egzoftalmus)………………………………………….…..230
22. POVE ANJE O NE JABU ICE (hidroftalmija)………………………...…230
23. FOTOPSIJA……………………………………………………………….…….230
24. FTIZA………………………………………………………………………..…..230
25. KERATOMALACIJA………………………………………………………..…231
26. SUŽENJE ZJENICE (mioza)………………………………………………..…231
27. PROŠIRENJE ZJENICE (midrijaza)…………………………………………231
VAŽNO!
1.
U o ima ima više vitamina C nego u bilo kojem drugom dijelu tijela.
Koncentracija vitamina C u o noj teku ini ak je 25 puta ve a od koncentracije tog vitamina u
krvnoj plazmi, što najbolje pokazuje koliko je vitamin C važan za dobro zdravlje oka.
Ozljeda oka može sprije iti dotok vitamina C u oko, pa njegova koncentracija može pasti i na
tre inu uobi ajene vrijednosti.
2.
O ima mogu vrlo naškoditi bijele a naro ito zelene klice krumpira, ako ih pažljivo ne odstrani-
mo dok gulimo krumpir. Tako er je otrovani zeleni dio krumpira (koji je virio iz zemlje).
243
1. RAZNO (upaljene, gnojne, slabe, krmeljive, mutne, bolesne o i)
LIJE ENJE:
1. U žli icu mlake vode stavite nekoliko kapi pravog MEDA.

Kad se dobro rastopi, time se mažu o i, ali se ne smiju trljati.
Dobro ini i svježe vrcani med, ako se koja kap kapne u o i.
2. Bolesne o i perite žlicom MEDA stavljenom da proklju a u osmini litre vode (1,25 dl).
To ih isti, ja a i hladi.
3. Bolesne o i mazali su mješavinom MEDA i soka RUŽMARINA.
4. Krmeljive o i lije ili su kuhanim MEDOM i OCTOM.
5. Mutne o i mazali su skuhanim MEDOM i sokom ANISA ili KIMA.
6. Ako imate bolesne o ne živce namažite se MEDOM po sljepoo nicama i kapcima.
7. Ako su vam o i crvene i umorne, jedite BOROVNICE.

One stežu venske žile, specijalno o nih vena.
8. Kada su o i gnojne, jednostavno se na njih stavi TRULA JABUKA, sitno isjeckana, i preko toga
zavoj. Preko zavoja stavi se gusta krpa. Za 8 dana o i su zdrave.
9. Za gnojne i ote ene o i usitnimo 3 žlice PERŠINOVOG LIŠ A i kuhamo 3 – 4 minute u 3 dl

vode. Kroz gazu ili prokuhanu bijelu krpu to se procijedi i tom teku inom ispiru o i.
Preko no i stavljati obloge od sitnog aja. Treba dobro procijediti.
10. Ako je magla pred o ima, treba sok od 2 ve a limuna iscijediti u pola litre iste bunarske vode i
time zapljuskivati o i po nekoliko minuta, 2 puta dnevno, sve dok o i ne ozdrave.
11. Kod slabih o iju 3 žlice KAMILICE prelije se s pola litre kipu e vode i ostavi hladiti 1 sat.
Tada se procijedi, ali se pri tome pazi da teku ina ostane bistra – bez primjesa kamilice.
O i se ispiru spužvom ili istom krpicom koja se obilato nama e u oparku.
O i se peru 2 puta dnevno po nekoliko minuta.
12. Protiv upale o iju, koje peku, izlupajte bjelanjak, stavite na gazu i time lagano povežite o i.
Žestoka bol popusti, a ujutro e upala djelomice ili potpuno nestati.
Umjesto bjelanjka možete upotrijebiti i svježi KRAVLJI SIR.
13. Na o i dobro djeluje kura sa sokom od MRKVE.
14. ŠVEDSKA GREN ICA pomaže kod mutnih o iju, otklanja crvenilo i sve bolove, ak i kad su
o i mutne, upaljene i nejasne. Nestaju i pjege i siva mrena ako pravovremeno navlažimo kutove
o iju ili stavimo vlažnu krpu preko zatvorenih o iju.
15. Kod kroni ne upale kapaka u šalicu vru e vode pomiješamo AJ od 1 žli ice suhe biljke
VIDAC i ostavimo da stoji 10 – 15 minuta. Ohladimo, umo imo platnenu krpu ili rubac i takav
oblog lagano položimo na o i.
16. Kod opekotina oko treba odmah isprati VODOM i zatim ga neprekidno ispirati još oko 2 sata.
244
17. Na zacjeljenje opekline oka dobro djeluje oralno uzimanje VITAMINA C (1 ili više grama dne-
vno) ili u obliku kapi za o i na injenih iz 10 postotne otopine.
18. Kod upale o iju, zakrvavljenih o iju, osje aja pe enja i no nog sljepila pomažu ovi vitamini:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg, 2 puta dnevno,
VITAMIN C: 1g ili više dnevno.
VITAMIN E: 400 IJ dnevno.
2. KRATKOVIDNOST I DALEKOVIDNOST
Normalno oko sabire snop paralelnih zraka tako da mu je sjecište u mrežnici.

Ako oko stvara sjecište paralelnih zraka iza mrežnice (dalekovidnost) ili ispred nje (kratkovidnost),
onda nastaje nejasna slika. Dalekovidnost i kratkovidnost mogu nastati na više na ina:
– ako je o na jabu ica prekratka, odnosno preduga ka (zaostatak u rastu ili pretjerani rast),
– ako miši i ne mogu regulirati ispup enost le e, pa u prvom slu aju le a slabije, a u drugom ja e
sabire paralelne zrake svjetlosti,
– ako je rožnica abnormalno zakrivljena,
– ako je indeks loma materije u oku manji, odnosno ve i od normalnoga.
KRATKOVIDNOST se o ituje kao nesposobnost oka da stvori jasne i oštre slike udaljenih
predmeta, dok predmete u neposrednoj blizini dobro razabire.
Radi sprje avanja kratkovidnosti važno je da osobito školska djeca rade pri dobrom osvjetljenju i
da je knjiga pri itanju udaljena od oka najmanje 30 cm.
DALEKOVIDNOST oka ne može uop e stvoriti jasnu sliku predmeta.

Ono slabije vidi predmete u neposrednoj blizini nego udaljene.
STARA KA DALEKOVIDNOST (prezbiopija) je pojava slabog vida na blizinu koja se javlja

izme u 40. i 45. godine života, kada oslabi akomodacijska mo o iju zbog smanjene elasti nosti
le e.
LIJE ENJE:
1. Dalekovidnost i kratkovidnost korigiraju se NAO ALAMA i LE AMA.

U zadnje vrijeme korekcija se vrši i OPERACIJOM LASEROM (što daje izvrsne, trenutne
rezultate, ali vam nitko ne može garantirati da li e zbog tog zahvata nakon nekog vremena
nastati komplikacije, kod tako osjetljivog organa kao što je oko – primjedba autora).
3. SLABOVIDNOST (amelopija)
Za razliku od kratkovidnosti i dalekovidnosti, slabovidnost je smanjenje oštrine vida koje se ne

može korigirati staklima. Bolest nije mogu e utvrditi aparatima, jer je ne prate promjene na o noj
pozadini. Slabovidnost može biti priro ena i ste ena.
Toksi na slabovidnost može nastati od djelovanja nikotina, metanola, uglji nog monoksida, forma-
lina i drugih otrovnih tvari. Slabovidnost se ponekad javlja i kao posljedica deficitarne ishrane,
osobito u djece u ratnim prilikama.
LIJE ENJE:
1. PELUD (cvjetni prah) poboljšava vid.

245
2. Obraze ne umivati vodom! Okolo o iju i kapke treba masirati KISELIM MLIJEKOM ili
SIRUTKOM a poslije masiranja o i se dobro obrišu.
Ujutro, prije jela i prije spavanja o i se namažu pravim MASLINOVIM ULJEM.
O i e oja ati, a vid se znatno popraviti.
3. Vid poboljšava PERŠINOV LIST u obliku aja: žlicu sitno isjeckanog peršina stavimo na 2 – 3
dl vode i kuhamo 2 minute.
4. Oštrinu vida ja a KOMORA . Uzmemo sirov aj od komora a i izgrizemo zrnce po zrnce 10 –

20 komada, natašte. Smije se upotrebljavati i korijen ili sama biljka.
5. U svako jelo stavljati malo MAJ INE DUŠICE i umivati o i u vodi u kojoj se mo ila maj ina
dušica. To se ponavlja sve dok se vid potpuno ne oporavi.
6. Slab vid po danu i po no i poboljšava ekstrakt BOROVNICE: 60 – 180 mg dnevno, za kroni na

stanja do 300 mg dnevno. Može se koristiti i pekmez od borovnica.
7. ovjek koji je nosio nao ale zbog slabog vida, za nekoliko mjeseci vidio je puno bolje nego
prije s nao alama, zato jer je svaki dan koristio sok ROSOPASA (zmijino mlijeko).
preumornih o iju.
Svježi sok možemo pripremiti tako da listove, stabljike i cvjetove operemo i još vlažne
8. BATESOVA METODA: vidi pod: škiljavost.
4. SLJEPILO (sljepo a, amauroza)
Naj eš i su uzroci sljepo e u djece: rubeola majke u doba trudno e, glaukom, trahom.
Odrasli mogu izgubiti vid zbog atrofije o nog živca, glaukoma, trahoma, tuberkuloze oka, ira ro-
žnice, krvarenja iz mrežnice u staklastu o nu masu, posljedica raznih ozljeda, degenerativnih pro-
mjena u o noj pozadini itd.
U djece predškolskog uzrasta u cijelom svijetu vrlo se esto može otkriti nedostatak vitamina A.
U akutnim slu ajevima bolesti (kseroftalmija), djeca imaju suhu o nu jabu icu s ispucanim kapila-
rama. U nerazvijenim zemljama, gdje djeca nemaju odgovaraju u njegu, posljedica te bolesti je
sljepilo (500000 mladih godišnje).
HEMIANOPSIJA je polovi no sljepilo tj. manjak polovice vidnog polja.

– kod istostrane hemianopsije, koja nastaje kod ošte enja vidnih putova u mozgu (obi no zbog
moždanog krvarenja) ispada lijeva ili desna polovica polja u oba oka.
– kod raznostrane hemianopsije, koja nastaje naj eš e zbog pritiska tumora hipofize na mjesto
križanja vidnih živaca, na oba oka nedostaje vanjska polovica vidnog polja.
PREVENCIJA SLJEPILA:
1. VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 25000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.

246
5. NO NA SLJEPO A (kokošja sljepo a, hemeralopija)
Slab vid u sumraku zbog smanjene adaptabilnosti mrežnice na mrak.

Posljedica je nedostatka vitamina A i nasljedne degeneracije mrežnice.
LIJE ENJE:
1. No no sljepilo sprje ava se i lije i pomo u BOROVNICE: 60 – 180 mg dnevno, za kroni na

stanja do 300 mg dnevno. Može se koristiti i pekmez od borovnica.
2. Kod problema s o ima kao što su no no sljepilo ili nesposobnost prilago avanja na tamu mogu
pomo i slijede i vitamini:
VITAMIN E: 400 IJ, 2 puta dnevno.
6. KATARAKTA (siva mrena)
Zamu enje o ne le e koje nastaje zbog hidratacije tj. koagulacije bjelan evina le e.
Vid postepeno slabi i bolesnici mogu na kraju razlikovati samo svjetlo i tminu.
Katarakta može biti priro ena, a može se pojaviti i u ranoj mladosti (nasljedna katarakta).
esto je posljedica kakve op e bolesti, npr. še erne bolesti, pothranjenosti, tetanije ili ozljede oka, a
katkad je popratna pojava kod drugih o nih bolesti. Naj eš e se pojavljuje u starosti.
Može je prouzro iti i jako elektri no svjetlo, bljesak munje, rad kraj užarene pe i.
LIJE ENJE:
1. Lije i se OPERACIJOM tako da se odstrani zamu ena le a. Pri tome nastaje visoka
dalekovidnost, koja se korigira nao alama.
2. Prema mišljenju stru njaka, ako se lije enjem zapo ne u samom po etku bolesti, može se sprije-
iti razvoj bolesti. Jedna tre ina slu ajeva mrena može se sprije iti odgovaraju im na inom pre-
hrane i uzimanjem pripravaka ANTIOKSIDANATA.
3. Glavni uzrok mrene u starosti je postepeno snižavanje koncentracije vitamina C u le ama.

Nivo vitamina C visok je u zdravoj o noj le i, a puno niži u le i zahva enoj kataraktom.
Koncentracija vitamina C u o noj teku ini ak je 25 puta ve a od koncentracije tog vitamina u
krvnoj plazmi, što najbolje pokazuje koliko je vitamin C važan za dobro zdravlje oka.
Brojni pokazatelji upu uju na povezanost slabe opskrbe oka vitaminom C i nastanka katarakte.
Uzimajte VITAMIN C: 250 mg i više dnevno.
4. Beta karoten je najvažniji hranjivi sastojak u zaštiti od mrene.

Osobe ija je prehrana bogata beta karotenom imaju 40 % manje šanse za stvaranje katarakte.
5. VITAMIN B2: 200 – 600 mg dnevno (ako se vitamin B2 ne može nabaviti zasebno, koristite
vitamine B-kompleksa, velike ja ine). Obilno uzimanje vitamina B2 usporava razvoj mrene.
Katarakta se pojavila u 50 % manje slu ajeva kod osoba koje su dobivale vitamin B2.
6. VITAMIN E: 600 – 800 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom). Osobe sa niskim
nivoom vitamina E u krvi imaju gotovo dvostruko ve e šanse za stvaranje katarakte.
247
7. BOROVNICA (ekstrakt): 60 – 180 mg dnevno, sprje ava i lije i o nu mrenu. Može se koristiti i
pekmez od borovnica. Ekstrakt borovnice plus vitamin E (davani tokom 4 mjeseca) zaustavili su
progresiju stvaranja katarakte kod 97 % starijih pacijenata s tom dijagnozom.
8. Pomaže SELEN: 400 g dnevno.
9. Siva mrena nestaje ako pravovremeno navlažimo kuteve o iju ŠVEDSKOM GREN ICOM
(više puta dnevno) ili stavimo vlažnu krpu preko zatvorenih o iju.
10. Ako nije zapuštena (zrela), katarakta potpuno iš ezava nakon približno 20 dana GLADOVA-
NJA.
11. Tamo gdje je mrena ve postojala, o i su mazali skuhanim MEDOM s ROSOPASOM.
12. Siva mrena i pjege na rožnici postepeno nestanu ako koristimo sok ROSOPASA.
preumornih o iju.
13. Ako ŠE ER U PRAHU iz du ana nije dovoljno fino samljeven (poput brašna), potrebno ga je
još jednom samljeti ili istu i.
Pomo u iste slamke (duljine oko 10 cm) treba oboljelom napuhati o i še ernim prahom, 2 puta
dnevno (ujutro i nave er). Za kratko vrijeme mrene e nestati. Kura traje do ozdravljenja.
14. Svježi PERŠINOV LIST (6 – 8 komada) operite u istoj vodi s dobro opranim rukama, prije
spavanja. To liš e stavite preko no i na o i i povežite gazom ili istom prokuhanom bijelom
krpom. Ujutro se u zamra enoj prostoriji zavoj skine.
Nakon umivanja ruke se dobro operu sapunom.
Zatim u istu zdjelu nalijemo hladne bistre vode (po mogu nosti planinske).
U tu vodu iscijedimo sok od 2 ve a limuna i rukama zapljuskujemo o i.
To ponavljamo do ozdravljenja.
15. Treba piti AJ za BUBREGE (i AJ od KADULJE) 3 tjedna.

Popodne popijte AJ od JABUKOVIH LJUSKI koliko želite.
Taj j aj ujedno i najbolji lijek za živce. Kuhajte ga 3 – 6 minuta.
16. Nikada nemojte jesti PODGRIJANA JELA!

Odstranite iz stana sve OTROVE ( osvježiva e zraka, sprejeve za moljce, muhe i sl.).
17. Nikada ne izlazite napolje bez KAPE i dobrih NAO ALA za Sunce!
18. Držanje DIJABETESA pod kontrolom je od kriti ne važnosti. Dijabetes može pove ati rizik od
razvoja katarakte za više od 400 % kod osoba mla ih od 65 godina.
248
7. GLAUKOM (zelena mrena)
Budu i da je glaukom izuzetno ozbiljna bolest, pacijentima se ne preporu uje da eksperimentiraju

sa "samo-lije enjem", ve da budu pod stalnim nadzorom lije nika.
Bolest nastupa akutno ili kroni no, oko postaje tvrdo, javlja se bolna nelagoda u i iza oka, vid je
zamagljen, bolesnik vidi oko svjetla žarulje kolobare duginih boja, boli ga glava i kona no, može
oslijepiti. S povišenjem tlaka unutar o ne jabu ice vid se može izgubiti i prije nego što oboljeli
postane svjestan svoje bolesti.
Glaukom nastaje zbog prekomjernog stvaranja i poreme enja otjecanja o ne vodice.
Ukoliko je glaukom postojao u obitelji, pobrinite se za redoviti pregled.
Glaukom mogu izazvati i infekcije ili ozljede oka pa i emocionalni stres.
Ukoliko uzimate lijekove za neke druge bolesti, uvijek obavijestite svog lije nika da bolujete i od
glaukoma, tako da lije nik ne prepiše lijekove koji bi mogli škodljivo uticati na bolest.
LIJE ENJE:
1. Kada su pacijenti dobivali samo 75 mg vitamin C dnevno, prosje na vrijednost njihovog vidnog
tlaka bila je 22 mm Hg, a dok su dobivali 1200 mg vitamina C, iznosila je15 mm Hg.
Nakon pokusa od 7 mjeseci, tlak ve ine ispitanika koji su uzimali 30 – 40 g (!) vitamina C dne-
vno, smanjio se sa po etnih 30 – 70 mm Hg gotovo za 50 %.
Uzimajate VITAMIN C: 3, 5, 10, 30 ili više grama dnevno (do granice izdržljivosti crijeva tj.
proljeva, zatim smanjiti dozu za nekoliko grama).
Poželjno je uzimati 300 – 500 mg VITAMINA C po kili tjelesne težine dnevno.
To zna i da osoba teška 70 kg treba uzimati (70 × 300 = 21 g, 70 × 500 = 35 g) od 21 do 35 g
vitamina C dnevno (kao prah pomiješan sa sokom i raspore en u 3 – 5 doza dnevno).
2. Vitamin A (beta karoten)je najvažniji hranjivi sastojak u zaštiti od mrene.

VITAMIN A (beta karoten): 10000 – 25000 IJ dnevno (6 dana u tjednu).
Tu koli inu možete dobiti ako pojedete 3 – 4 mrkve dnevno.
3. Ljudi koji su uzimali 400 IJ VITAMINA E dnevno, u 30 % su manjoj opasnosti od nastanka

mrene.
4. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 1 – 2 dnevno.
5. Glaukom postepeno nestane u toku 2 – 3 tjedna GLADOVANJA.
6. Ako se životinjama u hrani daje puno še era, on se u oku pretvara u jedan oblik alkohola, koji se
tijekom vremena nakuplja i izaziva oticanje i pucanje le a i stvaranje mrene.
Tu pojavu štite BIOFLAVONIDI, koji štite le e od ošte enja.
Bioflavonidi se u prirodi nalaze zajedno s vitaminom C. Najviše ih ima u bijelom sloju ispod ko-
re citrusnog vo a.
7. Zelena mrena nije samo oboljenje o iju, ona potje e od smetnji u radu bubrega.
U ve ini slu ajeva usko je povezana s reumom i bolovima u zglobovima.
Bolesni bubreg pritiš e prema gore i prema o ima.
Jako je važna SJEDE A KUPKA od POLJSKE PRESLICE.

Kupke tako dobro utje u na bubrege da se još za vrijeme kupke o ni tlak smanji.
Uzmemo 100 g osušenog bilja ili oko pola vjedra tj. 2,5 l svježeg bilja.
Bilje tokom no i namo imo u hladnu vodu koja ga mora prekriti.
Idu i dan sve zagrijemo, procijedimo i ulijemo u dobro zagrijanu vodu za kupanje (traje 20 min.).
Za vrijeme kupanja dolijevamo vru u vodu kako bi održali stalnu temperaturu.
249
Kupaonica stalno mora biti topla. Voda mora biti iznad bubrega, a srce izvan vode.
Poslije kupke se ne brišemo nego obu emo ogrta za kupanje i 1 sat se znojimo u prethodno za-
grijanoj postelji. Ta voda za kupanje, zagrijana, može se koristiti još dvije ve eri.
8. KORISTITE vegetarijansku prehranu s težištem na sirovoj hrani bogatoj C-vitaminom te svježe

sezonsko vo e i povr e.
9. IZBJEGAVAJTE:
– aj, kavu, pušenje, sun ane nao ale,
– prekomjerno uzimanje teku ine, bilo koje i bilo kada. Pijte malo, nekoliko puta dnevno u ra-
zmacima od najmanje jednog sata,
– stres. Glaukom se smatra boleš u iji je uzrok stres,
– prekomjerno gledanje televizije, predugo itanje,
– klime s velikim temperaturnim razlikama (sjever) su škodljive; južnja ke temperature i ujedna-
enija klima se bolje podnose.
10. Glaukom se sprje ava i lije i pomo u borovnice (može se koristiti i pekmez od borovnice).
– EKSTRAKT BOROVNICE: 60 – 180 mg, za kroni na stanja do 300 mg dnevno.
11. HIDROTERAPEUTSKI POSTUPCI koji se provode kod ku e mogu pružiti trenutno olakšanje;
stavljajte na o i 2 ru nika naizmjence – topli i hladni.
12. Mogu e je OPERATIVNO LIJE ENJE (laserom).
8. ŽUTA MRLJA (žuta pjega)
Mala rupica na mrežnja i oka, koja je odgovorna za kvalitetu vida.

Ošte enje žute mrlje može ozbiljno pogoršati našu sposobnost da vidimo.
Oni kojima je degeneracijom ošte ena žuta mrlja ne vide predmete ispred sebe, a one s ruba vidnog
polja vide tek maglovito.
Vid može postati zamagljen, ravni objekti postaju talasasti, a u vidnom polju se može pojaviti ta-
mna to ka. Naposljetku, žrtve degeneracije žute mrlje mogu izgubiti kompletan centralni vid.
Degeneracija žute mrlje vode i je razlog nepovratnog gubitka vida kod osoba iznad 60 g. starosti.
1. Od 28 pacijenata sa degeneracijom žute mrlje njih 26 patilo je od nedostatka jednog ili dva važna
antioksidanta.
VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 25000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu. Oni koji konzumiraju
namirnice bogate karotenoidima (beta karoten npr. iz mrkve ili karotenoidi iz špinata) imaju
upola više šansi da kod njih, u toku starenja, ne do e do degeneracije žute mrlje.
VITAMIN C: 1 – 3 ili više grama dnevno. Naro ito kod onih koji su uzimali vitamin C pokazalo
se usporavanje procesa u ranom stadiju deformacije žute mrlje.
VITAMIN E: 400 IJ dnevno.
SELEN: 50 – 200 g dnevno.
2. Oni kojima je davan CINK (do 100 mg dnevno) imali su puno manji postotak ošte enja vida.
3. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta (sa B-kompleksom) sa svojim antioksidantima bi

vam trebala pomo i da i dalje jasno vidite.
4. Ginko (60 mg, 3 puta dnevno) se koristi za lije enje degeneracije žute mrlje.
250
5. BOROVNICA je vrlo korisna za vid (može se koristiti i pekmez od borovnica).
EKSTRAKT BOROVNICE: 60 – 180 mg, za kroni na stanja do 300 mg dnevno.
6. PUŠA I i osobe sa POVIŠENIM KOLESTEROLOM imaju ve e šanse za razvoj degeneracije

žute mrlje.
9. UPALA O NE SPOJNICE (konjuktivitis)
Simptomi: o na spojnica crvena i nate ena, svrbež o iju, oko zakrvavljeno, suzenje poja ano,
oko pe e i svrbi, žuti iscjedak, upala okoline oka i o nog kapka.
Može nastati zbog infekcije ili alergije, podražajem dima, vjetra, prašine, svjetla, kemikalija, zbog
no nog rada. Nije opasna osim kod tek ro ene bebe.
KSEROFTALMIJA je upala o ne spojnice (konjuktivitis) s atrofijom i prestankom sekrecije suza.

Spojnica se skvr ava, a rožnica muti, oko je suho i ljepljivo.
Pojavljuje se od trahoma i nedostatka vitamina A.
LIJE ENJE KONJUKTIVITISA:
1. BILJNE KUPKE za ispiranje oka, sastoje se od biljnih ajeva od vidca, mišjakinje, cvijeta bazge
ili cvijeta kamilice.
2. Mogu pomo i:
10. UPALA O NE ŽILNICE (korioiditis)
Simptomi: slabljenje vida, mikropsija, fotopsija, skotomi, suženje vidnog polja.

Nastaje endogeno (metastatska upala kod tuberkuloze, pneumonije, endokarditisa, meningitisa,
sepse i dr.) ili egzogeno (perforativna ozljeda oka). Može se proširiti i na mrežnicu.
11. UPALA SUZNE ŽLIJEZDE (dakrioadenitis)
O ituje se otokom vanjskog dijela gornje obrve koja postaje crvena i bolna, u o nom uglu može se
na i gnoja. Dugotrajna upala može prouzro iti prestanak sekrecije suza i ulceraciju oka (tzv.
sindrom suhog oka).
LIJE ENJE:
1. ANTIBIOTICI, TOPLI OBLOZI, ISPIRANJA, INCIZIJA i DRENAŽA.
12. UPALA SUZNE VRE ICE (dakriocistitis)
Može biti akutna ili kroni na. Postoji bol u predjelu suzne vre ice, a oko suzi, jer suze ne mogu
te i u nos.
251
LIJE ENJE:
1. Stavljamo biljne obloge od KAMILICE (ina e može do i do kroni ne upale ili apscesa).
Ako su upale lakše, izdašno pomaže ako o i ispiremo toplim MLIJEKOM, ili AJEM SLJE-
ZOVA KORIJENA.
2. OPERATIVNO.
13. UPALA RUBOVA VJE A (blefaritis)
Stvara iri e, krastice i ljuš ice izme u trepavica koje esto ispadnu. Nastaje kod svih vrsta
konjuktivitisa, kod mnogih infektivnih bolesti, a i djelovanjem kozmeti kih sredstava na vje e.
LIJE ENJE:
1. Krastice se odstranjuju oblozima od KAMILICE ili BORNE VODE, a o iš eni rub vje e maže
se ANTIBIOTI KIM mastima.
14. UPALA ŽLIJEZDE LOJNICE NA VJE AMA (je menac)
Je menac je gnojna upala žlijezde lojnice na vje ama, obi no u obliku crvenog bolnog vori a na
rubu vje e. Uzrok je infekcija streptokokima ili stafilokokima.
LIJE ENJE:
1. Lije i se toplim OBLOZIMA KAMILICE (ili borne vode) da što prije sazre, a kad gnoj procuri
antibiotskim MASTIMA.
2. Je menac esto nastaje i zbog pomanjkanja B-VITAMINA. Uzimajte ja e doze.
15. UPALA ŠARENICE (iridociklitis)
Upalno oboljenje oka koje zahva a šarenicu i cilijarno tijelo, a naj eš i mu je uzrok tuberkuloza
ili lues. Osim specifi nog lije enja, koristan je dulji boravak u klimatskim lje ilištima na visini od
oko 1000 m.
16. UPALA ROŽNICE (keratitis)
Naj eš e nastaje kod o nih ozljeda, zatim kao kroni na tuberkulozna upala.
Ponekad se razvije defekt, ir rožnice.
U toku keratitisa nastaju zamu enja rožnice, koja uzrokuju smetnje vida razli itog stupnja (što
ovisi o sjedištu, veli ini i intenzitetu zamu enja). Naj eš e je potrebno bolni ko lije enje.
LIJE ENJE:
1. Pjege na rožnici i siva mrena postepeno nestanu ako koristimo sok ROSOPASA.
252
preumornih o iju.Svježi sok možemo pripremiti i tako da listove, stabljike i cvjetove operemo i
još vlažne procijedimo u sokovniku. uvamo u hladnjaku. Koristimo samo za vanjsku primjenu.
FLIKTENA
Upalni mjehuri na rubu rožnice, naj eš e se javlja kod tuberkuloze i preosjetljivosti na strane
bjelan evine (alergi no oboljenje). eš e je u djece nego u odraslih.
Bolest obi no prolazi za 1 – 2 tjedna, ali su recidivi esti, tako da bolest može trajati i godinama.
17. ŠKILJAVOST (razrokost, strabizam)
Skretanje jednog ili oba oka od normalnog smjera gledanja, naj eš e zbog anomalije u radu vanj-
skih miši a oka. Zbog toga se vidne osovine ne sastaju u odre enoj to ki na normalnoj udaljenosti
gledanja nego se križaju ili razdvajaju pod stanovitim kutom (kut strabizma) te se predmeti vide
dvostruko.
Priro ena škiljavost obi no je paraliti nog tipa, a može je uzrokovati i abnormalnost miši nog
sustava, ili živ anih putova.
Ste enu škiljavost mogu uzrokovati ozljede, dijabetes, visoki krvni tlak, povrede mozga, menin-
gitis, tumori i dr.
Pojava latentnih smetnja u ravnoteži vanjskih o nih miši a zove se heteroforija (latentno škiljenje).
Cijeni se da 90 % ljudi ima heteroforiju koja ne uzrokuje smetnje pri gledanju i otkriva se slu ajno.
LIJE ENJE:
1. Škiljavost se može ispraviti odre enim VJEŽBAMA (ortopti ko lije enje), NAO ALAMA ili
OPERACIJOM.
2. YOGA
Prekrivanje o iju dlanovima pruža relaksaciju o nim miši ima i smanjuje škiljavost:
– zauzmite relaksiraju i položaj s rukama na stolu,
– protrljajte rukom o ruku,
– pokrijte zatvorene o i malo skupljenim dlanovima, zastiru i tako svjetlo i odmarajte se oko
20 sekundi,
– budite svjesni vizualnih dojmova,
– ponavljajte najmanje 20 puta dnevno.
3. BATESOVE METODE
Manja škiljavost može se uspješno tretirati Batesovim metodama.
a) Po nite pljuskanjem zatvorenih o iju 20 puta toplom vodom i 20 puta hladnom vodom,
b) Jednom rukom držite olovku uspravno na 10 cm ispred o iju; drugom rukom držite drugu
olovku uspravno što dalje od sebe.
Gledajte vrh jedne olovke 5 sekundi, zatim trepnite i zatim gledajte vrh druge olovke 5 sek.
Ponovite to 10 – 20 puta.
c) Gledajte predmet ispred sebe i njišite se pobo ke, trep u i lijevim pa desnim okom.
Ponovite 100 puta.
d) Zatvorite o i ali i ne doti ite dlanovima. Usredoto ite se na prijatne misli.
e) Izbjegavajte gledanje u 1 to ku, stalno mijenjajte pogled.
f) Trepnite bar svakih 10 sekundi, da biste navlažili oko.
g) Vježbajte se fokusirati na daleke i blize objekte.
h) Prisjetite se odre enih predmeta. Bates vjeruje da prizivanje slika ili objekata u pam enje,
pomaže oku vidjeti stvarne predmete.
253
18. DIPLOPIJA
Poreme aj vida kod kojeg se predmeti vide dvostruko.

– binokularna: javlja se kod gledanja sa oba oka.
Uzrok: kljenut vanjskih o nih miši a.
– monokularna: javlja se kod gledanja jednim okom.
Uzrok: poluiš ašenje le e, po etak sive mrene, dvostruka zjenica.
19. DALTONIZAM
To je naslije ena ili ste ena sljepo a za boje.

– akromati su slijepi za sve boje,
– dikromati za par boja (crvenu i zelenu, žutu i modru),
– protanopi za crvenu,
– deuteranopi za zelenu,
– tritanopi za plavu i žutu,
Dok je sljepo a za sve boje vrlo rijetka, sljepo a za crvenu i zelenu boju javlja se u 4 % muškaraca i
svega u 0,4 % žena.
Slijepi za boje ne mogu vršiti službu u prometu (željezni ari, voza i, piloti, kormilari), tj. nigdje
gdje je signlizacija u bojama.
20. ASTIGMATIZAM
To je greška refrakcije oka. Nastaje kad se paralelne zrake svjetlosti, koje ulaze u oko, ne sastaju u
zajedni kom žarištu zbog nepravilno zaobljene rožnice, tako da je slika gledanog predmeta na mre-
žnici razvu ena (nije to kasta).
Korigira se cilindri nim i kontaktnim staklima.
21. IZBULJENO OKO (egzoftalmus)
Izbo enje o ne jabu ice iz o ne duplje kod Basedovljeve bolesti, kod upale i tumora o ne duplje,
kod proširenja i aneurizme krvnih žila oka.
22. POVE ANJE O NE JABU ICE (hidroftalmija)
Uzrokovano je povišenjem tlaka unutar oka. Bolest je priro ena ili se razvija u prvim mjesecima
života (dje ji glaukom). Lije enje je operativno.
23. FOTOPSIJA
Pojava u oku, kad se vide svjetlucave iskrice i strelice. Obi no predznak da se mrežnica odljepljuje.
24. FTIZA
Ftiza o ne jabu ice je skvr ivanje oka zbog kroni ne upale netuberkulozne naravi.
254
25. KERATOMALACIJA
Sivožuta infiltracija u oku zbog raspadanja rožnice.

Javlja se kod avitaminoze dojen adi i odraslih, a može biti i posljedica gladi, op e slabosti, alkoho-
lizma i ciroze jetre.
26. SUŽENJE ZJENICE (mioza)
Nastupa:
– fiziološki, kod gledanja u svjetlo,
– patološki, kod paralize živca simpatikusa,
– kod bolesti produžene moždine,
– kod migrene,
– kod otrovanja nekim lijekovima ili nervnim bojnim otrovima.
27. PROŠIRENJE ZJENICE (midrijaza)
Obi no nastaje zbog podražaja simpati kog živca koji širi zjenicu. Vrste:
– fiziološka: akomodacija zjenice u tami,
– patološka: naj eš e zbog paralize miši a šarenice,
– medikamentozna: izazvana lijekovima, npr. atropinom, kokainom, amfetaminom.
255
OPERACIJA
1. UPOZORENJE!
Koncentracija C vitamina u krvi smanjuje se nakon operacije za 20 – 50 %.
Vitamin C koncentrira se na mjestu ozljede i tamo se razara i troši.
Ako ste ozlije eni ili morate na operaciju svakako tražite da vam daju optimalne koli ine
vitamina C.
2. Ovaj režim može se koristiti 2 tjedna prije i mjesec dana poslije operacije:
VITAMIN E: 200 – 400 IJ, 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 2 puta dnevno.
3. Dvije tre ine svih operacija ženskih organa bilo bi posve suvišno uz pravodobnu i dužu upotrebu
AJA od VRKUTE (gospinog plašta) jer lije i sve trbušne upale, groznicu, gangrenu, gnojenja,
irove i prijelome.
256
OTROVI, OTROVANJE
1. OTROVANJE (op enito)………………………………………………………....223

2. OTROVANJE KRVI (sepsa)……………………………………………………..234
3. ZAŠTITNE MJERE PROTIV ZATROVANOG OKOLIŠA…………………..234
4. ZAŠTITNE MJERE PROTIV POJEDINIH OTROVA IZ OKOLIŠA…….…236
1. OTROVANJE (op enito)
Naj eš i znakovi akutnog trovanja su: mu nina i bolovi u želucu, omaglica, povra anje, proljev,
ponekad smetnje u disanju i radu srca. Uvijek treba hitno pozvati lije nika.
Da bi se primijenila ispravna terapija (antidoti), potrebno je što prije ustanoviti o kakvom se
otrovu radi.
Ako netko zbog neke bolesti omršavi, onda je gomilanje otrova (od ekološkog zaga enja i dr.) u
masnom tkivu vrlo opasno jer mršavljenjem po inje tijelo trošiti svoja vlastita tkiva, pri emu
prelaze otrovi u krv gdje esto izazivaju reakcije koje lije nici ne znaju objasniti.
UPOZORENJE!
Ako u stanu imate slijede e navedene otrove teško se bilo koja bolest može izlije iti: otrovi protiv
moljaca i žohara, naftalin, umjetni kamfor (prirodni kamfor nije štetan), sprej protiv muha,
osvježiva i zraka itd.
LIJE ENJE:
1. Ako je otrov popijen ili pojeden, otrovani treba što prije POVRATITI sadržaj želuca (povra ati
stavljanjem prsta u ždrijelo), a zatim popiti puno MLIJEKA.
Mlijeko djeluje antitoksi no, i kao prirodni protuotrov pomaže prilikom mnogih trovanja.
Na sli an na in djeluje ono i u crijevima – neutralizira jedan dio toksina (nagomilanih mesnom
prehranom). Mlijeko koriste radnici koji na svojim radnim mjestima udišu otrovna isparavanja.
2. Kod trovanja gljivama ili kojom drugom hranom neophodno je odmah, im se primijeti trovanje,
izazvati POVRA ANJE. Uzeti nekoliko žlica RICINUSOVA ULJA, CRNU KAVU.
Dva dana ništa ne jesti, nego piti samo AJ od KAMILICE.
3. Sva protusredstva korištena pri trovanju anorganskim, biljnim i životinjskim otrovima sadržava-
la su i MED. I pri trovanju gljivama daje se med.
4. Visoke doze VITAMINA C (3, 5, 10 ili više grama dnevno) detoksificiraju otrovne tvari (npr.
potencijalne uzro nike toksi nog hepatitisa), štite jetru od cigarete tj. pušenja, kao i od štetnih
posljedica uzimanja alkohola.
5. U slu aju trovanja gljivama ili bilo kojom drugom hranom skuhajte šaku (ili 3 žlice) mlade
HRASTOVE KORE (sitno isjeckane) u litri MLIJEKA. To se pije dok ne nastupi povra anje.
Ako se upotrijebi na vrijeme, dok se još otrov ne nalazi u krvi, to je siguran protuotrov trovanju
bilo kojom otrovnom biljkom ili gljivama.
6. Uzmi 2 – 3 pune šake NEVENA (cvjetove i liš e, ako može svježe) i prokuhaj ih u vodi.
Kuhani neven (još topao) položi na želudac.
257
Zatim odmah zagrij dobro (dakle isto, jako) VINO, stavi u vino slijede u porciju nevena i sve
zajedno ponovo zagrij. Samo zagrijati, ne skuhati!
Zatim daj otrovanoj osobi piti to nevenovo vino (bez cvijeta, mlako).
Na taj se na in lije i otrovanje tj. djelovanje otrova se ini neškodljivim.
Katkada se neven (calendula officinalis) naziva mrtva kim cvije em; vjerojatno zato što ono
može ve "polumrtve" (otrovane) ponovno vratiti u život.
7. Kao protuotrov treba piti u prah zdrobljen poludragulj AKVAMARIN (beril) umiješan u vodu.
8. VOSKOM treba kao kremom premazati ranu (izazvanu vrhom strijele) i otrov tada ne e škoditi.
9. KUPUS izvla i iz tijela otrove, a istodobno osloba a ljekovite tvari (kod vanjske primjene).
10. VO NI PLODOVI, osobito SOKOVI, odstranjuju i neutraliziraju otrove u organizmu.
11. Ako pijemo ŠVEDSKU GREN ICU, ona lije i i uništava sve otrove.
12. Lijek protiv svakog otrova:

U litru prirodno bijelog VINA stavi se 18 – 22 g korijena od SR ENJAKA (polygonum
bistorta) da stoji nekoliko sati. Od tog vina piti 1 - 2 ašice ili stavljati u jelo 1- 2 žlice dnevno.
2. OTROVANJE KRVI (sepsa)
Nastaje kada zarazne klice, bakterije koje su prodrle u organizam, svladaju lokalne barijere i zaštitu
organizma na mjestu infekcije (ozljede kože, krajnici, maternica) te preplave cio krvni optok.
Sepsa se javlja sa alarmantnim simptomima: povišenjem temperature i groznicom, pojavom gnojnih
metastaza i apscesa u bubrezima, srcu, plu ima, mozgu ili na periferiji tijela i teškim op im poreme-
ajima (glavoboljom, pomu enjem svijesti, ubrzanjem pulsa i disanja, teškim proljevima).
LIJE ENJE:
1. OPERATIVNO odstraniti žarište, velike doze ANTIBIOTIKA.
2. Protiv otrovanja krvi i upala koristi se svježa KOKOŠJA MAST.

Primjer:
Noga, sa sjekirom rasje enim koljenom, jako je otekla, boja kože se po ela mijenjati, žlijezde u
preponi su po ele oticati i postale su vrlo osjetljive. inilo se da po inje otrovanje krvi.
itava noga je namazana debelim slojem kokošje masti i zavaljuju i tome bolesnik je ostao živ
te je kasnije u bolnici izlije en.
3. ZAŠTITNE MJERE PROTIV ZATROVANOG OKOLIŠA
Zrak koji udišemo, hrana koju jedemo, voda koju pijemo, ak i odje a koju nosimo i postelja na
kojoj spavamo, svi su "nabijeni" otrovima koje nitko ne može izbje i.
ak i organski ugojena hrana raste na zatrovanom zraku i navodnjava se zatrovanom vodom.
ZAŠTITA:
1. Pokušajte oti i iz grada u kojem vlada SMOG. Kupite malu oku nicu ili komadi zemlje.
Tada možete tako er uzgajati i ve inu svoje hrane u kojoj "nema" otrova. Ako ste pak prisiljeni
živjeti u gradu punom smoga, pobjegnite u prirodu bez smoga, bar nekoliko tjedana svake
258
godine, i time pružite svome organizmu, jetri i plu ima priliku da se sami regeneriraju i izgrade
odre enu zdravstvenu rezervu.
2. U inite sve da jedete samo ORGANSKI UZGOJENU HRANU. Pretvorite svoje dvorište u
organski vrt. Takva hrana e biti bez otrova i bolja od one iz samoposluge sa tržnice.
3. Ako živite u stanu, OZELENITE GA uzgajaju i biljke, a i povr e na prozorima ili balkonu.
4. NEMOJTE koristiti ni jednu toksi nu kemikaliju u doma instvu: raspršiva e protiv šteto ina,
osvježiva e zraka, teku ine za iš enje, deterdžente, sprejeve protiv muha, sredstva protiv mo-
ljaca. Koristite sapun prirodni kao jedini materijal za iš enje, ak i pranje odjevnih predmeta.
IZBJEGAVAJTE kuhinjsko posu e od bakra i aluminija, jer mogu oštetiti centralni živ ani su-
stav, može nastati žutica, ošte enje jetre i bubrega, želu ane i crijevne tegobe!
5. Ako morate jesti hranu iz samoposluge, pažljivo OPERITE sve vo e i povr e sapunom i toplom
vodom. Ispiranje samo toplom vodom ne e imati nikakav u inak.
Ono vo e i povr e koje ne možete oprati treba oguliti.
6. uvajte se otrovanja sredstvima za prskanje vo a i povr a!

Metoda koja se preporu uje za ODSTRANJENJE ostataka arsena, DDT-ja i drugih toksi nih
spojeva iz vo a i povr a:
Pomiješajte 30 ml iste klorovodi ne kiseline (iz ljekarne) sa oko 3 l vode (koristite samo stakle-
no ili zemljano posu e). Stavite povr e u otopinu 5 minuta, izvadite ga i isperite istom vodom.
Otopina se može sa uvati i koristiti puno puta.
Neki tvrde da se mogu koristiti otopine puno slabije od navedene.
7. Pravilna VEGETARIJANSKA PREHRANA osigurati e opskrbu svim prehrambenim tvarima i

maksimum zaštite protiv zatrovane životne sredine.
8. Obogatite svoju prehranu slijede im vitaminima, mineralima i dodacima za koje je prona eno da
imaju zaštitna neutraliziraju a, detoksiniraju a svojstva protiv otrova iz okoliša, zraka, vode i
hrane:
JOGURT (i druga kisela mlijeka) – bakterije kiselog mlijeka neutraliziraju ve inu otrova, pose-
bice DDT i stroncij i ine ih "sigurnijim" tj. smanjuju na najmanju mjeru njihovo štetno djelo-
vanje na organizam.
KELP – izvanredan zaštitnik protiv radioaktivnih tvari atomskih pokusa, poput stroncija 90 i
radioaktivnog joda.
LECITIN – neutralizira sve tjelesne otrove. Uzmite 1 – 2 žlice dnevno.
PIVSKI KVASAC – najbolja prirodna zaštitna hrana protiv zatrovanja.

Pomaže jetri u njenom detoksiniraju em radu. Koristite ga obilno: 2, 3 ili više žlica dnevno.
VITAMINI B-KOMPLEKSA – velike ja ine e vas zaštititi od mnogih toksi nih ostataka u
hrani.
VITAMIN C – antitoksin br. 1. Pomaže organizmu da se bolje odupre navali otrova i sprije a-
va ošte enja. On e zaštititi sve vaše organe i žlijezde. Uzimajte velike doze, do 3000 mg dne-
vno. U akutnim slu ajevima trovanja, iz bilo kog izvora, uzimajte doze od 1500 mg svaki sat,
ukupno do 10000 mg dnevno.
259
VITAMIN E – djelotvoran zaštitnik protiv otrova u zaga enom zraku, duši nog dioksida i
uglji nog monoksida. Pomaže jetri da lakše detoksinira sastojke.
Štiti vas od ve ine otrova u hrani, vodi i zraku. Uzimajte do 600 IJ dnevno ( ako bolujete od
reumatske sr ane bolesti ili visokog krvnog tlaka, posavjetujte se s lije nikom).
VITAMIN A (beta karoten) – poboljšava tjelesno snabdijevanje kisikom i tako štiti od škod-
ljivog djelovanja smoga. Uzimajte do 25000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
VITAMIN D: Poboljšava iskorištavanje kalcija kao jednog od najvažnijih antitoksi nih mine-
rala. Uzimajte do 2500 IJ dnevno.
KALCIJ i MAGNEZIJ – pomažu tijelu u neutraliziranju i "izlasku" mnogih toksi nih tvari
kao što su olovo, živa, stroncij, radioaktivni jod i kadmij.
Uzimajte 1000 mg kalcija i 500 mg magnezija dnevno.
4. ZAŠTITNE MJERE PROTIV POJEDINIH OTROVA IZ OKOLIŠA
1. UGLJI NI MONOKSID
2. OZON i DUŠI NI DIOKSID
3. OLOVO
4. ŽIVA
5. DDT
6. KADMIJ
7. STRONCIJ 90
8. RADIOAKTIVNI JOD (jod 131)
9. X-ZRAKE
10. TOKSI NO DJELOVANJE LIJEKOVA
11. NITRITI I NITRATI
1. UGLJI NI MONOKSID
Najotrovniji je sastojak zatrovanog zraka, sprje ava da plu a apsorbiraju kisik, te štetno djeluje na
opskrbu kisikom svih stanica tijela. Može prouzro iti respiratorne poreme aje, razdražljivost,
gubitak pam enja, glavobolju, gubitak daha, anginu pectoris, emfizem, anemiju, sr anu bolest i rak.
ZAŠTITA:
1. VITAMIN E: 400 – 600 IJ dnevno. Za ve e doze, ili ako bolujete od visokog krvnog pritiska, ili
reumatske sr ane bolesti, posavjetujte se s lije nikom.
2. VITAMIN A (beta karoten): 25000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu. U situacijama kada je zrak
izuzetno "bogat" smogom: 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
3. VITAMIN B15 (sastojak B-kompleksa): velike ja ine.
2. OZON i DUŠI NI DIOKSID
Ovi zaga iva i zraka sastavni su dijelovi smoga. Oni mogu prouzro iti mnoge respiratorne i druge
poreme aje, posebice enfizem.
260
ZAŠTITA:
1. VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
2. VITAMIN E: do 1200 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom).

Vitamin E pruža savršenu zaštitu protiv toksi nog djelovanja ozona i duši nog dioksida.
3. OLOVO
Dolazi pretežno iz benzina kojem se dodaje olovo, ali tako er i od boja što sadrže olovo, kerami ke
cakline i drugih industrijskih izvora, gradske prašine.
Otrovanje olovom može nastati kao (kroni no) profesionalno oboljenje rudara, tipografa, limara,
slikara i kerami ara.
Olovo je kumulativan otrov; rani simptomi trovanja teško se mogu dijagnosticirati.
Simptomi: nedostatak teka, umor, razdražljivost, upala sluznice usta, gr evi u trbuhu, zatvor stoli-
ce, bolovi u zglobovima; kasnije može nastati kljenut živaca (podlaktice, potkoljenice i moždanih),
delirij, sljepo a.
40 % olova u tijelu potje e iz vode za pi e, koja ga otapa dok protje e kroz bakrene cijevi zalemlje-
ne olovnom legurom.
Kako se otrov nastavlja taložiti, ošte uje jetru, bubrege, srce i živ ani sustav. Na kraju se mogu
razviti paraliza ekstremiteta, sljepilo, mentalne smetnje, mentalna retardacija, nesanica.
U odraslih izaziva visok tlak a u djece smanjenje inteligencije.
Multipla skleroza je vjerojatno uzrokovana trovanjem olovom.
Olovo tako er može uzrokovati anemiju, smanjenje plodnosti, spolnu nemo , poba aj, ro enje
mrtvoro en adi, i potpunu neplodnost. Olovo je naro ito opasno za trudnice. Djeca žena otrovanih
olovom bolovala su od poreme aja rasta, živ anih i mentalnih poreme aja.
ZAŠTITA:
2. VITAMIN B1 (sastojak B-kompleksa): 25 – 100 mg dnevno.
3. VITAMIN C: 1000 – 3000 mg dnevno. U akutnim stanjima do 10000 mg dnevno (1000 mg svaki
sat), poželjno intravenozno. Vitamin C je snažni antitoksin. Pomaže u neutraliziranju toksi nog
djelovanja olova. Štiti miši no tkivo od ošte enja olovom.
4. VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno, u akutnim slu ajevima trovanja olovom, dan intravenozno
zajedno sa kalcijem, pokazao se uspješnim u ubrzavanju oporavka.
5. KALCIJ: 500 – 1000 mg dnevno, ima preventivno, kurativno djelovanje na trovanje olovom, po-
mažu i tijelu da sigurno izlu uje olovo iz sustava.
6. Dodatak MINERALA i ELEMENATA u TRAGOVIMA (u obliku tableta, ili prirodnih, poput

MORSKE VODE). Prehrana bogata mineralima pomo i e spre avanju štetnosti uzrokovane
kontaminacijom teškim metalima.
7. KALIJ JODID se povezuje s olovom u sustavu i pospješuje njegovo izlu ivanje iz tijela.
8. SELEN: 200 g dnevno, štiti od teških metala tako što ih odstranjuje iz krvi.
9. LECITIN: 1 – 2 žlice granula dnevno, neutralizira otrove u tijelu.

261
10. ALGIN, na injen od algi (ili natrij alginit) dokazano pomaže izlu ivanju otrova iz tijela.
11. EŠNJAK veže olovo (i živu) i izdvaja ih iz tijela. Može se uzimati i putem tableta.
12. MAHUNE i GRAH, ako se obilno uzimaju, mogu pomo i izlu ivanju olova iz sustava.
13. Hrana mora obilovati BILJNIM VLAKNIMA.
14. Izbjegavajte PUŠENJE! Pušenje može pove ati dnevno unošenje olova do 25 %.
4. ŽIVA
Živa je zatrovala zemlju, vodu, hranu i jedan je od najrasprostranjenijih otrova u okolišu.

Živa je smrtonosni, kumulativni otrov. Može oštetiti mozak i centralni živ ani sustav.
Ošte uje bubrege i jetru i uzrokuje paralizu i sljepilo.
ZAŠTITA:
1. PIVSKI KVASAC: 3 – 5 žlica dnevno, sadrži selen, mineralni element koji se pojavljuje u tra-
govima i koji djeluje kao antidot pomažu i uništenju žive u tijelu.
2. SELEN: 200 g dnevno, štiti od teških metala tako što ih odstranjuje iz krvi.
3. EŠNJAK: par režnji a ili tableta dnevno, veže živu i olovo i izdvaja ih iz tijela.
4. KALCIJ: do 1000 mg dnevno, pomaže u neutralizaciji žive i sigurno je izlu uje.
5. Visoke doze slijede ih vitamina pomažu u zaštiti protiv štetnog djelovanja bilo kojeg otrova,
uklju uju i živu:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 – 200 mg dnevno,
VITAMIN C: nekoliko grama dnevno,
6. LECITIN: 1 – 2 žlice granula dnevno.
7. NEMOJTE piti vodu iz vodovoda! Koristite " istu" bunarsku ili izvorsku vodu, flaširanu.
Jedite samo ORGANSKI uzgojenu hranu. Ona sadrži selen u tragovima.
Uzimajte puno sokova, sirova vo a i povr a.
5. DDT
DDT je svuda prisutan i cijeli planet je njime zatrovan. Još uvijek se puno koristi.
DDT je kumulativan otrov, uskladišten pretežno u masnom tkivu tijela.
Mršavljenje na brzinu, ili nagli gubitak tjelesne težine iz bilo kog razloga može biti opasno po zdra-
vlje jer se osloba aju otrovi iz "rastvaraju e" masti i privremeno zaga uju itav organizam.
Kad se primjenjuje gladovanje u cilju skidanja kilograma, moraju se uzimati sokovi – to e svesti na
najmanju mjeru opasnost od trovanja DDT-em.
ZAŠTITA:
1. LECITIN: 2 – 3 žlice dnevno, smanjuje štetno djelovanje DDT-ja na organizam.

262
2. Uzimajte JOGURT i druga KISELA MLIJEKA, svakodnevno.
Bakterije kiselog mlijeka neutraliziraj DDT u crijevima.
3. VITAMIN C: nekoliko grama dnevno. Pomaže neutraliziranju svih otrova, uklju uju i i DDT i
štiti tjelesna tkiva od njegova štetna djelovanja.
4. SIRUTKA u PRAHU (ili tabletama) hrani i potpomaže djelotvorno bakterije u crijevima, koje
pomažu u neutraliziranju DDT-ja.
6. KADMIJ
U malim koli inama u prirodnom obliku je djelotvoran, ali kao zaga iva iz okoliša izuzetno je
toksi an. Nalazi se u "gradskom" zraku, dolaze i pretežno iz automobila. Tako er se koristi u ši-
roko upotrebljavanim fosfatnim gnojivima, odakle ga "preuzima" povr e, a posebice žitarice.
Ve ina vodenih zaliha, posebice tzv. "mekana" voda, teško je zatrovana kadmijem.
Jedan od naj eš ih uroka polaganog kroni nog trovanja kadmijem je konzumiranje prve
vode iz
slavine, rano ujutro. Naime, ta voda sadrži opasne koli ine kadmija uslijed stajanja u slavini tijekom
no i. Galvanizirane, kao i novije crne plasti ne slavine sadrže kadmij koji rastvaraju i "ispiru"
kiselinu u vodi. Topla ga voda "ispire" ak i više od hladne i zato je nikad ne bi smjela koristiti za
kuhanje i pi e.
Školjkaši i životinjska jetra skupljaju kadmij i zato su opasni za jelo.
Trovanje kadmijem može tako er biti uzrokovano korištenjem ocakljena posu a i lonaca.
Rastvaraju ga kiseline u hrani i završava u našem tijelu.
Kadmij je ak opasniji po zdravlje od olova. On može prouzro iti visok krvni tlak, sr anu bolest,
anemiju uslijed nedostatka željeza, aterosklerozu, emfizem, kroni ni bronhitis, fibrozu plu a,
ošte enje bubrega i rak.
ZAŠTITA:
1. VITAMIN C: do 3000 mg dnevno, kod akutnog trovanja i više.

Vitamin C je specifi ni zaštitnik protiv toksi nog i po zdravlje opasnog kadmija.
2. CINK: 30 – 60 mg dnevno. Cink sprje ava asimilaciju kadmija. Kadmij i cink su kemijski "anta-
gonisti"; ako je cink u prehrani u obilnim koli inama, u tijelu se uskladišti umjesto kadmija.
Jedite hranu bogatu cinkom, poput sjemenki suncokreta, bundeve, te druge sirove sjemenke,
orahe, i neljuštene žitarice.
3. SELEN: 50 – 200 g dnevno, štiti nas od teških metala tako što ih odstranjuje iz krvi.
4. IZBJEGAVAJTE: bijelo brašno i sve što je na injeno njime. 80 % cinka prisutnog u cijelom zrnu
pšenice odstranjuje se za vrijeme meljave, ostavljaju i obilje kadmija u bijelom brašnu.
Izbjegavajte korištenje ocakljena zadebljana posu a. Koristite zemljano ili stakleno posu e,
ili posu e od nehr aju eg elika.
Nemojte piti vodu iz vodovoda! Koristite izvorsku vodu (iz staklenki) ako živite gradu.
7. STRONCIJ 90
Nuklearna ispitivanja i eksplozije zatrovali su cijelu zemlju s toksi nim stroncijem 90.
Svaki ovjek ve ima opasne koli ine radioaktivnog stroncija 90 u kostima.
263
On ostaje u tijelu tokom života, emitiraju i radioaktivne zrake, poput x-zraka, uzrokuje anemiju,
leukemiju, rak kostiju kao i mnoge druge vrste raka.
ZAŠTITA:
1. ALGIN se dobiva iz morske alge (kelp) i može djelotvorno odstraniti radioaktivni stroncij.
Uzmite 5 – 10 tableta ili 2 žlice granula kelpa dnevno.
Natrijev alginat u kelpu smanjuje apsorpciju stroncija za 50 – 80 %.
2. JOGURT i druga KISELA MLIJEKA (do 1 litre dnevno) pomažu neutraliziranju radioaktivnih
kemikalija u crijevima i njihovom sigurnom izlu ivanju iz tijela.
3. Jedite puno SUNCOKRETOVIH SJEMENKI svakog dana. One sadrže pektin koji dokazano
djelotvorno veže radioaktivni stroncij u crijevima i smanjuje njegovu apsorpciju i taloženje u
kostima.
4. PIVSKI KVASAC (2 – 3 žlice vode) pruža sigurnu zaštitu protiv radijacije.
5. KALCIJ (1000 mg dnevno) i MAGNEZIJ (500 mg dnevno) pomažu tijelu da se riješi stroncija.
Obilna nadopuna kalcija smanjuje apsorpciju stroncija do 50 %.
6. Protiv toksi nosti radijacije mogu pomo i slijede i vitamini:

VITAMIN B-KOMPLEKSA: 100 – 200 mg dnevno,
8. RADIOAKTIVNI JOD (jod 131)
Nastao je uslijed nuklearnih eksplozija i ispitivanja kao i stroncij 90, ali može biti ak i otrovniji.
Nalazi se pretežno u mlijeku, stoga je naro ito opasan za djecu koja piju puno mlijeka.
Radioaktivni jod se brzo apsorbira u tijelo i pretežno se taloži na jednome mjestu – štitnoj žlijezdi.
Kad se nakupi u velikoj koli ini, uzrokuje rak štitnja e.
ZAŠTITA:
1. Kada je prehrana zadovoljavaju e nadopunjena lakoasimilativnim organskim jodom, kao u

KELPU, štitna žlijezda ne apsorbira radioaktivni jod. Zaštitne mjere su iste kao i za stroncij 90.
9. X-ZRAKE
X-zrake su kumulativne tako da se ak i male koli ine poput onih koje emitira TV u boji, ru ni sat
ili sat budilica, mogu biti opasni kada se pridodaju ukupno dobivenoj koli ini iz svih izvora (lije-
nici ih koriste u bolnicama, stomatolozi i kiroprakti ari tako er).
Prekomjerno izlaganje uzrokuje leukemiju, rak, ošte enje ploda i kasnije razvoj leukemije u djece
ije su majke primile abdominalne x-zrake za vrijeme trudno e.
ZAŠTITA:
1. LIMUN ili KONCENTRAT LIMUNA: pacijenti se mogu oduprijeti ve em terapeutskom zra-

enju bez ošte enja zdravih tkiva ako uzimaju limun (nesumnjivo zbog bioflavonoida, prisutnih u
velikim koli inama u limunovoj kožici.
264
2. VITAMIN C: velike doze (3, 5, 10 ili više grama dnevno). Uzet zajedno s rutinom može oja ati
djelovanje rutina i pomo i u zaštiti protiv štetnog djelovanja x-zraka.
3. VITAMIN B5 (pantotenska kiselina, sastojak B-kompleksa).

Preventivna doza je 5 – 15 mg za djecu i 25 – 50 mg za odrasle te dvostruka ili trostruka terape-
utska doza poslije izlaganja. Pivski kvasac je daleko najbolji izvor pantotenske kiseline.
Vitamin B5 sprje ava štetnost zra enja. Kod ispitivanja na životinjama stopa preživljavanja
pove ana je do 200 % davanjem pantotenske kiseline prije izlaganja.
4. PIVSKI KVASAC: 2 – 3 žlice dnevno. Sirovi ekstrakt (kvasac) pruža definitivnu zaštitu protiv
radijacijskih doza.
5 .LECITIN: 2 – 3 žlice dnevno, pomo i e u spre avanju posljedica radijacije.
6. VITAMIN F, esencijalne masne kiseline, prisutne u svim sirovim biljnim uljima dobivenim
metodom hladnog prešanja, pružaju zaštitu protiv štetnih djelovanja x-zraka.
7. RUTIN (vitamin P ili bioflavonoid): 100 – 200 mg dnevno kao zaštitna doza a u slu aju
izlaganja: 800 mg ili više dnevno, posve je neškodljiv.
Rutin ja a stjenke kapilara i smanjuje hemoragiju uzrokovanu x-zrakama.
Kod životinja smanjuje stopu smrtnosti uzrokovanu prekomjernim x-zrakama do 80 %.
10. TOKSI NO DJELOVANJE LIJEKOVA
Svi kemijski lijekovi su više ili manje toksi ni.

Najmanje 10 % svih pacijenata pati od bolesti izazvanih lijekovima. ak i "nedužni" aspirin uzro-
kuje mnoge smrti i teško narušava zdravlje mnogima. Lijekovi uzrokuju poreme aje u metabolizmu
i vitalnim tjelesnim procesima. Lijekovi uništavaju vitalne vitamine i minerale i sprje avaju njihovu
apsorpciju. Mnogi lijekovi ošte uju jetru i bubrege i mogu izazvati ozbiljne bolesti, spolnu nemo ,
neplodnost, ošte enje ploda i rak. Ima stanja kada je uzimanje lijekova neophodno i spasonosno, ali
treba ih uzimati samo u krajnjoj nuždi.
ZAŠTITA:
1. JOGURT i SIRUTKA (acidofil) moraju se uzimati duže vremena nakon terapije lijekovima (anti-
bioticima) da se pomogne obnavljanje flore blagotvornih bakterija u crijevima, uništene bakteri-
jama.
2. Pri uzimanju bilo koje vrste lijeka treba pove ati unos slijede ih vitamina:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike doze. Naro ito su potrebni nakon lije enja antibioticima.
VITAMIN C: velike doze do 10000 mg dnevno, kada se uzimaju velike doze lijekova.
3. VITAMIN E: 400 – 800 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom). Zajedno sa
vitaminom C zašti uje protiv štetnog djelovanja apirina.
4. LECITIN: 2 – 3 ŽLICE dnevno, pomaže u zaštiti od štetnog djelovanja lijekova i sprje ava
ošte enja jetre i drugih organa.
265
11. NITRITI I NITRATI
Ovim toksi nim kemikalijama konzervira se razli ita hrana, posebice prera eno meso.
Koriste se u svježem mesu za "poja anje" boje; ak i hrana za dojen ad sadrži nitrate.
Duši na gnojiva truju zemlju i zaga uju opskrbu vodom.
Nitrozamini koji se stvaraju u tijelu od unešenih nitrata izuzetno su toksi ni i dokazano su
kancerogene tvari. Oni uzrokuju rak jetre, želuca, mozga, jednjaka, mjehura, bubrega i drugih
organa, te visoki krvni tlak i sr ana oboljenja.
Nitriti i nitrati uništavaju vlastite tjelesne zalihe vitamina A.
ZAŠTITA:
1. VITAMIN C: velike doze do 5000 mg dnevno, u akutnim slu ajevima trovanja 2000 mg svaki
sat do sat i pol, tokom cijelog dana; tada smanjiti na 5000 mg dnevno.
Vitamin C može djelotvorno neutralizirati i uništiti nitrate u želucu i sprije iti njihovu konverziju
u nitrozamine. Vitamin C treba uvijek uzimati u velikim koli inama kada se konzumira hrana ko-
ja sadrži nitrite. Najbolje je dnevno uzimati vitamin C kao preventivnu mjeru (nekoliko grama
dnevno), jer je danas teško izbje i otrove.
2. Druge tvari koje mogu biti korisne u neutraliziranju ili smanjenju štetnosti nitrata i nitrita:
LECITIN: 2 – 3 žlice dnevno.
266
OVISNOSTI
1. LIJE ENJE (op enito)……………………………………………………...……243

2. ALKOHOLIZAM…………………………………………………………,,…….245
3. DROGA………………………………………………………………………,,,….247
4. PUŠENJE……………………………………………………………………,,,…..247
1. LIJE ENJE (op enito)
100% djelotvorna metoda za odvikavanje od pušenja, konzumiranja alkohola ili kave, ili uzima-
nja droge: GLADOVANJE uz SOKOVE.
Kod ovisnika razina otrova u krvi mora biti visoka itavo vrijeme. im se razina nikotina, alko-
hola ili kofeina u krvi smanji, on osje a želju da zapali cigaretu ili da popije šalicu kave ili alko-
hola, odnosno da uspostavi prijašnju razinu otrova u krvi.
Jedini na in odvikavanja od ovisnosti je potpuno pro iš avanje tijela od svih nakupljenih otrova,
bio on nikotin, kofein, alkohol ili heroin.
Za vrijeme gladovanja uz sokove svi toksini e se izlu iti, sve tkivo pro istiti i osloboditi otrova.
Krv e se postupno pro istiti i želja za cigaretom ili nekim drugim otrovom e nestati.
Nakon 2 – 3 tjedna fiziološka želja za pušenjem nestaje, što zna i da se tijelo o istilo od otrova i
da se ovisnik oslobodio ovisnosti. Odre ena psihološka želja, navika da se cigareta drži izme u
prstiju, trajat e još nekoliko mjeseci, ali i to e postupno nestati.
Normalno, poslije gladovanja mora se nastaviti sa prirodnom, vegetarijanskom prehranom.
POSTUPAK:
Uputno je da se pripremite za gladovanje putem kra e pro iš avaju e dijete.

U toku 2 – 3 dana nemojte jesti ništa osim sirova vo a i povr a – 1 obrok dnevno od bilo kojeg vo a
a drugi od svježe salate od povr a.
Gladovanje obi no po inje sa djelotvornim pro iš avanjem crijeva pomo u purgativa kao što su
glauberove soli ili ricinusovo ulje.
Popijte 40 g glauberove soli na 0,8 l tople vode, ujutro, prvog dana gladovanja. Zbog poboljšanja
okusa, odmah potom popijte ašu soka. Glauberove soli dovesti e do temeljite pro iš enosti. Ili:
prvog dana gladovanja 1 ili 2 sata prije klistiranja stavite u ašu vode 2 jušne žlice ricinusova lja,
zatim dodajte sok od polovice limuna.
Naravno, možete po eti gladovanje i bez purgativa, jednostavno tako da uzmete dvostruko klistir.
Kod prvog uzmite do pola litre iste vode, i pustite da istje e. Ponovite s litrom vode kojoj dodajte
aj kamilice ili nekoliko kapljica limunova soka.
Slijede i dan, kao i svaki dan gladovanja koji slijedi, postupite ovako:
– NAKON USTAJANJA: trljanje etkom na suho, zatim tuširanje toplom vodom.
– KLISTIR.
– 9 SATI: Šalica biljnog aja (topao, ne vru ). Koristite specifi no ljekovito bilje za specifi no
oboljenje.
– 11 SATI: aša svježe istisnutog vo a, razrije enog jednakom koli inom vode.
– 11 – 13 SATI: Šetnja ili lagano vježbanje, ili sun anje,
– 13 SATI: aša svježe na injenog soka od povr a (ili npr. Biota sok ) ili šalica juhe od povr a.
– 1330 – 16 SATI: Odmaranje u postelji.
– 16 SATI: Šalica biljnog aja.
– 1615 – 19 SATI: Šetnja, terapeutske kupke, vježbanje i sli no.
– 19 SATI: aša razrije enog soka od vo a i povr a.
– 21 SAT: aša juhe od povr a.
267
Ako ste žedni pijte obi nu mlaku vodu. Ukupna koli ina teku ine od sokova i juhe trebala bi se
kretati u toku dana izme u tri etvrtine i litre i pol. Pijte i više, ako ste žedni.
Nikada ne razrje ujte sokove juhom od povr a, samo istom vodom.
Pod nadzorom stru njaka ovakvo se gladovanje može provoditi kod ku e do 30 dana.
Bez nadzora stru njaka (pogotovo ako bolujete od neke bolesti) ne preporu uje se gladovanje dulje
od 7 – 10 dana odjednom. Poslije nekoliko tjedana uz prehranu koja e poduprijeti vaše zdravlje
program gladovanja možete ponoviti.
Da li e se vaše gladovanje pokazati uspješnim ili propasti pretežno ovisi o tome kako ete ga
prekinuti. Prekid gladovanja je najzna ajnija faza. Djelotvornost gladovanja može biti posve
izgubljena ako se gladovanje prekine na kriv na in.
Glavna pravila za prekid gladovanja su:

1. Ne uzimajte prekomjerne koli ine hrane.
2. Jedite polako i hranu izuzetno dobro žva ite.
3. Prelazite postupno na normalnu prehranu u toku nekoliko dana.
– prvi dan: jedite 1 cijelu jabuku ujutro i vrlo malu zdjelu salate svježeg povr a za ru ak, pored
uobi ajenog menija od sokova i juha.
– drugi dan: namo ene suhe šljive i smokve (s vodom u kojoj je vo e namo eno) jedite za doru ak.
Mala zdjela svježe salate od povr a za ru ak. Juha od povr a bez soli za ve eru.
2 jabuke izme u obroka. Sve to pored uobi ajenih sokova i juha.
– tre i dan: kao drugi dan, ali dodajte kuhani ili pe eni krumpir. Krišku kruha od cijelog zrna žita-
rica s juhom nave er.
– etvrti dan: možete po eti normalno jesti, pridržavaju i se vegetarijanske prehrane.
Nekoliko savjeta pri gladovanju sokovima:

1. KLISTIR. Crijeva su "glavni put" kojim se toksini izbacuju iz organizma.
Budu i da za vrijeme gladovanja crijeva miruju, toksi ni otpaci nemaju drugog puta izlaska iz
sistema te je korištenje klistira neophodno. Ako gladujete bez korištenja klistira, otrovi se za-
državaju u tijelu i ponovo apsorbiraju u sistem, truju i cijeli sistem. Vaše tijelo e se pokušati
osloboditi otrova putem drugih eliminativnih organa, naro ito bubrega, zbog ega se oni mogu
preopteretiti i ak oštetiti. To je razlog zbog ega je korištenje klistira za vrijeme gladovanja
neophodno. Klistiranje se mora provoditi najmanje jednom, najpoželjnije dvaput dnevno: prva
stvar ujutro i posljednja prije odlaska na spavanje. Pola litre do litra mla ne vode je dovoljno.
Klistir se može nabaviti u apoteci ili prodavaonici medicinske opreme.
2. LIJEKOVI. U pravilu, preporu a se neuzimanje lijekova za vrijeme gladovanja. Izuzetak su di-

gitalis kod sr ane bolesti, inzulin kod dijabetesa i kortizon kod artritisa – ako su se lijekovi
uzimali dugo vremena.
3. VITAMINI. Za vrijeme gladovanja potrebno je prekinuti uzimanje vitamina. Postoje 3 izuzetka:

a) kod težih oboljenja srca, vitamin E se treba uzimati dok se gladuje;
b) vrlo bolesnim osobama može se davati vitamin C (do 3000 mg dnevno) s vo nim sokovima;
c) vrlo slabim osobama može se davati 1 – 2 ajne žli ice meda (u biljnom aju).
4. PUŠENJE i ALKOHOL. Nemojte pušiti, piti alkohol i crnu kavu. Usput, gladovanje je najbolji
na in da prestanete sa pušenjem i konzumiranjem alkohola. Nakon 2 tjedna gladovanja, sva želja
za pušenjem i alkoholom e nestati (stotine pacijenata tako je odviknuto).
5. KONTRAINDIKACIJA. Kod uznapredovanih slu ajeva dijabetesa, aktivne tuberkuloze, zlo u-

dnih tumora, mentalnih bolesti i slabog srca te kod starijih pacijenata gladovanje se ne preporu a.
Kod bilo koje bolesti posavjetujte se sa svojim lije nikom.
(ova informacija, bar što se ti e tumora, razlikuje se od: vidi: Rak, lije enje raka prema Breussu).
268
6. SOKOVI. Sokove je najbolje pripremati svježe, sa svojim sokovnikom. Nemojte uzimati konzer-
virane ili zamrznute sokove. Smijete koristiti i gotove sokove (npr. Biota).
7. BILJNI AJEVI. Najbolji ajevi za vrijeme gladovanja su gavez, šipak i kamilica. Možete kori-
stiti i specifi ne biljne ajeve (vidi šire: Rak, lije enje raka prema Breussu).
8. RAD. Ležanje u krevetu za vrijeme gladovanja je vrlo škodljivo, osim kod no nog sna ili odmora
od svoje redovne aktivnosti dok gladujete.
9. FIZI KO VJEŽBANJE. Da bi došlo do temeljitog pro iš avanja svih tjelesnih funkcija potrebno
je obilje svježeg zraka, kretanja i fizi kog vježbanja. Uvijek spavajte kod otvorenog prozora.
10. DNEVNE KUPKE. Oko jedne tre ine svih tjelesnih ne isto a i otpadaka izlu uje se kroz kožu.
Dnevne kupke, naro ito u kombinaciji sa trljanjem etkom na suho vrlo su djelotvorne.
Ako su srce i cirkulacija u redu (to utvr uje lije nik) treba eš e provoditi tople kupke, saunu, te
tuširanje toplom i hladnom vodom.
11. UZIMANJE TEKU INE. U toku 24 sata potrebno je uzeti 6 aša vo nih sokova, juhe i biljnih
ajeva. Ako ste još uvijek žedni možete uzimati dodatne koli ine što prirodnije vode.
12. GLAD. Samo u toku prva 3 – 4 dana gladovanja osje ati ete glad. Poslije toga dogoditi e se
nešto nevjerojatno: što dulje gladujete, to ete manje osje ati glad, sve dok organizam ne završi
pro iš avaju u aktivnost. Kada osjetite iznenadnu "groznu" glad to e biti pouzdan znak da
prestanete gladovati i zapo nete uzimati hranu.
13. POZITIVAN MENTALNI STAV. Mentalni stav za vrijeme gladovanja ima najve u važnost.
Nemojte se obazirati na preplašene ro ake i "prijatelje" i njihova upozorenja. Vjerujte, na tisu e
ljudi je to u inilo prije vas. Možda e vam razmišljanje da ste na "teku oj dijeti" umjesto na
gladovanju pomo i da se osje ate sigurniji.
14. PREHRANA POSLIJE GLADOVANJA. Zadivljuju i u inci postignuti gladovanjem biti e

brzo izgubljeni ako se poslije gladovanja nastavi s nepravilnom prehranom koja je i na prvom
mjestu dovela do pogoršanja zdravlja. Poslije gladovanja treba nastaviti s vegetarijanskom
ishranom. Pokušajte nabaviti prirodnu, organski uzgojenu hranu, sa puno svježeg vo a i povr a,
koje treba jesti sirovo ili eventualno kuhano (ništa pe eno ili prženo).
2. ALKOHOLIZAM
Alkoholizmu su najviše naklonjene neuroti ne osobe i nedovoljno izgra ene li nosti, koje alkoholu
pribjegavaju kao obrani od odgovornosti u osobnom, obiteljskom ili društvenom životu.
Alkoholizam može izazvati: kroni ni katar želuca, osaljenje i cirozu jetre, slabost sr anog miši a,
bubrežna oboljenja, skleroti ne promjene na krvnim žilama i u mozgu. Usporedo strada i psiha.
Alkoholizam je slaba volja. Pijanac poseže za alkoholom i zbog najmanje radosti ali i zbog najma-
njeg problema.
– alkohol nije stimulans, ve zapravo sedativ i depresant centralnog živ anog sustava,
– u stanju je razoriti vene,
– ne zagrijava vas; upravo suprotno, postaje vam hladno, jer se sve više znojite i gubite tjelesnu
toplinu,
– alkohol uništava moždane stanice, izazivaju i povla enje vode iz njih,
– može iscrpsti iz organizma vitamine B-kompleksa, vitamin C, cink, magnezij i kalij,
– 4 pi a svakodnevno dovoljna su da prouzro e ošte enje nekog organa,
– može smetati jetri u preradi masti.
269
LIJE ENJE:
1. Budu i da obi no za vrijeme gladovanja izostaje "žudnja" za alkoholom ak i kod teških alkoho-
li ara, GLADOVANJE uz sokove 10 – 14 dana je dobar po etak da se prekine navika uzimanja
alkohola. Tako nestaju ne samo fizi ka ovisnost, ve i psihogeni inioci ovisnosti.
Na po etku tretmana se preporu uje da pacijent uzima odgovaraju i nadomjestak za "osloba anje
od žudnje". Najbolji napitak za alkoholi ara je SVJEŽI VO NI SOK (može se zasladiti medom).
Pacijent uvijek pri ruci mora imati sokove, slatkiše ili neku drugu zakusku za konzumiranje izme-
u obroka (grickalice, sjemenke), naro ito kada osjeti žudnju za "stimuliranjem".
2. VEGETARIJANSTVO je najjednostavnije i najdjelotvornije sredstvo za borbu protiv alkoholi-

zma.
3. Ispijanje 8 – 10 aša VODE dnevno ubrzava ispiranje alkohola iz jetre.
4. 80 % ispitanika ostalo je trijezno 2 i više godina, dok su uzimali MEGADOZE VITAMINA.

VITAMIN C (visoke doze, 2 – 6 g dnevno i više) štite od štetnih posljedica uživanja alkohola,
Alkoholizam iscrpljuje vitamine iz tijela, naro ito vitamine B-kompleksa.
5. Uzimajte MULTIVITAMINSKO-MINERALNE TABLETE: 1 – 2 dnevno, od toga

CINK: 60 mg dnevno i MAGNEZIJ: do 1000 mg dnevno.
6. PELUD s uspjehom ublažava apstinencijski sindrom.
7. Ako je u ku i OTROV za moljce ili neki drugi, alkoholizam se ne može izlije iti!
8. AJ KAMILICE djeluje umiruju e.
9. NEMOJTE uzimati industrijsku SOL (u svakoj biljci ima dovoljno prirodne, kvalitetnije soli).
10. Potrebno je puno VJEŽBANJA, ODMORA i boravka u PRIRODI. To e poboljšati cirkulaciju,

odnosno zdravlje pacijenta i normalizirati aktivnost hipotalamusa, središta za apetit u mozgu.
11. SPRIJE AVANJE MAMURLUKA:
1. VITAMIN C: 1 g (može i u obliku šume ih tableta u aši vode).
2. Popijte puno obi ne VODE (ili negazirane mineralne vode).
3. Pijanog ovjeka s 2 žlice ŠVEDSKE GREN ICE možemo odmah otrijezniti!

270
3. DROGA
LIJE ENJE:
1. Tko bude svaki sat uzimao po 1 tabletu preparata LOPUHA ( Petadolor), za nekoliko e se
tjedana posve odviknuti od droge! Problem je što se taj preparat teško nabavlja u Hrvatskoj.
2. Litra ZOBI opere se 7 puta i ukuha u 2 litre vode na pola. U uvarak se doda 2 žlice MEDA i još
malo neka kipi. To se ocijedi i polako popije tijekom dana.
3. Ovisnicima može pomo i:

VITAMIN C: 1 g, 3 puta dnevno,
VITAMIN E: 400 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA TABLETA, 2 puta dnevno.
4. PUŠENJE
Kod nekih bolesti nužno je odre i se pušenja, i to kod bolesti srca i krvnih žila, želuca i dvanaesnika
(osobito kod gastritisa s pove anom kiselinom), pri bolestima organa za disanje i nekim živ anim
poreme ajima. Pušenje je esto uzrok bronhalnog (plu nog) karcinoma.
Prosje ni životni vijek puša a je 18 godina kra i od nepuša a!
Pušenje je najsigurniji na in da postanete kandidat za sr ani napad; 82 % svih muškaraca koji su
umrli od sr anog napada bili su puša i!
Duhanski katran izaziva rak-rane. Ve ina pokusnih životinja dobije nakon nekoliko tjedana ili
mjeseci rak-rane ako im komadi kože svakih par dana namažu duhanskim katranom.
Isti pokus izveden sa obi nim katranom pokazuje iste rezultate. To dokazuje da nije nikotin
uzrokovao stvaranje tumora, nego duhanski katranski spojevi.
Zato je pogrešno vjerovati da cigarete bez nikotina ne škode zdravlju (krivac je katran).
1. Kad želimo zapušiti, stavimo u usta GROŽ ICE (rozine, cvebe) koje nosimo uvijek sa sobom.
2. Razina vitamina C u plazmi puša a je za pola do tri etvrtine niža nego u nepuša a, jer svaka
popušena cigareta može uništiti 25 – 100 mg vitamina C. Puša i boluju od subakutnog stupnja
skorbuta. Visoke doze vitamina C zašti uju jetru od cigareta odnosno pušenja (do neke granice).
VITAMIN C: 2000 mg, 2 puta dnevno.
3. Ostali antioksidanti koji mogu djelomi no pomo i u sprje avanju štetnog djelovanja pušenja:
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA TABLETA, 2 puta dnevno,
SELEN: 100 g dnevno.
4. Žene koje puše 2 puta brže stare. One brže dobivaju bore, a lice im je gotovo beživotno i suho.
To je samo što se ti e izgleda, da ne spominjemo bolesti.
5. Tumori koji se esto pojavljuju u mokra nom mjehuru puša a, povla e se ako pacijent konzu-
271
OZLJEDE
1. OZLJEDE (op enito)……………………………………………………………...248

2. HEMATOM………………………………………………………………………..248
3. MODRICA…………………………………………………………………………249
4. NAGNJE ENJE (zgnje enje, naboj, uboj, kontuzija)……………………….…249
5. OPEKLINE……………………………………………………………………...…250
6. OTEKLINE……………………………………………………………………...…251
7. OZEBLINE……………………………………………………………………...…252
8. PRIJELOM……………………………………………………………………...…253
9. RANE…………………………………………………………………………....….253
a) RANE (op enito)…………………………………………………………….….253
b) RANE KOJE TEŠKO ZACJELJUJU……………………………….………..255
c) RANE OD LEŽANJA (dekubitus)……………………………………...……..255
d) RAK RANE…………………………………………………………………..…256
e) DIVLJE MESO…………………………………………………………………256
10. UBOD………………………………………………………………………..……256
11. UGRIZ…………………………………………………………………………….257
1. OZLJEDE (op enito)
LIJE ENJE:
1. Postoje mnoga opažanja o tome da se VITAMIN C koncentrira na mjestu ozljede i da se tamo ra-
zara i troši. Ako ste ozlije eni (ili ako morate i i na operaciju) svakako uzimajte dodatne koli ine
vitamina C (3, 5 ili više g dnevno, u obliku tableta ili praška pomiješanog u soku).
2. Kod svih vrsta ozljeda primjenjuju se, s najboljim rezultatima, OBLOZI OD GAVEZA.
a) Oblozi od svježih listova:
Svježe listove operemo, razvaljamo na dasci, stavimo na oboljelo mjesto i povežemo sa
maramom.
b) Oblozi od oparenih listova:
Gavezove listove prelijemo vrelom vodom i tople stavimo na oboljelo mjesto.
c) Oblozi od gavezovog brašna:
Dobro osušeno korijenje gaveza (možemo ga prosušiti u pe nici) sitno narežemo i sameljemo
u brašno u mlincu za kavu (može poslužiti i mlinac za mak).
To stavimo u šalicu sa vru om vodom, dodamo nekoliko kapljica jestivog ulja, te brzo napra-
vimo kašu. Nju nanesemo na lanenu krpicu, stavimo na bolesno mjesto i omotamo zavojem.
3. Kod starih ošte enja, gnjiljenja rana, ak i kod kanceroznih ireva kao i kod apscesa na nozi
OBLOG od PRESLICE izvanredno pomaže. Ispire, rastvara, skoro da sažiže sve ono što je
pokvareno. Izrada obloga: punu pregršt preslice stavimo u sito obješeno iznad kipu e vode.
Kad bilje postane vru e i meko umotamo ga u lanenu krpu i položimo na oboljelo mjesto.
Bezuvjetno treba umotati u toplo! Ostavimo na oboljelom mjestu nekoliko sati ili tijekom no i!
2. HEMATOM
Ograni eni izljev krvi u mekano tkivo. Nastaje nateklina, koja potiskuje ili ak razara okolno tkivo,
npr. moždano tkivo kod moždane kapi (apopleksije).
Kod potkožnog hematoma, koji nastaje obi no nakon udarca, koža je najprije crvena, zatim
ljubi asta, kasnije sme a ili žu kasta. Promjena boje nastaje zbog razgradnje hemoglobina.
272
3. MODRICA
Ozljeda koja ima za posljedicu pucanje malih krvnih žila, uzrokuju i promjenu boje tkiva koje se
nalazi ispod kože, bez prekida kože koja ga prekriva.
Stvaranju modrica sklonije su osobe sa prekomjernom težinom, anemijom ili za vrijeme menstru-
acije. Leukemija i pretjerane doze lijekova protiv zgrušavanja mogu tako er uzrokovati este ili
velike modrice.
LIJE ENJE:
1. Manjak vitamina C i bioflavonoida može biti karakteriziran slabljenjem malih krvnih žila, dovo-
de i do lakšeg stvaranja modrica.
Kod lakog izbijanja modrica (kad neznatne ili manje povrede izazovu plavkastu ili ljubi asto-
crvenu obojenost kože), te za brzo uklanjanje modrica, potrebno je uzimati:
VITAMIN C: 1000 mg, 3 puta dnevno i
BIOFLAVONOIDE: nalaze se u vo u, naro ito citrusnom.
Otkriveno je da je kod sportaša koji uzimaju navedene sastojke bilo manje modrica i povrede su
zacjeljivale dvostruko brže nego povrede onih sportaša koji su uzimali samo vitamin C ili uop e
nisu uzimali nikakve dodatke.
2. Stavite LEDENE OBLOGE, lagano pritiskuju i bar 10 min.
3. Preobilno stvaranje modrica može ukazati na manjak vitamina D.

4. ŽELJEZO: oko 300 mg dnevno (ako je uzrok stvaranja modrica anemija).
5. Mogu pomo i i VITAMINI B-KOMPLEKSA, velike ja ine.
6. Ako se netko udario i dobio modrice, podlivene krvlju, na njih se stavlja melem od usitnjenog
MAJORANA i MEDA.
4. NAGNJE ENJE (zgnje enje, naboj, uboj, kontuzija)
Ozljeda tijela, obi no uz nepovrije enu kožu. Nastaje od udarca, pada tijela na tvrdu podlogu itd.
Ozlje eni dio tijela obi no odmah nabrekne i esto poplavi zbog izljeva krvi ošte enih žila.
LIJE ENJE:
1. Protiv nagnje enja i poderotina od davnina se upotrebljava svježi SIR.
2. Za lije enje nagnje enja dobri su oblozi od zgnje enog KUPUSOVOG LIŠ A.
Još bolji u inak se postiže ako se naizmjeni no 1 dan stavljaju oblozi od kupusovog liš a a drugi
dan od KRUMPIRA.
3. Protiv nagnje enja i svih žarišnih bolesti iz kojih se lu i smrdljivo stani no tkivo izvrsno djeluje
sirov, oguljen, nariban KRUMPIR pomiješan sa malo MLIJEKA.
4. VITAMIN C (1 g ili više dnevno) ubrzava lije enje nagnje enja. Više doze su djelotvornije.
5. Ako na uboj, koji je od udarca pocrnio, stavimo svjež, sitno isjeckan CRVENI LUK, obilno na-
topljen finim ULJEM, za kratko vrijeme uboj e pro i.
273
5. OPEKLINE
Povreda tkiva izazvana djelovanjem visokih temperatura, kemikalija, elektri ne struje, sun anih
zraka, rendgenskog ili drugog zra enja. Obi no se razlikuju 4 stupnja: crvenilo kože, pojava
mjehura, umrtvljenje svih slojeva kože i pougljenjenje tkiva.
Kod ve ih ope enih površina ( etvrtina ili više) postoji opasnost smrti; u djece su i manje opekline
opasne po život. Teže i opsežne opekline uzrokuju šok, gubitak tjelesne teku ine, gubitak natrija i
krvnih bjelan evina, razaranje eritrocita. U ošte enu tkivu nastaju otrovne tvari (toksini) koji putem
krvi (toksemija) uzrokuju ošte enja za život važnih organa, npr. bubrega i jetre.
Daljnja je komplikacija infekcija ope ena tkiva. Opekline 1. i 2. stupnja prolaze obi no bez ožilja-
ka; oni nastaju kod težih opeklina. Zanemarene opekline stvaraju opsežne ožiljke što deformiraju i
skvr avaju pojedine dijelove tijela, pri emu pomažu jedino plasti ne operacije.
LIJE ENJE:
1. Na svježu opeklinu istisnite kapsulu VITAMINA E (ili nekoliko kapsula za ve u opeklinu) ili
stavite ve gotovo ulje vitamina E. Ako je ovaj tretman dan odmah nakon nesre e, on uvijek
spre ava izbijanje plikova, ak i kod težih opeklina, i uklanja bol za nekoliko minuta.
Kod jakih opeklina ponavljati tretman svaki sat. Ukoliko je tretman zakasnio i ve je došlo do
pojave plikova, vitamin e znatno ubrzati lije enje i sprije iti razvoj ožiljaka.
Tako er uzmite oralno 600 IJ vitamina E (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
Primjer 1:
Dijete je imalo na prstima opekline drugog stupnja od vru e pegle. Davali su mu vitamin E: 300
IJ oralno (jer nisu imali kremu). Ozdravljenje je bilo brzo, nije bilo upale ni produbljivanja ozlje-
de, presa ivanje kože nije bilo potrebno.
Primjer 2:
Dje ak je dobio opekline od vrele vode i bilo je potrebno presa ivanje kože. Zbog infekcije veli-
ke površine kože zadržan je u bolnici a stanje se nije popravljalo tjednima. Tada je izravno na
rane primijenjen vitamin E, i oralno 300 IJ dnevno. Poslije 4 dana nestale su infekcije, za 13 tje-
dana ozljede su potpuno zarasle, nije bilo potrebno presa ivanje, nisu ostali ni ožiljci.
Primjer 3:
Žena je imala opekline od vrele vode drugog i tre eg stupnja. Rekli su joj da e biti potrebno pre-
sa ivanje ve eg dijela kože. Žena je samovoljno otišla iz bolnice i nakon 3 mjeseca i 15 kg
potrošene kreme s vitaminom E, nestale su sve opekline, a nisu nastali ni ožiljci.
2. VITAMIN C uzet oralno (2, 5 ili više g dnevno) ili raspršen na kožu prema mnogima je najdje-
lotvorniji tretman za žrtve jakih opeklina. Koriste se i oblozi od 5 – 10 %-tne otopine vitamina C.
Vitamin C koristan je i u spre avanju infekcija, te pomaže i ubrzava zacjeljivanje opeklina jer je
potreban za sintezu kolagena, najvažnijeg sastojka kože i ožiljnog tkiva.
3. Najbolji su oblozi od hladnog MLIJEKA – tada ne e nastati mjehuri.
4. Sirovi KRUMPIR naribati i staviti na opeklinu kao oblog. Ili: kašu od sirovog naribanog krumpi-
ra pomiješati sa malo mlijeka i staviti na bolno mjesto.
5. Na istu bijelu krpu obilato namazati pravog p elinjeg MEDA i time oviti ope ena mjesta.
Oblog mijenjati svaka 3 sata.
6. Ako se oparite vrelom vodom, pospite opeklinu obi nim ili mlije nim ŠE EROM u prahu i bol
e biti ublažena.
7. Ako se ope ete uljem, pospite opeklinu BRAŠNOM.

274
8. Pored KANTARIONOVA ULJA nema boljeg lijeka za opekline, pogotovo kad su teške, od svje-
že KOKOŠJE MASTI.
9. Najvažnije je odmah pustiti mlaz HLADNE VODE da te e preko ope enog mjesta bar 10 min.
Jedan od najboljih tretmana za opekline je uranjanje ope enog dijela u ledenoj ili vrlo hladnoj vo-
di, odmah nakon što se nesre a dogodila. Držite ga pod vodom sve dok bol ne pro e.
Ovaj tretman gotovo uvijek spre ava crvenilo i opekline.
10. Gel ALOJE VERE je izuzetno djelotvoran za opekline (i za opekotine od Sunca).

Kreme od NEVENA i GAVEZA smiruju opekotine.
11. List KUPUSA dobro rastu i, sok iscijediti i pomiješati sa BJELANJCEM.

Time preko dana eš e mazati opekotinu.
12. Dobro je opeklinu mazati LANENIM ULJEM pomo u vate.
13. Opekline od vrele vode i vatre sigurno lije i oblog od NEVENOVOG LIŠ A.
Zimi, kad nema svježeg liš a, može poslužiti i suho – nabrano ljeti.
Treba ga samo u vodi razblažiti i obrisati istom bijelom krpom.
14. ŠVEDSKA GREN ICA lije i sve povrede od opekotina, bilo one uzrokovane vatrom, vrelom
vodom ili maš u, ako ih ustrajno mo imo eliksirom. Spre ava nastajanje mjehuri a, izvla i
vru icu, lije i ak u potpunosti gnojne mjehure.
15. Tko je ope en vatrom neka skuha u vodi LANENO SJEME, cijela zrna, tako da nastane sluza-
vo-hladetinasti uvarak. Sjeme brižljivo ocijediti i uzeti samo vodu u kojoj se ono kuhalo.
Preporu a se kuhati 3 ajne žli ice lanena sjemena u 5 – 6 šalica vode (oko pola litre).
Pozor, jako se pjeni! Dakle, tom vodom (ne pjenom) natopi se ista ("ispeglana") lanena krpa
te se topla položi na ope eno mjesto. To e ublažiti bol i omogu iti brže izlje enje.
Treba se obnoviti uvijek im se po ne sušiti ili postajati neugodna (hladna).
Kada se iz opekline izvu e ona usijanost i vru ina, i ostane još samo "normalna" rana na koži,
tada treba prestati sa oblozima od lanena uvarka i do zarastanja rane upotrebljavati uobi ajena
sredstva za rane (masti).
Tu se radi o tome da se trebaju izvu i tvari što nastaju u slu aju opekline, a koje bi ina e (u te-
škim slu ajevima ak smrtno) otrovale organizam.
Zahvaljuju i uvarku od lanenog sjemena mogu se sprije iti neposredne posljedice djelovanja
vatre – naj eš e opekline tre eg stupnja, a pogotovo crvenilo i nastanak mjehura, te brzo i trajno
ublažavanje bolova.
16. VITAMIN A (beta karoten): 1000 – 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, održava zdravlje kože.
17. CINK: 15 – 50 mg dnevno, pomaže organizmu da se sam izlije i.
6. OTEKLINE
LIJE ENJE:
1. Protiv oteklina izvrsno djeluje sirov, oguljen KRUMPIR.
2. Otekline (kao i napuhnutost) esto su posljedica prekomjernog uzimanja SOLI, jer svaki njen dio
veže oko sebe 80 dijelova vode.
275
3. Kad otkažu OBLOZI od LUKA, možemo upotrebljavati kašu od naribanog HRENA.
4. Otekline lanaka na rukama i nogama nestaju ili se smanjuju korištenjem obloga GAVEZA.
Priprema: vidi: ozljede (op enito).
5. BROMELAIN, enzim ananasa, u obliku tablete ili u obliku svježeg soka ananasa, pomaže pri
ublažavanju oteklina.
7. OZEBLINE
Lokalne promjene kože, posljedica dugotrajnog izlaganja vlažnoj hladno i (prstiju, ušiju, nosa,
posebno nožnih prstiju). Uzro ni faktori: hladno a, tijesna obu a, preosjetljivost kože.
Koža postaje osjetljiva, bolna i jako svrabljiva. Najizloženiji su ljudi s osjetljivom kožom ili slabom
cirkulacijom a posebno puša i (nikotin smanjuje cirkulaciju u koži).
SMRZAVANJE je stanje izazvano izlaganjem tijela jakoj hladno i, a nastaje kada se tjelesna
temperatura spusti niže od 25 oC. Smrznuta osoba osje a umor, neodoljivu potrebu sna (osobito
opasnu u snježnim me avama); zatim nastaju smetnje u disanju i u cirkulaciji krvi, koma i smrt.
LIJE ENJE:
1. Osnovni zadatak prve pomo i i lije enja kod smrzavanja je uspostavljanje disanja, cirkulacije i
normalne temperature tijela. Organizam treba UTOPLJIVATI toplim napicima, pokriva em,
termoforom, toplim kupkama. Uz UMJETNO DISANJE esto je potrebna i ANTIŠOK terapija.
2. Najbolje sredstvo protiv ozeblina je pravi p elinji MED kojim se ozebline namažu i gustom
krpom povežu.
3. Ako je nekome promrzao nos, neka ga izvana i iznutra namaže MEDOM i potpuno e ozdraviti.
4. Ako se ozebline dobro natrljaju sokom od KRASTAVACA, to je siguran lijek.

Dobro je za vrijeme sezone krastavce nabrati, uzduž prerezati i osušiti na Suncu.
Kad ih u zimi ustrebamo, namo imo ih u mlaku vodu da omekšaju i stavimo u obliku obloga na
smrznute dijelove tijela.
5. U pola l vode stavi se 100 g usitnjene kore od mladog HRASTA i kuha 15 min.
U toj se vodi peru ozebline svaku ve er prije spavanja.
6. Smrznuti KRUMPIR treba zgnje iti i staviti na ozebline nekoliko ve eri.

Pro i e i više se ne e pojaviti.
7. Utrljajte NEVENOVU MAST ako je koža popucala.
8. ŠVEDSKA GREN ICA lije i ozebline na rukama i stopalima, ak i ako su nastale otvorene ra-
ne. Što je mogu e eš e, posebno no u, na ta mjesta stavljamo namo enu krpu (prethodno ta
mjesta namažemo nevenovom ili sli nom maš u, da alkohol iz švedske gren ice ne iritira kožu).
9. Lijek protiv ozeblina je LIMUNOV SOK kojim namažete noge i pustite da se osuše, a onda pre-
mažite ozebline MASLINOVIM ULJEM. U nedostatku ulja može se upotrijebiti i petrolej, ili
ozebline preko no i obložimo dobro zgnje enim liš em kupusa.
10. Stimulirajte cirkulaciju stavljanjem zahva enog stopala najprije u TOPLU VODU, oko pola
minute, a zatim u hladnu vodu, par sekundi. Ponavljajte 15 minuta.
276
Premažite zahva eno podru je pastom napravljenom od meda i glicerina, izmiješanom sa
bjelanjkom jajeta i brašnom; zamotajte i ostavite tako 24 sata.
11. Vitamini i minerali koji mogu pomo i kod ozeblina:

VITAMIN C: 1 ili više g dnevno,
8. PRIJELOM (lom, fraktura)
Dok su neki prijelomi (npr. podlaktice) relativno lagano ošte enje organizma, drugi predstavljaju
neposrednu životnu opasnost (fraktura baze lubanje) ili u ve em broju slu ajeva uzrokuju trajnu
invalidnost (fraktura kralježnice).
LIJE ENJE:
1. MED je odli an kod prijeloma. Med prikuplja i isti ranjeno tkivo.
2. Oblozi od GAVEZA primjenjuju se sa najboljim rezultatima kod povreda svih vrsta, pa i prije-
loma kostiju. Dobro osušeno korijenje sitno sameljemo. U šalici s jako vru om vodom i nekoliko
kapljica jestivog ulja brzo napravimo kašu, nanesemo na lanenu krpicu i toplo stavimo na ozlije-
eno mjesto, te omotamo zavojem.
3. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju prijeloma:

VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, ubrzava razvoj kosti,
VITAMIN C: 500 – 1000 mg ili više dnevno, potreban je za održavanje i razvoj kosti,
VITAMIN D: 400 – 1000 IJ dnevno, neophodan je za apsorpciju kalcija i fosfora,
FOSFOR: 1000 mg dnevno,
KALIJ: 1500 – 2000 mg dnevno, potreban je za stvaranje stanica,
4. Žena sa nekoliko godina starim slomljenim gležnjem teško je hodala, pomažu i se štapom.
Za tjedan dana je ozdravila uzimaju i kupke za noge od CRNOG SLJEZA.
Priprema kupke: vrhom pune 2 šake crnog sljeza ostavimo preko no i u 5-litarskoj posudi s
hladnom vodom. Idu i dan sve zajedno zagrijemo do temperature koju možemo podnijeti.
Vrijeme kupanja je 20 minuta, a kupku, ponovno zagrijanu, možemo koristiti još 2 puta.
9. RANE
a) RANE (op enito)
LIJE ENJE:
1. Isperite ranu VODOM. vrsto pritisnite ranu kako biste zaustavili krvarenje.
Kad nemamo na raspolaganju nikakvih antisepti kih tvari, KRV koja curi je najbolja dezinfekci-
ja, a krvna krasta neko vrijeme najbolja zaštita od infekcije. Kad rana dobro iskrvari zaveže se
krpom (bez ispiranja rane) te tako zavoj spre ava prodor bakterija u ranu.
2. Bilo kako jako – pa da ovjek i kost povrijedi – odmah treba ranu politi jakom RAKIJOM
277
komovicom (20 – 22 grada), namo iti istu bijelu prokuhanu krpu u istu rakiju i zaviti ranu.
Sve zatim zaviti suhim zavojem. Za kratko vrijeme rana e zarasti.
3. Rane su u prošlosti esto lije ene MEDOM. Ranu treba namazati medom i previti istom krpom.
Zavoj se ostavi nekoliko dana, zatim se postupak ponovi.
esto su umjesto sterilnih zavoja upotrebljavani OBLOZI od MEDA, koji su mijenjani 2 puta
dnevno. Obloge više nije trebalo tako esto mijenjati im je rana prestala vlažiti, a med na povr-
šini se osušio.
Na svaku inficiranu ranu, ili na ranu koja zaudara, nakapajte malo meda, bez prethodnog ispira-
nja, jer med djeluje baktericidno i podsti e stvaranje novog tkiva.
Kod ogrebotina i oderane kože previjanje je suvišno, dovoljno je ranu premazati, a zatim ostaviti
da se med posuši (bagremov med nije pogodan).
Priliv limfe na ozlije eno mjesto premazano medom vrlo je jak.
Stvrdnute površine rane omekšaju i prekriju se limfom, što ne djeluju samo baktericidno, ve ra-
nu isti i ispire. Prvo, dakle na ranu blagotvorno djeluje med, a zatim još i limfa, ime je tkivo
potaknuto na brže obnavljanje.
4. Korištenjem mješavine RIBLJEG ULJA i MEDA ve poslije samo nekoliko dana nekroti no
tkivo nestaje a zamjenjuje ga novo i zdravo tkivo. Ista kombinacija djelotvorna je i za rane.
5. Balzam ili melem sastavljen od jednakih dijelova PROPOLISA i MASLINOVA ULJA ubrzava
zarastanje rana. P elinji propolis je mast za rane poznata još od davnina.
6. Kreme od NEVENA ili ALOE VERE dobre su za brže zarastanje rana.

Dugotrajni, jaki bolovi od rana brzo nestaju ako koristimo nevenovu mast.
Velika rana nakon operacije odstranjenja dojke vrlo lijepo je zarasla kada se koristila
NEVENOVA MAST. Jako zatezanje rane se izgubilo a ožiljci su bili puno manji nego kod
drugih pacijenata.
7. ŠVEDSKA GREN ICA lije i sve rane, posjekotine, ako ih eš e mo imo eliksirom.
Uzmemo krpu, namo imo je u eliksir i njom prekrijemo rane. Ubrzo bol nestane.
Švedska gren ica tako er spre ava nastanak infekcije i gnojenja.
Lije i tako er stare prostrijelne rane.
Ako su u tkivu rupe, ubrizgamo eliksir u ranu, koju prije toga ne moramo obavezno istiti.
Redovnim stavljanjem obloga natopljenih kapima švedske gren ice brzo e do i do ozdravljenja.
8. Pasta od sirovog EŠNJAKA stavi se na gazu i drži na rani 8 – 10 sati.
9. VITAMIN E (400 – 800 IJ dnevno) ubrzava oporavak od rana. Možete ga istisnuti iz kapsule
direktno na ranu, nanijeti ulje od vitamina E ili koristiti kreme sa dodatkom vitamina E.
10. CINK (50 mg dnevno) pomaže organizmu da sam sebe izlije i i esto se preporu uje za manje
posjekotine i povrede.
11. Sok KI ICE pomiješan sa medom izlije i svaku ranu.
12. Sok ili zgnje eni list biljke TRPUTAC koristi kod zacjeljivanja rana.
13. Oblog za rane možemo napraviti od svježeg liš a i korijena GAVEZA ( ili od jakog aja liš a i
korijena gaveza).
14. ULJE GOSPINE TRAVE je zaista najbolje ulje za rane, ublažava bolove, sprje ava upale.
278
15. Kod rana i ozljeda esto ostaju ožiljci koji uzrokuju gr eve. S jastucima punjenim CRVOTO I-
NOM i sa njezinim kupkama može se ovjek osloboditi tih muka ak i ako je rana vrlo stara.
Priprema: vidi: gr evi.
16. a) Ako u litru VINA stavimo 18-30 g STOLISNIKA i pustimo da stoji desetak dana, te ako od
tog vina dnevno popijemo 2-3 ašice, ono lije i unutarnje rane, ma gdje one bile, kao i sve
ozljede.
b) Rane u nutrini tijela lije i stolisnik usitnjen u prah u toplom vinu.
c) Usitnjen u prah, stolisnik se stavlja na rane.
b) RANE KOJE TEŠKO ZACJELJUJU
LIJE ENJE:
1. Na rane koje teško zacjeljuju izvrsno djeluje kaša od sirovog, oguljenog, naribanog KRUMPI-
RA pomiješana s malo mlijeka.
2. Na stare rane koje ne zacjeljuju stavlja se u prah samljeveni PELIN, sve dok rane ne zacijele.
3. Za lije enje starih rana koje teško zacjeljuju pomiješamo 10 % HRENA sa MEDOM, tako da
upotrijebimo sok od svježe naribanog hrena. To je izvrstan lijek osobito za zanoktice i sli ne
dugotrajne povrede koje se stalno gnoje.
4. Dnevne doze od 500 – 3000 mg VITAMINA C znatno ubrzavaju postoperacijsko zarastanje rana.
Rana ispitanika, koji hranom nije dobivao vitamin C, nije zacijelila za 7 mjeseci, da bi normalno
zacijelila za 10 dana pošto je uzimao po 1 g vitamina C dnevno.
vrsto a novog tkiva bila je 3 – 6 puta ve a nego prije.
5. Rane koje trunu i ne zaraš uju, ak i one rane od raka, treba posipati s praškom SR ENJAKA
(polygonum bistorta).
6. Zgnje eni listovi TRPUTCA izlije e svaku ranu, pa bilo ona stara i 10 godina! Primjer:
Žena koja zbog otvorene rane na stopalu nije 17 godina mogla iza i iz ku e, po ela je stavljati
obloge od liš a trputca i ubrzo se rana zatvorila. Svježe listove operemo, zgnje imo na dasci s
valjkom i lisnatu kašu stavimo na oboljelo mjesto.
c) RANE OD LEŽANJA (dekubitus)
Rana koja nastaje zbog loše ishrane tkiva, izazvana trajnim pritiskom.
Naj eš i je dekubitus u podru ju krsta e, na le ima, na petama i u bolesnika koji zbog svoje nepo-
mi nosti leže dugo u istom položaju. Dekubitalne rane mogu nastati i u ustima i na jeziku od priti-
ska krnjih zuba i proteza.
LIJE ENJE:
1. Rane od ležanja (dekubitus), kod teških bolesnika, zacijele vrlo brzo ako se otvorena mjesta posi-
paju, oprezno i dobro raspršeno, BRAŠNOM CRVOTO INE.
2. Zarastanje dekubitalnih ireva znatno se ubrzava uzimanjem 500 – 3000 mg VITAMINA C dne-
vno.
279
d) RAK RANE
LIJE ENJE:
1. Rane koje trunu i ne zaraš uju, ak i one rane od raka, treba posipati praškom SR ENJAKA
e) DIVLJE MESO
LIJE ENJE:
1. MED u kombinaciji sa RIBLJIM ULJEM vrlo je djelotvoran za rane i spre ava rast takozvanog
"divljeg mesa".
Ako se koristi mješavina ribljeg ulja i meda, ve samo poslije nekoliko dana nekroti no (umrtvlje-
no) tkivo nestaje, a zamjenjuje ga novo i zdravo.
2. Ranu iz koje raste "divlje meso" treba svaku ve er posuti mljevenim ŠE EROM i to se ponavlja
sve dok rana ne zacijeli.
3. Ako je rana stara, gnojna, ili je na njoj izraslo "divlje meso", treba sve isprati BIJELIM VINOM,
a zatim na to staviti krpu namo enu s ŠVEDSKOM GREN ICOM.
4. Kaša od sirovog, oguljenog i naribanog KRUMPIRA (može se pomiješati s malo mlijeka) stavi
se na bolno mjesto. Djeluje izvrsno protiv izrastanja divljeg mesa, protiv rana koje teško zacje-
ljuju i svih žarišnih bolesti iz kojih se lu i smrdljivo stani no tkivo. Krumpir može biti i kuhan
(tko više voli topli oblog).
5. Postiže se izvanredan u inak ako se svaki dan mijenjaju ova 3 obloga:

– tre i dan oblog od ILOVA E (pomiješane sa ajem od preslice i malo ulja kantariona).
6. HRASTOVE BABUŠKE (zrele) dobro osušiti i samljeti u prah. Tim prahom oboljela mjesta
naprašiti. To se ponavlja sve dok divlje meso ne nestane.
10. UBOD
SPRIJE AVANJE:
1. VITAMIN B1 (sastojak B-kompleksa): 100 mg, 3 puta dnevno; odbija insekte kad se izlu uje iz
pora na tijelu.
2. Miris jakog EŠNJAKA može otjerati insekte.
3. IZBJEGAVAJTE se mirisati parfemima, losionima poslije brijanja ili nositi tamnu odje u ili u
boji, jer sve to privla i komarce (a vjerojatno i druge insekte).
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C: 1000 mg (ili više) može olakšati alergijsku reakciju.

Da bi se zaštitili od mogu eg ANAFILAKTI KOG ŠOKA (koji može nastati kod preosjetljivih
280
osoba ubodom p ele ili ugrizom nekih zmija i pauka) trebalo bi redovito uzimati povišene doze
VITAMINA C (nekoliko grama dnevno).
2. Ubodeno mjesto treba namazati CRVENIM LUKOM.
3. Najjednostavnije je (nakon što se žalac izvadi) natrljati ubodena mjesta PERŠINOVIM LISTOM
i staviti HLADNE OBLOGE.
4. Mast od NEVENA može smanjiti oteklinu.
5. PROPOLIS izvla i žaoke, trnje i sve što se zabolo u kožu.
6. Kada vas ubode p ela ili osa :

– treba brzo izvu i ŽALAC i isisati otrov ili
– na to mjesto odmah stavite vlastite MOKRA E ili
– zgnje imo listove BRŠLJANA i time nataremo ubodeno mjesto.
7. Ubodi p ela su kiseli. Neutralizirajte ih tako da operete mjesto uboda u mješavini 2 žli ice
SODE BIKARBONE po šalici vode.
8.Ubodi osa su lužnati. Ubod ose lagano namo ite LIMUNOVIM SOKOM ili OCTOM.
9. Ako nas p ela ili osa ubode u sluznicu ždrijela upotrijebiti emo koncentriranu otopinu KU-
HINJSKE SOLI. Ona smanjuje oteklinu i opasnost od gušenja.
Dok ne do e lije nik pomažemo ovako: neprestano grgljamo slanu vodu (2 žli ice soli na 2
dl vode). Za kratko vrijeme oteklina splasni, a dio otrova je izvukla otopina soli. Opasnost od
gušenja je tada prošla.
10. MED pomaže ako je nekoga ubola p ela ili stršljen.
11. Ubod komarca treba hladiti i mazati OCTOM. Protiv komaraca pomaže ako svaki izloženi dio
kože namažete uljem, maš u ili sprejem koji sadrže sok od CITRUSA, METVICE ili PELINA.
12. Protiv uboda muha i drugih insekta koristimo PAPRAT, koju nataremo na ubodena mjesta.
Madrace i uzglavlja napunimo s paprati, pa emo otjerati ne samo komarce ve i stjenice.
13. BOSILJAK pomaže protiv uboda škorpiona.
14. Kod uboda meduze ostružite preostale lovke, ali ne rukom. Ozljedu tretirajte kao i kod uboda
insekta. VRU OM KUPKOM od 38 – 39 oC inaktivirati ete otrove od uboda meduze.
11. UGRIZ
Ugrizi i ujedi ve ine doma ih životinja i stoke neškodljivi su, ali biste morali imati injekcije
antitetanusa ako obi no dolazite u kontakt s puno životinja. Ugrizi divljih životinja u prirodi
esto mogu biti vrlo opasni i tada smjesta potražite lije ni ku pomo . ak i ugrizi doma ih
životinja mogu biti ozbiljni ako je ugriz dovoljno dubok da izazove teško krvarenje.
LIJE ENJE:
1. Uspješno su korištene velike doze VITAMINA C (4 g ili više, svakih nekoliko sati) za lije enje
ugriza pauka crne udovice, zmije otrovnice i egrtuša.
281
Takvi su se bolesnici potpuno oporavili u vrlo kratkom vremenu (ve za 38 sati).
Osobe koje su izložene ugrizima, ubodima i otrovima (pogotovo osobe koje su alergi ne na ugri-
ze) trebaju nositi sa sobom vitamin C. Ako su ubodene moraju odmah uzeti velike koli ine vita-
mina C (5 – 10 ili više g, sa ašom vode ili soka) te ga nastaviti uzimati esto nakon toga (svakih
nekoliko sati).
Da bi se zaštitili od mogu eg anafilakti kog šoka (koji može nastati kod preosjetljivih osoba
ubodom p ele ili ugrizom nekih zmija i pauka) trebalo bi redovito uzimati povišene doze
VITAMINA C (nekoliko grama dnevno).
2. ŠVEDSKA GREN ICA lije i ugrize bijesnih pasa i ostalih životinja.

Ako kapljice popijemo lije e i uništavaju sve otrove.
3. Po Dioskuridu (prvo stolje e) MED pomaže ako je nekoga ugrizao bijesan pas.
4. Kod ugriza pasa isperite ranu ajem od cijele žare KOPRIVE i dobro je svežite.
5. BOSILJAK pomaže protiv ugriza zmija.
6. Svježe smrvljeni listovi TRPUTCA pomažu kod ogrebotina, rana, uboda osa, ak i kod ugriza
bijesnih pasa, otrovnih životinja i zmija (u nuždi).
7. Nakon bilo kojeg ugriza, uboda ili otrova, treba pove ati razinu VITAMINA B5 (sastojak B-
kompleksa) i primijeniti VITAMIN E na mjesto ugriza kako bi se smanjio bol.
8. Preporu a se uzimanje KALCIJA, jer on pove ava djelotvornost lije enja i smanjuje osjetljivost
na bol.
282
PARALIZA I NEPOKRETNOST
Uzetost nekih dijelova tijela, izazvana ošte enjem pojedinih dijelova mozga, ki mene moždine ili
perifernih živaca. Uzetost može biti djelomi na (pareza) ili potpuna (paraliza).
Ako zahvati ve e dijelove tijela obostrano (npr. obje noge) zove se paraplegija; ako zahvati obje
ruke i noge zove se tetraplegija. Uzroci su paralize mnogobrojni.
Po svom op em karakteru paraliza može biti: spasti na (gubitak voljnih pokreta popra en je nape-
toš u miši a poja anim dubokim a oslabljenim površinskim refleksima) ili mlohava (miši ni tonus
je oslabljen, nestaju duboki refleksi).
Posebni oblici paralize:
– pareza ili paraliza facijalisa: uzetost lica izazvana reumati nom upalom živca facijalisa ili gnoj-
nim upalama uha,
– paralysis agitans: djelomi na uzetost ekstremiteta, kod koje nastupaju gr eviti drhtaji miši a zbog
stara kih ili upalnih promjena na mozgu,
– multipla skleroza: vidi: skleroza,
– bulbarna paraliza: poreme aji gutanja i artikulacije uslijed oboljenja produžene moždine,
– dje ja paraliza (poliomijelitis): vidi: dje je bolesti,
– difteri na paraliza: uzetost mekog nepca i ždrijela sa smetnjama u govoru i pri gutanju hrane,
– paraliza crijeva: uzetost uslijed upale potrbušnice, zapletaja crijeva ili poslije operacije,
– paralysis saturnia: uzetost živaca kod trovanja olovom.
Akinezija: uko enost, nepokretnost tijela zbog bolesti mozga osobito moždanog debla (npr. kod
epidemi ne upale mozga). Može biti i psihi kog podrijetla (npr. kod histerika).
LIJE ENJE:
1. Paraliti arima je dobro davati MEDNO VINO, koje ina e ima izuzetno dobre osobine.
Medno ete vino dobiti ako pomiješate 1 dio meda sa 5 dijelova vina i to kuhate tako da klju a.
2. Kod paralize uzrokovane živ anim smetnjama, kapi, poreme ajima funkcije mozga itd. pomaže
VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): do 2000 mg dnevno, u obliku injekcije ili oralno, samo
pod lije ni kim nadzorom.
3. Treba provoditi VJEŽBE DISANJA jer one djeluju na mozak kao masaža na tijelo.
Plu a se sasvim isprazne duga kim izdisajima pa se tako opet svaki i najmanji njihov dio može
ispuniti svježim kisikom.
– udahnuti duboko zrak kroz nos i zatim izdisati izgovaraju i slijede e glasove: I, E, O, U, A, Š.
– "I" je za mozak, o i i uši, "E" je za grlo, "O" je za srce, "U" je za donji dio tijela, "A" je za
udove, posebno ako e radi o uzetosti. "Š" je za cijelo tijelo.
4. Kašasti oblozi od GAVEZOVOG BRAŠNA mogu donijeti olakšanje ak i kod uzetosti uslijed
povrede živaca u kralježnici. Priprema: vidi: Ozljede, prijelom.
5. JAGLAC lije i uzetost. Koga mu i klijenut u itavom tijelu neka pije esto aj od jaglaca
i ozdraviti e. Vrhom punu ajnu žli icu bilja stavimo na etvrt litre vode, oparimo i ostavimo da
kratko odstoji.
6. Ako se eš e pije, AJ KADULJE ja a cijelo tijelo, spre ava moždani udar i djeluje jako
povoljno kod oduzetosti.
7. MASIRANJEM KAMILI INIM ULJEM oduzeti udovi mogu ozdraviti.

283
POREME AJ RASTA I RAZVOJA
1. USPOREN RAST
LIJE ENJE:
1. Mogu i nedostaci i hrana kojom se oni mogu nadoknaditi:

MASNO E: meso, maslac,
PROTEINI: meso, ribe, jaja, mlije ni proizvodi, soja, kikiriki,
VITAMIN B2: mlijeko, jetra, bubrezi, kvasac, riba, jaja, vitamini B-kompleksa,
FOLNA KISELINA (sastojak B-kompleksa): svježe zeleno, lisnato povr e, vo e, jetra, suhi
kvasac, vitamini B-kompleksa,
CINK: povr e, integralne žitarice, pšeni ne mekinje i klice, tablete (50 mg dnevno),
KOBALT: jetra, bubrezi, pankreas i slezena.
2. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 dnevno.
3. MED, MATI NA MLIJE , CVJETNI PRAH (npr. Apikompleks).
4. DATULJE pospješuju rast jer sadrže dragocjene vitamine i minerale.
5. Za razvoj dje jeg organizma potrebno je puno ŠE ERA ali ne bijelog, industrijskog, rafiniranog,
nego u obliku MEDA, jer je on puno zdraviji. Ako su medom hranjena, slabunjava i mršava djeca
brzo se oporavljaju. Naro ito u kombinaciji sa RIBLJIM ULJEM koje u tom slu aju (miješano s
medom) postane ukusno; dijete ga rado prima i napreduje.
284
POREME AJ TEŽINE I PREHRANE
1. APETIT………………………………………………………………………..…. 261
2. ANOREKSIJA………………………………………………………………...…..261
3. BULIMIJA…………………………………………………………………...……262
4. DEBLJINA…………………………………………………………………...……262
5. MRŠAVOST…………………………………………………………………....….265
6. KAHEKSIJA…………………………………………………………………...….266
7. MARAZAM…………………………………………………………………...…..266
1. APETIT
Portalna vena ima zada u preuzeti hranu iz želuca i crijeva. Postoje ljudi kod kojih portalna vena
preuzima bez ostatka jelo u tijelu i takvim ljudima zato nije potrebno puno hrane.
Kod duševnih bolesnika je portalna vena vrlo slabo razvijena pa zato esto imaju veliki apetit.
Mnoge bolesti uzrokuju gubitak apetita (vidi još: anoreksija); neke bolesti ga naprotiv poja avaju
(še erna bolest, Basedovljeva bolest).
LIJE ENJE:
1. Kod pomanjkanja apetita tijelu duže vremena nije potrebna nikakva hrana, što je est slu aj kod
djece. Tada je pogrešno prisiljavati nekoga da jede; apetit e se uglavnom pojaviti sam od sebe.
2. Nedostatak apetita esto je posljedica nedostatka vitamina A.

3. Sa 2 dl vrele vode preliti 2 žlice KAMILICE, promiješati, poklopiti, ostaviti na laganoj vatri oko
pola sata (ne smije vriti), ocijediti, rashladiti i piti prije jela.
4. Sa 2 dl vrele vode preliti 2 žlice HAJDU KE TRAVE, poklopiti, malo ostaviti i piti prije jela.
5. KAMILICU stu i u avanu u prah. Od tog praška uzima se 3 puta dnevno po pola žli ice, pola
sata prije jela. Ako se taj prah pomiješa sa jednakim dijelom ŠE ERA u PRAHU, koristi kod
rekonvalescenata koji tada naginju gojenju.
2. ANOREKSIJA
Pomanjkanje apetita. Od anoreksije ve inom obolijevaju mlade djevojke (90 % slu ajeva ine
djevojke i žene). Takvi bolesnici sebe izgladnjuju i tvrde da zato izgledaju ljepše i osje aju se bolje.
Simptomi su: intenzivno mršavljenje, strah da e se udebljati, iskrivljena slika o samom sebi,
pretjerano vježbanje, gubitak menstruacije, zatvor, slaba cirkulacija, problemi sna, usamljenost,
tjeskoba i razdražljivost.
Uzroci su mnogobrojni: bolesti probavnog trakta, tuberkuloza, akutne zarazne bolesti, alkoholizam,
droga i dr. esto je anoreksija psihogena (mentalna, neuroti na).
Tipi an primjer je anoreksija mladih djevojaka (15 – 20 godina) ija su osnova emocionalni, soci-
jalni (obiteljski) i drugi konflikti.
Mnogi anoreksi ari obolijevaju i od bulimije; ova dva stanja esto postoje zajedno.
Teška psihogena anoreksija može nastupiti i u malog djeteta (1 – 3 g.) i biti težak terapijski
problem.
285
LIJE ENJE:
1. Lije enje svih vrsti anoreksije je UZRO NO, uz davanje SREDSTVA za APETIT i PROMJE-
NU NA INA ŽIVOTA.
2. Ovakvi bolesnici imaju vrlo loše mišljenje o sebi i malo samopouzdanja, pa im može pomo i
svaka TERAPIJA ili AKTIVNOST koja e ih opustiti i uliti im osje aj zadovoljstva sa samim
sobom.
Da bi ozdravili, treba se pobrinuti o njihovim prikrivenim EMOCIONALNIM PROBLEMIMA.
Neki stru njaci misle da su anoreksija i bulimija posljedice POREME ENIH ODNOSA u
OBITELJI u kojima adolescent jelo koristi kao sredstvo kontrole.
3. SAVJETOVALIŠTE, gdje vas nitko ne e osu ivati, i OBITELJSKA TERAPIJA, mogu pomo i.
4. Pomo i može i RAZGOVOR s drugim osobama sa sli nim problemima.
5. Budu i da su poreme aji prehrane obi no posljedica duboko ukorijenjenih problema, PSIHO-
TERAPIJE i GRUPNE TERAPIJE djeluju vrlo dobro.
Svaka terapija koja pove ava samopoštovanje je korisna.
6. UMJETNOST, DRAMA, GLAZBA ili PLES doista mogu pomo i.
7. Uzimajte prah od usitnjene SLATKE PAPRATI i tre ine KADULJE u prahu.

Ako je netko vrlo bolestan, neka skuha VINO s MEDOM, ocijedi ga, ohladi i pije uz dodatak tog
praha.
8. MASAŽA ili korištenje ETERI NIH ULJA kod ku e mogu poboljšati raspoloženje i osje aj do-
brog zdravlja.
3. BULIMIJA
To je uznapredovali oblik prisilnog jedenja; bulimi ari proždiru velike koli ine hrane a zatim se
iste povra aju i i koriste i laksativna sredstva, kako se ne bi udebljali.
Simptomi bulimije su proždrljivost, tajnovito ponašanje, menstruacijski poreme aji, dehidracija,
loše stanje kože, grlobolja, problemi sa zubima i apatija.
Mnogi oboljeli od bulimije obolijevaju i od anoreksije i ta dva stanja esto postoje zajedno.
Lije i se na istu na in kao i anoreksija.
4. DEBLJINA
Glavni je uzrok debljanja (95 % slu ajeva) preobilna prehrana a samo mali dio (5 %) nastaje kao
posljedica poreme aja endokrinih žlijezda (hipofize, štitnja e, nadbubrežne žlijezde, spolnih žli-
jezda) i hipotalamusa. Svi se stru njaci slažu da je glavni uzrok debljine prekomjerno uzimanje
hrane a ostalo su rijetki izuzeci defektnog metabolizma i tiroide.
Glavni inilac što odre uje koli inu pojedene hrane je apetit. Kod debelih osoba apetit je
abnormalno poja an, a glavni su uzrok poreme eni psihi ki impulsi, uzrokovani emocionalnim,
socijalnim i drugim iniocima.
a) DEBLJINA KAO POSLJEDICA PREOBILNE PREHRANE

b) DEBLJINA KAO POSLJEDICA POREME AJA ENDOKRINIH ŽLIJEZDA
286
a) DEBLJINA KAO POSLJEDICA PREOBILNE PREHRANE
LIJE ENJE:
1. JEDITE SPORIJE i prestanite jesti prije nego što osjetite sitost!

Signalu koji kaže da ste siti treba od želuca do mozga 20 minuta!
2. Brza hrana je ZABRANJENA!

Pored toga što tamo jedete brzo, hrana je premasna i krcata kalorijama!
3. NE JEDITE uz TV, u kinu, u autu itd.!

To je nesvjesno jelo uz koje nema šanse da se ne prejedete!
4. Ako imate zdravo i jako srce, pustite u kadu VRU U VODU koliko tijelo može podnijeti.
Stavite u kadu 30 g SODE-BIKARBONE da se rastopi. Tada legnite tako da je tijelo pod vodom
i ostanite tako pola sata. Poslije kupanja radite ritmi ku TJELOVJEŽBU (gimnastiku).
Nakon toga se dobro istrljajte ru nikom i odmarajte 1 sat.
5. Vaše suvišne težine lako se možete riješiti ajem od mlade HRASTOVE KORE i kore mlade
BAZGE. Gornji sloj ovih kora se ostruže. Stavite 2 žlice kora na pol litre vode i kuhajte 5 minuta.
Pije se 3 puta dnevno po 1 šalica.
Jednako je dobar i aj od ALOJE koji se može odgajati u ku i – u loncu za cvije e.
6. Svaki dan popijte 8 – 10 AŠA VODE (neposredno prije jela). Tako ete imati osje aj sitosti,
pa ete jesti manje.
7. Ako pokušavati smršaviti, možda e vam pri tome nedostajati slijede i hranjivi sastojci:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od toga vitamin B6: 100 mg),
VITAMIN E: do 600 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
KROM (u obliku krom – pikolinata): 200 g, do 3 puta dnevno,
MAGNEZIJ: 500 mg,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 dnevno,
PIVSKI KVASAC: 2 – 3 žlice dnevno,
hladno prešano BILJNO ULJE (maslina, sezam, šafran): 3 žli ice dnevno (uz obroke).
KELP: 2 tablete, 3 – 5 puta dnevno.
Krom vam ne e pomo i da smršavite, ali e vam pomo i da izgradite miši nu masu (ako vježba-
te), što e vam dati skladniji i privla niji izgled. Tako er, krom stabilizira nivo še era u krvi.
8. UPOZORENJE! Ve ina tzv. dijeta za mršavljenje su škodljive, te iako neke mogu pomo i, štetno
djeluju na zdravlje ovjeka. Naro ito su opasne visokoproteinska dijeta (npr. mesna dijeta) te di-
jeta siromašna ugljikohidratima ili bez njih.
9. NISKOPROTEINSKA DIJETA (35 g dnevno) dovodi sigurno do mršavljenja, bez štetnih

popratnih pojava na zdravlje (kao visokoproteinska dijeta).
10. Pomaže GLADOVANJE uz sokove 7 – 10 dana (koje ponavljamo svakih nekoliko mjeseci)
ili dugotrajno gladovanje uz sokove do 40 dana ili više, samo pod nadzorom lije nika.
11. Nerijetko nije uzrok prekomjerne tjelesne težine jelo, ve PI E. To vrijedi osobito u djece koja
su od najranije mladosti naviknuta na prekomjerno konzumiranje pi a.
287
12. Oni koji su pokušali "sve" i ne mogu smršaviti trebaju pregledati stanje svoje JETRE.
Ošte enje jetre je esto kod osoba sa suvišnim kilogramima i može biti glavni uzrok debljine.
Ošte ena jetra nema sposobnost sintetizirati primjerene koli ine enzima koji stvaraju energiju.
Takve osobe trebaju obnoviti zdravlje svoje jetre pravilnom prehranom.
13. PREPORU A SE: puno sirovog vo a i povr a, svježih sokova (limun, naran a, grejpfrut, ana-
nas, trešnja). Sokovi povr a: kupus, celer, sok zeleni. Svježi sir debelima ne e naškoditi.
Za zdrave ljude je dobro jesti kokošje meso, jer ovjeka ne ini debelim.
Raženi kruh je dobar za one u kojima su se nakupile masti, jer smanjuje mesnate dijelove njiho-
va tijela, a njih same unato tome ja a, osim ako ti ljudi boluju od teškog gastritisa ("hladna že-
luca") jer tada ne mogu probaviti raženi kruh.
IZBJEGAVAJTE: sav še er, bijelo brašno i njihove proizvode, te svu "izmijenjenu" i rafiniranu
hranu, maslac, med (ako se esto jede) i prekomjerno konzumiranje mesa. Debelima škodi kelj i
kupus jer njihovo meso ionako pati od preobilja sokova.
14. Može pomo i suha MASAŽA ETKOM, 2 puta dnevno te izmjeni no TUŠIRANJE toplom i
hladnom vodom svako jutro.
15. Puno FIZI KOG RADA ili vježbanja, posebno hodanje, tr anje, plivanje. Naporna tjelesna
aktivnost je vrlo važna za djelotvornu kontrolu tjelesne težine.
16. NEGATIVNE EMOCIJE znatno utje u na mogu nost mršavljenja; zato program mršavljenja
koji ne podrazumijeva mentalnu disciplinu unaprijed je osu en na propast.
2. DEBLJINA KAO POSLJEDICA POREME AJA ENDOKRINIH ŽLIJEZDA
Ima ljudi koji jako puno pojedu i ostanu mršavi, dok drugi zbilja malo jedu, a sve se više debljaju
jer ih se "sve prima". Uzrok tome su žlijezde s unutrašnjim lu enjem (endokrine).
Poja an rad tih žlijezda uzrokuje mršavost a oslabljeni debljanje ( esto se opazilo da žene u
klimakteriju ili poslije odstranjenja jajnika po inju debljati). Takva, hormonski uzrokovana
debljina, ne da se odstraniti ni posebnom dijetom, ni kurama za mršavljenje. Mogu e je samo
uzro no lije enje podsticanjem spolnih žlijezda, štitnja e i hipofize.
Ako postoje poreme aji ve od mladosti, onda su i spolne stanice funkcijski zahva ene ili zaostale.
U takvih se ljudi skuplja masno a osobito na trupu, a ne na udovima koji su normalni.
LIJE ENJE:
1. Za lije enje su najpouzdanije MORSKE BILJKE, osobito morska trava KELP. Pomo u preparata
morske trave (npr. Kelp, Kelpasan) polako ali sigurno smanjujemo težinu.
KELP: 2 tablete, 3 – 5 puta dnevno.
Kad je debljina odraz nedovoljnog rada žlijezda, KUHINJSKU SOL nije dobro upotrebljavati jer
pove ava težinu, dok biljna sol s MORSKIM BILJEM djeluje upravo suprotno.
Uzimaju i redovito biljne soli (npr. Herbamare ili sl.) ovjek se može na prirodan na in riješiti
nepotrebne težine.
2. Hrana mora sadržavati ŠTO MANJE bjelan evina, proizvoda od bijelog brašna i industrijskog še-
era, ali zato ŠTO VIŠE vo nih sokova. Osobito je dobra kura sa sokom od mrkve.
Tako er su izvrsni sokovi od grejpfruta, grož a, naran e, kupine, celera (npr. vo ni sokovi
BIOTA). Svaki dan na stolu moraju biti koprive i hren.
288
3. KRETANJE i udisanje SVJEŽEG ZRAKA tako er podsti e rad žlijezda.
4. Protiv debljine izvrsno djeluju SJEDE E KUPKE i sva sredstva koja podsti u rad jajnika.
5. Koristite sva jela koja sadrže vitamin E, osobito pšeni ne klice. One reguliraju aktivnost jajnika
(i u mršavih i u debelih). Uljem pšeni nih klica uspješno se borimo protiv neželjene debljine i to
vrlo jednostavno jer ono služi da se poboljša rad spolnih žlijezda.
– PŠENI NE KLICE.
Poja amo li u inak ulja pšeni nih klica preparatom morske trave KELP, potaknut e se rad
štitnja e i drugih hormonskih žlijezda. Tako jednostavno normaliziramo tjelesnu težinu i pobolj-
šavamo op e zdravstveno stanje, a da se ne moramo pridržavati neke stroge dijete.
6. Kupanje u MORSKOJ SOLI djeluje protiv poreme aja u radu žlijezda, koji se esto ispoljavaju
kao debljina.
5. MRŠAVOST
Gubitak tjelesne težine zbog smanjenog masnog ili miši nog tkiva. Može se pojaviti zbog:
– dugotrajnog ležanja,
– zanemarivanja aktivnosti miši a i fizi kog rada,
– imobilizacije udova (u gipsu),
– bolesti u starosti (atrofija zbog neaktivnosti, marazam).
Mnoge bolesti prati naglo mršavljenje (maligni tumori, tuberkuloza, akutne zarazne bolesti, Base-
dovljeva bolest itd.) i to bilo zbog poja ane mijene tvari, bilo zbog slabog apetita i nedovoljne
ishrane. Duševni umor, brige, nezadovoljstvo, veliki strah ili uzbu enje, pove avaju mijenu tvari u
organizmu i izazivaju jako i naglo mršavljenje.
Bolesti probavnih organa pra ene proljevima, uzrokuju mršavljenje.
Dizenterija i druge zarazne crijevne bolesti, osobito kolera, mogu u najkra e vrijeme uzrokovati
katastrofalno mršavljenje (20 – 30 kg za 3 – 5 dana).
U posljednjoj fazi gladovanja serozna se teku ina zadržava u potkožnom tkivu (edemi zbog
gladovanja). Kona no nastupa smrt.
Ako ovjek ništa ne jede, može izdržati i do 15 dana, a ako uzima vodu, može izdržati i do 40 dana.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN E: 800 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom), pove ava težinu kod
mršavih.
2. Uzimajte B-KOMPLEKS jer njegov nedostatak može uzrokovati gubitak težine.
3. MULTIVITAMINSKO-MINERALNE tablete potrebne su za nadoknadu izgubljenih vitamina

i minerala.
4. Krišku KRUHA debelo namazati MASLACEM ili MEDOM i svaki dan pojesti natašte, sve dok
se ne dobije normalna težina.
5. Dulje vremena svako jutro natašte i nave er prije spavanja piti šalicu MLIJEKA u kojoj se kuhala
žlica pravog MEDA.
6. Osim uobi ajene hrane svaki dan pojedite 3 meko kuhana JAJA.
289
7. Mršavi e dobiti potrebne kilograme ako jedu DATULJE.
8. Ujutro i nave er popijte 1 žlicu RIBLJEG ULJA. Uspjeh siguran.
9. Jaku mršavost možemo s vremenom poboljšati reguliraju im djelovanjem ULJA PŠENI NIH
KLICA.
10. PIVSKI KVASAC sadrži tvari koje omogu uju bolju razgradnju i apsorpciju hrane.
11. Mršave osobe mogu se udebljati ako prije glavnog jela uzimaju prašak PRESLICE (1 žli ica).
12. Jedna žli ica CVJETNOG PRAHA (peluda) dnevno, pove ava težinu.
13. Mršavi ljudi koji imaju problema s tiroidnom žlijezdom mogu se udebljati koriste i ALGE
(npr. KELP).
14. Mršavi moraju izbjegavati senf (zbog gorušice), rotkvu, te aj i pekmez od šipka.
15. MEDOVINA ja a i deblja; u pola litre kipu e vode stavite žlicu meda, pustite da još malo
provri i medovina je gotova.
16. Ljudima koji imaju, bez obzira na obilnu ishranu, kroni ni nedostatak u težini, težina se poslije
GLADOVANJA esto pove a do normalnog nivoa.
17. Mršavi ljudi koji slabo asimiliraju hranu, dobit e na težini ako se hrane PROKLIJALOM
PŠENICOM. Mokru krpu preklopimo 2 – 3 puta i stavimo na tanjur, a na nju pšenicu.
Tanjur stavimo na toplo mjesto i pazimo da krpa bude uvijek vlažna. Pšenica po ne klijati i kad
su klice posve male, jedva pola cm, ili još manje, sameljemo je i napravimo sirovu kašu.
6. KAHEKSIJA
Tjelesno mršavljenje, propadanje i malaksalost kod teških bolesti, osobito raka.

Uzrok je trovanje organizma toksinima koji nastaju u bolesnim organima.
Znaci kaheksije su slabost i mršavost, slabokrvnost, žu kasta boja lica, pomanjkanje teka, apatija,
duševna depresija. Kaheksija može nastati i kod oboljenja nekih žlijezda s unutrašnjom sekrecijom,
npr. kod Basedovljeve bolesti, nakon odstranjenja jajnika u mladih žena, kod nedovoljne funkcije
štitne žlijezde, od malarije, crijevnih glista, nedovoljne ishrane itd.
7. MARAZAM
Op e gubljenje snage i atrofija tkiva, progresivno propadanje itavog tijela; mršavljenje, iscrplje-
nost, klonulost. Pojam marazam je prakti ki identi an pojmu kaheksija, premda se naj eš e upotre-
bljava za stara ku iznemoglost.
LIJE ENJE:
1. Hrana bogata KALORIJAMA i VITAMINIMA.
2. Nedostatna opskrba BJELAN EVINAMA može prouzro iti prestanak rasta ili pak smrt i djeteta
i odrasle osobe, ak kad hrana koju doti na osoba uzima ima dovoljno masti i ugljikohidrata!
Vidi još: dje je bolesti, kwashiorkor.
290
PROBAVNI SUSTAV
1. CRIJEVA……………………………………………………………………...…..268
1. CRIJEVA (op enito)……………………………………………………...……268
2. CRIJEVNI KATAR (enteritis)…………………………………...……...……268
3. CROHNOVA BOLEST (regionalni enteritis)………………………..………268
4. UPALA DEBELOG CRIJEVA (kolitis)……………………………..……….269
5. GR DEBELOG CRIJEVA (sindrom iritabilnog crijeva)……………...…..271
6. DIVERTIKULITIS……………………………………………………...……..271
7. ZAPLETAJ CRIJEVA (ileus)……………………………………………...….272
8. UPALA SLIJEPOG CRIJEVA (apendicitis)……………………………...….272
9. RAK DEBELOG CRIJEVA I REKTUMA……………………………..……273
10. CELIJAKIJA…………………………………………………………….……274
11. PROLJEV………………………………………………………………..……275
a) PROLJEV (op enito)…………………………………………………...….275
b) DIJETA PROTIV PROLJEVA………………………………………...…277
c) DOPUŠTENA I ZABRANJENA HRANA………………………………..277
d) PARAZITSKI PROLJEV……………………………………………...….277
e) METABOLI KI PROLJEV………………………………………...…….278
f) FEKALNA INKONTINENCIJA……………………………………...…..278
12. ZATVOR (opstipacija)…………………………………………………...…..278
13. LOŠA PROBAVA………………………………………………………...…..281
14. VJETROVI (plinovi)….…………………………………………………..…..282
15. IR NA 12-PALA NOM CRIJEVU (duodenalni ir)………………..……282
16. HEMOROIDI……………………………………………………………..…..282
17. ISPADANJE CRIJEVA…………………………………………………...….284
18. STOLICA (fekalije)……………………………………………………...……284
19. MEGAKOLON (Hirschsprungova bolest)……………………………...…..285
20. ISPIRANJE CRIJEVA…………………………………………………...…..285
2. JEDNJAK ……………………………………………………………………...…286
3. ŽELUDAC……………………………………………………………………...…287
1. ŽELUDAC (op enito)……………………………………………………...…..287
2. BOLOVI, GR EVI, POKVAREN ŽELUDAC………………………..…….288
3. GASTRITIS……………………………………………………………...……..288
4. GASTROENTERITIS……………………………………………………...….290
5. IR ŽELUCA (ulkus)……………………………………………………...…..290
6. OTROVANJE ŽELUCA…………………………………………………...….293
7. SPUŠTENI ŽELUDAC……………………………………………………...…293
8. VIŠAK ŽELU ANE KISELINE…………………………………………..….294
9. MANJAK ŽELU ANE KISELINE…………………………………………..295
10. ŽGARAVICA……………………………………………………………...….295
11. RAK ŽELUCA……………………………………………………………..…296
4. RAZNO………………………………………………………………………..…..297
1. MU NINA…………………………………………………………………..….297
2. MORSKA BOLEST………………………………………………………...….297
3. NADUTOST………………………………………………………………….....297
4. PODRIGIVANJE…………………………………………………………..…..298
5. POVRA ANJE……………………………………………………………..….298
6. ŠTUCANJE……………………………………………………………………..299
291
1. CRIJEVA
1. CRIJEVA (op enito)
1. Uz pomo I IROTOVA KORIJENA može se izlije iti svaki želu ani i crijevni poreme aj ma
kako bio otporan, star ili zlo udan.
Uzmemo šalicu hladne vode, u nju stavimo punu žli icu i irotova korijena i samo ostavimo
preko no i. Ujutro lagano zagrijemo, procijedimo i popijemo gutljaj prije i poslije svakog obroka.
To je dnevno samo 6 gutljaja, više se ne smije piti. aj uvijek prethodno zagrijemo u posudi s
vodom.
Takav postupak vrijedi za sve: želudac, crijevni sustav, uklju ivši jetru, žu , slezenu i guštera u.
2. KVASAC je izvanredna hrana za one koji pate od crijevnih tegoba.
3. Za crijeva je dobro GROŽ E.
4. Kod ira na crijevima narodna medicina preporu uje višetjedne kure pijenja AJA od KO-
PRIVE.
5. Osim što uklanjaju gnjilež iz crijeva, BIJELI i CRVENI LUK u sirovom stanju lije e i upalu
tankog crijeva, jetra, bubrege, mjehur i ovapnjenje žila.
6. Kod crijevnog (i želu anog) krvarenja, proljeva, griže i krvavog kašlja uzme se 2 – 5 g kore mla-
dog HRASTA i stavi u 200 – 300 g hladne vode da stoji 2 – 3 sata.
Pije se u gutljajima 2 – 3 šalice dnevno.
7. DIJETA za one koji boluju na crijevima (i za kroni no za epljenje):

JESTI: namo ene suhe šljive miješane sa suhim smokvama, ribane jabuke sa slatkim vrhnjem,
svježi sir s prženim kruhom, pire od krumpira, kiselo mlijeko, pe ene jabuke, je mena kaša.
Piti vo ne sokove. aj od mati njaka, liš a sene i korijena valerijane piti svaku ve er polako na
gutljaje.
IZBJEGAVATI: svježi kruh, jaja, kavu, kakao, slatkiše, kineski ili ruski aj.
2. CRIJEVNI KATAR (enteritis)
Blaga upala sluznice crijeva s proljevom, osje ajem boli i napetosti u trbuhu, gubitkom apetita, pa i
povra anjem, esto uz povišenu temperaturu.
Uzrok: trovanje pokvarenom hranom, zaraza inficiranom hranom, trovanje teškim metalima,
arsenom ili lijekovima. Naj eš e se enteritis javlja kod crijevnih zaraznih bolesti (dizenterija,
paratifus). Enteritis može biti i posljedica poreme aja probave zbog smetnja u lu enju enzima,
zatim kod želu anog katara (tada se zove gastroenteritis) i uslijed poreme aja lu enja žu i kod
bolesti jetre ili nakon operacije žu nog mjehura.
Za terapiju enteritisa važna je stroga dijeta, sulfonamidi i antibiotici.
3. CROHNOVA BOLEST (regionalni enteritis)
Uzrokuje ga u estala upala tankog crijeva. Simptomi: bol, vru ica, proljev i mršavljenje.
Probavni sustav može biti ošte en, pa se smanjuje njegova apsorpcija hranjivih sastojaka iz hrane.
292
LIJE ENJE:
Specijalisti ka zdravstvena zaštita uvijek je potrebna, no mnogi oboljeli smatraju da im idu e

terapije mogu ublažiti simptome:
1. IZBJEGAVAJTE še er i druge rafinirane ugljikohidrate te mlijeko, ako ga ne podnosite ili ste na

njega alergi ni.
2. Uzimajte više vitamina i minerala:

3. Eteri no ulje LAVANDE osobito je blagotvorno.
4. MASAŽA i redovito VJEŽBANJE vrlo pomažu.
4. UPALA DEBELOG CRIJEVA (kolitis)
AKUTNI KOLITIS nastaje obi no zajedno sa upalom tankog crijeva. Uzrok su infekcije ili
otrovanja a simptomi bolni gr evi u trbuhu i sluzavi, krvavi ili gnojni proljevi, te naizmjeni ni
proljevi i zatvori.
KRONI NI KOLITIS može biti posljedica dizenterije, tifusa i drugih crijevnih bolesti, ili otrovanja
(živom, olovom, arsenom i dr.). Simptomi su manje izraženi nego kod akutne forme. Ponekad se
kod kroni nog kolitisa stvaraju irevi na crijevnoj sluznici.
Kolitis je esto uzrokovan alergijskom osjetljivoš u na odre enu hranu koja se mora ukloniti iz
prehrane. esto je to slabo probavljena balastna hrana, naro ito žitarice i ugljikohidrati koji
uzrokuju iritaciju crijeva.
Simptome sli ne simptomima kolitisa nalazimo kod upale crvuljka. Stoga je važno kada postoji
sumnja na porijeklo simptoma i bolova, da se odmah posavjetujete s lije nikom.
Iako je uzrok bolesti nepoznat, postoji obi no me usobni odnos izme u kolitisa i depresije ili
tjeskobe. Stupanj e emocionalnog stresa osobe esto ukazati na težinu njezina kolitisa.
U ranijim stadijima simptomi su gr evi ili bol u trbuhu, proljev, potreba za pražnjenjem crijeva
nekoliko puta dnevno. Ti su simptomi kako stanje postaje teže pra eni rektalnim krvarenjem.
Umjesto apsorbiranja u tijelo, voda i minerali brzo se izlu uju kroz donji dio probavnog trakta,
dovode i do gubitka težine i, mogu e, dehidracije i anemije.
Zbog brzog izlu ivanja i smanjene apsorpcije vode i hranjivih tvari, cijeli je hranidbeni status
bolesnika s kolitisom ugrožen.
LIJE ENJE:
1. Preporu uju se slijede i dodaci:

SOK SIROVOG KUPUSA (zbog vitamina U): 1 aša, 3 puta dnevno,
VODA, 6 – 8 aša dnevno,
ACIDOFIL: 2 žlice, 3 puta dnevno,
MEKINJE u pahuljicama: 1 žlica, 3 puta dnevno,
KELP,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 1 – 2 puta dnevno,
KALIJ: 100 mg, 1 – 3 puta dnevno,
293
Ponekad se ne podnosi mlijeko; stoga mogu biti potrebni slijede i dodaci:
Željezo je potrebno za sprje avanje razvoja anemije, a vitamin C pomaže u apsorpciji željeza:
VITAMIN C: 250 – 1000 mg dnevno.
2. Protiv upale crijeva pomiješaj usitnjeno sirovo LANENO SJEME s MEDOM i to uzimaj više
puta dnevno po žlicu.
3. SMANJITE mlijeko i mlije ne proizvode. Budu i da kolitis ponekad uzrokuje alergije na neku
uobi ajenu hranu (npr. mlije ne proizvode i žitarice poput pšenice i zobi), izbacite ih iz jelovnika
bar 2 tjedna i vidjeti ete je li vam bolje.
IZBJEGAVAJTE rafiniranu i prera enu hranu i sokove agruma (limun, naran a, grejp).
esto uzimanje antibiotika može narušiti bakterijsku floru u crijevima i štetno djelovati na pra –
vilnu probavu hrane. U takvim slu ajevima daje se obilje jogurta i acidofila da obnove pravilnu
bakterijsku ravnotežu u crijevima.
4. JEDITE cjelovitu hranu s puno sme e riže, vo a (osobito pirjane jabuke), povr a, ešnjak.
Od ljekovitog bilja koristite naro ito cimet, kim, kamilicu i paprenu metvicu.
Koristite biljno ulje dobiveno hladnim prešanjem (najpoželjnije je maslinovo ulje): 2 žlice
dnevno uz obroke.
Prehrana za lije enje kolitisa mora biti bogata bjelan evinama i nezasi enim masnim kiselinama
kako bi se ponovno uspostavila izgubljena ili istrošena tkiva. Preporu ljive su ograni ene koli i-
ne neoljuštenih žitarica i proizvoda od neoljuštenih žitarica, koje, ako se pravilno ne probave,
uzrokuju fermentaciju u crijevu, te posljedi no vjetrove i iritaciju.
Kod kroni nog proljeva koristite cimet, roga i sušene borovnice.
5. Sve tegobe od upale debelog crijeva nestale su za 4 dana ženi koja je te dane pila dnevno gutljaj
po gutljaj 2 šalice AJA OD NEVENA.
6. Kod akutnog kolitisa, uzrokovanog nakupljanjem plina, djelotvorna je Kneippova metoda MO-
KRIH OBLOGA: pacijent legne na le a s mokrim oblogom na abdomenu; prvo 1 mokar ru nik,
tada lakši ve i ru nik preko njega i kona no sve zamotati debelim flanelom ili pokriva em.
7. Crijevni se katar najjednostavnije lije i ovako: ujutro kad se dignemo, namo imo ru nik u hladnu
vodu. Ru nik se dobro savije i mokar stavi na trbuh. Zatim se ponovno legne i dobro pokrije.
OBLOG e se uslijed temperature od upale u crijevima brzo osušiti. Kad je ru nik suh, postupak
se ponovi još jedanput. Ponovno legnemo i u krevetu se dobro pokrijemo i natašte sažva emo 10
zrna BOROVNICE. Ako kroz 3 dana katar ne pro e, postupak se još jedanput ponovi.
8. Mogu e je da postoji veza izme u zubne paste i bolesti crijeva kao što je ulcerativni kolitis,
Crohnova bolest i iritiraju i crijevni sindrom. Savjet je da nakon pranja zubi dobro isperete usta i
nastojite izbje i gutanje i najmanjih koli ina paste. Naravno, još je bolje upotrebljavati potpuno
prirodne paste (mogu se nabaviti u prodavaonicama zdrave hrane ili biljnim apotekama).
9. Preporu uje se 1 tjedan GLADOVANJA UZ SOKOVE. Poslije gladovanja prehrana u malim,

estim obrocima sirove i kuhane hrane, uz puno jogurta, kefira, doma eg kravljeg sira.
Uzimajte izdanke sjemenki i žitarica. Kaša od prosa je najbolja.
Banane ublažuju tegobe i djeluju ljekovito (kod ulceroznog kolitisa).
Svaka hrana mora se jesti polagano, dobro žvakati i natapati slinom.
294
5. GR DEBELOG CRIJEVA (sindrom iritabilnog crijeva)
Miši i se stežu bez ikakvog o iglednog razloga, izazivaju i naizmjence proljev i zatvor.
U u estale simptome spadaju gr evita bol u trbuhu, nadimanje, op a malaksalost i letargija, bol u
le ima i esti vjetrovi. Simptomi se mogu povu i pa ak i nestati na duže vrijeme, ali se esto
vra aju cijeli život. Od te bolesti na zapadu 13 % ljudi boluje redovito, a 30 % u nekom stupnju.
To je kroni no, nadražuju e i neugodno oboljenje, ali nije smrtonosno i simptomi se esto mogu
smanjiti odgovaraju im lije enjem.
Gr eve pogoršavaju stres, tjeskoba i živ ani problemi. Simptomi se obi no pogoršavaju tijekom
menstruacije. Od ostalih slu ajnih initelja naj eš i je osjetljivost na hranu.
LIJE ENJE:
1. Hrana koja sadrži više VLAKANA, u obliku zobi, osušenog graha, graška, svježeg vo a i povr a,
može dosta smanjiti simptome bolesti, ali poboljšanje e nastupiti nakon više mjeseci a ne tjeda-
na. Jedite puno prirodnog nezaše erenog jogurta ili acidofil kako bi potakli razvitak zdravih ba-
kterija u probavnom sustavu. Umiruju i su ajevi kamilice, metvice i komora a.
2. U slu aju napada nepodnošljivih gr eva ili želu anih i crijevnih bolova treba popiti žlicu teku ine
koja se priprema na slijede i na in: na po etku lipnja nabere se 30 posve mladih ORAHA koji su
iznutra još potpuno bijeli i mlije ni. Sitno se izrežu i stave u litrenu bocu. Boca se napuni dobrom
komovicom ili šljivovicom i stavi 4 tjedna na Sunce. Tada se procijedi i pije.
3. Dobro djeluju MASAŽA, JOGA i MEDITACIJA.
4. Vodite detaljne BILJEŠKE o svemu što pojedete i popijete. Pokušajte iz svog jelovnik uklanjati
namirnice kako bi precizno odredili mogu u alergiju koja možda uzrokuje to oboljenje.
5. Oslobodite se STRESA koji vam možda pogoršava stanje.
6. DIVERTIKULITIS
To je upala malih vre ica (divertikla) ili izdanka, koji se nalaze uzduž debelog crijeva.
Kad su prazni, divertikuli ostaju mirni i bez komplikacija. Me utim, kad se estice hrane zaglave u
vre ici te ih probave bakterije koje se normalno nalaze u debelom crijevu za tu svrhu, probavljene
estice hrane postaju ustajale, te dolazi do upale i infekcije.
Divertikulitis može biti nasljedan ili može biti pra en staroš u, kad su miši i kolona oslabljeni go-
dinama korištenja. Kako divertikulitis postaje teži, infekcija se može proširiti iz vre ice na ostatak
debelog crijeva i druge organe u trbuhu. U vrlo teškim slu ajevima, bolest može rezultirati perfora-
cijom stjenke debelog crijeva, uzrokuju i teško krvarenje, te je potreban hitan kirurški zahvat.
Glavni uzrok divertikulitisa je prehrana sa malo balastnih tvari (neprobavljivih biljnih ostataka).
Ovo oboljenje obi no zapo inje zatvorom i neredovitom stolicom.
Simptomi bolesti uklju uju gr eve i bol u donjem dijelu trbuha koji prate pokrete crijeva, nadutost
trbuha, te esto tjeranje na nuždu pra eno zatvorom.
Ako nastane infekcija, može se razviti vru ica.
LIJE ENJE:
1. Najdjelotvornije sprje avanje divertikulitisa je izbjegavanje za epljenosti crijeva. Vrlo je važno

da ne patite od zatvora. Jedan je od najboljih na ina za postizanje toga znatno pove anje unosa
TEKU INE, koja pomaže u sprje avanju dehidracije crijevne materije.
Prehrana bogata GRUBOM HRANOM sprije it e daljnje nakupljanje hrane u divertikulu.
295
2. PREPORU A SE: sirovo i kuhano povr e te sirovo vo e, orasi, sjemenke, izdanci, raženi kruh
od kiselog tijesta, kuhane žitarice (proso, sme a riža, heljda, zob), kaša od krumpira sa sjemenka-
ma lana, posijama, kiseli kupus. Jedite u malim, estim obrocima.
– svakodnevno uzimajte kiselo mlijeko (jogurt, kefir, mla enica) i maslinovo ulje,
– sokovi povr a: mrkva, cikla, celer, zelen,
– sokovi vo a: jabuka, ananas, limun,
– ešnjak, sirov ili u tabletama.
3. IZBJEGAVAJTE: meso i svu rafiniranu prera enu hranu s ugljikohidratima.
4. Održavajte idealnu TEŽINU. Starije osobe s viškom kilograma sklonije su divertikulozi.
5. Kako crijevne bakterije proizvode neke od B-vitamina, može se javiti manjak kad te bakterije
budu uništene. Acidofil e uništiti bakterije koje izazivaju truljenje u crijevu i pomo i razvoju
blagotvornih bakterija i proizvodnji B-vitamina. Vitamin C tako er može pomo i. Uzimajte:
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 dnevno,
ACIDOFIL.
7. ZAPLETAJ CRIJEVA (ileus)
Teško patološko stanje, izazvano potpunim zatvorom crijeva.

MEHANI KI ILEUS nastaje zbog suženja lumena crijeva uslijed priraslica, crijevnih tumora ili
tumora okolnih organa (maternice, mokra nog mjehura, prostate), koji ometaju prohodnost crijeva.
Zapletaj petlji tankog crijeva, uklještenje crijeva u kanal kile i uvla enje gornjeg dijela crijeva u
donji dio, poput izvrnutog prsta od rukavice tako er mogu biti uzrok mehani kog ileusa.
DINAMI KI ILEUS nastaje kao posljedica gr eva crijeva ili zbog kljenuti crijeva; ovaj potonji
javlja se ponekad poslije trbušnih operacija. Ileus prate:
– nepodnošljivi bolovi u trbuhu s osje ajem napetosti, povra anjem, zatvorom i zastojem vjetrova,
– ubrzani, slabo opipljiv puls,
– na kraju bolesnik povra a crijevni sadržaj, nastupa op a intoksikacija i smrt.
Ileus se uvijek smatra indikacijom za hitnu lije ni ku intervenciju.
Kod invaginacija mogu e je posti i poboljšanje pomo u klizme.
Kod paraliti kog ileusa daju se sredstva za uspostavljanje peristaltike crijeva.
Kod ostalih vrsta ileusa neophodan je kirurški zahvat.
8. UPALA SLIJEPOG CRIJEVA (apendicitis)
Upala apendiksa, crvuljka na slijepom crijevu, može biti akutna i kroni na.
Akutna upala nastupa obi no naglo, s povišenjem tjelesne temperature, povra anjem i bolovima
oko pupka, a kasnije u desnoj donjoj polovici trbuha.
LIJE ENJE:
1. Upala slijepog crijeva zahtijeva hitnu OPERACIJU zbog pogibelji prodora i upale potrbušnice.
I kroni na upala slijepog crijeva predstavlja potencijalnu opasnost za bolesnika, te je preporu-
ljiva operacija.
2. Ako se eš e pije po 1 šalica aja od svježih listova KUPINE, nikada ne dolazi do upale slije-
pog crijeva.
296
Primjer:
Dje ak (7) se probudio sa bolovima u predjelu slijepog crijeva i potpuno blijedim licem.
Prije dolaska doktora popio je šalicu aja od liš a kupine. Ve pri pijenju aja vratila mu se boja
u lice. Lije nik više nije mogao dijagnosticirati upalu slijepog crijeva.
9. RAK DEBELOG CRIJEVA I REKTUMA
Samo 8 % od ukupnog broja slu ajeva ove vrste raka može se pripisati genetskoj predispoziciji;
ostatak je posljedica faktora okruženja, me u koje spada i ishrana.
LIJE ENJE:
1. Ishrana sa velikim sadržajem MASNO E i niskim sadržajem VLAKANA, uveliko pove ava
izglede za razvoj raka debelog crijeva i rektuma. VO E I POVR E ne samo da je krcato vlakni-
ma, nego i ostalim antikanceroznim tvarima, koje tako er predstavljaju dobru zaštitu.
Utvr eno je da su osobe, ija je ishrana sadržavala najviše masti i najmanje vlakana, imala 4 puta
ve e šanse da se kod njih razviju polipi na debelom crijevu, koji predstavljaju predkancerozno
stanje.
Neki istraživa i tvrde da je 90 % smrtnih slu ajeva od raka debelog crijeva posljedica ishrane u
kojoj prevladavaju meso i masti, a nedostaje povr a i cjelovitih žitarica.
Biljna vlakna iz povr a i žitarice zaustavljaju stvaranje žu nih kiselina i pomažu u zaštiti od raka
crijeva. Biljna vlakna razblažuju potencijalno otrovan sadržaj crijeva te skra uju vrijeme prolaza
otpadnih tvari kroz probavne organe i tako smanjuju djelovanje štetnih tvari iz stolice.
PŠENI NE MEKINJE sadrže vlakna koja pomažu u prevenciji raka debelog crijeva.
KUPUS smanjuje rizik od raka rektuma i debelog crijeva.
2. BILJNA KISELINA, sastojak biljnih vlakana, vrlo je jak antikarcenogen, vezuje se s odre enim
metalima koji doprinose razvoju tumora, blokiraju i na taj na in njihovo negativno djelovanje.
Biljna kiselina smanjila je veli inu i broj tumora kod laboratorijskih životinja koje su hranjene
potencijalnim karcinogenima.
Biljne kiseline ima najviše u proizvodima od SOJE, POVR U, KOŠTUNJAVIM PLODOVIMA
I MAHUNARKAMA.
Prijedlog: popijte svaki dan SOJIN NAPITAK u prahu razmu en u aši sojinog ili obi nog mli-
jeka.
3. Starija žena imala je neopisive crijevne tegobe (rak crijeva). Nakon 14 dana slijede eg tretmana
sve tegobesu nestale. Tjedno je po ela dobivati na težini po 400 g (nakon što je zbog bolesti jako
smršavila). Korijenom i irota postižu se uvijek zapanuju i uspjesi.
Priprema aja: Stavimo punu kavenu žli icu i irotova korijena na etvrt litre hladne i vode
ostavimo preko no i. Ujutro samo malo podgrijemo (ne kuhamo!) i procijedimo. Prije upotrebe
aj zagrijemo u posudi s vodom (ili ga tijekom dana držimo u termos-boci).
Priprema kupke: Oko 200g i irotova korijena ostavimo tijekom no i u 5 litara hladne vode.
Sljede i dan zagrijemo je do klju anja, pustimo da odstoji i dodamo u vodu za kupanje.
4. Prou avanje dugo 20 godina pokazalo je da je kod osoba koje su uzimale1200 mg kalcija dnevno
rizik od pojave raka debelog crijeva bio manji za 50 %.
(da bi održali odgovaraju u ravnotežu minerala, morate uzimati kalcij s magnezijem).
VITAMIN D: 400 IJ dnevno, neophodan je za pomo u apsorpciji kalcija.
297
5. Vitamin A koristi zdravlju stanica debelog crijeva i pomaže zaustavljanju divljeg razmnožavanja
tih stanica i na njih djeluje tako da se one opet ponašaju normalno.
6. Najnoviji podaci naglašavaju zna enje antioksidansa, posebno vitamina E, koji smanjuju opa-
snost od nastanka raka debelog crijeva.
7. Žene koje uzimaju 300 g ili više folne kiseline (vitamin B9) dnevno, smanjuju rizik da obole od
raka debelog crijeva za više od 50 %, a kod muškaraca koji uzimaju 380 g folne kiseline rizik se
smanjuje za jednu tre inu. Samo pola šalice ŠPINATA dnevno može vam osigurati dovoljno fol-
ne kiseline da smanjite rizik od pojave raka debelog crijeva!
FOLNA KISELINA (folacin, vitamin B9) lan je B-kompleksa pa je možete uzimati i u obliku
tableta: 300 g ili više dnevno.
8. Važan rizi ni imbenik mogao bi biti i ALKOHOL.
10. CELIJAKIJA
Kroni ni crijevni poreme aj uzrokovan nepodnošenjem glutena, bjelan evine u pšenici, raži, je mu
i zobi kod nekih pojedinaca, osobito u djece.
Obi no je nasljedna ali povremeno i posljedica napada gastroenteritisa u djetinjstvu.
Bit bolesti: teško ošte enje sluznice tankog crijeva i poreme aji (smanjena sposobnost) u apsorpciji
hranjivih tvari iz jela (masti, ugljikohidrata, minerala i vitamina).
Celijakija tako er može biti potaknuta crijevnom infekcijom, parazitima ili psihološkim stresom.
Simptomi celijakije su mršavljenje, zatvor ili pak veliki trbuh te masivno, smrdljivo, esto pražnje-
nje crijeva, ispup en i bolan trbuh, op a letargija, anemija.
Celijakija može biti uzro nik shizofrenije!
LIJE ENJE:
1. VITAMIN B6 (sastojak B-KOMPLEKSA): 50 mg dnevno. Utvr eno je da osobe sa celijakijom

imaju izrazit manjak vitamina B6 što uzrokuje proljev, povra anje, plin u crijevima i ekcem.
2. Jedino efikasno lije enje je UKLONITI GLUTEN iz jelovnika, trajno ili privremeno (pod
nadzorom lije nika). Neki bolesnici pobijede tu neotpornost i na kraju se mogu vratiti normalnoj
prehrani. Duševni simptomi bolesnika s celijakijom znatno su poboljšani kad su bolesnici na
prehrani bez glutena.
3. Celijakija nije tako esta u djece koja su dojena MAJ INIM MLIJEKOM ili su hranu, što sadrži
gluten, po ela dobivati kasnije.
4. Istraživanja pokazuju da PAPAIN, ekstrakt papaje (preparati papaje se mogu kupiti) može raz-
graditi gluten tako da postane neškodljiv.
5. JEDITE svježu ribu, povr e, vo e i orahe. Hranu bazirajte na riži i kukuruznim proizvodima.
6. IZBJEGAVAJTE hranu koja sadrži gluten godinu dana u životu djeteta, uklju uju i sva zrna ži-
tarica (osim riže i kukuruza), kekse, kola e i nadjeve poja ane brašnom.
Tako er izbjegavajte kravlje mlijeko i industrijsku hranu koja esto sadrži brašno.
298
7. Željezo može biti korisno u lije enju anemije koja obi no prati celijakiju. Uobi ajeni nedostaci
hranjivih tvari koji se javljaju s celijakijom trebaju biti ispravljeni uklju uju i:
11. PROLJEV (dijareja)
a) PROLJEV (op enito)
U estalo pražnjenje crijeva u obliku teku e, sluzave, sukrvave ili krvave stolice. Može postojati
samostalno ili kao simptom drugih bolesti.
Najopasniji je proljev dojen adi, koji se o ituje u sivozelenoj, sluzavoj ili žitkoj smrdljivoj stolici s
primjesama neprobavljenih ostataka hrane, uz gr eve, povišenu temperaturu i naglo opadanje
tjelesne težine. Smrt je mogu a ve nakon nekoliko dana. U higijenski zaostalim krajevima taj je
oblik proljeva važan faktor smrtnosti dojen adi.
U odraslih su naj eš i infektivni proljevi, u prvom redu dizenteri ne prirode, dijarei na faza
trbušnog tifusa i paratifusa, zatim proljevi uzrokovani pokvarenom ili zaraženom hranom, a u
tropskim i suptropskim krajevima kolera.
Posebnu grupu ine proljevi uzrokovani razli itim otrovima i upotrebom nekih lijekova.
Emocionalni stres, kao što je tjeskoba, glavni je drugi uzrok proljeva.
Proljev se javlja u nekih osoba uz neuroti na stanja, od prejakog uzbu enja, od straha i sl., zatim
kao simptom ošte enja crijevne sluznice (kolitis), kod uremije bubrega, zbog alergija i sl.
Proljev znatno utje e na op e stanje organizma, jer uzrokuje nagli gubitak soli i teku ine te opada-
nje tjelesne težine.
LIJE ENJE(op enito):
a) teku ine
b) krutine
c) razno
a) teku ine
1. Gubitak teku ine nadokna ujte ispijanjem ve ih koli ina filtrirane VODE, SOKA od JABUKA
i BILJNOG AJA.
NEVENOV AJ u najkra em roku spašava od jakog proljeva.
2. Ozbiljan proljev po nemo lije iti " AJNOM PAUZOM". Prema težini proljeva i starosti djeteta
dajemo samo AJ svakih 6, 12 ili 24 sata. Preporu uju se ajevi od borovnica, kadulje, steže,
islandske mahovine i kore breze sa srebrnastim liš em.
3. U lon i ocije enog AJA od KAMILICE zakuha se mala žlica samljevene prave KAVE, po-
miješa se i, što je mogu e toplije, popije.
4. Kod teškog proljeva u AJ od suhe BOROVNICE doda se ašica doma e komovice ili ŠLJI-
VOVICE i kompot od suhih ŠLJIVA.
5. Skuha se jaka crna KAVA bez še era, i u nju nacijedi sok LIMUNA.
299
6. Isprže se 2 žlice RIŽE (kao da se prži kava). Doda se 2 dl hladne vode, i kuha tako dugo dok se
riža ne smekša. To se jede bez masti i soli.
7. Usitniti 4 kriške BIJELOG LUKA, staviti u ašicu VINSKOG OCTA i popiti.
8. Muškarac je imao 10 godina svaki dan 30-40 puta krvavi proljev. Po eo je svakodnevno uzimati
6 gutljaja AJA od I IROTOVA KORIJENA i još 2 šalice od NEVENA te je nakon nekoliko
mjeseci potpuno ozdravio. Priprema aja: Punu kavenu žli icu i irotova korijena stavimo na
etvrt litre hladne vode i ostavimo preko no i. Ujutro malo podgrijemo i procijedimo.
Prije upotrebe aj zagrijemo u posudi s vodom. Ne smije se piti više od 6 gutljaja dnevno, po
jedan prije i poslije svakog od 3 dnevna obroka.
b) krutine
1. Najjednostavnije sredstvo protiv proljeva su sirove osušene ZOBENE PAHULJICE.
2. SUHE BOROVNICE su najefikasnije sredstvo protiv proljeva.
3. Sirova naribana MRKVA dobra je protiv proljeva.
4. Odrasloj djeci dajemo jednostavno sirova ZOBENA ZRNCA. Zrnca se moraju dobro izgristi i
pomiješati sa slinom. Proljev zaustavlja šalica zobene sluzi.
5. Ako dijete (ili odrasli) ima proljev, dajte mu naribane JABUKE (s korom).
Vo e koje sadrži puno tanina (JABUKA, DUNJA, MUŠMULA) djeluju protiv proljeva.
6. DATULJE (mandule) lije e kroni an proljev.
7. Treba jesti dobro spržene ŽGANCE.
8. PELUDOM se proljev može vrlo dobro regulirati.
9. CIMET zaustavlja proljev.
10. Ako bolesnik ima dobre zube, neka grize suhe KRUŠKE.
11. Kod akutnih i kroni nih proljeva vrlo je djelotvoran DIVLJI LUK.
12. Vrlo je djelotvoran UGLJEN od KAVE.
c) razno
1. Ako proljev potraje dulje od 48 sati (ili 24 sata u djece) ili ako ga prate povra anje, sluz ili krv u
izmetu, idite kod LIJE NIKA.
2. Proljev je esto posljedica terapije ANTIBIOTICIMA. To je uzrokovano uništenjem prijatelj-

skih bakterija u crijevima zajedno sa patogenim bakterijama prema kojima je bio usmjeren tre-
tman antibioticima. JOGURT, KEFIR ili druga kultivirana mlijeka u dnevnoj prehrani u takvim
su slu ajevima dobar lijek.
3. KALIJ: 100 mg, 3 puta dnevno i MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 dnevno.

300
b) DIJETA PROTIV PROLJEVA
Prvi dan:
Svaki akutni, to zna i relativno naglo nastupaju i probavni poreme aj, ali tako er i bolesti s
temperaturom, lije e se na po etku TRENUTNIM USKRA IVANJEM HRANE.
Piti se daje samo 100 % -tno zdrav AJ od KOMORA A, nezasla en i nikada hladan. Pijete ga
koliko god želite. Tu i tamo se smije piti slab CRNI (nezasla en) aj jer zatvara.
Tijekom itava trajanja bolesti ne smije se uzimati uop e ništa hladno!
Drugi dan:
Smije se uz to dati nešto prava PREPE ENCA (ne mlije na). On se može umo iti u aj, tako se
lakše guta. Smije se eventualno dati i nešto suhog bijelog kruha.
Tre i dan:
Ako sve te e u redu dopušteno je jesti MLIJE NO PECIVO ili kruh i pecivo s kvascem, te
SLUZAVA JUHA.
c) DOPUŠTENA I ZABRANJENA HRANA
DOPUŠTENI SU tijekom itave bolesti ili kod sklonosti rijetkoj stolici:

– bijeli kruh, staro pecivo s kvascem, prepe enac,
– vino (zagrijano), crno vino katkad je još bolje,
– piletina i pile a juha,
– kasnije kuhati kompot od jabuka (ne jabu na kaša),
– ne posve svježi kola od jabuka (slabo zasla en),
– pirjana teletina i jetra,
– kuhane maline, trešnje, kupine.
ZABRANJENI SU:
– mlijeko i svi mlije ni proizvodi,
– crni kruh i kruh od cijelih zrna žitarica, od prekrupe,
– svježe pecivo i kola i sa kvascem,
– voda i mineralna voda,
– sve hladno, prženo, pe eno i pikantno (senf, paprika),
– sirova hrana, salate, sirovo vo e,
– vlaknasto povr e, poriluk krastavac, kaša od krumpira,
– za ru ak ne smijemo imati i vo e i povr e.
d) PARAZITSKI PROLJEV
Uzrokovan je upalom crijeva i toksi nom bakterijskom ili mikoti nom aktivnosti.
LIJE ENJE:
1. Kod akutnih stanja izbjegavajte svu hranu 3 dana osim bijele RIŽE s umakom od JABUKA.
Ne pijte sokove dok ne do e do poboljšanja.
Kada do e do poboljšanja, obroci se mogu postupno pove avati, te sadržavati kuhano povr e,
proso, neljuštene žitarice i kisela mlijeka (jogurt, kefir). Postupno dodajte sirovu hranu.
2. Pijte dnevno 4 – 6 šalica aja od ROGA A, SUHIH BOROVNICA ili CIMETA.

301
3. VITAMIN C: 100 mg, svaki sat.
4. AŠNJAK žvakati sirov uz ili izme u obroka.
e) METABOLI KI PROLJEV
Uzrokovan je probavnim i asimilativnim smetnjama izazvanim metaboli kim poreme ajima,

biokemijskom neravnotežom, oslabljenim probavnim organima i nutritivnim nedostacima, esto
uzrokovanima nedostatkom vitamina B-kompleksa, a naro ito vitaminom B1.
LIJE ENJE:
1. GLADOVANJE uz sokove 1 tjedan. Nakon toga VEGETARIJANSKA prehrana (svježe vo e i

povr e, sjemenke, žitarice). Bar 80 % hrane mora se uzimati SIROVO.
Obroci moraju biti mali i u estali. Hranu žva ite izuzetno dobro. Nemojte se nikada prejesti.
Od žitarica preporu uju se sme a riža, proso, zob, heljda. Pijte sve sokove vo a i povr a.
Nemojte piti teku inu uz obroke (nego 1 sat prije ili 2 sata poslije obroka).
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine, od toga:

VITAMIN B1: 200 mg dnevno tokom 2 tjedna, zatim smanjiti na 50 mg dnevno,
VITAMIN B3: 300 mg dnevno (po 100 mg sa svakim obrokom) tokom 2 tjedna, zatim smanjiti
na 100 mg dnevno,
VITAMIN B6: 50 mg dnevno.
3. VITAMIN C: 100 – 300 mg dnevno,

f) FEKALNA INKONTINENCIJA
Kao posljedica proljeva može do i do privremene nesposobnosti zadržavanja izmeta.

Redoviti nedostatak kontrole može biti posljedica povrede analnih miši a (tijekom poroda ili ope-
racije) ili zbog paralize i demencije. Može tako er biti posljedica zbijenosti izmeta u crijevima.
To može izazvati upalu i dovesti do nekontroliranog ispuštanja izmeta.
LIJE ENJE:
1. Jedite cjelovitu hranu bogatu VLAKNIMA. Pijte puno VODE (bar 6 velikih aša dnevno).
12. ZATVOR (opstipacija)
Obi no ga uzrokuje nestašica vlakana u jelu, ali i nedostatak teku ine, premalo tjelovježbe i
kretanja i previše stresa. Simptomi su teško, neredovito i rijetko pražnjenje crijeva.
Dehidracija, hipotireoza, disfunkcija jetre, specifi na alergija na hranu, u estalo korištenje
laksativa, stalne brige, nervoza, duboka žalost, rafinirana hrana, nedostatak vitamina i minerala,
previše mesa…Ti se skriveni uzroci moraju eliminirati prije no što se pristupi izlje enju.
Ako je tvrda stolica psihi kog porijekla, posljedica nervoze, zamaranja ili uzrujavanja, moramo se
prije svega pobrinuti za duševnu ravnotežu, dobar san i opuštanje.
302
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) PREHRANA
d) RAZNO
a) TEKU INE
1. Protiv tvrde stolice djeluje 1 aša TOPLE ili HLADNE VODE natašte.
Tako er pomažu 8 – 10 aša VODE svakodnevno (i malo vježbanja uz to).
2. Popijte svaki dan pola litre AJA od KADULJE. Tko ga uvijek pije, nikad ne pati od zatvora.
AJ od KOPRIVE pospješuje probavu.
Kod kroni nog zatvora stolice preporu uje se AJ od CRVOTO INE.
3. Preporu ljivi su i SOKOVI od bresaka marelica, jagoda, grož a i mrkve.

Naprotiv, vo e i sokovi koji djeluju suprotno (pa se preporu uju protiv proljeva) su:
jabuka, dunja, mušmula.
Kad je stolica zape ena u crijevima, treba svako jutro popiti natašte 2 dl nezasla enog SOKA
LIMUNA. Ponavlja se 3 jutra. Ako zatvor nije jako težak uzima se sok od pola limuna i na njega
nalije malo prokuhane vode. To se toplo popije.
4. MED pomiješan s vodom i dobro zapjenjen daje napitak koji stolicu ini mekom.
MEDOVINA je vrlo zdravo pi e jer isti, ja a i deblja. U pola litre kipu e vode stavite žli icu
meda, pustite da još malo provri i medovina je gotova.
MEDNO VINO pomaže protiv zatvora. Dobiti ete ga ako pomiješate 1 dio meda sa 5 dijelova
vina, i to kuhate tako da klju a.
5. Kod neuredne probave svaku ve er izrežemo na sitno 3 – 4 komada suhih SMOKAVA i toliko
komada suhih ŠLJIVA. Na tu masu nave er nalijemo 1,5 – 2 dl vode.
Ujutro sve dobro promiješamo i ocijedimo. Ocje evinu (teku inu) popijemo.
Ponavlja se mjesec dana još i onda kad se osje amo posve zdravi.
6. Jedan od u inaka velikih doza VITAMINA C, njegovo laksativno djelovanje, odnosno utjecaj na
pražnjenje crijeva, zapažen je u mnogih ljudi. Neki ljudi taj efekt osjete samo ako ga uzimaju na
prazan želudac. Npr. 3 g vitamina C (u soku) uzeta na prazan želudac mogu imati vrlo jak laksa-
tivan u inak, a jednaka doza uzeta nakon obroka uop e ne mora djelovati laksativno.
7. U inak slijede e JUHE je za u uju i, jer izlije i bolesno crijevo i onda kad više ne pomažu
sredstva za iš enje:
– prvo pripremimo biljni aj od sene ili bilo koji drugi aj koji podsti e rad crijeva.
– u kuhani i procije eni aj stavimo po osobi mali sirovi krumpir narezan na kockice.
– zatim dodamo još punu žli icu pšeni nih mekinja i punu žli icu lanenog sjemenja.
– sve zajedno pustimo da kuha etvrt sata. Tu juhu smijemo jesti ujutro ili uve er.
– ako je ne podnosimo tako pripremljenu, možemo je procijediti i piti istu.
8. Lijenim crijevima koristi JUHA, skuhana ujutro, od mljevena, istog pšeni nog griza (krupice)
kojemu dodamo malu narezanu glavicu LUKA i zgnje eni esan EŠNJAKA.
U skuhanu juhu dodamo sitno nasjeckanog PERŠINA i žlicu MASLINOVOG ULJA.
Taj jednostavan doru ak upotpunjen DVOPEKOM ili kruhom od grubog brašna, ve je
mnoge riješio tvrde stolice.
303
9. BILJNO ULJE dobiveno metodom hladnog prešanja: 2 žli ice dnevno.
10.Uzimajte 1 žlicu ACIDOFILA, 3 puta dnevno. Tako er pomažu JOGURT ili KEFIR.
b) KRUTINE
1. Protiv zatvora pomaže prirodan, neprera en MED.

Tako er, upotrebljavala se mješavina MEDA i KAMILICE.
Ako su za epljena crijeva, uzimajte 3 žlice istucanog LANENOG SJEMENA i MEDA dnevno.
2. PELUD (cvjetni prah), 1 žli ica dnevno, poboljšava probavu i regulira stolicu.
Smetnje izmjene tvari, kao zatvor stolice i proljev, mogu se peludom vrlo dobro regulirati.
3. ŠLJIVE djeluju odli no kao prirodno laksativno sredstvo.
4. Ako se želite izlije iti od lijenosti crijeva, svaki dan trebate pojesti 1 žlicu sirovog KISELOG
KUPUSA i isto tako više puta dnevno popiti gutljaj VODE.
5. Ujutro je vrlo korisno uzimati duže vrijeme SUHE ŠLJIVE i ORAHE s kriškom RAŽENOG
KRUHA, ili umjesto toga samljeveno LANENO SJEME.
6. Pomiješano LANENO SJEME s nešto ORAHA daje izvrsno sredstvo koje poja ava rad crijeva.
7. Tko nema po nekoliko dana stolicu neka samelje u mlincu za kavu 100 g suhih ŠLJIVA, 50 g
suhih SMOKAVA i 10 g AJA SENE. Sve se dobro zajedno promiješa i spremi u staklenku na
hladno i suho mjesto. Od tog lijeka djeci se daje po jednu, a odraslima po 2 male žlice dnevno.
8. Protiv zatvora dobre su 2 žlice PAHULJICA od MEKINJA 1 – 3 puta dnevno.
c) PREHRANA
1. PREPORU A SE: vegetarijanska prehrana, sirovo i kuhano vo e i povr e, neljuštene žitarice,

sjemenke, orasi, izdanci sjemenki.
Zatvor se može sprije iti ako jedete cjeloviti kruh, svježe vo e i povr e, grubu hranu koja osta-
vlja puno ostataka ( povr e bogato celulozom), pijete više vode i redovito vježbate.
REDOVNO TREBA UZIMATI: kiseli kupus i sok kiselog kupusa, sezam, namo ene suhe šljive,
smokve ( svako jutro i ve er), jogurt, kefir ili kiselo mlijeko, prirodni med, orahe, puno sirovog
vo a (naro ito jabuke) i povr a u sezoni. Nemojte žvakati sjemenke, progutajte ih cijele.
2. ZABRANJENI SU prije svega: sva prera ena i rafinirana hrana, bijeli kruh, okolada, aj,
alkohol, crna kava, sol, še er. Neaktivnosti crijeva i zatvoru stolice pridonose jela od bijelog
brašna, bijela tjestenina, pudinzi, razna peciva, krumpir.
3. Kod jakih i trajnih slu ajeva zatvora preporu a se 10-dnevno GLADOVANJE uz sokove.
Po nite gladovati tako da uzmete 2 jušne žlice RICINUSOVOG ULJA u aši NARAN INOG
soka. KLISTIR uzimajte svaki drugi dan. Poslije gladovanja pridržavajte se VEGETARIJAN-
SKE prehrane.
304
d) RAZNO
1. Ako zatvor potraje (nekoliko dana) ili ako ga prati povra anje, temperatura ili bol u trbuhu, idite
LIJE NIKU.
2. Pješa enjem, jutarnjom GIMNASTIKOM, svakodnevnom MASAŽOM trbuha i trljanjem e-

tkom, uklanja se slabi rad crijeva. Pomaže i vru e TUŠIRANJE, sljede e biljne kupke, vježbe
disanja ošitom (dijafragmom).
3. PIVSKI KVASAC: 3 – 4 žlice izme u obroka, s nekim kiselim vo nim sokom.
4. Tko pati od slabe probave i tegoba zbog metabolizma bjelan evina, morao bi poslije svakog
jela uzeti 2 tablete preparata PAPAJE.
13. LOŠA PROBAVA
Lošu probavu obi no uzrokuje prebrzo ili preobilno jedenje bogate ili previše za injene hrane
Stres tako er može biti uzrokom.
Simptomi su nelagoda poslije jela, bol u želucu i donjem dijelu jednjaka, u slu aju žgaravice –
mu nina i nadutost.
Glavni razlog loše probave i vjetrova su prekomjerno konzumiranje hrane, kao i pogrešna
kombinacija hrane, prebrzo jedenje te nedovoljno žvakanje i slinjenje hrane.
Kod starijih osoba, naj eš i uzrok loše probave i nadimanja je slabo probavljanje i truljenje hrane
(naro ito proteina i ugljikohidrata) u crijevima uzrokovano nedostatkom želu anih probavnih
sokova.
LIJE ENJE:
1. Jedan od glavnih razloga za ovo oboljenje je NEPRIRODAN na in prehrane.

Idealan na in jedenja je da jedete samo jednu vrstu hrane po obroku, bila to kaša, salata,
vo e ili proteinski obrok. Takav na in prehrane e pomo i još više u eliminiranju vjetrova i
drugih probavnih poreme aja.
Jedite male obroke, vrlo polagano i dobro ih žva ite. Jedite u opuštenoj atmosferi.
Nikada nemojte jesti ako niste zaista gladni ili ako ste emocionalno uznemireni.
Nikada ne jedite vo e i povr e u istom obroku.
Nemojte miješati previše razli ite hrane u jednom obroku.
2. Fino naribane svježe JABUKE pomiješane s MEDOM, koje se polagano jedu s (poželjno kozjim)
MLIJEKOM izgleda da dobro probavljaju ak i oni koji ne mogu dobro probaviti ni jednu drugu
vrstu hrane.
3. Potpuno se moraju IZOSTAVITI svi rafinirani ugljikohidrati poput še era u svakom obliku i ra-
finiranih žitarica (bijelo brašno).
4. Stariji ljudi i oni koji pokazuju nedostatak KLOROVODI NE KISELINE neka poslije svakog
obroka popiju 1 – 2 tablete klorovodi ne kiseline (poželjno betain-klorovodik) s pola aše vode.
5. Mogu pomo i MAGNEZIJ: 300 – 500 mg dnevno i VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine.
305
6. Kod trajnih i kroni nih probavnih poreme aja ponovljena kra a GLADOVANJA uz SOKOVE
mogu pomo i, davanjem probavnim organima vremena da se odmore i regeneriraju.
7. Pomo u probavi i u spre avanju truljenja pružaju JOGURT ili druga kultivirana mlijeka, ukise-
ljena hrana poput KISELOG KUPUSA, KISELOG POVR A, KISELOG KRUHA te PELUD.
14. VJETROVI (plinovi)
LIJE ENJE:
1. EŠNJAK (sirov ili u obliku tableta), PAPRENA METVICA, I IROT.
2. KLOROVODI NA KISELINA sa obrocima.
3. SOK PAPAJE od svježeg ploda ili kao sastojak vo nih sokova.
15. IR NA 12-PALA NOM CRIJEVU (duodenalni ir)
Uzrokuje bol prije ili za vrijeme obroka (tzv. "bol gladi").
LIJE ENJE:
1. Najdjelotvornije lije enje je sirov, svježe pripremljen sok KUPUSA, pola aše, nekoliko puta
tijekom dana. Ako se ne može podnijeti okus, može se pomiješati pola-pola sa sokom MRKVE
ILI CELERA. Sirov sok KRUMPIRA tako er je odli an.
OPREZ! ak i nakon 1 minute ekanja, medicinska vrijednost soka nestaje.
2. Jak aj od korijena liš a GAVEZA, nekoliko puta dnevno na prazan želudac (topline tjelesne
temperature), vrlo je djelotvoran.
3. Žena s irom na dvanaesniku, da bi mogla podnositi bolove, morala je stalno uzimati lijekove,
nije imala tek, nije podnosila jaku hranu. Nakon što je po ela piti 6 gutljaja AJA od
I IROTOVOG korijena dnevno bolovi su polagano prestajali i nakon 5 tjedana potpuno nestali,
vratio joj s tek i opet je mogla jesti jaku hranu. Priprema aja: Punu kavenu žli icu i irotova
korijena stavimo na etvrt litre hladne vode i ostavimo preko no i. Ujutro malo podgrijemo i
procijedimo. Prije upotrebe aj zagrijemo u posudi s vodom. Ne smije se piti više od 6 gutljaja
dnevno, po jedan prije i poslije svakog od 3 dnevna obroka.
16. HEMOROIDI
Proširenje vena u podru ju mara na granici sluznice i kože u obliku modrikastocrvenih vori a.
Zbog stalnog podražaja izmetinama (osobito kod tvrde stolice) mogu se hemoroidi upaliti, a kod
zastoja krvi u vorovima oni prokrvare. Prema tome da li se vorovi nalaze unutar ili izvan mara,
razlikuju se unutarnji ili vanjski hemoroidi. Pored zatvora (koji se smatra glavnim uzrokom) ostali
uzroci su debljina, neaktivnost, ošte enje jetre, tromost crijeva, stalna upotreba laksativa i dugo
stajanje. esto se javljaju tijekom trudno e, ali obi no nestaju nakon poroda.
Simptomi su ote ene vene u anusu i oko njega, svrbež, bol, a ponekad i krvarenje prilikom prolaza
stolice.
306
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) PREHRANA
d) VITAMINI
e) RAZNO
a) TEKU INE
1. Na hemoroide povoljno utje u AJEVI od KOPRIVE, STEŽE i CRVOTO INE.

aj od stolisnika može blagotvorno djelovati, zbog svoje sposobnosti da steže.
Prelijte 10 g KOPRA sa 2 dl vrele vode i 2 sata kasnije popijte u 2 navrata prije spavanja.
2. Kod jakih krvavih hemoroida kao i kod krvarenja u želucu, pritiska u želucu i jake žgaravice
AJ od STOLISNIKA pomaže vrlo brzo.
3. ŠVEDSKA GREN ICA otvara sve hemoroide, tako er lije i i unutarnje hemoroide, ako ih u
po etku eš e nama emo, te ih uzimanjem švedske gren ice omekšamo. Naro ito je djelotvorno
prije spavanja. S vanjske strane treba staviti natopljen komad vate. Pomaže da ote e suvišna krv i
smanjuje pe enje.
4. Pijte puno VODE. Pomaže ACIDOFIL, 2 žlice, 2 puta dnevno.
b) KRUTINE
1. Pomažu sirovi EŠNJAK, PELUD.
2. Pomaže 1 žlica MEKINJA, 3 puta dnevno.
c) PREHRANA
Ako se prvo primijeni prehrana koja uklanja tvrdu stolicu, nije više teško boriti se protiv
hemoroida.
1. JEDITE: mnogo svježeg, sirovog vo a i povr a jer oni ja aju krvne žile i poboljšavaju
cirkulaciju. Uzimajte kupus, zelenu papriku, agrume, šipak, crni ribiz, neoljuštene žitarice,
sjemenke, orahe.
Jednom dnevno (ne u vrijeme jela) uzmite veliku žlicu lanenog sjemena s vodom.
2. IZBJEGAVAJTE: svu rafiniranu hranu i še ere, meso, ljutu i za injenu hranu, aj, kavu, jaja,
mlijeko, sve dok simptomi ne nestanu.
3.Lije i se DIJETOM (bez alkohola i jakih za ina).
d) VITAMINI
5. Pomažu slijede i vitamini:

307
VITAMIN C: 0,5 – 3 g dnevno. Ozbiljan manjak VITAMINA C može dovesti do problema sa
hemoroidima,
VITAMIN E: 400 – 600 IJ, 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom), poboljša-
va cirkulaciju krvi. Uljni vitamin E može se nanijeti na bolno mjesto pomo u malo vate.
e) RAZNO
1. Pomaže MAST sastavljena od PROPOLISA i MASLINOVOG ULJA.

Tako er koriste masti ROSOPASA, GAVEZA i DIVLJEG KESTENA.
2. Svakodnevno dovoljno VJEŽBAJTE i puno HODAJTE.
3. Zaštitna mjera protiv hemoroida je pranje mara HLADNOM VODOM.

To povoljno djeluje tako er na ve postoje e hemoroide.
4. Preporu uju se "SJEDE E" KUPKE ili kupanje u vru oj i hladnoj vodi (naizmjeni no,
pola minute u toploj vodi pa nekoliko sekundi u hladnoj vodi. Još lakše je to izvesti pomo u
tuša). LEDENI OBLOZI tako er mogu ublažiti tegobu.
17. ISPADANJE CRIJEVA
LIJE ENJE:
1. Primjer:
Ženi staroj 62 godine zbog oslabljenosti miši a mara ispalo je crijevo i bila je operirana. Idu e
godine sve se ponovilo, bolovi su bili nesnosni, lije nici su odbili mogu nost druge operacije,
ništa se više nije moglo u initi.
Tada je žena po ela uzimati 4 šalice AJA od VRKUTE dnevno (koji iznutra ja a miši je) i
izvana masiranje tinkturom RUSOMA E, uz dodatak 3 puta po 10 kapi tinkture rusoma e u aj
od vrkute.
Za premoš enje razdoblja od 10 dana, potrebnog za pripremu tinkture, savjetovani su oblozi od
eliksira ŠVEDSKE GREN ICE.
Ve nakon 2 dana terapije uznemiruju i bolovi su popustili. Nakon nekog vremena sve tegobe su
nestale, ispalo crijevo se posve vratilo na svoje mjesto a miši i mara su funkcionirali normalno.
Priprema tinkture od rusoma e:
Svježe bilje, listove i stabljike zajedno sa s cvjetovima i srcolikim komušica na sitno narežemo i
rastresito napunimo bocu do grla. Prelijemo s 38-40 %-tnom žitnom rakijom (bilje mora biti
pokriveno rakijom) i ostavimo da stoji 10 dana na Suncu ili na toplom mjestu.
18. STOLICA (fekalije)
Promjene konzistencije i izgleda fekalija redovito su znak nekih patoloških stanja.

– rijetka žitka stolica posljedica je poreme ene apsorpcije vode u crijevima, a esta je kod
nekih crijevnih bolesti (dizenterija, kolera, enterokolitis),
– krvarenje u donjim dijelovima crijeva (hemoroidi, polipi, tumori) uzrokuje crveno – krvavu
boju fekalija.
– krvarenje iz želuca i duodenuma uzrokuje crnu boju fekalija,
– kod nekih bolesti žu i fekalije su žuto-zelene boje.
308
Melena je pojava tamne kašaste stolice, zbog krvarenja u gornjim dijelovima probavnog sustava,
naj eš e kod krvarenja iz ira na želucu ili dvanaesniku, što zahtijeva hitnu lije ni ku intervenciju.
U novoro en adi znak hemoragijske bolesti novoro en adi (poreme aj zgrušavanja krvi).
19. MEGAKOLON (Hirschsprungova bolest)
Proširenje, a ponekad i znatno pove anje jednog dijela debelog crijeva. Može biti priro eno ili
nastaje u ranoj mladosti. Uzrok su smetnje u crijevnoj pasaži (gr evi miši a, suženja i sl.); u
dojen adi može biti smrtonosan.
20. ISPIRANJE CRIJEVA
Kada neka bolest nastupi akutno ili iznenada, prvo za im moramo posegnuti je unutrašnja kupka,
odnosno potpuno ispiranje, pranje ili iš enje crijeva. Vanjska kupka sada više ne koristi, jer su se
kiseline i soli nakupile u organizmu i naši ih organi više ne mogu preraditi.
Ova ispiranja imaju izvanredno djelovanje. Ljudi, kod kojih se o ekivala kap, nekoliko dana nakon
ovakve kupelji mogli su nastaviti svoj normalni posao.
Sr anoj kapi uzrok su kiseline, koje su se preko normale nakupile u tijelu, i srce toliko oslabile da
više ne može raditi. Ako tijelo ne može izbaciti suvišnu kiselinu, ono optere uje srce, jer je prezasi-
eno kiselinama. Tada se pokažu znakovi slabe probave, bolovi u želucu, tvrda stolica i bolovi ra-
znih vrsta. ovjek se me utim još ne osje a potpuno bolestan, jer tijelo još podnosi kiseline.
Kad prodru prema srcu – tada tek nastaje opasnost (naro ito za deblje ljude).
Tada ni lijekovi više ne pomažu, jer je krv prezasi ena kiselinama.
Odstranjenje kiselina iz organizma efikasno se postiže samo unutrašnjom kupkom i gnje enjem.
Jedino se tako može izbje i sr ana kap i spasiti život.
Postupak:
1.
Voda za unutrašnju kupku mora imati oko 45 oC (tako da se u njoj može držati ruka).
Koli ina vode ravna se prema sposobnosti organizma i kre e se od 2,5 – 4 l.
U vodu se stavi 1 – 2 žlice sode-bikarbone.
Upotrijebimo li na irigatoru gumenu cijev (dugo 60 cm) koja se malo po malo uvla i, tada voda
probija dublje i u inak je ve i.
Za vrijeme puštanja vode treba le i na lijevu stranu i malo povu i lijevu nogu da voda lakše ulazi.
Voda se pusti koliko je mogu e, ali pritisak ne smije izazivati bol.
Kada je sva voda ušla, gumena cijev se polako izvu e, a izlaz crijeva zatvori krpom.
2.
Zatim slijedi gnje enje trupa 20 – 30 minuta.
Najudobnije je le i na le a, noge malo privu i, a donji dio tijela ne ime malo podi i.
Sada se zahvati sa obje ruke donji dio trbuha (koliko god se može zahvatiti) pa se sve vu e i valja
prema pupku, pusti da padne, ponovno zahvati i opet pusti.
Treba gnje iti sve, kao da se mijesi tijesto (svom snagom).
Rukama treba zahvatiti duboko i kopati skroz do bubrega. Ova masaža stvarno izgleda nemilo-
srdno, ali to ništa ne boli i ne škodi, a bolesnik e se osje ati oja an.
– prvo se gnje i i pritiš e od desne strane prema pupku: utroba s kožom vu e se prema pupku i
uvijek ponovno pusti da padne,
– zatim slijedi gnje enje lijeve strane prema pupku (uvijek vu i i ponovno pustiti pasti),
– slijedi gnje enje odozdo prema gore (isto prema pupku), rukama istodobno s obje strane,
– na kraju slijedi gnje enje istodobno odozdo i odozgo prema pupku.
Ako se u me uvremenu nešto vode i isprazni, ne prestaje se sa gnje enjem sve dok nije prošlo 20 –
30 minuta.
309
3.
Nakon toga odlazi se na WC školjku.
S dlanovima se pritisne donji dio tijela i postepeno sve više izdiše. Pri tome se miši i donjeg dijela
trupa sve više stežu.
Tada se naglo dignu ruke i sve slobodno pusti. Za uditi ete se što e sve pri tome iza i iz vaših
crijeva. U ve ini slu ajeva dovoljno je jedno ovakvo ispiranje da se istjera sve strano iz tijela.
4.
Nakon što se sve otrovno iz tijela istjeralo, popije se mala šalica pravog, nerafiniranog maslinovog
ulja. Sat poslije toga uzme se šalica seninog aja.
Nakon toga svakih pola sata pije se nekoliko gutljaja tople ili hladne vode sa soda-bikarbonom za
neutralizaciju kiselina (1 žli ica na ašu vode).
5.
Taj i idu i dan, ako je bolesnik još u krevetu i osjeti glad – potrebno je polagano i dobro prepe i
kruh, tako da bude skroz suh i pe en, zlatno-sme e boje, ne samo na površini nego i iznutra.
Zatim se taj kruh zdrobi, doda nekoliko kapljica finog ulja, 2 – 3 kriške fino isjeckanog ešnjaka,
prelije sa 300 – 400 g kipu e vode i pusti stajati 3 minute.
U tako pripremljenoj juhi ima više hranjivosti nego u ma kojem izvanrednom jelu.
Tako se dobije svih 12 organskih soli, 7 hlapljivih ulja, i sve 3 kiseline koje su potrebne našem
tijelu.
Za o uvanje zdravlja potrebno je svaka 3 mjeseca provesti jedno ispiranje crijeva.
2. JEDNJAK
Dio probavne cijevi, duga ko oko 25 cm; proteže se od ždrijela do želuca.

Od bolesti jednjak esti su gr evi razli ita uzroka, prolazni ili trajni; esto zahva aju samo najdonji
dio jednjaka. Kod ciroze jetara mogu u jednjaku nastati varice, što može biti uzrok teškog
unutrašnjeg krvarenja.
Upala jednjaka naj eš e nastaje djelovanjem korozivnih tvari. Naj eš e žrtve korozije jednjaka su
djeca (zbog neznanja i nepažnje). Ishod korozije jednjaka su strikture koje se lije e bužarenjem i
operativno.
Suženje (stenoza) jednjaka naj eš e nastaje kod karcinoma.
Rak jednjaka je dosta est bolest (na 4. mjestu svih malignih tumora uop e).
Pušenje i uživanje žestokih alkoholnih pi a pogoduje njegovu nastanku; znaci su: poteško e gutanja
i zapinjanje hrane u jednjaku (disfagija); gr evi, bolovi, jako mršavljenje.
Lije i se rendgenskim zra enjem i operacijom. Vidi još: rak.
310
3. ŽELUDAC
1. ŽELUDAC (op enito)
Prošireni dio probavne cijevi, koji prima hranu i probavlja je, odnosno priprema za razgradnju u
tankom crijevu. Nalazi se svojim gornjim dijelom ispod rebrenog luka, a normalno seže do pupka.
Želudac ima oblik nepravilnog luka, prednja mu se stjenka naslanja dijelom na jetru i dijelom na
trbušnu stjenku, a stražnja se doti e guštera e, debelog crijeva i lijevog bubrega.
1. Postoji puno razli itih bolesti želuca koje se ne mogu sve odjednom izlije iti, ali esto pomaže
ako se svakog dana pije hladan AJ od PELINA, žlicu po žlicu. aj od pelina se esto radi
prejak. Vrlo malu koli inu pelina ostavite u toploj vodi samo 3 sekunde. Stavite aj od pelina
u posudicu za aj, uronite ga u vru u vodu i aj je gotov. aj od pelina jedva da se po izgledu
razlikuje od vode.
2. Za one koji pate od želu anih (i crijevnih) tegoba EKSTRAKT KVASCA je izvanredna hrana.
3. Kod mnogih problema sa želucem na iznena uju i na in pomažu HLADNI OBLOZI.

Obloge se prvih dana nama e u razrije eni ocat, a nakon 2 – 3 dana u hladnu vodu.
Uzmite 1 ve u maramicu koja smije biti samo vlažna, ali ne i mokra. Nju položite iznad želuca i
dobro je povežite toplom maramom.
4. DIJETA za bolesne na želucu:
DOZVOLJENO JE:
– pe eni kruh s ribanom mrkvom i celerom bez soli, sa slatkim vrhnjem,
– aj od kadulje, pelina i lanenog sjemena s medom i limunom,
– bjelance jajeta tu eno sa sokom od limuna,
– mlijeko sirovo sa limunovim sokom (jer je tako najprobavljivije).
ZABRANJENO JE:
– masna jela, jako zaše erena jela, kola i, sir, jaja.
5. Za ja anje želuca pretvori se list KADULJE u prašinu i od tog praha uzima se pola male žlice,
samo jednom dnevno kod glavnog jela, do ozdravljenja.
6. KRUH za slab želudac:

Iz neprosijanog pšeni nog brašna samljevenog zajedno s košuljicom, zamijesi se kruh s vru om
vodom bez kvasca i soli. Ostavi se preko no i stajati na toplom mjestu.
Ujutro napravimo kruš i e i pe emo u pe nici sat i pol.
Kad ih izvadimo iz pe nice, namo imo ih u vru u vodu na 3 minute da se napiju.
Zatim ih stavimo u pe nicu da se prosuše.
7. Na bolesti želuca povoljno utje e MATI NA MLIJE .
8. Protiv tvrdog želuca treba piti dnevno žlicu soka od latica i liš a NEVENA.
9. Da grije želudac i ja a probavne organe uzima se natašte po 1 žlica MASLINOVOG ULJA.

311
2. BOLOVI, GR EVI, POKVAREN ŽELUDAC
1. Akutna bol želuca, osobito ako je prati vru ica i povra anje ili mu nina, može upu ivati na
ozbiljnu bolest i treba hitno oti i LIJE NIKU.
2. Želu ane bolove sigurno lije i smjesa od 1 žlice LOVOROVOG LIŠ A i 2 žlice suhe kore NA-
RAN E. To se kuha 10 min. u pola litre vode. Nakon toga se ostavi da odstoji 10 – 15 min;
zatim se ocijedi i zasladi MEDOM. Pije se po šalicu, 3 puta dnevno poslije jela.
3. im zaboli želudac (ili nastane žgaravica), naro ito poslije masnog jela, stavi se u 1 dl vode 2
žlice OCTA, 2 žlice ŠE ERA i dobro promiješa. Na to se nalije puna žlica SODE BIKARBONE
i promiješa. im prestane emulzirati, odmah se popije. Treba uzeti ve u ašu, jer zapjenjena te-
ku ina rado iz aše "pobjegne".
4. U slu aju pokvarena želuca i povra anja uzima se ujutro i nave er po 1 žli ica naribanog
HRENA s 2 žli ice MEDA.
5. Dogodi se da ovjeka gr evito zaboli želudac poslije nekog jela ili pi a. Za takav je slu aj dobro
imati u ku noj ljekarni alkoholaturu LINCURE u jakoj KOMOVICI ili prirodnoj ŠLJIVOVOCI.
Pije se 1 – 2 ašice dnevno.
6. Kod gr eva u želucu uzmemo 3 pune žlice ŠVEDSKE GREN ICE polako jednu za drugom i
uskoro emo osjetiti olakšanje. Švedska gren ica otklanja sve želu ane i trbušne bolove i pomaže
kod slabe probave i zatvora.
7. Gr evi u želuca mogu se riješiti dužim vru im TUŠIRANJEM.
8. AJEVI od KAMILICE, METVICE i MATI NJAKA mogu smiriti miši ni gr i pospješiti

opuštanje.
9. Dvije šake ZOBI i dvije žlice MEDA kuhati 40 min. u 1,5 l vode. Pije se više puta dnevno po
šalicu i ujedno umjesto vode.
10. JEDITE prirodnu hranu, malo i esto; SMANJITE kofein i alkohol.
11. Bolovi u želucu koji su trajali 2 godine ve nakon 3 dana su nestali, kada je bolesna žena po ela
piti svaki dan 6 gutljaja AJA od I IROTOVA KORIJENA. Priprema aja: Punu kavenu
žli icu i irotova korijena stavimo na etvrt litre hladne vode i ostavimo preko no i. Ujutro malo
podgrijemo i procijedimo. Prije upotrebe aj zagrijemo u posudi s vodom. Ne smije se piti više
od 6 gutljaja dnevno, po jedan prije i poslije svakog od 3 dnevna obroka.
3. GASTRITIS
Upala sluznice (katar) želuca. Znakovi: bol i osje aj težine u želucu, mu nina, sklonost povra anju,
žgaravica, suho a u ustima, neredovita stolica.
Uzroci: pokvarena, preobilna, prejako za injena ili teško probavljiva hrana, alkohol, nikotin, ledena
pi a, a i neke zarazne bolesti (tuberkuloza, lues).
Gastritis se pojavljuje u akutnom i kroni nom obliku. Kroni ni gastritis obi no prate pomanjkanje
ili višak kiseline u želucu.
312
LIJE ENJE:
1. Svako jutro natašte treba ispiti jedno svježe SIROVO JAJE.

Zatim se 2 – 3 sata ne smije ništa jesti.
Nakon toga smije se popiti šalica KAVE ili AJA.
Za objed lagana hrana od POVR A, MLIJEKA i VO A.
Za ve eru SVJEŽI SIR, KISELO MLIJEKO ili JOGURT. Kruh PREPE EN.
2. Ujutro natašte uzme se SNIJEG BJELANJKA jednog jajeta, a sat nakon toga veliku žlicu
MASLINOVOG ULJA. Za vrijeme lije enja treba se držati STROGE DIJETE.
3. Gastritis se lije i AJEM OD KAMILICE:

– 2 žlice kamilice na 3 dl kipu e vode, ostaviti da stoji 20 minuta poklopljeno,
– ocijediti i piti po šalicu ujutro natašte i nave er prije spavanja,
– uzima se 20 dana, 10 dana ne, zatim se uzima ponovo 20 dana, 10 dana ne itd. sve do
potpunog ozdravljenja.
4. CRVENI LUK se samelje na stroju za mljevenje mesa i na 100 g soka nalije se 200 g dobre
KOMOVE RAKIJE. Od tog lijeka pije se 3 puta dnevno 15 kapi uz žlicu MEDA.
Kura traje 2 mjeseca.
5. Preporu a se višetjedna kura AJEM od KOPRIVE; 1 punu ajnu žli icu na etvrt litre vode,
samo oparimo, kratko neka odstoji.
6. Protiv upale želu ane sluznice pomaže KANTARIONOVO ULJE koje uzimamo ujutro i nave er
po 1 ajnu žli icu.
7. PELIN je idealan lijek protiv želu anog katara. Mogu e je kupiti svježi, biljni ekstrakt pelina
(npr. Bioforce).
8. Sok od SIROVOG KRUMPIRA je izvrstan protiv gastritisa.

Dovoljan je iscije en sok jednog manjeg oguljenog i naribanog krumpira.
Razrijedi se s toplom vodom i pije ujutro natašte. Tko ne podnosi neugodan okus, može sok
dodati juhi, ali je ne smije s njom prokuhati.
Može se kupiti ve gotov krumpirov sok (npr. Gastronol).
ak i sok koji je stajao samo 1 min., gubi medicinsku vrijednost!
9. Ako imate gastritis treba piti – kad su bolovi najve i, što se uglavnom doga a prije jela – šalicu
TOPLE VODE koju ste 6 puta prokuhali. To zna i 6 puta prokuhati, ohladiti, opet prokuhati pa
ohladiti i tako 6 puta. Odmah nakon ispijanja trebate nekoliko puta podrignuti. Nakon svakog
podrigivanja osjetit ete olakšanje. Nakon 5 minuta sasvim ete se dobro osje ati i problemi se
više ne e javljati.
10. Mogu pomo i:

MULTIMINERALNA tableta: 2 puta dnevno.
11. DIJETA kod želu anog (i crijevnog) katara:

Obroci moraju biti eš i (oko 6 puta dnevno) jer se bolesnik ne smije najesti do sita.
DOZVOLJENO JE:
– bijelo i kukuruzno brašno, zobene pahuljice, rezanci, riža, je am, še er, krumpir-pire,
313
– razne salate i korjenasto bilje: mrkva, rotkva, grah pasiran na situ,
– mlije na hrana, griz ili riža na mlijeku,
– nemasno meso, kuhano u juhi, teletina, perad,
– limunada, aj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko, kiselo mlijeko bez vrhnja,
– razni vo ni sokovi, mineralne vode, slatka voda od kompota.
ZABRANJENO JE:
– mast, jaja, konzerve, umaci od luka, industrijski sir,
– suhomesnati proizvodi, iznutrice,
– svježi bijeli kruh i pecivo, za ini, kiselo zelje, sva alkoholna pi a.
12. U glavno jelo stavite 6 – 8 g lista KADULJE i VRŠIKE, pretvorene u prašak.
13. aj od neprera enog zrnja ZOBI, od samljevenih dozrelih stabljika zobi ili ak od suhe zobene
slame ubraja se u vrlo dobre lijekove protiv upale želu ane sluznice.
4. GASTROENTERITIS
esto oboljenje probavnih organa; upalni proces zahva a sluznicu želuca i crijeva, a o ituje se
mu ninom, bolovima u želucu, gr evima, proljevom pa i povra anjem.
Gastroenteritis je naj eš e posljedica infekcije ili trovanja zaga enom hranom i vodom.
Bolest se javlja u akutnom i kroni nom obliku.
Lije enje kroni nog oblika esto zahtijeva dugotrajnu strogu dijetu i promjenu životnih navika.
Gastroenteritis može esto nastati zbog korištenja posuda od bakra.
Gastroenteritis u djece: vidi: dje je bolesti.
LIJE ENJE:
1. NE uzimajte hranu dok simptomi ne jenjaju, a nakon toga jedite hranu od cjelovitih ŽITARICA i
svježeg POVR A par dana. Jedite dosta prirodnog jogurta kako biste obnovili zaštitne bakterije
probavnog sustava.
2. Pijte puno TEKU INE (ali ne ledeno hladnu teku inu), MLIJEKO ili proizvode na bazi
mlijeka, VO NE SOKOVE.
Vodom pomiješanom sa malo soli i meda ili še era sprije iti ete dehidraciju.
3. aj od KAMILICE može koristiti.
5. IR ŽELUCA (ulkus)
ir želuca ili dvanaesnika ograni en je, destruktivan i progresivan defekt sluznice, koji može
prodrijeti u dublje slojeve stjenke organa.
5 – 10 % pu anstva boluje od ove bolesti u bilo kojoj životnoj dobi.
Sloj sluznice normalno štiti unutarnje stjenke probavnog sustava od kiseline koja ina e razgra uje
hranu. Ako taj zaštitni sloj postane pretanan, ili pukne, na tom mjestu se može razviti ir.
ir želuca izaziva akutnu bol u gornjem dijelu trbuha ubrzo nakon jela, a ponekad ga prate mu nina
i povra anje; u teškim slu ajevima krv ili kod povra anja ili u stolici, crne boje poput katrana.
Kad se pojave bolovi natašte, a poslije jela nestanu, pomišljamo na po etni ir.
Glavni simptomi:
– periodi ki bolovi ispod žli ice – na prazan želudac,
– kiselo podrigivanje, povra anje,
314
– eventualno smanjeni apetit i opstipacija.
Ispitivanjem želu anog soka nalazi se da u njemu ima previše kiseline, a rendgenska pretraga
dokazuje sam ulkus. Bolesniku se kiselo podriguje.
Uzrok bolesti nije jasan, postoje mnoge teorije:

– poreme aj cirkulacije u sluznici,
– autodigestija sluznice,
– erozivni gastritis odnosno duodenitis,
– ošte enje grubom hranom,
– psihosomatski faktori,
– važni su i vrsta hrane i na in pripremanja (pomanjkanje vitamina, jaki za ini i dr.).
Najvažnije su komplikacije krvarenje, perforacija (opasnost od upale potrbušnice), deformacija i

stenoza želuca (pilorusa). Stariji, nepravilno lije eni irevi, mogu se pretvoriti u rak želuca.
Oko 75 % pacijenata sa pepti kim irom tako er ima i hipoglikemiju. Slijedite antihipoglikemijsku
prehranu ako je ona jedan od uzroka nastanka bolesti.
Ulkusna bolest je op e oboljenje organizma koje nastaje kod lokalnog ošte enja ( ira ili vrijeda)
sluznice želuca i dvanaesnika.
LIJE ENJE:
1. Prema iskustvima, briga, žalost, srdžba odnosno neraspoloženje glavni su uzroci ira želuca.
Prvo treba ukloniti ili makar ustanoviti psihološke uzroke. Treba izbjegavati sve situacije koje
dovode do mentalnog stresa i produljenog živ anog naprezanja ili razdražljivosti.
Potpun odmor i opuštanje od svih postoje ih problema i briga važnije je od svega ostalog.
2. Ako jetra i žu dobro rade, onda 2 dana treba jesti samo zaše ereno SLATKO VRHNJE.
Nemojte jesti ništa drugo! Tijekom ta 2 dana nemojte piti ni aj ni mlijeko.
Tre eg se dana pije AJ od KAMILICE, KADULJE, SLJEZA ili sl. Sve što se pije treba piti
žlicu po žlicu. Nakon toga se može opet normalno sve jesti jer su irevi izlije eni!
Ako pak jetra i žu ne rade dobro onda se nikako ne smije provesti ovakvo lije enje vrhnjem!
Takve osobe trebaju piti hladan AJ od SLJEZA, gutljaj po gutljaj. Sljez ostavite 10 min. u
toploj vodi. Ovaj aj obi no treba piti 1 godinu.
3. Protiv ira želuca možemo uživati SOK KRUMPIRA ili KUPUSA duže vremena, i to s boljim
uspjehom od bilo kojeg lijeka. Kroz to vrijeme držati strogu dijetu i uspjeh je siguran!
a) Iz malog (50 g), sirovog, naribanog krumpira iscijedimo sok (sa tijeskom za varke ili sl.) i
uzimamo ga 3 puta dnevno prije jela.
Sirovi sok možemo dodati ve gotovoj juhi (ali ga se ne smije s juhom prokuhati).
Ako ujutro natašte popijemo sok krumpira srednje veli ine, tj. oko tre ine aše, irevi e za
3 – 6 tjedana u pravilu nestati. Sok se može razrijediti s malo vode.
Okus soka možemo poboljšati ako mu dodamo nešto mrkvina soka.
ak i sok koji je stajao samo 1 min., gubi medicinsku vrijednost!
b) Kroz 20 dana uzima se natašte ujutro 1 dl soka od krumpira koji je pripremljen prethodni dan
nave er a nave er prije spavanja popije se 1 dl soka koji je pripremljen isti dan ujutro.
c) Sirovi sok kupusa uzimamo 3 puta dnevno po pola dl, prije ili poslije jela, obi no s juhom.
Glavicu kupusa sameljemo na stroju za mljevenje mesa i pustimo preko no i da stoji. Zatim to
procijedimo kroz gazu. On je izvanredno djelotvoran protiv ira želuca.
315
d) rasol od kiselog kupusa (razrije enog sa malo vode) piti svakog sata po 1 žlicu, dulje vremena.
4. Kod ira želuca (i gastritisa, i kod mnogi drugih bolesti) koristi se MED.
Ako se 3 mjeseca svaki dan ujutro natašte i nave er prije spavanja uzme 30 – 40 g meda, a preko
dana po malo pojede 40 – 50 g meda, ozdraviti emo sigurno. Preporu a se KESTENOV med.
Primjer:
29 bolesnika (starih izme u 30 i 50 godina) koji su imali ir na želucu, dobivali su svaka 2 sata
med. Poslije 4 – 5 dana irevi su se po eli povla iti; poslije 10 dana ak 20 bolesnika nije imalo
više nikakvih tegoba, a u 9 bolesnika su tegobe znatno smanjene.
5. OBROCI moraju biti mali i esti (poželjno 6 – 8 puta dnevno).

Moramo pravilno jesti, dakle jesti polako, temeljito žvakati (poželjno 40 puta svaki zalogaj!),
hranu treba dobro natopiti sa slinom. Ne smije se jesti ni prevru a ni prehladna hrana, jaki za ini,
žestoka alkoholna pi a, prejaki lijekovi.
6. Treba 2 mjeseca jesti uglavnom samo MLIJEKO i MASLAC.

Ukratko, živjeti na STROGOJ DIJETI. Kasnije se smije uzimati i JOGURT.
7. Preporu a se višetjedna kura pijenja AJA od KOPRIVE.

Punu ajnu žli icu prelijemo s etvrt litre vrele vode, kratko vrijeme neka odstoji.
8. irevi probavnog trakta povezani su s pomanjkanjem vitamina C.

VITAMIN C: 3, 5, 10 ili više grama dnevno (do granice izdržljivosti crijeva tj. proljeva).
9. Žlicu samljevenog LANENOG SJEMENA kuhati u šalici MLIJEKA i preko dana po malo jesti.
Dobro je piti po šalicu MLIJEKA (8 – 10 oC); to umanjuje upliv želu anog soka na dvanaestercu.
10. Koristi KUPANJE u vodi u kojoj se kuhala KORA MLADOG HRASTA.

4 pregršti usitnjene kore kuha se 15 min. u 5 l vode. Ta se voda zatim dolije u vodu u kadu za
kupanje. Kupa se svaki drugi dan do ozdravljenja.
11. GLADOVANJEM 15 – 20 dana izvrsno pomaže protiv ira na želucu.

OPREZ! Potpuno gladovanje, ak i gladovanje uz sokove, ne preporu uje se za ir na želucu.
Najbolje je kombinirati terapiju sokovima sirovog kupusa i krumpira s posebnom prehranom.
12. TRPUTAC zgnje i i taj svježi sok pij. To je odli no sredstvo protiv ira na želucu.
13. Namo iti malo korijena LINCURE sa malo PELINA u 3 dl hladne vode.
To piti svako jutro natašte.
14. Nekoliko studija pokazuju da vitamini A i E, naro ito kada se uzimaju zajedno, ne samo da
imaju zaštitno djelovanje protiv razvitka ira uzrokovanog stresom, ve tako er kurativno
djeluju na ve postoje i ir:
VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno ili 25000 – 50000 IJ, 6 dana u tjednu,
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg, 2 puta dnevno.
15. PIVSKI KVASAC: 2 – 3 jušne žlice dnevno, popije se s kiselim mlijekom.

Uzeti na prazan želudac izme u obroka.
16. Jak aj od korijena ili liš a GAVEZA, nekoliko puta dnevno na prazan želudac (topline tjelesne
temperature) vrlo je djelotvoran.
316
17. U krajnjem slu aju može se popiti ve a koli ina VODE da se ublaži bol ira.
PREPORU UJE SE:
Bijela riža, dobro kuhano proso s mlijekom, obi no i kozje mlijeko, kisela mlijeka, krumpir,
tikve, avokado, banane.
TREBA IZBJEGAVATI:
Alkohol, crnu kavu, aj, gazirana pi a, duhan, okoladu, bijeli še er, sve jake za ine (papar,
senf, ocat), sve kiselo vo e (naro ito agrume), sirovo vo e i povr e te neljuštene žitarice (neko-
liko tjedana), sva pržena hrana, zagrijana biljna ulja mogu pridonijeti razvitku ira, prevru a i
prehladna jela i pi a.
18. Kod krvarenja u želucu i jakih krvavih hemeroida, kao i kod pritiska u želucu i jake žgaravice
AJ od STOLISNIKA pomaže vrlo brzo.
19. Pomažu razli iti LIJEKOVI za smanjenje sekrecije želu anog soka i neutralizacija želu ane
(kloridne) kiseline, KIRURŠKI ZAHVAT, SPAZMOLITICI, TRANKVILIZANTI.
6. OTROVANJE ŽELUCA
LIJE ENJE:
1. Vrlo malu koli inu PELINA kuhajte 2 – 3 minute ili ga ostavite 10 minuta u toploj vodi.
Nakon 2 – 3 dana ostavite aj od pelina još samo 3 sekunde u toploj vodi.
aj uzimajte tijekom idu ih 10 – 14 dana.
2. PREPORU A SE: Treba što više postiti i držati strogu dijetu.

Pijte vo ne sokove, naro ito sok crnih ribiza, te aj od pelina ili ki ice.
3. ZABRANJENI SU : alkohol, pušenje. Dok bolest raje ne smijete jesti vrstu hranu.
7. SPUŠTENI ŽELUDAC
Može sezati do u zdjelicu; posljedica je op e mršavosti. Pražnjenje hrane je znatno otežano te dolazi
do zastoja i gnjiljenja hrane i kroni noga katara.
LIJE ENJE:
1. HRANA mora biti probavljiva i ne smije u njoj biti za ina ni raj ice.
Uglavnom treba živjeti na mlije noj hrani, sirovom vo u i povr u.
Obroci neka budu mali a eš i.
Svu hranu treba kuhati na ulju i sa što je manje mogu e teku ine (više da se pari).
Poslije svakog obroka treba le i 10 minuta.
2. Zbog pomanjkanja kiseline treba piti vodenu iscrpinu ploda DIVLJE RUŽE (koja se prethodno u
suhom stanju stu e u avanu). 5 žlica takvog ploda stavi se u litru vode i ostavi preko no i da se
mo i. Pije se poslije jela u koli ini koja gasi že ili jednu ašu.
3. PELIN, NANA, LINCURA, KADULJA, GOSPINA TRAVA –u jednakim dijelovima – dobro se

promiješaju. Od te mješavine se 1 žlica prelije sa 2 dl vrele vode i ostavi 3 minute poklopljeno.
Zatim se to kuha 2 – 3 minute, ostavi da se pari 10 minuta (poklopljeno) i ocijedi.
Pije se više puta dnevno po malu šalicu.
Vidi još: trbuh, Spuštanje trbušnih organa
317
8. VIŠAK ŽELU ANE KISELINE
LIJE ENJE:
1. Dulje vremena, svaki dan prije jela, treba uzimati 1 žlicu VRHNJA (ako jetra i žu dobro rade).
2. Tablete PAPAJE, žva u se poslije jela.
3. Jedna žlica LOVOROVOG LIŠ A i 2 žlice suhe kore NARAN E kuhaju se 10 minuta u pola
litre vode. Ostavi se stajati 10 – 15 minuta, zatim se ocijedi i zasladi MEDOM.
Pije se 1 šalica 3 puta dnevno poslije jela.
4. Tko pati od viška želu ane kiseline (ili upale želu ane ili crijevne sluznice) mora svakako uzimati
UGLJEN u PRAHU (najbolje lipov drveni ugljen).
Ugljeni prah možete uzeti s MLIJEKOM.
5. DIJETA protiv suvišne kiseline u želucu:
DOZVOLJENO JE:
doru ak: – meko kuhano jaje, šalica mlijeka,

– kriška starog kruha s maslacem,
– slatka marmelada,
– svjež doma i sir s vrhnjem.
u 10 sati: – žitna bijela kava,

– kriška starog kruha s maslacem.
ru ak: – juha od povr a ili krumpira,

– bijelo meso, teletina, perad, janjetina ili riba,
– prilog krumpir-pire, riža, malo kuhanog povr a,
– mlada korabica, korjenasto povr e,
– mlada salata, kuhane mahune i cvjeta a,
– omlet, puding, kukuruzni žganci i pe enjaci,
– pi e: voda ili aj.
ve era: – svježi sir,

– kriška bijelog suhog kruha,
– šalica mlijeka.
ZABRANJENO JE:
– kisela, oštra, masna, jako soljena hrana, za ini,

– kuhano kiselo zelje, repa, sve vrste sirove salate, paprika, le a, grah,
– kiselo vo e i vo ni sokovi, limunada, jabukova a, alkohol, crna kava,
– meso i suhomesnati proizvodi, konzerve,
– svjež kruh i pecivo, debeli rezanci, žli njaci,
– sladoled, duhan.
318
9. MANJAK ŽELU ANE KISELINE
LIJE ENJE:
1. Tko ne podnosi lijekove iz ljekarne a ima premalo želu ane kiseline, neka:
a) Sažva e prvi dan 3 ploda BOROVNICE, drugi dan 4, itd. do 15 plodova i opet natrag, svaki
dan 1 manje, do 3.
b) Možete u initi i ovako: u 2 dl vode stavite 10 zrna borovnice. Ostavite 1 sat da stoji,
zatim po želji zasladite s medom. Lijek se uzima 3 puta dnevno po 1 žlicu.
c) 10 plodova borovnice stu i i kuhati 5 – 8 minuta u 1 – 1,5 dl vode. Kad se to ohladi, ocijedi se
i pije 3 puta dnevno poslije jela po 1 žlicu.
2. Prvi dan se uzme 1 ašica KUPUSNOG RASOLA, drugi dan 2, tre i 3, i tako do 5 ašica.
Tada se smanjuje obrnutim redom: svaki dan 1 ašica manje.
Za to vrijeme zabranjeno je upotrebljavati kemijske lijekove iz ljekarne.
Nakon održane kure tablete više nisu potrebne.
10. ŽGARAVICA
Osje aj pe enja iza prsne kosti, u želucu; pojavljuje se naj eš e kod želu anih oboljenja:
– kada je lu enje kiseline poja ano (ulkusna bolest, katar želuca) ili
– kada je lu enje kiseline smanjeno (kroni ni hipoacidni gastritis, kroni ni zatvor),
– poslije uživanja masnih jela,
– kod prekomjernog uživanja kave, alkohola ili pušenja.
Ako donji recepti ne pomognu, onda žgaravica nastaje, vjerojatno, od oboljenja žu nog mjehura, ili
su joj uzrok crijevne gliste. U tom slu aju treba ukloniti osnovni bolest koja je uzrok žgaravici.
LIJE ENJE:
1. Uklanja se SODOM BIKARBONOM, lije enjem osnovnih bolesti te DIJETOM.
2. Sirov KRUMPIR naribamo i iscijedimo, razrijedimo sa 2 – 3 puta ve om koli inom tople vode i
pijemo ujutro natašte, u podne prije ru ka i nave er prije spavanja. Odstajao sok ne smijete upo-
trijebiti. ak i sok koji je stajao samo 1 min., gubi medicinsku vrijednost.
3. Ako žgaravica ne pro e potpuno, uzmite poslije jela 1 žli icu DRVENOG PEPELA u aši tople
vode. Ako nemamo drveni pepeo smrvimo obi an DRVENI UGLJEN (najbolje od lipovog
drveta); prah pomiješamo s toplom vodom, zobenim pahuljicama, ili bilo kojim jelom od žita.
Ako nam se pepeo gadi, prelijemo ga vru om vodom i ostavimo ga neko vrijeme stajati, zatim ga
procijedimo kroz vatu ili gazu. Dobivena lužina tako er neutralizira kiselinu.
4. Suvišnu kiselinu neutralizira i GLINA, pomiješana sa malo vode.
5. Ako to ne pomaže, žgaravica popusti ubrzo poslije nekoliko gutljaja sirovog MLIJEKA.
6. Pomažu tako er sirove ZOBENE PAHULJICE koje moramo dobro sažvakati i pomiješati ih sa
slinom.
7. Ako želimo želu ane sokove temeljito dovesti u red, moramo jesti BLAGU HRANU, upotreblja-
vati malo soli i oštrih za ina te izbjegavati še er.
8. Izvrsno pomaže AJ od HAJDU KE TRAVE ili AJ od PELINA.

319
9. im nastane žgaravica ili zaboli želudac, stavi se u 1 dl vode 2 žlice OCTA i 2 žlice ŠE ERA te
dobro promiješa. im stane emulzirati, odmah se popije.
Treba uzeti ve u ašu, jer teku ina rado iz aše "pobjegne".
10. Ako se sirov AJ od KOMORA A pojede iza jela, lije i žgaravicu.

Mora se zrnce o zrnce uzeti me u zube i izgristi.
11. Dobro je ako se kod napada žgaravice sažva e nekoliko zrna prave pržene KAVE i proguta.
12. Trenutno pomaže komad masnog SIRA (ako jetra i žu rade kako treba), bez kruha.
Tako er pomaže komad SLANINE ili KOBASICE, ali tako er bez kruha.
Masni sir, slanina ili kobasica troše višak kiseline u želucu. Ako se to pak jede s kruhom, stvara
se još više kiseline i žgaravica se pogoršava.
11. RAK ŽELUCA
Rak želuca je u po etnom stadiju teško ustanoviti jer ve inom ne uzrokuje bolove.
Bolesnici imaju obi no premalo želu ane kiseline.
Nitriti i nitrati u hrani poput slanine, viršli, te suhog i konzerviranog mesa, reagiraju u želucu s amino
spojevima i stvaraju visoko kancerogene nitrozamine, uzro nike raka želuca.
U krajevima gdje se jede usoljena i dimljena hrana (i gdje nema hladnjaka) vrlo je est rak želuca.
Vidi još: rak.
LIJE ENJE:
1. Dostatne koli ine VITAMINA C (3, 5, 10 ili više grama dnevno) razaraju nitrate i nitrite i zašti-
uju od zlo udnih tumora želuca.
2. Formiranje nitrozamina može se potisnuti ako se jede dovoljno ZELENIH PAPRIKA, ANANAS,
MRKVA, JAGODE i naro ito PARADAJZ.
3. Istraživanja pokazuju da je rizik za oboljenje od raka želuca znatno manji kod onih koji jedu
puno povr a iz porodice allium: CRNI i BIJELI LUK, VLASAC, PORILUK.
EŠNJAK možete uzimati i u obliku tableta.
4. Dvije žlice KUHANOG KUPUSA dnevno odli na su preventiva za rak na želucu.
5. Jedan sastojak SOJE (genisten) zaustavlja razvoj raka želuca.
6. Ispitivanja na 30000 ljudi koji su 5 godina uzimali antioksidantnu VITAMINSKO-MINERAL-

NU KOMBINACIJU (BETA KAROTEN, VITAMIN E, SELEN i dr.) pokazalo je zna ajno
opadanje u stopi smrtnosti od raka želuca (21 %) i od svih tipova raka (13 %).
(Ve e doze dale bi sigurno i još bolje rezultate).
7. Ljudi koji esto i u velikim koli inama piju ZELENI AJ (2 – 3 šalice dnevno) imaju manje
šanse da obole od raka želuca.
8. Na želudac se stavlja 4 sata dnevno oblog od ŠVEDSKE GREN ICE. Oblog se mora omotati
ne im toplim. No u se stavljaju oblozi od POLJSKE PRESLICE, smekšane na pari.
Ako su bolovi stalni i jaki isti oblog se stavlja na 2 sata ujutro i popodne i ostaje se u krevetu.
Uz obloge treba piti gutljaj po gutljaj AJ od NEVENA i KOPRIVE (poželjno je svježe bilje).
320
4. RAZNO
1. MU NINA
Osje aj ga enja s podražajem na povra anje. Može biti posljedica otrovanja hranom (uklju uju i
školjke i pljesnivo meso) i može ju uzrokovati bakterijska infekcija kao gastroenteritis.
Uzro nici mogu biti i alergijska reakcija na neku hranu, ali i poreme aj u mehanizmu za ravnotežu
(pri bolesti putovanja, npr.). Jutarnja mu nina u ranoj trudno i je tako er esta.
Migrena se esto dovodi u vezu s mu ninom i povra anjem.
LIJE ENJE:
1. Ako mu nina i povra anje traju više od jednog dana, prati li ih jaka bol u trbuhu ili su posljedica
povrede glave, ili ako povra ate krv, potražite lije ni ku POMO .
2. Pijte puno teku ine protiv dehidracije i izbjegavajte krutu hranu 1 – 2 dana.
3. AJ od KAMILICE, džumbira, nane, kima ili crne koprive (ne uzimati u trudno i) pomaže sma-
njenju mu nine i povra anja.
4. JEDITE svježe vo e i povr e, dobro oprano, PIJTE flaširanu vodu (tamo gdje je voda iz slavine
ne ista).
5. IZBJEGAVAJTE hranu koja je ustajala, sumnjiva ili joj je prošao rok trajanja.
6. U slu aju mu nine pomažu za ini CIMET i BOSILJAK.
7. CINK (20 – 100 mg dnevno) i VITAMINI B-KOMPLEKSA (100 mg dnevno) ublažavaju kroni-
nu mu ninu i pomažu protiv ponovnih napada.
2. MORSKA BOLEST
LIJE ENJE:
1. Ovo je stanje na koje lijekovi najbolje djeluju kada se uzimaju unaprijed.

VITAMINI B1 i B6 (sastojci B-kompleksa) su odli an izbor.
Mnogi putnici skloni mu nini utvrdili su da je vrlo djelotvorno uzimanje 100 mg B-kompleksa
nave er prije odlaska na put i ujutro neposredno prije polaska.
3. NADUTOST
Nakupljanje plinova koje može biti neugodno, ali obi no nije simptom bolesti.
Obi no ju uzrokuje velika koli ina progutanog zraka i neke hrane.
Simptomi nadutosti su osje aj nabuhnutosti, pretjerano puštanje plinova ili podrigivanje.
Aerofagija je prekomjerno gutanje zraka u nervoznih osoba s podrigivanjem a i povra anjem.
Može dovesti do proširivanja želuca i jednjaka. Aerofagija je esto uzrok nadutosti želuca i crijeva.
LIJE ENJE:
1. Nadutost (i otekline) esto su posljedica prekomjernog uzimanja SOLI, jer svaki njen dio veže
oko sebe 80 dijelova vode.
321
2. Nadutost se može sprije iti tako da:
– normalno dišete koriste i ošit a ne prsne miši e,
– polagano govorite, hranu žva ete polagano, za vrijem jela sjedite uspravno,
– ne pijete dok jedete,
– izbjegavate grah, mahunarke i pjenušava pi a (i gaziranu vodu ili sokove),
– jedete ešnjak što eš e,
– žva ete sjemenke kima,
– pri kuhanju koristite kadulju, timijan i mažuran,
– izme u 2 obroka srknete šalicu aja od kamilice ili metvice.
3. Pomaže sirov kiseli KUPUS.
4. Uzeti oko 1 g KIMA (samljevenih plodova) i to u 2 navrata poslije jela.
5. U pola litre vode stavi se 1 žlica usitnjenog LOVOROVOG LIŠ A i kuha 5 minuta, te još toliko
ostavi poklopljeno. Pije se 3 puta dnevno prije jela.
6. Sa pola litre vrele vode preliju se 3 žlice PELINA, poklopi, ostavi 2 sata i pije 3 puta dnevno pri-
je jela.
7. Protiv nadimanja i vjetrova EŠNJAK je vrhunski lijek. ešnjak neutralizira otrove truljenja i
ubija nepoželjne bakterije, eliminiraju i vjetrove i pomažu i probavi.
4. PODRIGIVANJE
Naglo izbacivanje progutanog zraka.
LIJE ENJE:
1. Protiv podrigivanja uzimajte 3 žlice istucanog LANENOG SJEMENA i MEDA dnevno.
2. Uzimajte sirov KISELI KUPUS.
5. POVRA ANJE
Refleksno naglo izbacivanje želu anog sadržaja na usta.

Prethodi mu osje aj mu nine, a nekada i slabost, obilno lu enje sline, izbijanje znoja, bljedilo i
usporen puls. Uzrok povra anja katkada je samo refleks kojim se želudac zašti uje od prekomjerna
uzimanja hrane.
Kod psihi ki labilnih i histeri nih osoba povra anje može biti uzrokovano podražajem centra za
povra anje u mozgu psihi kim putem (predodžba ga enja). U takvim se slu ajevima izbacuje samo
neprobavljena hrana.
Kod povra anja koje je uzrokovano patološkim procesima izbljuvak, ve prema oboljenju, sadrži:
sluz, želu ani sok, žu , crne krvne ugruške ili krv svježe crvene boje, izmet (kod zapletaja crijeva),
crijevne nametnike i dr.
Kod želu anog ira ili raka povra anje nastaje zbog smetnja u prolaženju želu anog sadržaja kroz
pilorus (ulaz u tanko crijevo), a kod gastritisa i jakih dispepsija zbog pogrešaka u dijeti.
Kroni ni alkoholi ari povra aju natašte.
Od izvanželu anih bolesti povra anje uzrokuju: žu ni kamenci, upala žu nog mjehura, slijepog
crijeva, maternice i jajnika, zatim upala bubrega s uremijom, pleuritis, peritonitis, meningitis,
tumori u mozgu i dr.
322
U trudno e se povra anje javlja u 50 % slu ajeva. Postoji gradacija: od sasvim laganog do teškog
povra anja koje zahtijeva umjetan abortus.
Hematemeza je povra anje krvi koje se naj eš e javlja kod želu anog ira i proširenih vena u
jednjaku (zbog jetrene ciroze).
LIJE ENJE:
1. Povra anje i mu nina uzrokovane su nedostatkom vitamina B6 i magnezija.

Ako su uzrokovane nedostatkom vitamina B6, pratit e ih žare a bol u želucu, nadutost, bol i
gr evi u trbuhu te ispuštanje zraka. Vitamin B6 uspješno se upotrebljava za olakšavanje mu nine
i povra anja kod trudno e te bolesti kretanja (brod, automobil, avion).
Bebama koje povra aju tako er se može pomo i magnezijem i kvascem ili pšeni nim zrnom
(izvori vitamina B6 ).
VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 50 mg dnevno,
2. Bez obzira o kojoj se bolesti radi, pri povra anju ili temperaturi, proljevu ili gr evima, neka
uvijek bude: POTPUNI POST. Vidi: bolesti.
3. U slu aju povra anja i pokvarena želuca uzimala se ujutro i nave er po 1 žli ica naribanog
HRENA s dvostrukom koli inom MEDA.
4. Ako povra ate, uzmite 3 žlice istucanog LANENOG SJEMENA i MEDA dnevno.
5. Ako beba povra a, u 3 – 4 dl vode stavite žlicu MEDA i prokuhajte.

Od toga djetetu dajte svakih pola sata po žli icu.
Na želu i staviti mla ni OBLOG od pola vode i pola octa. Oblozi se svaki sat mijenjaju.
6. ŠTUCANJE
Nagli, nehoti ni, gr eviti trzaji ošita, popra eni zvukom iz grkljana.
Štucanje obi no nastaje refleksno pod utjecajem pritiska u trbušnoj šupljini (prepun želudac,
oteklina jetre, upala potrbušnice) ili zbog nadražaja centra za disanje.
Javlja se i kod histerije, a i pri nekim lakšim oblicima encefalitisa (epidemi no štucanje); u tom
slu aju štucanje može potrajati i po nekoliko dana, a može izazvati i ošte enje mozga.
LIJE ENJE:
1. Lije i se SREDSTVIMA za UMIRENJE.
2. Ako vam se štuca, uzmite malu žlicu KIMA i progutajte ga, bez žvakanja, s malo vode.
Prestati e vam se štucati najkasnije za 2 sata. Primjer:
Osoba je štucala svake sekunde, tokom itavog dana, ve nekoliko godina, a nakon uzimanja
kima prestala je štucati u roku 5 minuta.
3. Kratkotrajne napade zaustavljaju:

– ZADRŽAVANJE DAHA,
– pijenje aše VODE s gornjeg ruba,
– DISANJE u papirnatu vre icu (ali ne dulje od 3 minute),
– iznenadno ŠOKIRANJE osobe koja štuca.
323
4. Nezasla en aj od sjemenki KOPRA ugodno je i brzo sredstvo kod štucanja.
ajnu žli icu sjemenki oparimo s etvrt litre kipu e vode i ostavimo da odstoji.
5. Pekmez od CRVENIH RIBIZLA odli no je sredstvo protiv štucanja.

Kod napada uzima se jedna žli ica.
6. Kod napada štucanja treba nakapati na kocku ŠE ERA nekoliko kapi VINSKOG OCTA i to
pojesti.
7. Uzmi obilato ŠE ERA, rastopi ga u vru oj vodi i pij tu preslatku, toplu še ernu vodu.
Pusti još i da ti se u ustima rastope 2 – 3 ajne žli ice suhog še era i štucavica e prestati.
8. Mu i li me utim štucavica relativno esto starijeg ovjeka, to može biti ak znak nekog teškog
unutarnjeg oboljenja. Tada tijekom mjesec dana svakodnevno uzimajte natašte po 1 KLIN I ,
a iza jela po komadi korijena KURKUME (radix zedoriae). Tim vještim uklanjanjem u estale
štucavice uklanjaju se i dublji uzroci. Ako znamo da se pri tom može raditi o ranom znaku pojave
tumora, bit emo još i zahvalni na pravodobnom upozorenju.
324
REUMATIZAM
Upalno oboljenje prvenstveno koštanog, hrskavi nog, miši nog i vezivnog sustava te krvnih žila.
Pod utjecajem reumatske upale u tim tkivima stvaraju se sitni vori i, koji se iz prvotnog žarišta
brzo šire stvaraju i nova žarišta.
Kod akutnog reumatizma, tzv. reumatske vru ice, žarišta se esto lokaliziraju u srcu, uzrokuju i
promjene na sr anim zaliscima. Reumatsko oboljenje srca javlja se pretežno u mla ih osoba, koje
zato esto postaju neizlje ivi invalidi.
Akutni reumatizam zahva a i serozne opne, osr je, porebricu, potrbušnicu i mozgovne opne te
šarenicu oka.
Druga grupa reumati nih oboljenja zahva a uglavnom samo zglobove. To su akutni i kroni ni
poliartritis koji mogu dovesti do teških deformacija zglobova.
Tre i je tzv. periferni tip reumatizma, koji se u akutnom ili kroni nom obliku lokalizira u miši nom
tkivu, koži ili oko krvnih žila.
LIJE ENJE:
a) UKLONITE UZROKE!
b) TEKU INE
c) KRUTINE
e) POSEBNA DIJETA ZA REUMATIZAM, GIHT I IR ŽELUCA
f) RAZNO
a) UKLONITE UZROKE!
1. Uzroci reumatskog oboljenja mogu biti INFEKTIVNO ŽARIŠTE koje se nalazi u kvarnim
zubima (granulomi), u kroni no upaljenim krajnicima, u kroni no upaljenom žu nom mjehuru i
drugim mjestima s dugotrajnim gnojenjima.
2. Štetne tvari kod reumatizma nastaju konzumiranjem MESA! Uslijed nepotpunog sagorijevanja
životinjskih bjelan evina, stvara se mokra na kiselina, koja se, prolaze i putem krvi kroz tijelo,
taloži ponajviše u zglobovima i tako nastaje kroni ni reumatizam. Glavni uzrok kostobolje
(reumatizma) je prehrana sa mesom. Reuma se ne može smiriti ako ne odbacite jela s mesom!
3. Reumati ari, uvajte se KAVE! Jedna šalica, svakih 14 dana, za vas je ve toliko puno otrova
kao svakodnevna cigareta sr anom pacijentu. Tu koristi jedino potpuna apstinencija, jer svaka
šalica djeluje danima, pa i tjednima. Reumati ari tako er ne smiju piti ni ALKOHOL!
4. Reumati ari se moraju potpuno odre i JAJA, posebno kuhanih, jer su vrlo škodljiva zbog stvara-
nja puno mokra ne kiseline.
5. Reumati ari bi se morali odre i UMJETNIH TKANINA (mogu i uzrok reumatizma).
b) TEKU INE
1. SOK SIROVOG KRUMPIRA, KUPUSA i KELJA, te MRKVE vode do izlje enja od reume.
Sok jednog manjeg sirovog, naribanog krumpira, pomiješan s malo vode ili dodan u gotovu juhu
(ne smije se kuhati) izvrsno djeluje protiv reumatizma. Oprez! Sok koji je stajao samo 1 minutu
ve je izgubio medicinsku vrijednost.
325
2. Protiv svih vrsta reume treba 3 tjedna piti AJ za BUBREGE (kao i kod svih ostalih bolesti).
Dobro je nakon 3 tjedna napraviti stanku od tjedan dana i zatim opet 3 tjedna piti aj za bubrege.
Bubrezi ne rad dobro bez obzira o kojoj se bolesti radi a posebno kad je u pitanju reuma.
Uz to važan je i AJ od KADULJE jer onaj tko pije taj aj ne razboli se tako lako.
3. Treba piti VRU U VODU svakih etvrt sata po 1 ašu. Dok se pije treba biti u krevetu.
4. Oboljeli od reumatskih bolesti, ak i onda kad su se ve pojavile promjene na zglobovima, trebali

bi piti AJ od CRVOTO INE. Punu ajnu žli icu prelijemo s etvrt litre kipu e vode.
Pije se 1 šalica natašte pola sata prije doru ka, gutljaj po gutljaj.
5. Reumatizam polako potpuno nestane ako se dnevno popije 1 šalica AJA od KORIJENA
JAGLACA.
6. KAŠA od PROSA odli an je lijek protiv taloženja štetnih tvari kod reumatizma.
7. KUKURUZNA i PROSENA KAŠA pogodne su i za obloge protiv reumati nih bolova i bolova
u zglobovima, jer dugo ostaju vru i i njima se postiže željena ishrana tkiva krvlju.
Oblozi moraju biti toliko vru i da se može podnijeti.
c) KRUTINE
1. Ako patite od reumatizma jedite JABUKE i GROŽ E. Oni sadrže tvari koje spre avaju stva-
ranje mokra ne kiseline, koja izaziva reumatizam.
2. CELER je za in za oboljele od reumatizma.
3. Bolesni od reumatizma (i gihta) na i e u bobicama BOROVICE (ili pekmezu) izvrstan lijek za

lu enje putem bubrega, tj. za poja ano lu enje mokra no kiselih tvari u urinu.
Oprez! Uzme li se previše borovica (npr. kao sok ili ekstrakt) podražuju se bubrezi.
4. Reumati ari bi trebali jesti DIVLJI LUK, svjež, sitno nasjeckan, na kruhu ili sa salatom.
1. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju reumatizma:

VITAMIN C: 500 mg ili više dnevno,
CINK, FOSFOR, KALCIJ, KALIJ, MAGNEZIJ: u obliku multimineralne tablete.
e) POSEBNA DIJETA ZA REUMATIZAM, GIHT I IR ŽELUCA
Prije doru ka popijemo natašte pola aše soka od sirovog, naribanog krumpira, koji razrijedimo s
malo vode. Oprez! Ve nakon 1 minute sok gubi medicinsku vrijednost.
326
doru ak:
Pravi se doru ak sastoji od punovrijedne pšeni ne hrane, tako da zrnje pšenice dan-dva prije
omekšamo u vodi. Tu pšenicu možemo za initi dobrom juhom od povr a ili svježim maslacem.
Nužno je dobro žvakanje i brižljivo miješanje s slinom. Doru ak ispuni kriška prepe enca
namazanog maslacem i posutog pšeni nim klicama. Ako jetra ne radi kako treba, pomo i emo im
ašom soka od mrkve.
ru ak:
Dobroj juhi od zelenja dodamo poslije kuhanja još i 2 dl soka sirovog kupusa.
Slijedi jelo od nepolirane riže s pirjanim povr em i salatama. Salate ne smijemo za injati octom.
Možemo prirediti jelo i od punovrijedne pšenice, heljde ili prosa. Protiv jake slabosti i nervoze
možemo svaki drugi dan razbiti u jelo jedno sirovo jaje (kuhano je nezdravo za reumati are).
ve era:
Može biti jednaka doru ku, samo umjesto obroka od pšenice u zrnju jedemo kašu od zobenih
pahuljica.
Za vrijeme lije enja treba sasvim napustiti vo e. U obzir dolaze samo vo ni sokovi.
Treba se kloniti svih jako za injenih, slanih i kiselih jela.
Hrane i se 4 tjedna tom dijetnom hranom, ir želuca e zacijeliti, a giht i reumati ne tegobe za 2 – 3
mjeseca poboljšati i polako sasvim nestati.
Poslije toga držimo i dalje dijetu, a vo e dodajemo svaki drugi dan. I dalje moramo izbjegavati
meso, konzerviranu hranu, industrijski še er, slatkiše i proizvode od bijelog brašna.
f) RAZNO
1. Pržiti šaku MORSKE SOLI u posudi. Kad je dobro pržena, dodati jake doma e KOMOVICE,
promiješati i time masirati oboljela mjesta.
2. Pola litre dobrog bijelog VINA ugrijati na 70 oC i tim vru im vinom svaku ve er pola sata
masirati bolna mjesta. Nakon toga povezati toplom flanelskom krpom i odmah i i u topli krevet.
Ponavljati svaku ve er do potpunog ozdravljenja.
3. Naribati HREN na gazu i staviti na bolno mjesto.
4. Oblog tijesta od PŠENI NOG BRAŠNA pomiješan sa toplim OCTOM staviti na bolno mjesto.
5. U bolesnika koji su godinama lije eni bez ikakva uspjeha protiv reume i ote enih zglobova,
GAVEZOVOM TINKTUROM brzo se postiže uspjeh. Gavezovo korijenje operemo i o istimo
etkom, sitno nasjeckamo i rastresito napunimo bocu do grla. Prelijemo žitnom ili nekom vo-
nom rakijom i ostavimo 14 dana na suncu ili na toplom. Rakija mora prekrivati korijenje.
6. Na 3 žlice jakog naribanog HRENA nalije se 50 g jake 40 %-tne doma e rakije. To se dobro
promiješa, napravi oblog i time se obaviju bolna mjesta. Preko zavoja stavi se vre ica vru eg
pijeska. Oblog e ispo etka (oko 2 sata) jako pe i, ali je uspjeh velik.
327
RUKE
1. RUKE (op enito)………………………………………………………………..…304

2. RAME………………………………………………………………………….…..304
3. LAKAT…………………………………………………………………………….304
4. PRSTI I NOKTI………………………………………………………………...…305
a) HLADNI PRSTI………………………………………………………….…….305
b) ZGR ENI PRSTI……………………………………………………………....305
c) ATETOZA……………………………………………………………………….305
d) GNOJNA UPALA PRSTA (zanoktica, panaricij, kukac, crv)………………305
e) RAYNAUDOVA BOLEST………………………………………………….….306
f) NOKTI…………………………………………………………………………...306
1. RUKE (op enito)
1. Za zdrave ruke preporu uje se:

VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, pomaže kod ljuštenja noktiju,
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg dnevno, pomažu razvoju otpornosti prema gljivi nim
infekcijama i od vitalnog su zna aja za rast noktiju,
VITAMIN E: 100 – 400 IJ, 1 – 2 puta dnevno, (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 dnevno, doprinosi op em dobrom zdravlju
kože i rastu noktiju.
Vidi još: skleroza, amiotrofi na lateralna skleroza.
2. RAME
Smrznuto rame karakterizira bol i ograni ena pokretljivost. Bol se poja ava kad se rame podiže u
stranu, pri obla enju ili pri ležanju na bolnoj ruci.
LIJE ENJE:
1. S lije enjem treba po eti na vrijeme da ne bi došlo do uko enja.

Lagane VJEŽBE do granice boli, uglavnom e pove ati trajniju mobilnost.
OBLOZI od RICINUSOVOG ULJA su vrlo korisni.
2. Korisno je izmjenjivati VRU E i HLADNE OBLOGE.
3. MASAŽA i KIROPRAKTIKA mogu pomo i.
3. LAKAT
Simptomi teniskog lakta su bol i osjetljivost vanjske strane lakta, uz ograni enu pokretljivost.
LIJE ENJE: Izmjenjujte VRU E i HLADNE OBLOGE.

328
4. PRSTI I NOKTI
a) HLADNI PRSTI
LIJE ENJE:
1. Ako vas esto mu e hladne ruke ili stopala, možete pokušati pove ati unošenje vitamina B5 u
kombinaciji sa ostalim VITAMINIMA B-KOMPLEKSA.
Lije enje je sli no kao i kod hladnih nogu. Vidi još: Noge.
2. Kome su zbog problema sa krvotokom ruke hladne, ili su mu utrnuli prsti (pa i cijela ruka),
neka pripremi 2 lavora: 1 sa hladnom i 1 sa vru om vodom (koliko se može podnijeti).
– prvo uronite desnu ruku u toplu vodu na 6 sekundi,
– sa zakašnjenjem od 1 sekunde za desnom rukom, u toplu vodu uronite i lijevu ruku, na 6 s,
– kada je prošlo 6 s, desnu ruku stavite u hladnu vodu na 3 s,
– sa zakašnjenjem od 1 s za desnom rukom, u hladnu vodu uronite i lijevu ruku.
Tako e lijeva ruka uvijek biti u zakašnjenju od 1 s za desnom rukom ( iz razloga koje ovdje
ne emo iznositi). inite to tako pola sata.
b) ZGR ENI PRSTI
Mnogi ljudi ne mogu više ispružiti prste. To se naj eš e odnosi na srednji prst i na prstenjak.
Ovo povla enje prstiju dolazi od spuštenih stopala.
Ako se to dogodi s prstima na desnoj ruci, onda je lijevo stopalo spušteno, ako se to dogodi s
prstima na lijevoj ruci, onda je desno stopalo spušteno.
Radi se o ukrštanju tetiva koje prolaze od stopala sve do prstiju.
Ako pacijent ima spušteno stopalo, onda su tetive napete i povla e prste na ruci.
LIJE ENJE:
1. Zvu i neobi no, ali protiv zgr enih prstiju na rukama najdjelotvornija su pomo ulošci za cipele.
Ne biste trebali nositi ni papu e bez uložaka. Na taj se na in stanje barem ne e pogoršavati.
U mnogim slu ajevima nastupi i znatno poboljšanje.
Propisane uloške za cipele treba nositi ak i ako na po etku izazivaju bolove.
c) ATETOZA
Motorni poreme aj karakteriziran polaganim crvolikim pokretima; oni dovode prste na rukama u
neobi ne položaje koji se neprestano mijenjaju.
Uzrok: priro ene ili ste ene promjene (upalno-degenerativni procesi) u ekstrapiramidalnom
motornom sustavu (tzv. bazalnim ganglijama, nakupinama živ anih stanica).
d) GNOJNA UPALA PRSTA (zanoktica, panaricij, kukac, crv)
Vrlo bolna, akutna gnojna upala prstiju ruke.

Uzro nici, streptokoki i stafilokoki, prodiru kroz povrije enu kožu i dospijevaju razli ito duboko u
tkivo, pa se razlikuju: kožni, potkožni, tetivni i zglobni panaricij.
est uzrok je povreda nabora iznad nokta (pri manikiranju), što uzrokuje gnojenje. Prst je ote en,
crven, bolan, teže pokretljiv.
329
LIJE ENJE:
1. Usprkos tome što je lije enje isklju ivo kirurško, koristimo 2 – 3 puta dnevno trajne VRU E
KUPKE od 37 oC ili uma emo prst u vru u, gotovo kipu u vodu, a možemo ga obložiti sapunom
za mazanje rana i lako ga zaviti. Ina e treba oti i smjesta kirurgu!
2. Površinski panaricij može se lije iti stavljanjem IHTIOLSKE MASTI koja djeluje tako da pana-
ricij "dozri" pa gnoj iscuri.
3. Preporu a se višekratne vru e dnevne kupke od KAMILICE (pola sata).

Uz to treba staviti OBLOG od GLINE prethodno namazavši prst MAŠ U protiv upala.
4. EŠNJAK skuhamo u mlijeku i u toj teku ini držimo ruku pola sata.
5. Ako se prst gnoji, stavljamo oblog od kaše lanenog sjemena. Ako se ir pri tome otvori peremo
ga u toplom AJU od KAMILICE. Zatim stavljamo obloge od ULJA GOSPINE TRAVE.
e) RAYNAUDOVA BOLEST
To je rijetka bolest iji je uzrok nervni spazam malih arterija, posebno na prstima. Posljedica su
hladni, bijeli i esto obamrli prsti. Naj eš e poga a mlade žene.
LIJE ENJE:
1. Pogo ene dijelove treba dobro UMOTATI po hladnom vremenu. Izbjegavajte KAVU i
PUŠENJE jer oboje izaziva stezanje krvnih žila. Jedite hranu bogatu ŽELJEZOM.
Odbacite AJ, koji sprje ava apsorpciju željeza. Pomažu gran ice CIMETA.
f) NOKTI
Tvrdi zaštitni rožnati sloj vrhova prstiju. Ako na noktima nema polumjeseca, krvni pritisak je
prenizak. Ako polumjesec nije lijep niti lijepo zaobljen, ve je na njemu udubljenje ili izbo enje,
sr ani miši je oslabljen ili ošte en.
LIJE ENJE:
1. Ako nokti ne rastu, unato uzimanja svih mogu ih vitamina mogu e je da imate problema s tiro-
idnom žlijezdom. Obratite se dobrom STRU NJAKU za prehranu. U me uvremenu, pokušajte
s ljekovitom biljkom POLJSKA PRESLICA (rastavi ) iz koje organizam izvla i trenutno
dostupan kalcij, koji hrani nokte, kožu, kosu, kosti i tjelesna vezivna tkiva.
2. Protiv pucanja noktiju i bijelih to kica (pjegica) uzimajte:

CINK: 50 mg, 3 puta dnevno,
VITAMINE B-KOMPLEKSA: velike ja ine,
MULTIMINERALNA tableta: 2 puta dnevno.
3. Ako želite jake nokte uzimajte:

PIVSKI KVASAC: 1 žlica dnevno.
AJ ili EKSTRAKT PRESLICE.
330
SKLEROZA
1. SKLEROZA (op enito)……………………………………………………...……307

2. AMIOTROFI NA LATERALNA SKLEROZA (Charcotova bolest)………...308
3. TUBEROZNA SKLEROZA (epiloja, Burnevilleova bolest)……………...……308
arteroskleroza: vidi: žile, 493
multipla skleroza: vidi: živ ane bolesti, 515
nefroskleroza: vidi: bubrezi, 32
otoskleroza: vidi: uho, 381
1. SKLEROZA (op enito)
Patološka promjena strukture nekog tkiva, posebno obilježena otvrdnjivanjem.

Razli ite intoksikacije, upalni procesi, ozljede i dr. uzrokuju atrofiju specifi nog tkiva nekog organa
(jetra, bubrezi, srce), koje onda biva nadomješteno vezivnim tkivom sa puno kolagena.
Tako dolazi postepeno do otvrdnu a ili skvr enja organa, smanjuje se njegova funkcionalnost i
javljaju se opasne cirkulatorne smetnje zbog pritiska na splet žila.
LIJE ENJE:

INDIKACIJE:
PRIPREMA LIJEKA:
Treba dobro o istiti i oprati 350 g EŠNJAKA, narezati ga i istucati drvenim eki em, pa ga
staviti u 300 g 96 % alkohola (iz apoteke).

331
2. AMIOTROFI NA LATERALNA SKLEROZA (Charcotova bolest)
Kod ove bolesti napadnuti su elementi motori kog sistema.

Izraziti simptom je atrofija miši a ruku, uslijed ega ruke dobiju izgled majmunskih šapa.
LIJE ENJE:
1. Primjer:
Bolesnik ima ovu bolest ve 8 godina, no gubitak funkcija je dobro lokaliziran i ne širi se.
Bolesnik uzima 12 – 20 g VITAMINA C dnevno zajedno sa 200 mg B-KOMPLEKS-a, te
izbjegava masno e.
3. TUBEROZNA SKLEROZA (epiloja, Burnevilleova bolest)
Nasljedno oboljenje kod kojeg se javljaju razli ite malformacije u organizmu, karakterizirano
trijasom: demencija, epilepsija itd.
Najvažnije patološke promjene su gomoljima li ni vorovi u mozgu.
Bolest se obi no javlja u ranom djetinjstvu; uzrok je nepoznat.
332
SLEZENA
Organ smješten u lijevom dijelu trbušne šupljine ispod zadnjih rebara.

Lako je ozljediv organ i može puknuti pod tupim udarcem. Sadržava do 16 % sveukupne krvi
organizma. Pove anje slezene obi no je simptom nekih infektivnih (tifus, malarija, sepsa) ili
sistemskih oboljenja.
Bol u slezeni osje a se kod intenzivnog tr anja, a do toga dolazi zbog kontrakcija slezene koja kod
napornog fizi kog rada ubacuje u krvni optok svu rezervnu krv.
LIJE ENJE:
1. Kod oboljenja slezene, ak i kod tumora na slezeni, preporu uje se višetjedna kura pijenja AJA
od KOPRIVE. Jednu punu ajnu žli icu stavite na etvrt litre vode, samo oparite i ostavite kra-
tko vrijeme neka odstoji.
2. Ako LOŠI SOKOVI što ih sadrže neka jela dospiju do slezene, ona e ote i i postati bolnom.
Zavaljuju i vatri ili nekom drugom na inu pripremanja – soljenjem ili dodavanjem octa – ti loši
sokovi mogu biti uhva eni i odstranjeni; tada slezena ne e ote i.
333
SMRT
Smrt nastaje prestankom osnovnih životnih funkcija organizma – prije svega disanja, optoka krvi
i refleksivne nervne djelatnosti. Taj se proces odvija u 2 faze:
U prvoj fazi – kad je prestalo disanje i kucanje srca, ali tkiva još nisu izvrgnuta raspadanju – govori
se o klini koj smrti. U toj se fazi, koja traje obi no 5 – 7 minuta, a u uvjetima pothla enosti
(hipotermije) i do 1 sat, primjenom posebnih terapijskih mjera (reanimacija) mogu ponekad ponovo
uspostaviti životne funkcije organizma.
U drugoj fazi nastaje asfikcija stanica i ireverzibilne promjene.
Prividna smrt (zamrlost) je zastoj ili kriti no oslabljenje gotovo svih neurovegetativnh funkcija.
Karakteristike: prestanak disanja, ograni enje nervne djelatnosti, rad srca sveden na minimum
(gubitak pulsa). Može biti izazvana npr. nesvjesticom (sinkopa) ili udarom struje; javlja se ponekad
i u kriti nim stanjima neke teže bolesti, pa i kod histerika.
Zamrli se privodi životu umjetnim disanjem i vanjskom masažom srca, davanjem analeptika,
kardiotonika ili injiciranjem adrenalina u srce; primjenjuje se i naizmjeni no izlaganje hladnoj pa
toploj temperaturi.
334
SRCE
1. SRCE (op enito)………………………………………………………………..….311

2. LUPANJE, PROBADANJE, BOLOVI SRCA……………………………….....316
3. ANGINA PECTORIS (stenokardija)………………………………………….....317
4. SR ANI UDAR (sr ani napad, kap, infarkt srca, koronarna tromboza)…..…318
5. SR ANA ASTMA………………………………………………………………...320
6. SR ANA MANA (greška srca)…………………………………………………..320
7. ZATAJENJE SRCA…………………………………………………………...….320
8. VODENA BOLEST SRCA…………………………………………………...…..322
9. SR ANI MIŠI , OŠTE ENJE………………………………………………….322
10. UPALA SR ANOG MIŠI A (miokarditis)………………………………..….323
11. UPALA OSR JA (perikarda – perikarditis)……………………………...…..323
12. UPALA SR ANIH ZALISTAKA (endokarditis)………………………..……323
13. UBRZAN RAD SRCA (tahikardija)……………………………………..….….323
14. USPOREN RAD SRCA (bradikardija)…………………………………...……323
1. SRCE (op enito)
Bolesti srca su ubojica br.1 od 1900. g. (u SAD).

Funkcionalni poreme aji srca nastaju zbog živ anih utjecaja, lošeg položaj srca ili zbog zastoja
cirkulacije krvi u plu ima, jetri, bubrezima ili na periferiji tijela.
Od organskih oboljenja srca neke su priro ene ("sr ane mane") a neke se razviju u djetinjstvu i
mladosti (naj eš a su toksi na oboljenja srca kod difterije i žarišna oboljenja kod infekcija –
šarlaha, tifusa, gnojne angine).
Druga sr ana oboljenja pojavljuju se u kasnijim godinama, prouzro ena naj eš e sklerozom
(ovapnjenjem) krvnih žila koje hrane sr ani miši , kroni nim žarišnim infekcijama (zubi, žu ),
osaljenjem sr anog miši a; tu idu i bolesti koje su nastale kao posljedica zastoja u krvnom optoku
(infarkt).
Od žarišnih oboljenja srca posebno mjesto zauzimaju reumatska. Reumatski karditis se obi no, u
blažoj ili težoj formi, pojavljuje kod oboljelih od akutne reumatske vru ice i mnogih kroni nih
reumati ara.
1. Osnovni uzroci sr ane bolesti su: pogrešan na in prehrane, navika življenja te razni mentalni i
fizi ki stresovi. Glavnih 7 inioca su:
a) povišena razina kolesterola, triglicerida te drugih masnih supstancija u krvi,
b) povišen krvni tlak,
c) povišena razina mokra ne kiseline u krvi (pretežno uzrokovana prehranom bogatom proteini-
ma),
d) odre ena metaboli ka oboljenja, osobito še erna bolest,
e) debljina,
f) pušenje,
g) nedostatak fizi kog vježbanja.
Svaka, a naro ito kombinacija više tih inilaca rizika može pridonijeti razvitku sr ane bolesti.
2. Najja i otrovi za srce su:

a) Sve ve a ŽURBA u suvremenom na inu života,
b) DEBLJINA,
c) PUŠENJE.
3. Še er, a ne životinjska mast, glavni je uzrok sr anih bolesti.

U estalost sr anih bolesti raste paralelno s rastom potrošnje še era. Ona uop e ne ovisi o potro-
šnji životinjskih masti (zasi ene masti). Prosje na potrošnja še era u ljudi s kardiovaskularnim
335
bolestima je 70 kg godišnje, dok je kod zdravih ljudi 40 kg godišnje.
Godišnji broj umrlih od sr anih bolesti na 100000 ljudi raste od 60 za one koji troše 10 kg še era
godišnje, na 300 za one koji konzumiraju 60 kg godišnje, i 750 za one koji troše 75 kg godišnje.
Kolesterol se znatno smanjuje kad se iz hrane ukloni saharoza.
Ne preporu a se hrana u kojoj je še er zamijenjen umjetnim zasla iva ima zbog njihove mogu e
toksi nosti.
4. Srce mogu upropastiti gnojni krajnici.
5. Granulom može uzrokovati bolove i gr eve u predjelu srca, te ja e udaranje srca pri uspinjanju.
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
d) PREHRANA
e) RAZNO
a) TEKU INE
1. LIMUN je odli an lijek protiv sr anih bolesti. Sok od 3 limuna ulije se u bocu i doda malu žlicu
samljevene SOLI. To se mu ka dok se ne zapjeni. Od tog lijeka uzima se svaki sat po 1 žlicu.
To je ujedno lijek protiv smetnji u probavi i bolesti jetre.
2. Za srce je naro ito dobar lijek VINO od RUŽMARINA. U litrenu bocu stavi se suhog fino
isjeckanog ružmarinovog lista i nalije litra zdravog prirodnog bijelog vina i ostavi da stoji 1 dan.
Od tog vina pije se 3 puta dnevno prije jela 3 – 4 žlice. Lije i vodenu bolest, srce, isti krv i tjera
na mokrenje.
Svjež ružmarin u starom vinu dobar je tonik za srce. Koristi blijedim, slabim i starim ljudima i
djeluje protiv sniženog tlaka.
3. MASLINOVO ULJE je jedna od najboljih raspoloživih vrsta hrane za borbu protiv bolesti srca.
4. MED je koristan za zdravo srce, pa i za bolesno, a nezamjenjiv je u otklanjanju sr anih slabosti,

zamora i iscrpljenosti. aša tople vode s prili nim dodatkom meda, srcu brzo dovodi energiju.
5. ZELENI ili CRNI AJ mogu pomo i u sprje avanju zakre enja arterija kolesterolom.
6. aj od 1 listi a UVARKU E ja a srce.
7. Ekstrakt svježe biljke UR ICE (npr. preparat Convascillan ili sl.) pri sr anoj slabosti ja a
sr ani miši , a izrazito povoljno djeluje i na krvne žile. Kao lijek za okrepu srca prije operacije, i
kao dodatno lije enje da se izravna težak u inak na srce poslije operacije, taj lijek je izvrstan.
Protiv svih sr anih tegoba ur ica se pokazala kao dobar lijek.
8. ULJE PŠENI NIH KLICA pokazalo se prikladno za ja anje srca.
9. IMELU smatramo najboljim sredstvom za srce i krvotok, sve sr ane tegobe i teške poreme aje u
cirkulaciji. Priprema aja: vrhom punu ajnu žli icu imele (samo liš e i gran ice, ne bobice)
336
ostavimo preko no i u etvrt litre vode, ujutro samo malo zagrijemo i procijedimo. Pijemo u
gutljajima tijekom dana. Trebamo li dnevno ve u koli inu, moramo aj uvati u termos-boci
ispranoj vru om vodom ili ga svaki put zagrijavati u vru oj vodi.
U pravilu bi svatko trebao bar jednom godišnje provesti 6-tjednu kuru s ajem od imele:
U tih 6 tjedana rad vašeg srca se normalizira a cirkulacija i krvni tlak se poboljšaju.
Da bi dobro stanje stalno održali bilo bo odli no tijekom cijele godine svako jutro piti po 1 šalicu
aja od imele.
b) KRUTINE
1. Pri sr anim tegobama nosite uvijek sa sobom GROŽ ICE (rozine, cvebe) i za vrijeme rada
polako ih žva ite. Sr ani miši bit e vam za to zahvalan.
Za sr ane je bolesnike lije enje sa mnogo grož a ili svježim grož anim sokom upravo izvrsno.
2. Za srce je dobro žvakati natašte vrške RUŽMARINA.

Kao za in povoljno utje e na živce krvnih žila, a posebno na sr ane živce.
3. Ako imate slabo srce, jedite TREŠNJE. Otežan rad srca izaziva edeme koje trešnje efikasno
smanjuju. BRESKVE imaju isto djelovanje.
1. Vitamin A djelotvorno utje e na zaštitu ili usporavanje napredovanja arterioskleroze.

VITAMIN A (beta karoten): prevencija: 5000 – 20000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
lije enje: 20000 – 40000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
2. Rizik od razvoja sr anog oboljenja može se udvostru iti, ili ak utrostru iti ako ne uzimate
optimalne koli ine B-vitamina (putem hrane ili tableta).
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg, 1 – 3 puta dnevno.
Od toga FOLNA KISELINA (folacin): prevencija: 100 g dnevno,
lije enje: 200 – 450 g dnevno.
3. Sr ana oboljenja javljaju se kod onih koji uzimaju premalo VITAMINA C.

To je jedan od prvih uzroka tih bolesti. Nedostatak vitamina C može izazvati arteriosklerozu.
Ako konzumirate malo še era, VITAMIN C e vas zaštititi od visoke koncentracije kolesterola u
krvotoku. Vitamin C regulira ukupan kolesterol i pomaže zaštiti od sr anih bolesti.
Pove ano uzimanje vitamina C (1 g dnevno ili više) može pridonijeti padu mortaliteta od
20 – 60 % ljudi u rizi noj kardiovaskularnoj skupini.
Što se više konzumira vitamina C, stopa smrtnosti zbog bolesti srca više opada.
VITAMIN C: prevencija: 100 mg dnevno,
lije enje: 2000 – 10000 mg (2 – 10 g) dnevno.
4. Vitamin E smanjuje rizik od koronarnog sr anog oboljenja i ja a sr ani miši .

Mnogi kardiolozi danas svojim pacijentima rutinski prepisuju dodatak vitamina E.
OPREZ! Kod osoba sa reumati nim srcem, vitamin E može pove ati neuravnoteženost izme u
dviju strana srca. Treba po eti s malim dozama, 100 IJ dnevno. Za ve e doze potražite savjet
lije nika!
337
VITAMIN E: prevencija: 200 IJ dnevno,
lije enje: 400 – 1000 IJ dnevno.
Oni koji boluju od srca trebaju uzimati preventivne doze do 1200 IJ vitamin E dnevno (u slu aju
reumatske sr ane bolesti ne više od 175 IJ dnevno). Lije nik mora odrediti koli inu vitamin E za
svakoga pacijenta koji boluje od srca.
16 od 100 muškaraca od 40 – 49 godina, na prvi pogled zdravih ljudi, u skupini je ugroženih od

smrtonosne bolesti srca. Najve i znak opasnosti je razina vitamina E u krvi, koja je niža ak i od
one u puša a. Sli ni su rezultati i za vitamin A.
Stoga bi lije nicima moglo pomo i odre ivanje razine vitamina E i A u krvi, da s pouzdanoš u
od 75 % predvide da bi netko mogao biti žrtva sr anog napada!
Primjer :
Ispitivanja na 11000 osoba od 67 – 105 g su pokazala da je kod onih koji su uzimali dodatak
vitamina E vjerojatnost da e biti pogo eni nekim od sr anih bolesti upola manja nego kod onih
koji nisu koristili nikakve dodatke vitamina E.
5. VITAMINI A, C i E snažni su antioksidanti. Oni sudjeluju u zaštiti krvnih žila i ostalih tkiva od
štetnih posljedica oksidacije i pomažu u spre avanju bolesti srca i krvnih žila.
Primjer:
500 starijih stanovnika uzimalo je 5 godina oko 1 g VITAMINA C dnevno te dodatne koli ine
VITAMINA A (oko 5000 IJ dnevno) i VITAMINA E (400 IJ dnevno).
Smrtnost od kardiovaskularnih bolesti bila je u prosjeku oko 40 % manja od o ekivane smrtnosti,
pri emu su kardiovaskularne bolesti bile uzrokom smrti 58 % svih umrlih.
6. CINK: 20 – 50 mg dnevno. Niska vrijednost cinka povezana je s arteriosklerozom.
7. SELEN: 100 – 200 g dnevno. Osobe s premalo selena 3 puta eš e umiru od sr anih bolesti.
Osobe sa višim nivoom selena u krvi imaju 60 % smanjen rizik od sr anih oboljenja.
8. Dodatno uzimanje KALCIJA (1000 mg dnevno) smanjuje kolesterol u krvi.
9. MAGNEZIJ: 500 mg dnevno. Obilje magnezija u prehrani je vrlo zna ajno za zdravlje srca.
Magnezij ja a sr ani miši i može sprije iti arteriosklerozu i sr ani napad.
10. Osobe koje su uzimale 1250 g KROMA (oko 5 puta više od preporu ene dnevne doze) doži-
vjele su dramati an skok "dobrog" kolesterola, što predstavlja smanjenje rizi nosti od sr anog
oboljenja za oko 30 %.
11. MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 dnevno.
12. Važnu ulogu u održavanju pravilne razine kolesterola i triglicerida u krvi i arterijama ima
VITAMIN F ili nezasi ene masne kiseline. Izvori su: sirovo biljno ulje dobiveno metodom
hladnog prešanja, sirove sjemenke i orasi.
13. Koenzim Q10 pokazao se vrlo obe avaju i u lije enju bolesti srca.
KOENZIM Q10: prevencija: 40 mg dnevno,
lije enje: 60 – 150 mg dnevno.
Poslije 3 mjeseca uzimanja koenzima Q10 (ispitivano je 2500 bolesnika u drugom i tre em
stupnju bolesti srca) postignuti su slijede i iznena uju i rezultati:
– smanjena je pojava cijanoze (plave boje zbog nedostatka kisika) u 81 % bolesnika,
– otekline su smanjene u 77 %,
– prestalo je preznojavanje u 82 %,
– više ne pati od nesanice 60 %,
338
– manje lupanje srca osje a 76 %,
– te manje vrtoglavice ima 73 % bolesnika!
14. EŠNJAK se smatra najboljom zaštitom od bolesti srca! Rezultati pokazuju znatno
smanjenje kolesterola u onih ljudi koji su uzimali ešnjak, svjež ili u obliku tableta.
15. PIVSKI KVASAC: 3 žlice dnevno (u kiselom soku ili npr. jogurtu).
16. KELP: 1 ajna žlica granula ili 3 tablete dnevno.
17. GLOG se uspješno koristi u lije enju razli itih bolesti srca. Ekstrakt gloga poboljšava dotok
krvi u srce, ja a sr ani miši i svojim djelovanjem pomaže organizmu da se oslobodi suvišnih
koli ina soli i vode. Potpuno neškodljiv i pouzdan lijek na bazi gloga (npr. Crateagisan ili sl.)
djelotvoran je protiv sr anih slabosti a osobito protiv suženih i ve otvrdnulih arterija sr anog
vijenca. Poja amo li mu djelovanje dodatkom ARNIKE, dobijemo arterio-kompleks koji
mnogim starijim pacijentima ini život opet podnošljivim.
18. Grupa ljudi koja je uzimala ve e koli ine BIOFLAVONOIDA od ostalih, u znatno manjem
stupnju je patila od sr anih bolesti.
d) PREHRANA
1. Prehrana mora biti VEGETARIJANSKA, siromašna natrijem i proteinima životinjskog porijekla,

niskokalori na, sastavljena od organski uzgojene hrane, s težištem na neljuštene žitarice, sjemen-
ke i orahe, svježe vo e i povr e, s dodatkom sirovog, nepasteriziranog mlijeka i doma eg kra-
vljeg sira, med, masnu ribu i vlaknastu hranu.
Preporu a se: proso, heljda, sjemenke suncokreta i sezama, banane, krumpir, šparoga, jabuke,
med, pivski kvasac, ulje lanenih sjemenki.
Voda koju pijete morala bi biti ista izvorska ili voda teku ica (najmanje 2 l dnevno).
Mediteranska ishrana, posebno redovito uzimanje salata, ribe, vo a i crvenog vina pruža zaštitu.
2. SUVIŠNE SLOBODNE MASTI u krvi pove avaju vjerojatnost razvoja ne samo sr anog napada
ve tako er raka želuca i dojke te še erne bolesti. Slobodne masti su i bilo koje biljno ulje, ak i
ulje dobiveno metodom hladnog prešanja, maslac, margarin, svinjska mast, masni sirevi, vrhnje,
slanina, masno meso. Imajte na umu da su samo tzv. slobodne masti škodljive.
Stoga je prehrana siromašna mastima osnovni zahtjev za sr anu bolest i sprje avanje raka.
Uljem bogata cjelovita prirodna hrana poput oraha i sjemenki nije uop e škodljiva!
3. IZBJEGAVAJTE: še er, sol, crnu kavu, meso, životinjske masti (naro ito margarin), mekanu
vodu, bijeli še er, bijelo brašno i sve što je napravljeno s njima, zasi ene masne kiseline, tehno-
loški obra enu hranu.
Smanjite konzumiranje mlije nih proizvoda (osobito punomasno kravlje mlijeko i sir).
Ne pretjerujte s alkoholom, ne pušite, smanjite težinu.
Izbjegavajte smog (zatrovan zrak djeluje izuzetno loše na srce), stres, brige.
4. Bolovi oko srca se smanjuju ili potpuno nestaju nakon TERAPEUTSKOG GLADOVANJA od
dvadesetak dana.
5. Osobe koje su polovicu svojih proteina uzimali u vidu SOJA-PROTEINA (60 g dnevno), imali su
prosje no smanjenje koncentracije kolesterola za 10 %.
339
6. DIJETA ZA SR ANE BOLESTI: Kod oteklina smanjiti teku ine i slanu hranu. Mlijeko uzimati
sirovo do 2 l dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu ili jetri zabranjen je jesti divlja , konzer-
virano meso, suhomesnate proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak, za ine i slana jela.
e) RAZNO
1. Puno FIZI KOG VJEŽBANJA (šetanje, tr anje, plivanje, skakanje preko užeta) kao preventivna
i terapeutska mjera je kod sr ane bolesti vrlo zna ajna.
2. PUŠENJE je najsigurniji na in da postanete kandidat za sr ani napad.

82 % svih muškaraca koji su umrli od sr anog napada bili su puša i!
3. Sporo srce, kojemu snage gasnu, podnosi umjerenu glazbu i po inje lagano kucati zajedno sa
GLAZBOM!
4. U slu aju suženja sr anih žila gornji dio tijela nagnemo preko kade i operemo s mlakim KOPRI-
VINIM UVARKOM osr je, koje istodobno lagano masiramo.
2. LUPANJE, PROBADANJE, BOLOVI SRCA
LIJE ENJE:
1. U slu aju ja eg napada (kucanja) dobro je da bolesnik popije ašu ZAŠE ERENE VODE s ma-
lo LIMUNA, a prsa oprati hladnom vodom.
2. Osjetiš li jednom svoje srce, sr ano i postrani no probadanje, uzmi 1, 2, 3 (ili više) žlice
PERŠINOVO-MEDNOG VINA dnevno i sr ano e probadanje (izazvano uzrujavanjem ili vre-
menskim neprilikama) posve nestati. To vino pruža veliku pomo ne samo kod po etnih sr anih
bolova, ve esto i kod pravih sr anih slabosti, pa ak i kod prave sr ane bolesti.
Priprema vina:
Uzmi 8 (ili više) velikih svježih stru aka PERŠINA (liš e) i stavi ih u 1 l dobra VINA (crno ili
bijelo, samo da je pravo), a k tome dodaj još 1 – 2 velike žlice istog vinskog octa (ve prema
ukusu i slatko i vina).
Stavi sve to kuhati i pusti da jako kuha 10 minuta (oprez – pjeni se!).
Tek tada dodaj još oko 300 g istog p elinjeg MEDA i sve skupa kuhaj 4 – 5 minuta na slaboj
vatri.
Prije punjenja stavi u istu medicinsku bo icu oko pola žli ice 70 % alkohola, zatim je zatvori i
dobro je protresi, a alkohol ostavi u njoj, to još bolje konzervira.
Još vru e vino brižljivo procijedi i vru e puni u iste medicinske bo ice od pola litre s vij anim
poklopcem. Ako je vino pripremljeno to no po uputi, tada ima neograni en rok trajanja!
Uskoro se doduše na dnu stvori talog koji me utim ništa ne smeta i može se mirno piti s ostalim
sadržajem ako se boca nagne (nije potrebno protresti prije upotrebe).
3. Lupanje srca može nastati zbog nedostatka VITAMINA B12. On se nalazi u kvascu, jetri, govedi-
ni, jajima, bubrezima a dostupan je i kao sastojak vitamina B-kompleksa.
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta tako er može pomo i.
4. Bolesnici s jakim lupanjem srca, koji se zbog sitnica odmah uzbude i dobiju takav ubrzani puls
obi no imaju sniženu koli inu KALCIJA u krvi. Preporu a se hrana bogat kalcijem i dodaci u
obliku tableta.
340
5. Ekstrakt IMELE (npr. Visca kapljice ili sl.), uz druga sredstva za srce, vrlo dobro pomaže ako
do e do iznenadnog napada i snažnog udaranja srca, gr eva u krvnim žilama ili nedostatka
zraka. Dovoljno je 3 – 5 puta dnevno uzeti 5 – 10 kapljica.
6. Protiv jakog lupanja srca i velike nervoze vrlo umiruju e djeluje VU JA STAPKA (lycopus
europaeus). Vrlo osjetljivim i slabim bolesnicima dosta je ve 5 kapi, 3 puta dnevno. Ako se
bolesnik ne smiri, možemo povisiti dozu od 5 – 20, najviše 30 kapi, 3 puta dnevno.
3. ANGINA PECTORIS (stenokardija)
Napadaj bolova u predjelu srca, koji se širi prema lijevoj ruci, uz otežano disanje, osje aj tjeskobe i
straha. Do napada dovode obilni obroci, neuobi ajen fizi ki napor, stres, emocionalni napor ili izlo-
ženost hladno i. Napadi se javljaju od nekoliko dnevno do jednog svakih nekoliko godina.
Bol znatno varira od blagog pritiska do nepodnošljive agonije. Obi no po inje u gornjem dijelu prsa
ili ždrijelu i širi se u lijevo rame i uzduž lijeve ruke. Bolesnik je blijed, znoji se i vrlo je zabrinut.
Ti su simptomi sli ni simptomima sr anog udara ali se razlikuju jer bol traje samo nekoliko minuta
i može biti ublažena mirovanjem. Me utim, ako je opskrba krvlju nedostatna, angina pectoris može
napredovati do sr anog udara.
Javlja se kod nedovoljne opskrbe miši a srca kisikom, zbog suženja koronarnih arterija, kao
posljedica arteroskleroze, luesa ili zbog priro ene anomalije sr anih žila.
LIJE ENJE:
1. Hitni medicinski postupak je uzimanje NITROGLICERINA.
2. VITAMIN C: 1500 – 3000 mg dnevno. Sr ana oboljenja javljaju se kod onih koji uzimaju
premalo VITAMINA C. To je jedan od prvih uzroka tih bolesti.
S vitaminom C i drugim prirodnim tvarima mogu se ukloniti simptomi angine pectoris.
3. Ostali vitamini koji mogu pomo i u lije enju angine pectoris:

VITAMINI B-KOMPLEKSA: jake doze,
VITAMIN E: do 1600 IJ dnevno. Ako do tada niste uzimali vitamine, zapo nite s 100 IJ i
postepeno pove avajte dozu (obavezno u dogovoru s lije nikom).
4. Protiv trajnih sr anih bolova pomaže AJ od ORAHOVIH PREGRADA (ako se, dakako, ne
radi zbilja o pravoj sr anoj bolesti).
a) 4 – 5 pregrada (na 1 šalicu) stavimo u vodu da vriju nekoliko minuta, zatim ostavimo na
strani 10 minuta i procijedimo.
aj brzo umiruje i, ako se redovito uzima, za kratko vrijeme bolovi potpuno prestanu.
b) 4 – 5 pregrada namo imo preko no i i ujutro ih kuhamo 15 minuta. Uzima se 3 šalice dnevno.
aj se može zasladiti medom. aj olakšava pritisak i bol u prsima.
5. Posebno moramo, kao pri svim sli nim bolestima, paziti na redovito PRAŽNJENJE CRIJEVA.
6. Blagotvorno djeluje MASAŽA itavog tijela s odre enim uljem za kožu.
7. Pravilna tehnika DISANJA uz polagan, dug izdisaj, može katkad po etni napad sprije iti, osobito
ako poslije toga KUPKAMA RUKU odvodimo krv od srca.
8. Protiv sr anog gr a imamo staro, jednostavno sredstvo: stari vinski doma i OCAT grijemo dok
ne zakipi i odmah maknemo s pe i. U taj kipu i ocat namo imo zavoje i njima ovijemo obje
341
ruke; zavoji moraju biti toliko vru i koliko možemo izdržati.
Ti zavoji u kojima ima vinske kiseline uzrokuju nabujalost krvi (hiperemiju) u rukama i odvode
krv od srca rastere uju i ga. To ugodno utje e na žile i živce i uklanjaju sr ani gr .
To lije enje možemo poduprijeti vru im OBLOZIMA; ugrijane vre ice napunjene lanenim
sjemenom, trinama i mati njakom položimo na predio srca.
9. Korisna su ponovljena, kra a GLADOVANJA uz sokove 7 – 10 dana.

Tijekom gladovanja nastavite koristiti vitamine.
10. Postepeno pove avajte vrijeme vježbanja, hodanja ili tr anja na 1 – 2 ili više sati dnevno (sa-
mo na istom, nezaga enom zraku).
11. KORISNA JE: niskokalori na, vegetarijanska prehrana, koja sadrži pretežno vo e i povr e.
Poželjne su umjerene koli ine neljuštenih žitarica (kuhanih ili u obliku izdanaka), riža, proso,
je am, sjemenke sezama, bundeve, lana.
Dobri su sokovi od povr a uz dodatak soka od ešnjaka, te vo ni sokovi od naran e, limuna i
grejpa. Uzimajte ešnjak, sirov ili u obliku tableta.
12. IZBJEGAVAJTE: meso, ribu, perad, sol, še er, proizvode od bijelog brašna, crnu kavu, duhan,
alkohol. Izbjegavajte prekomjerno uzimanje hrane. Jako ograni ite potrošnju mlijeka i mlije nih
proizvoda (najbolja su niskomasna kisela mlijeka). Izbjegavajte emocionalni stres i napetost.
4. SR ANI UDAR (sr ani napad, kap, infarkt srca, koronarna tromboza)
Nastaje naglim prekidom koronarne cirkulacije, prouzro enim trombozom (naj eš e), embolijom ili
dugotrajnim gr em koronarnih žila. Krvni ugrušak, brzo stvoren kod osoba sa arteriosklerozom u
bilo kojem stadiju (uklju uju i djecu) može za epiti arteriju i presje i opskrbu kisikom, uzrokuju i
sr ani udar.
Simptomi su: bol u predjelu srca (koja sijeva u vrat, lijev rame i ruku, ponekad i le a), osje aj stra-
ha i iznemoglosti, bljedo a, šok, srce radi ubrzano, aritmi no, krvni tlak padne, temperatura se
povisuje. Dodatni simptomi su znojenje, nestajanje daha, ponekad mu nina i povra anje.
Umjerena vru ica javlja se 24 – 48 sati nakon po etka napada. Težina bola se poja ava i nije
ublažena mirovanjem ili nitroglicerinom, lijekom koji se esto pripisuje osobama s blagom anginom
pectoris. U 15 % slu ajeva, me utim, bol se ne osjeti i udar je poznat kao "tihi infarkt".
Bez adekvatnog lije enja smrtnost je visoka (30 – 40 %) i 2 – 5 puta je eš a u muškaraca nego u
žena.
LIJE ENJE:
1. Primjer 1:
80000 medicinskih sestara koje su tijekom barem 2 godine uzimale 100 IJ vitamina E
dnevno, imale su 40 % manje sr anih napada.
Primjer 2:
Pacijent s teškim simptomima sr anog napada, slu ajno je uzimao vitamin E i simptomi bolesti
su nestali. Lije nik mora odrediti koli inu vitamina E za svakog pacijenta koji boluje od srca!
Pacijenti koji su preživjeli sr ani udar moraju uzimati 1600 – 2000 IJ vitamina E itav život.
2. Sr ani udar eš i je u ljudi koji dulje vrijeme podnose velike PSIHI KE i ŽIV ANE NAPORE
(menadžerska bolest).
Svi faktori koji pogoduju nastajanju arterioskleroze (PUŠENJE, ALKOHOL, DEBLJINA) povi-
suju u estalost infarkta. Naj eš i neposredni povod su uzbu enje, napor ili trauma.
342
3. Nužno je hitno medicinsko zbrinjavanje.
Za vrijeme prva 3 tjedna lije enja bolesnik je pod velikim rizikom od pojave daljnjih nepravil-
nosti sr ane funkcije. Bolesnik mora strogo mirovati.
esto se primjenjuju lijekovi protiv boli te terapija kisikom.
Budu i da se optere enje srca pove ava nakon obroka, tijekom prvih dana bolesnik dobiva 6
manjih obroka s malo natrija. Hladne se teku ina izbjegava jer može potaknuti nepravilnosti u
funkciji srca. Unos bjelan evina mora biti dovoljan.
Za 6 tjedana postiže se gotovo potpuno ozdravljenje te se mogu podnijeti pove ane aktivnosti.
4. MRKVA može biti od pomo i pri sprje avanju nastanka naslaga na stjenkama arterija i preven-
ciji sr anih udara kod ljudi oboljelih od arterioskleroze.
1 velika mrkva dnevno daje oko 11000 IJ vitamina A (iz beta karotena).
5. Taktika prevencije sr anih napada:

– smanjite uzimanje še era i soli,
– prestanite s pušenjem,
– održavajte redovitu fizi ku aktivnost,
– vodite ra una o tjelesnoj težini,
– prakticirajte tehnike opuštanja za ublažavanje stresa,
– smanjite unošenje zasi enih masti,
– jedite više ešnjaka, svježeg vo a i ribe,
– pove ajte unos sojinih bjelan evina (umjesto životinjskih).
6. Tko želi izbje i sr ani infarkt, koronarnu trombozu i ovapnjenje žila, neka se drži dolje navede-
nih uputa koje su uvjet za pomo pri lije enju i spre avanju tih bolesti:
– izbjegavajte životinjsku mast. Upotrebljavajte prirodna ulja (od suncokreta, kukuruza ili maka).
– osnovna hrana neka bude prirodna riža. Riža dugo vrijeme održava arterije mladima.
U svih ljudi koji se hrane prvenstveno rižom, puno je bolje stanje krvnih žila, posebno arterija.
– Bogata hrana, prije svega ona puna bjelan evina, osobito meso, jaja i sir, vode u bolest.
Nipošto ne jedite tvrdo kuhana jaja!
– jedite puno svježeg povr a, salate i jela od riže sa svježim sirom.
– korisna su sva jela koja sadrže morske biljke i morsku sol (u što manjoj koli ini).
Hranu solimo vrlo malo, prvenstveno morskom soli.
– dobro djeluju ešnjak, luk i hren.
– kre ite se na svježem zraku i duboko dišite. Puno vježbajte!
– nikotin uzrokuje suženje, osobito sr anih arterija.
Prekomjerno uživanje alkohola škodi kapilarama i posredno arterijama.
7. Sprje avanje infarkta pomo u starog kineskog lijeka od kapi ešnjaka u mlijeku: vidi: Skleroza.
8. Protiv infarkta uzmite 1 žlicu kapi od VALERIJANE, 3 žlice ŠE ERA i etvrt litre vode.
Sve dobro promiješajte dok se še er ne rastopi. To polako popijte tijekom 15 minuta.
Ostanite sjediti još etvrt sata. Ovo pomaže iako osje ate slabost srca.
9. Ako nema kiseline nema ni infarkta. Kiselost u tjelesnim tkivima jedan je od osnovnih uzroka
mnogih bolesti. Alkali na hrana neutralizira kiselu.
PREPORU A SE uzimanje što više ALKALIZIRAJU E hrane: vo e i povr e te njihovi sokovi,
smokve, soja, grož ice, datulje, lješnjak, juhe od povr a.
Uzimajte što manje HRANE KOJA STVARA KISELINE: meso, riba, iznutrice, perad, jaja,
ve ina žitarica (osim prosa i heljde), riža, cijela pšenica ili raženi kruh, sir, orasi, kikiriki, klice,
pahuljice, brašno, kruh, keksi, kola i, griz, tijesta, majoneza, okolada, ocat, kvasac.
343
10. STROFANTIN sprje ava infarkt.
11. Za in KURKUMA sprje ava stvaranje opasnih krvnih ugruška koji mogu dovesti do sr anog
napada.
12. VITAMIN B3 (sastojak B-kompleksa) može dramati no smanjiti nivo kolesterola; što je još
bolje, može za 20 % smanjiti šansu za drugi, odnosno ponovljeni sr ani napad. Folna kiselina
(vrsta B-vitamina) može biti vrlo zna ajan faktor u obrani od sr anih i moždanih udara.
Uzimajte: VITAMINI B-KOMPLEKSA: ja e doze.
13. Žrtve sr anog napada i kapi esto imaju izuzetno visoku viskoznost krvi ili tzv. "gustu" krv i s
ve im brojem crvenih krvnih tjelešaca od normale.
PUŠTANJE KRVI rijedi krv, "snižava" njenu viskoznost i spre ava razvoj koronarne tromboze
i zgrušavanje krvi.
PERIODI NO GLADOVANJE uz sokove tako er snižava viskoznost krvi i smanjuje rizik
tromboze i kapi.
5. SR ANA ASTMA
LIJE ENJE:
1. Nakon terapeutskog GLADOVANJA od 26 dana sr ani napadi su nestali.
2. etvrt kg MEDA pomiješati sa etvrt kg ajnog MASLACA. U to dodati 3 – 4 žlice izribanog

HRENA (miješati pola sata). Uzima se 3 puta dnevno po 1 kavena žli ica.
3. Za ublažavanje sr ane astme kuhalo se: pola kg CRVENOG LUKA, pola kg ŠE ERA, pola l
vode, sok cijelog LIMUNA. Prvo treba pirjati luk da požuti, a zatim i še er. Pomiješati, lijevati u
posudu i ostaviti da proklju a. Ohladiti toliko da bude mlako. Teku inu procijediti, dodati limun i
med. Uzimati po 3 žlice teku ine dnevno.
6. SR ANA MANA (greška srca)
Trajan poreme aj funkcije sr anih zalistaka zbog organskih promjena na njima ili zbog bolesti
miokarda. U širem smislu tu se ubrajaju sve malformacije srca i velikih žila kod srca, koje nastaju
uglavnom u ranoj fazi fetalnog razvitka (priro ene greške srca).
Posljedica sr anih pogrešaka je poreme ena hemodinamika što optere uje miokard koji hipertrofira;
srce se širi i kona no zatajuje (dekompenzacija).
Kod nekih priro enih grešaka srca krv se nedovoljno opskrbljuje kisikom u plu ima, pa su oboljela
djeca odmah nakon ro enja cijanoti na (plave boje).
Ste ene sr ane greške naj eš e uzrokuje reumatska upala, septi na upala (endokarditis) i
arterioskleroza (na uš u aorte). Lije enje je operativno.
7. ZATAJENJE SRCA
Poreme aj kod kojeg srce gubi sposobnost djelotvornog pumpanja krvi, ime ne uspijeva
zadovoljiti potrebe tijela. Zatajenje srca može zahvatiti desnu, lijevu ili obje strane srca.
Zbog smanjene sposobnosti srca kao pumpe, može do i do zastoja krvi u drugim dijelovima tijela,
kao što su jetra, probavni trakt i ekstremiteti (zatajenje desne strane srca) ili u plu ima (zatajenje
lijeve strane srca). Strukturalni i funkcionalni uzroci zatajenja srca uklju uju visok krvni tlak
344
(hipertenziju), bolest sr anih zalistaka, priro ene bolesti srca, kardiomiopatiju, tumor srca i druge
bolesti srca.
Faktori rizika uklju uju infekcije s visokom temperaturom ili komplicirane infekcije, korištenje
negativnih inotropnih lijekova, anemiju, nepravilan rad srca (aritmije), hipertiroidizam i bolest
bubrega.
Drugi faktori rizika uklju uju pušenje, debljinu, pretjerano konzumiranje alkohola i prehranu s
mnogo masno a i soli.
U estalost sr anog zatajenja u populaciji je oko 5 posto. Bolest se eš e susre e u starijoj
životnoj dobi. Simptomi:
– osje aj lupanja srca (palpitacije), puls može biti nepravilan,
– oticanje stopala, gležnjeva, trbuha, izražene vratne vene,
– gubitak apetita, probavne smetnje, mu nina i povra anje,
– nedostatak daha, posebno kod aktivnosti, poteško e kod spavanja, nedostatak daha do kojeg
dolazi nakon kra eg ležanja,
– umor, slabost, nesvjestica, smanjena budnost ili koncentracija
– promjena boje kože, plavkasta (cijanoza) ili žuta (žutica), kašalj
– smanjeno izlu ivanje mokra e (oligurija), potreba za mokrenjem po no i (nokturija),
– dojen ad se može znojiti tijekom hranjenja (ili drugog napora).
Klini ki pregled može otkriti nepravilan ili brz rad srca. Mogu postojati proširene vene na vratu,
pove ana jetra, plu ni edem te znakovi pleuralnog izljeva (teku ina oko plu a).
Slušanjem prsnog koša stetoskopom može se otkriti pucketanje u plu ima ili nenormalne sr ane
zvukove. Krvni tlak može biti nizak ili pasti nakon ustajanja.
Zatajenje srca je ozbiljan poreme aj koji može dovesti do smanjenja o ekivanog trajanja života.
Mnogi oblici zatajenja srca se dobro kontroliraju lijekovima i korekcijom poreme aja koji su ga
uzrokovali. Ono može postati kroni na bolest. Zatajenje srca se pogoršava kod infekcije ili drugih
tjelesnih stresova.
LIJE ENJE:
Ciljevi lije enja uklju uju smanjenje radnog optere enja srca, kontrolu suvišnog zadržavanja soli i
vode (otekline) i poboljšanje rada srca. Zatajenje srca zahtijeva pra enje od strane lije nika. Može
biti potrebno bolni ko lije enje ako su simptomi jaki ili nestabilni; ako se poteško e kod disanja
pojavljuju u odmaranju ili kod minimalne aktivnosti; ako nema odgovora na po etno lije enje.
Treba lije iti poreme aje koji ga uzrokuju te ujedno i faktore rizika. To može zahtijevati uzimanje
lijekova, operativno lije enje i druge na ine lije enja. U uznapredovanim slu ajevima, može se
preporu iti ležanje ili smanjena fizi ka aktivnost kako bi radno optere enje srca bilo što manje.
PREPORU UJE SE prehrana s malo soli, ograni en unos teku ine, a od lijekova diuretici.
Može se preporu iti smanjenje težine.
PREKINITE pušenje i konzumiranje alkohola (oba smanjuju djelotvornost pumpanja srca).
U nekih bolesnika potrebno je mehani ki ukloniti teku inu. U teškim slu ajevima, može se provesti
dijaliza radi uklanjanja suvišne teku ine. Transplantacija srca je tako er mogu a metoda lije enja.
Obratite se svom lije niku ako se pojavi slabost, poja ano kašljanje ili ispljuvak, naglo pove anje
tjelesne težine ili oticanje, ili drugi novi ili neobjašnjivi simptomi.
Oti ite na hitnu službu ili nazovite hitnu pomo (broj 94) ako se pojavi vrlo jaka bol u prsima,
nesvjestica ili brz i nepravilan rad srca (posebno ako drugi simptomi prate brz i nepravilan rad srca).
345
8. VODENA BOLEST SRCA
LIJE ENJE:
1. Kod vodene bolesti srca svake se 2 minute pije 1 ŽLICA VODE, a izme u toga AJ.
Svakih pola sata umjesto vode uzmite 1 žlicu AJA za BUBREGE.
(Ve e osobe uzimaju ve u žlicu, a manje osobe manju žlicu).
Oni koji su ve imali infarkt, trebaju uzimati 1 žlicu vode svake 3 minute.
Danas mnogi misle da se kod ove bolesti ne smije uzeti niti 1,5 dl teku ine dnevno, što smatram
pogrešnim. Najvažnije je pri tom kako se pije.
Ako pacijent odjednom popije etvrt litre vode, onda on naravno na mjestu može ostati mrtav, jer
srce prestaje raditi. Mogu e je ak da su i 3 ili 4 žlice previše!
Zato je vrlo važno da se svake 2 – 3 minute uzme po 1 žlica. Dakle, nikad se ne pije iz aše!
Svako srce može izdržati ako se pije 1 žlica svake 2 – 3 minute.
Ovakvo lije enje traje samo 2 dana ako je rije o vodenoj bolesti srca.
Drugog dana osje a se snažan miris urina.
Vodena bolest (op enito, lije enje): vidi: vodena bolest.
9. SR ANI MIŠI , OŠTE ENJE
Nokti na rukama kao i polumjesec na njima pokazuju radi li se o ošte enju sr anog miši a (ako se
polumjesec ne vidi). Polumjesec treba biti lijep i lijepo zaobljen.
LIJE ENJE:
1. Ako je na polumjesecu udubljenje ili izbo enje to dokazuje da je miši oslabljen.

Ako je krvni pritisak prenizak, tada na noktima nema polumjeseca.
Ako je na noktu palca lijeve ruke mali ili nikakav polumjesec, to zna i da je glavni sr ani miši
preslab. U tom slu aju bi ovjek morao nakon 15 sati pa do nave er 3 – 4 puta uzimati 30 – 40
(ve prema veli ini osobe) kapi VALERIJANE.
Ako se na palcu vidi normalan polumjesec a na drugim noktima ga nema, onda treba uzimati 20
– 30 kapi GLOGA, 3 puta dnevno prije jela.
Ako se niti na jednom noktu ne vidi polumjesec, onda je potrebno uzimati i kapi valerijane i kapi
gloga.
2. Tjedan dana svakodnevno treba napraviti KUPKU za RUKE.

Obje ruke (do iznad lakta) uronite u hladnu vodu 20 sekundi i pokre ite ruke kao što se pokre e
mlin (u krug, okomito ili horizontalno).
Odmah nakon toga, ne posušivši ruke, radite gimnastiku rukama 10 minuta. Pomi ite istodobno
ruke naprijed i natrag (ispružene ih zabacujemo naprijed-natrag, paralelno uz tijelo, ili ih u hori-
zontalnom položaju širimo, okomito na tijelo).
Nakon toga odmah sjednite i položite ruke na stol.
Ovakvom kupkom za ruke i desetominutnom gimnastikom ruke e se dobro prokrviti. To može
izazvati bolove, posebno u desetoj minuti. Ta krv koja na ovaj na in 10 minuta ne prolazi kroz
srce predstavlja za srce odmor kao da ste mjesec dana bili u sanatoriju.
3. Pijenjem AJA od VRKUTE (gospinog plašta) i pranjem osr ja za kratko vrijeme postiže se
zna ajno poboljšanje kod teškog ošte ena sr anog miši ja.
346
10. UPALA SR ANOG MIŠI A (miokarditis)
Pojavljuje se kao komplikacija kod zaranih bolesti (osobito kod škrleti, difterije, trbušnog tifusa,
pjegavca i reumatske vru ice) ili kao njihova posljedica.
Simptomi: lupanje srca, otežano disanje, pritisak u grudima, nepravilan puls, povišena temperatura.
Ako se miokarditis u akutnom stadiju ne izlije i, prelazi u kroni ni miokarditis s proširenjem srca,
ponekad i sa znacima sr ane dekompenzacije.
11. UPALA OSR JA (perikarda – perikarditis)
Oblici kroni nog toka izazivaju stvaranje priraslica izme u 2 listi a perikarda ili izme u perikarda i
susjednih organa. Perikarditis je obi no sekundarna bolest uzrokovana upalama sa susjednih organa,
a naj eš e tuberkulozom ili reumatskim oboljenjem.
Perikarditis uzrokovan virusom otporan je na svaku specifi nu terapiju.
12. UPALA SR ANIH ZALISTAKA (endokarditis)
Upala unutrašnje površine srca (endokarda). Obi no je rije o upali sr anih zalistaka, ali može
postojati i upala endokarda sr ane stjenke. Naj eš e je endokarditis izraz reumatskog oboljenja
organizma, pa se javlja uz upalu zglobova ili nakon nje (reumatski endokarditis).
Endokarditis mogu izazvati bakterije. Kod polaganog endokarditisa karakteristi no je stvaranje
gnojnih žarišta po itavom organizmu.
Kod endokarditisa zalisci se deformiraju i stvaraju se sr ane mane.
LIJE ENJE:
1. Važno je posje ivati zubara i održavati DESNI i ZUBE zdravima.

Loša higijena zubi može uzrokovati opasnu sr anu bolest poznatu kao infektivni endikarditis.
Bakterija može u i u krvotok preko desni koje krvare i uzrokovati infekciju sr anih zalistaka.
Posebno je to opasno za ljude koji imaju deformirane ili umjetne sr ane zaliske.
Njima se obi no preporu uje kratkotrajna antibiotska zaštita kad imaju neke radove na zubima.
Djelotvorno i redovito etkanje s dobrom, prirodnom zubnom pastom (npr. soda bikarbona) i
povremena masaža desni prstom, dobra je prevencija.
13. UBRZAN RAD SRCA (tahikardija)
Nerijetko je spojen sa nepravilnim ritmom sr anih otkucaja (aritmijom).

Uzroci mogu biti fiziološke prirode (fizi ki napori, uzbu enja, trudovi, boravak na velikim visina-
ma) ili patološki (organski ili funkcionalni poreme aji srca, otrovanja, infekcije, visoka temperatu-
ra, slabokrvnost).
14. USPOREN RAD SRCA (bradikardija)
Ako srce radi sa manje od 60 otkucaja u minuti radi se o bradikardiji, usporenom radu srca.
347
SUN ANI I TOPLOTNI UDAR
1. SUN ANI UDAR (sun anica)……………………………………………………...…..324

2. TOPLOTNI UDAR (kap od vru ine)…………………………………………….……324
1. SUN ANI UDAR (sun anica)
Sun anica je bolest koja nastaje prekomjernim izlaganjem glave i potiljka sun anim zrakama.
Simptomi su: glavobolja, vrtoglavica, visoka temperatura, povišeni puls, mu nina, upala kože.
Sun anica nastupa naglo; uzrokuje uznemirenost i mogu nost kolapsa krvotoka.
Može nastati i nesvjestica i smrt pod znacima akutne upale mozgovnih opna.
LIJE ENJE:
1. Prva pomo sastoji se u sklanjanju bolesnika u HLADOVINU, stavljanju HLADNIH OBLOGA

na glavu i MIROVANJU. Žrtvu smjestite u prohladnu prostoriju i umotajte je u pokriva namo-
en u hladnoj vodi. Lepezom, asopisom, ventilatorom (ili što vam je ve pri ruci) hladite osobu
tako da joj padne tjelesna temperatura. Ako joj temperatura ne padne na normalu, potrebna je
HITNA LIJE NI KA POMO jer je mogu toplotni udar, opasan po život.
2. Po vru em vremenu posebno moramo paziti na dojen ad i malu djecu. Ona moraju stalno imati
POKRIVENU GLAVU i VRAT. Namažite ih KREMAMA protiv sunca s visokim faktorom.
Dajte im piti puno TEKU INE.
2. TOPLOTNI UDAR (kap od vru ine)
Patološko stanje uzrokovano prevelikim nakupljanjem tjelesne topline i otežanim odavanjem te

topline u okolinu npr. uslijed:
– visoke vanjske temperature i zasi enosti zraka vlagom,
– uslijed napornog miši nog rada,
– odje e koja sprje ava znojenje i disanje kože.
Simptomi (sli no kao kod sun anog udara ili sun anice): bol u glavi, le ima i nogama, visoka
temperatura (do 42o C), znojenje, bljedilo, mu nina, povra anje, smetnje sluha, govora i hodanja,
nesvjestica; rad srca as ubrzan, as usporen, gr evi. Naglu smrt mogu prouzro iti sr ane smetnje.
LIJE ENJE:
1. Lije i se držanjem glave na VISOKOM položaju, stavljanjem LEDENIH OBLOGA na tjeme i

ANALEPTICIMA.
348
ŠOK
Teško op e stanje poreme aja vegetativnih funkcija organizma, naj eš e u toku ili nakon opera-
tivnog zahvata (operativni šok) i poslije opekline ili kakve druge teže tjelesne ozljede (posttrau-
matski šok). Osnovni poreme aj je smanjena prokrvljenost vitalnih tkiva, naj eš e uslijed
hipotenzije, tako da su doprema i li preuzimanje kisika nedovoljni. Kada šok potraje, disfunkcija
organa dovodi do ošte enja stanica i smrti. Šok se javlja i kao posljedica nenadanog duševnog
uzbu enja (živ ani slom, psihi ki šok), zbog razli itih patoloških stanja: krvarenja u mozgu,
prskanja želu anog ira ili slijepog crijeva, djelovanja nekih alergena (alergi ni šok) i lijekova
(inzulina), udara elektri ne struje (elektrošok). Klini ki šok je fizi ka reakcija, a posljedica je teške
povrede.
Uzroci šoka su: bol, strah i uzbu enje (psihogeni faktor), gubitak krvi i infekcija rane.
Simptomi nalikuju onima kod nesvijesti, koja je esto dio teškog šoka.
Žrtve šoka su sive, blijede, u hladnom znoju i ponekad smetene.
Kod operacija i ozljeda obi no se razlikuju 2 osnovna oblika šoka:

Primarni šok, koji se javlja od nekoliko minuta da pola sata nakon ozljede ili nakon po etka
operacije; bolesnik je uzbu en i vrlo nemiran.
Sekundarni šok nastupa nešto kasnije, pošto su ga izazvali dugotrajna bol i krvarenje.
Bolesnik je tih, iznemogao, s površnim, jedva primjetljivim disanjem; sitnim, mekim i ubrzanim
pulsom; blijed, obliven hladnim znojem, ali pri svijesti. Sekundarni je šok redovito opasniji od
primarnog.
Infekcija rane izaziva šok u toku 2 – 5 dana poslije ozljede odnosno operacije.
Šok koji nije brzo lije en može dovesti do nepopravljivih ošte enja i ponekad smrti.
LIJE ENJE:
1. POTHRANJENE su sobe osobito osjetljive na šok. Brzo se gube vitamin C i ve inu B vitamina.
Dovoljna koli ina VITAMINA C može preokrenuti šok. Intravenozne doze do 120 g (!) natrijeva
askorbata (oblik vitamina C) tijekom 3 sata održat e tkiva tijela zasi enim i uspješno e pomo i
oporavku.
Kad je do šoka dovelo teško krvarenje, 3000 mg VITAMINA C i 300 IJ VITAMINA E (danih
što prije mogu e) mogu smanjiti ošte enje uzrokovano nedovoljnom opskrbom tkiva kisikom.
2. Zaštitne su mjere protiv šoka:

– hitno zaustavljanje krvarenja (osobito arterijskog),
– zaštita rane od ne isto e i infekcije (zaštitnim zavojem, "toaletom" ili kirurškom obradom rane
serumima, vakcinama, antibioticima),
– ublaženje boli (imobilizacijom, sredstvima protiv bolova),
– nadomještanje izgubljene krvi (transfuzijom, infuzijom).
3. Stavite unesre enog u položaj kao i za nesvjesticu: osobu polegnite tako da joj stopala budu viša
od glave (npr. prebacite noge unesre enog preko stolice) kako bi krv mogla pote i u gornju polo-
vicu tijela.
349
TEMPERATURA I GROZNICA (vru ica)
1. TEMPERATURA
Kod zdrava ovjeka temperatura pod pazuhom iznosi 36 – 37 oC. Kod razlike ve e od 0,5 oC
pretpostavlja se da postoji upalno oboljenje. Najviša temperatura koju podnosi ovje ji organizam
je 42 oC. Naglo povišenje temperature s drhtavicom zove se groznica.
Kod male djece temperatura može biti povišena bez nekog patološkog razloga, zbog "neuhodanosti"
centra za termoregulaciju.
LIJE ENJE:
1. Temperaturu ne smijemo umjetno snižavati (naprotiv, bolje je povisiti je ZNOJENJEM!).

Kad se temperatura povisi, sagori sve što mora sagorjeti i tek tada po inje temperatura padati.
Ona mora sama postepeno padati jer je svaka brzina neprirodna.
To je prirodan tok i sve što naglo potiskujemo, pritaji se i nije odstranjeno kao što mislimo.
Sve što nije izlu eno znojem, mokra om ili stolicom, ostaje u tijelu i prijeti da se opet usplamti.
2. BRESKVA snižava temperaturu zato što je bogata vitaminima koji ja aju obrambenu snagu
organizma.
3. Kod temperature i prehlade, ako se teško podnašaju tablete, treba uzeti više puta dnevno po
veliku žlicu istog MALINOVOG SOKA. Sok ne smije biti razrije en nikakvom teku inom.
4. Protiv temperature (ili velike navale vru ine u glavu) brzo i izdašno pomaže OBLOG od LUKA,
koji stavimo na tabane.
5. Bolesti s temperaturom (kao i svaki akutni, to zna i relativno naglo nastupaju i probavni poreme-
aj) lije e se na po etku trenutnim USKRA IVANJEM HRANE.
Vidi još: proljev: Dijeta protiv proljeva.
2. GROZNICA (vru ica)
Povišena temperatura ovje jeg tijela, nastaje podražajem centra za termoregulaciju u mozgu.
Vru ica nije bolest, ve simptom neke bolesti. Uz povišenu temperaturu, simptomi su vru ice i
ubrzan rad srca, ubrzano disanje, suho a kože, promjena u sustavu mokra e, a kod ja e vru ice
pojavljuju se još i vidne i slušne halucinacije, proljev ili povra anje.
Svaka vru ica ima 3 glavna stadija:
– u prvom stadiju temperatura se diže, brže ili sporije, do odre ene visine, eventualno uz drhtavicu
(groznicu).
– u drugom stadiju ostaje temperatura neko vrijeme na toj visini uz stanovita kolebanja u toku dana.
– u tre em stadiju toplina se spušta na normalu. Temperatura može pasti naglo ili polagano.
Stalna vru ica ima dnevnu razliku nižu od 1 oC, dok se kod isprekidane vru ice u toku dana izmje-
njuju visoke temperature sa slobodnim intervalima, kao npr. kod malarije itd.
Postoje i posebni tipovi vru ica, koji su karakteristi ni za pojedine bolesti i oboljenja organa, kao
npr. kod povratne vru ice, poro ajne vru ice, gastri ne vru ice (bez katara na želucu ) itd.
Vru ica se ponekad i umjetno izaziva (injekcijama mlijeka i sl.) radi lije enja nekih težih bolesti
(progresivne paralize, multiple skleroze, reumatizma).
Za Q-groznicu i papata i groznicu vidi: zarazne bolesti.

350
LIJE ENJE:
1. U po etnom stanju groznice može se bolesniku dati LIMUNADA. Limun se izreže na kriške,
sjemenke se uklone, limun se stavi u litru vode da se mo i 2 sata. Nakon toga se po želji za-
sladi MEDOM i preko dana pije umjesto vode.
2. Vru icu snižava EŠNJAK.
3. GLADOVANJE pomaže oporavku od groznice.
4. Svatko tko sili bolesnika u vru ici da jede, ini mu medvje u uslugu. Nipošto, me utim, ne e
škoditi malo toploga MLIJEKA s MEDOM. Najbolji su VO NI SOKOVI (od grož a, naran e),
ohla eni, gutljaj po gutljaj. Ili:
Treba sitno narezati 4 – 6 kriški EŠNJAKA i u šalici promiješati sa žlicom MEDA.
To jesti natašte svako jutro 4 – 5 dana. Ako se ljutina teško podnosi, može se iza toga popiti
malo toplog mlijeka.
5. BAZGOVE KORE (gornji sloj se ostruže) – 4 žlice kuha se 5 minuta u pola litre vode.
Ostavi se poklopljeno 10 minuta, zatim se ocijedi. Pije se 3 puta dnevno po šalicu ili eš e preko
dana po nekoliko gutljaja.
6. Ako netko ima groznicu, vru icu ili tresavicu i potpuno je slab, dajemo mu žlicu ŠVEDSKE
GREN ICE i bolesnik e, ako ne koristi druga sredstva, ubrzo do i k sebi, puls e se smirivati,
pa iako je vru ica jako visoka, bolesnik e se uskoro osje ati bolje.
7. Kod vru ice HLADAN OBLOG, u pravilu, pove ava vanjsku vru inu a smanjuje unutarnju.
Mnogi se roditelji plaše visoke temperature koja naglo raste.
Upravo je to dobro i korisno kako bi sve štetno moglo što prije sagorjeti.
8. Visok unos TEKU INE potreban je za nadoknadu gubitka koji se javlja s vru icom.
9. Budu i da su vitamini A, B-kompleks i C uklju eni u procese metabolizma, može tako er nastati
manjak tih hranjivih tvari. Visoke doze vitamina C djelotvorne su u suzbijanju vru ice.
10. Dodatni kalcij tako er može biti potreban zbog njegove smanjene apsorpcije za vrijeme vru ice.
NATRIJ: malo kuhinjske soli. Natrij i kalij se redovno gube kad se gubi teku ina.
11. VITAMIN E: 50 – 2500 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom) koristi u lije enju
reumatske groznice.
12. Protiv groznice u povratku uzimajte 3 žlice istucanog LANENOG SJEMENA i MEDA.
13. Protiv groznice na usnama uzimajte:

VITAMIN C: 1 g, ujutro i nave er, ACIDOFIL,
VITAMIN E: uljna otopina (ili sadržaj kapsule) nanesena izravno na oboljelo mjesto.
14. Protiv vru ice i (pomanjkanja teka) djeluje vr VINA jako skuhan s komadom BAKRA.
To se vino pije tijekom 9 dana natašte.
351
TETIVE
1. TETIVE (op enito)………………………………………………………………...328

2. UPALA TETIVE (tenditis)………………………………………………….….…328
3. UPALA TETIVNE OVOJNICE (tendovaginitis, tenosynovitis)…………...…..328
4. ŠKRIPAVOST……………………………………………………………………..328
1. TETIVE (op enito)
Formacija na polazištu, u sredini ili na hvatištu miši a, koja se sastoji od snopova vrstog fibroznog
vezivnog tkiva. Tetive su bijele i imaju svilen sjaj, jer sve vezivne niti u njima teku paralelno. S
pomo u njih su miši i naj eš e pri vrš eni na kosti.
2. UPALA TETIVE (tenditis)
Upala tetive se obi no javlja istodobno sa upalom tetivne ovojnice (tenosynovitis).

U lije enju tenditisa može pomo i MANGAN.
3. UPALA TETIVNE OVOJNICE (tendovaginitis, tenosynovitis)
Upala tetivne ovojnice obi no je suha, pa tetiva pri radu miši a škripi. Naj eš e se javlja na pod-
laktici ili potkoljenici. Uzrok je obi no ozljeda ili veliki napor. To je esta pojava u zvanjima ljudi
koji obavljaju jednolike i naporne pokrete ruku i nogu (stolari, kosci, vojnici, plesa i itd.).
Postoji i u infekcijskom obliku, a uzrokuju ga bakterije koje su prodrle kroz manje ranice na koži.
4. ŠKRIPAVOST
Lije i se tako da se svako jutro i nave er pojede 1 žlica usitnjenog korijena STRUPNIKA (scrophu-
laris nodosa l.) pomiješanog sa MEDOM.
352
TKIVO
1. TKIVO (op enito)………………………………………………………...…...….329

2. ODUMIRANJE TKIVA……………………………………………….…………329
a) NEKROZA………………………………………………………………...…...329
b) GANGRENA………………………………………………………….…..……330
c) PLINSKA GANGRENA……………………………………………………….330
3. UPALNO BUJANJE TKIVA (granulom)……………………………………….330
4. RETIKULOZA……………………………………………………………...…….331
5. SARKOIDOZA (Besnier-Boeck-Schaumannova bolest)…………………….....331
6. INDURACIJA…………………………………………………………………….331
7. KOLAGEN……………………………………………………………….………..331
1. TKIVO (op enito)
Tkiva odumiru u toku života, ali sve dok organizam ne ostari, zadržavaju sposobnost svog obnavlja-
nja (regeneracije). Pri ošte enju tkivo se može zalije iti:
– spontano (sraš enjem, prerastanjem, stvaranjem ožiljaka i kalusa),
– umjetno, nadomještanjem ošte enog tkiva zdravim (plasti ni zahvati).
Po svom sastavu i gra i razlikuje se:
a) MIŠI NO TKIVO
Kontrakcija popre no prugastih miši a ovisi o volji (miši i udova, lica, ždrijela, oka, le a).
Kontrakcija glatkih miši a provodi se neovisno o volji, automatski, pod utjecajem tzv. autonomnog
ili vegetativnog živ anog sustava (miši i želuca, crijeva).
b) POTPORNO (vezivno) TKIVO

Prema tvrdo i razlikuje se:
– meko vezivno tkivo,
– vrš e hrskavi no tkivo,
– sasvim tvrdo koštano tkivo.
Otvrdnu e potpornog tkiva po inje u toku embrionalnog razvoja i napreduje s uzrastom; potpuno
okoštavanje kostiju dovršava se tek u 24. godini života.
c) EPITELNO TKIVO
Epitelno tkivo pokriva vanjsku površinu tijela (kožu) i stjenke unutrašnjih šupljina (sluznice).
Žlijezdano tkivo je vrsta visoko razvijenog epitelnog tkiva koje ima sposobnost lu enja razli itih
sokova koji reguliraju razli ite fiziološke funkcije.
d) ŽIV ANO TKIVO

Živ ano tkivo sastoji se od stanica (ganlijskih stanica) i njihovih izdanaka (živ ana vlakna).
2. ODUMIRANJE TKIVA
a) NEKROZA
Uzroci mogu biti:

– mehani ka trauma (razli ite ozljede: trganje, gnje enje, udarci, rezanje i dr.),
– djelovanje previsokih ili preniskih temperatura, elektri ni udari, zra enja,
– ošte enja kemikalijama, biološki agensi (bakterije, virusi i dr.)
– prekid cirkulacije (ishemija zbog tromboze, embolije, arterioskleroze i dr.).
353
LIJE ENJE:
1. Korištenjem mješavine RIBLJEG ULJA i MEDA ve poslije samo nekoliko dana nekro-
ti no tkivo nestaje, a zamjenjuje ga novo i zdravo tkivo!
Ista kombinacija djelotvorna je za rane i sprje ava rast "divljeg mesa".
b) GANGRENA
Odumiranje tkiva zbog nedovoljne ishrane krvlju, zbog infekcije ili drugih patoloških stanja, pri
emu obi no dolazi do djelovanja bakterija koje tkivo rastvaraju i razmekšavaju.
Gangrena je naj eš a na udovima, ali je mogu a i na unutrašnjim organima (plu ima, crijevima,
maternici).
Naj eš i su uzroci gangrene: skleroza krvnih žila kod starih ljudi, še erna bolest (suha gangrena),
Burgerova bolest, te infekcija bakterijama prilikom ranjavanja (plinska gangrena).
Kod suhe gangrene mogu e je spontano zalje enje demarkacijom, otpadanjem gangrenoznog
lanka; ina e je potreban kirurški zahvat (amputacija) uz lije enje osnovnog oboljenja.
LIJE ENJE:
1. Jedna o opasnih popratnih pojava kod dijabetesa je opasnost od gangrene te mogu a amputacija
stopala ili potkoljenice. Takva stanja se mogu uspješno sprije iti ili izbje i (kada su stopala ve
"napadnuta") sa velikim dozama vitamina E. Rana gangrena ekstremiteta može se lije iti
vitaminom E pri emu se opažaju znakovi zna ajnog poboljšanja.
2. Za starije ljude, koji pate od gangrene, loše je da rade stoje i ili sjede i jer to može izazvati po-
tpuni venski zastoj. Posao vezan uz HODANJE ili TR ANJE djeluje vrlo dobro.
3. Izvana je korisno davati vlažne i tople OBLOGE. Bolesnik mora paziti da je TOPLO obu en i
mora se prilagoditi PRIRODNOJ, BILJNOJ, blagoj hrani (bez mesa i jakih za ina).
c) PLINSKA GANGRENA
Teška bolest karakterizirana nekrozom (gangrenom) miši a sa stvaranjem plinova, op im

otrovanjem i anemijom.
Uzro nici se nalaze posvuda, osobito na zemljištu, pa prigodom ranjavanja lako dospijevaju u
ovje ji organizam. Lu e vrlo jake otrove koji su uzrok teških poreme aja odnosno raznovrsne
klini ke slike oboljenja.
Lokalni znaci plinske gangrene su: edem, kožne bule (mjehuri i), sekret rane karakteristi na mirisa
(po suhoj ribi ili pokvarenom zelju), šuštanje u okolini rane zbog nagomilavanja plina.
Op i znaci: teško op e stanje, visoka tjelesna temperatura, šok.
Svaka ozljeda mekih tkiva sa znatnim ošte enjem može uzrokovati plinsku gangrenu, pa se zato u
tim slu ajevima daje preventivno polivalentni antitoksi ni serum.
3. UPALNO BUJANJE TKIVA (granulom)
Granulom zubne pulpe ili zubnog korijenja je ograni ena upala u obliku sitnog vori a, u ijem su
centru gnojna tjelešca, oko njih je mlado granulaciono tkivo, a posve na periferiji je vezivo.
Zubni granulom može postati izvor teških oboljenja (nefritis, endokarditis, akutna upala zglobova)
i predstavlja skriveno žarište infekcije u tijelu (fokalna infekcija).
354
Lije i se va enjem bolesnog zuba.
Specifi ni granulom je vrsta upalne reakcije koja je specifi na ili karakteristi na za neku bolest
odnosno uzro nika:
– tuberkulozni granulom (tuberkul),
– lueti ni granulom (guma),
– granulom kod lepre, tularemije, bruceloze, ingvinalni limfogranulom itd.
4. RETIKULOZA
Kroni an granulom nalik na leukemiju. Naj eš e je smješten u slezeni, limfnim žlijezdama i koži.
Na koži starijih osoba ponekad ima oblik sitnih crvenih tumora.
Lije i se zra enjem, antimitoti kim preparatima, kortizolom.
5. SARKOIDOZA (Besnier-Boeck-Schaumannova bolest)
Rijetka kroni na sistemska bolest karakterizirana granulomima u gotovo svim organima, osobito u
koži, plu ima, kostima, jetri, slezeni i limfnim žlijezdama. Uzrok je nepoznat. Odlikuje se specifi-
nom histološkom slikom (velike epiteloidne stanice, vori i). Bolest je naj eš a u dobi od 20. do
40. g., sporo se razvija i dugo traje. Op i simptomi su vrlo razli iti ali slabo izraženi. Prognoza je
uglavnom dobra. Sarkoidoza oka može imati teške posljedice za vid.
Oko 30 % bolesnika sa sarkoidozom dobiva s vremenom plu nu tuberkulozu.
Aktivni stadij sarkoidoze lije i se kortikosteroidima.
6. INDURACIJA
Otvrdnu e organa ili tkiva u koje je uraslo vezivno tkivo ili koje se samo pretvorilo u vezivo.
Nastaje naj eš e nakon kroni nih upala ili zbog nedovoljne opskrbe krvlju.
Primjeri: – kroni no otvrdnu e muškog spolnog uda s bolnim erekcijama, nepoznata uzroka.
– tvrdi ankir, po etni stadij luesa.
7. KOLAGEN
Protein, glavni organski sastojak vezivnog i potpornog tkiva. Nalazi se prvenstveno u koži, kostima
i tetivama. Kolagen se javlja u obliku bijelih vlakanaca vrš ih od eli nih žica jednake težine.
U tijelu postoji stalna potreba za sintezom velikih koli ina kolagena zbog rasta i zamjene istrošenog
tkiva.
Osoba koja umire od skorbuta ne proizvodi kolagen, što doslovce uzrokuje raspadanje tijela.
Popuštaju zglobovi, jer hrskavica i tetive gube vrsto u, pucaju krvne žile, gnoje se desni i ispadaju
zubi, imunitet slabi i napokon bolesnik umire.
STVARANJU KOLAGENA POMAŽE:
1. Za sintezu kolagena prijeko je potreban vitamin C i to u puno ve im koli inama nego što ga u
organizam unosimo uobi ajenom biljnom hranom. Pokusima je dokazano da se duljim djelova-
njem VITAMINA C na kulture stanica vezivnog tkiva nastanak kolagena ubrzava 8 puta!
355
TRBUH (abdomen)
1. TRBUH (op enito)…………………………………………………………………332

2. POTRBUŠNICA (peritoneum)…………………………………………………...333
3. UPALA POTRBUŠNICE (peritonitis)……………………………………….…..333
4. ZRAK U TRBUŠNOJ ŠUPLJINI (pneumopeitoneum)…………………………333
5. KILA (hernija)………………………………………………………………….….333
6. MIJEH (ascites)……………………………………………………………………334
7. SPUŠTANJE TRBUŠNIH ORGANA (splanhnoptoza)…………………………334
8. IZBO ENJE TRBUŠNIH ORGANA (eventeracija)……………………………335
9. RAK TRBUHA…………………………………………………………………….335
1. TRBUH (op enito)
Trbuh (abdomen) je dio trupa smješten izme u prsnog koša i zdjelice. Unutar trbušne šupljine
nalazi se potrbušna (peritonealna) šupljina, sa svim probavnim organima omotanima potrbušnom
prevlakom, koja ih veže uz trbušni zid te ja e ili slabije fiksira u njihovom položaju.
Jedino bubrezi s nadbuburežnom žlijezdom i mokra ovodima leže dorzalno od potrbušne šupljine.
Katkada dio organa ili svi organi izmjene svoja mjesta u potrbušnoj šupljini tako da leže na strani
upravo obrnutoj od njihova normalnog smještaja; to je anomalija u vezi s razvojem.
1. Protiv gr evitih bolova u trbuhu uzima se desetak osušenih unutarnjih jezgri iz zdrobljenih
TREŠNJINIH KOŠTICA.
2. Protiv bolova u trbuhu koriste se vru i oblozi od zgnje enog liš a KUPUSA.
3. Ako ste se prejeli ili nešto takvo, pa vam zavija u trbuhu, pri emu otkazuje guštera a, pomaže
duže TUŠIRANJE trbuha toplom vodom 10 – 15 minuta, dok koža ne postane živo crvena.
Umjesto tuša dobri su tako er vru i, vlažni OBLOZI. Na trbuh se potom može staviti oblog od
grubo sjeckanog LUKA ili zgnje enog liš a KUPUSA. Vrenje u trbuhu prestaje; gr evi popuste.
Ako navedeni savjeti ne pomognu, pozovite LIJE NIKA jer se može raditi o skrivenom prodoru
želuca (perforacija ulkusa), žu noj koliki ili upali slijepog crijeva.
4. SJEDE E KUPKE uklanjaju gr eve u trbuhu. Mnoge žene imaju bolove u trbuhu, a ne misle na
to da je razlog možda zastoj krvi u trbuhu zbog bijelog pranja ili gr eva za vrijeme menstruacije.
Sjede a kupka olabavi trbuh i ukloni zastoj krvi. Korisno je sjede im kupkama dodati BILJNI
UVARAK, npr. od kamilice, trine ili smreke. Temperatura vode neka bude 37 oC , jer prevru a
voda potjera krv u glavu. Kupka traje pola sata. Da bi voda stalno bila podjednako topla, treba
dolijevati vru u vodu.
5. SRIJEMUŠ (divlji ešnjak, medvje i luk) uspješno djeluje protiv žestokih bolova u donjem
trbuhu.
6. Protiv trbušnih (i bubrežnih bolesti) koristi popiti ašu VRU E VODE. To je provjereni narodni
lijek.
356
2. POTRBUŠNICA (peritoneum)
Serozna tanka membrana koja prekriva unutrašnju stranu trbušne stjenke, odakle prelazi na neke
trbušne organe. Potrbušnica izlu uje manje koli ine sekreta, a može apsorbirati velike koli ine
teku ine. TRBUŠNA MARAMICA je tako er jedna tvorevina potrbušnice.
3. UPALA POTRBUŠNICE (peritonitis)
Uzrok su mikroorganizmi koji mogu biti uneseni u trbušnu šupljinu direktnim ozljedama, krvnim
putem, uslijed oboljenja nekih okolnih organa ili njihovom perforacijom (želuca, slijepog crijeva,
tankog crijeva žu nog mjehura itd.). Peritonitis može zahvatiti cijelu trbušnu šupljinu ili biti lokali-
ziran na jednom mjestu.
Op i peritonitis je teška bolest (prije otkri a antibiotika smrtnost je iznosila 90 %); o ituje se
žestokim bolovima u trbuhu, krutoš u trbušnih miši a, povra anjem, meteorizmom, za epljenoš u.
Bolesnik dobije tipi an izgled: lice je blijedosivo, o i su upale, nos ušiljen, izraz tjeskoban.
Tuberkulozan peritonitis ima obi no kroni an tok; nakon izlje enja zaostaju fibrinske naslage (tzv.
plastron).
Peritonitis esto nastaje i kao komplikacija upale jajnika, u vezi s poro ajem i osobito abortusom.
Terapija: antibiotici, kemoterapeutici, operativni zahvati, kirurška drenaža.
4. ZRAK U TRBUŠNOJ ŠUPLJINI (pneumoperitoneum)
Zrak se upuhuje u trbušnu šupljinu pri rendgenskoj pretrazi abdomena (podatak iz 1980. g).
Patološki pneumoperitoneum nastaje zbog ozljede crijeva ili trbušnog zida, zbog spontane
perforacije želuca, dvanaesnika ( ir) ili drugih dijelova crijeva; zahtijeva hitan kirurški zahvat.
5. KILA (hernija)
Oteklina što nastaje izbo enjem potrbušnice izvan trbušne šupljine. U tom izbo enju nalaze se
dijelovi trbušnih organa, naj eš e crijeva. Vanjske se hernije izbo uju pod kožom prema van, pa su
vidljive, dok su unutrašnje nevidljive, jer se razvijaju u trbuhu ili prsištu. Naj eš e vanjske kile u
muškarca su preponske, koje se mogu spustiti u mošnju, a u žena bedrene i pup ane. U djece su naj-
eš e pup ane kile.
Bolesnici od hernije imaju povremene bolove, esto osje aju napetost i nelagodnost pri hodanju i
stajanju, a trpe i od za epljenosti.
Kod trbušne kile izlazi crijevo kroz trbušne miši e pod trbušnu kožu. Takva hernija nastaje naj eš e
nakon trbušnih operacija.
Hernija koja se ne da povratiti prirasla je ili ukliještena.
Uklještenje hernije najteža je komplikacija koja nastupa naglo s bolovima, povra anjem i zatvorom
stolice, te zahtijeva hitnu operaciju.
Hernija miši a, izbo enje miši a kroz otvore u miši nim ovojnicama, nastaje traumatski.
Hernija diskusa, izbo enje jezgre diskusa prema ki menom kanalu, uzrokuje bolove zbog pritiska
na živ ane korijene (lumbalgija, ishijas).
LIJE ENJE:
1. U hernijama se naj eš e nalazi tanko crijevo ili trbušna maramica, što se ve inom lako povrati
tako da se PRSTIMA GURNE NATRAG u trbušnu šupljinu.
2. Pojedine hernije uspješno se lije e KIRURŠKIM PUTEM.

357
3. Kilu lije i PELIN ako se usitnjen stavi u VINO i dobro ugrije. ista bijela krpa namo i se u
vru e vino i stavi na oboljelo mjesto te poveže suhom krpom.
4. esto se desi da kod dizanja tereta OVJEK "okilavi". im se takav slu aj primijeti, treba
oboljeli dio tijela masirati nekoliko tjedana ULJEM od DATULJA.
5. Hernije se mogu kontrolirati nošenjem POTPASA A, pamu nog pojasa koji služi kao potpora.
Operacija je jedino drugo rješenje.
6. Protiv bruha se koristi korijen GAVEZA.
7. VIRAK (gospin plašt; alchemilla vulgaris) izvrsno pomaže protiv slabog vezivnog tkiva, tj. pro-
tiv sklonosti prema kili. Kad su u pitanju takve bolesti u gra i tijela, treba piti aj od virka bar
godinu dana da bi se uklonilo takve konstitucionalne slabosti.
8. Smatra se da je izlje enje preponske kile mogu e samo operacijom. Me utim, RUSOMA OM se
kila može izlije iti bez operacije.
Primjer:
Žena koja je imala preponsku kilu veli ine 10 x 4 x 3 cm prije nabavke rusoma e stavljala je
obloge od švedske gren ice. Zatim je po ela mazati oboljelo mjesto tinkturom rusoma e a 6
tjedana je pila dnevno po 4 šalice aja od VRKUTE. Nakon 12 dana takvog lije enja kila je
nestala ali su i dalje ostali bolovi. Me utim, i oni su nestali nakon 2 mjeseca.
Priprema tinkture od rusoma e:
Svježe bilje, listove i stabljike zajedno sa s cvjetovima i srcolikim komušica na sitno narežemo i
rastresito napunimo bocu do grla. Prelijemo s 38-40 %-tnom žitnom rakijom (bilje mora biti
pokriveno rakijom) i ostavimo da stoji 10 dana na Suncu ili na toplom mjestu.
6. MIJEH (ascites)
Teku ina nakupljena u trbušnoj šupljini; slobodno se pomi e.

Uzroci: ciroza jetara (naj eš e), insuficijencija (nedostatak) srca, bubrežne bolesti, tumori u trbuhu,
upala potrbušnice. Trbuh je obi no jako izbo en, jer se može nakupiti više od 20 l teku ine.
Lije enje je uzro no i simptomatsko. Potonje se provodi davanjem diuretika i ispuštanjem teku ine
iz trbušne šupljine debelom šupljom iglom.
7. SPUŠTANJE TRBUŠNIH ORGANA (splanhnoptoza)
Spuštanje trbušnih organa nastaje uslijed mlohavosti miši a i popuštanja ligamenata.

Kao konstitucionalna anomalija javlja se u osoba asteni ne konstitucije.
Ste ena splanhnoptoza javlja se u osoba koje su naglo smršavile, kod žena koje su više puta rodile,
te kod bolesnika s velikim hernijama.
Osobito je est spušten želudac, popra en spuštenim popre nim dijelom debelog crijeva.
Smetnje se sastoje u tegobnom osje aju puno e u trbuhu, te napetosti i pritiska u predjelu želuca.
Spušteni (pokretni) bubreg esta je tegoba omršavjelih žena, a opaža se naj eš e kod desnog
bubrega.
Vidi još: probavni organi, želudac, spušteni želudac.
358
8. IZBO ENJE TRBUŠNIH ORGANA (eventeracija)
Izbo enje trbušnih organa nastaje zbog defekta trbušne stjenke.

Spontana eventeracija dolazi u novoro en adi u obliku velike pup ane hernije, kod rahitisa,
poliomijelitisa, kod oslabljene trbušne muskulature, kod višerotki i dr.
Traumatska eventeracija nastaje zbog ozljede trbušne stjenke i postoperativno (dugotrajno gnojenje
operativne rane na mjestu ožiljka).
9. RAK TRBUHA
1. Primjer:
Žena (53) imala je tumor na trbuhu (zbog pada sa stepenica) koji se zbog jakih priraslica nije
mogao operirati. U gornjem lijevom dijelu trbuha nastao je cisti ni tumor veli ine dje je glave.
Nakon operacije nalaz je pokazivao da se radi o metastazama.
5 tjedana hranjena je umjetno, ak je i kašastu hranu odmah povratila.
Brzo je izgubila na težini (sa 80 na 62 kg), lije nici su rekli da je stanje beznadno.
Muž je ženi po eo davati (uz suglasnost lije nika) slijede e biljne pripravke:
a) Punu ajnu žli icu I IROTOVIH PODANAKA namo i se preko no i u etvrt litre hladne
vode. Ujutro se samo zagrije i procijedi.
Pije se 1 gutljaj prije i poslije svakog obroka – to je 6 gutljaja dnevno – ne više!
b) Izmiješamo 300 g NEVENA, 100 g STOLISNIKA i 100 g KOPRIVE.

Vrhom punu ajnu žli icu mješavine stavimo na svakih etvrt litre vode.
Dnevno se pije 1,5 – 2 l oparena aja, svakih 15 – 20 minuta 1 gutljaj.
Tako želudac najbolje podnosi aj.
Od dnevne koli ine aja uzima se, pola sata prije i pola sata poslije svakog obroka (ukupno 6
puta), po pola šalice aja u koju se doda 1 velika žlica ŠVEDSKE GREN ICE.
Pije se polako, gutljaj po gutljaj. Koli ina švedske gren ice može biti i manja.
aj se uva u termos – boci.
Pored toga stavljaju se i oblozi od ŠVEDSKE GREN ICE preko cijelog tijela.
Velik komad vate natopimo kapljicama i u tankom sloju stavimo preko trbuha.
Oblozi od POLJSKE PRESLICE, smekšane na pari, olakšavaju bolove.

Stavljaju se ujutro i popodne po 2 puta u krevetu, te po no i.
Nakon samo 2 dana ovakvog tretmana, stanje bolesnice je krenulo nabolje, na zaprepaštenje
lije nika. Nakon 10 dana bolesnica je otpuštena na ambulantno lije enje uz nalaz "relativno
dobro stanje". Nakon otpuštanja iz bolnice op e se stanje popravlja iz tjedna u tjedan.
Njezin se tek opet mogao smatrati dobrim, i ubrzano je dobivala na težini.
2. Jaki bolovi u mjehuru zbog oboljenja od raka u trbušnoj šupljini, zra enja i ošte enja na
crijevima i mjehuru, nestali su nakon tjedan dana pijenja AJA od VRBOVICE.
Piju se samo 2 šalice dnevno, ujutro natašte i nave er pola sata prije ve ere.
359
TUMORI (novotvorine, neoplazme)
1. TUMORI (op enito)……………………………………………………………….336
2. RAK (op enito)…………………………………………………………………….341

SPRJE AVANJE I LIJE ENJE…………………………………………..…….341
1. RAZNO………………………………………………………………….……..341
2. MASTI, OBLOZI………………………………………………………..…….342
3. TEKU INE………………………………………………………………..…..343
4. KRUTINE……………………………………………………………….……..346
5. VITAMINI I MINERALI………………………………………………..……346
6. PREHRANA………………………………………………………………..….349
7. SCHLENZINA KURA……………………………………………………..….350
8. ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA………………………………351
9. TERAPIJA RAKA PO BREUSSU……………………………………...……353
10. SAVJETI PRI GLADOVANJU PO AIROLI………………………….…..360
3. RAK (pojedina no)……………………………………………………………..…362

1. RAK BRONHA…………………………………………………………………362
2. RAK BUBREGA………………………………………………………………..362
3. RAK DEBELOG CRIJEVA I REKTUMA………………………………...…362
4. RAK DOJKE………………………………………………………………...….363
5. RAK GUŠTERA E…………………………………………………………….364
6. RAK JETRE…………………………………………………………………….365
7. RAK JEZIKA………………………………………………………………...…365
8. RAK KOSTIJU……………………………………………………………...….365
9. RAK KOŽE……………………………………………………………………..366
10. RAK LIMFNIH ŽLIJEZDA………………………………………………….368
11. RAK MATERNICE (i jajnika)……………………………………………….369
12. RAK MOKRA NOG MJEHURA…………………………………………...370
13. RAK PLU A……………………………………………………………….…..371
14. RAK PROSTATE………………………………………………………….…..371
15. RAK RANE………………………………………………………………....….372
16. RAK ŠTITNJA E……………………………………………………….…….373
17. RAK TRBUHA……………………………………………………………...…373
18. RAK USNE ŠUPLJINE (usta, grlo, ždrijelo, jednjak)…………………...…374
19. RAK ŽELUCA……………………………………………………………...…375
20. TUMOR NA MOZGU……………………………………………………...…376
1. TUMORI (op enito)
Lokalno, atipi no, autonomno, neprestano i nesvrsishodno bujanje stanica, tj. bujanje novog tkiva.
U širem smislu rije i, tumor je svaka oteklina (npr. upalni tumor).
Stvorena tumorska osnova u povoljnim prilikama nastavlja rast, koji se po obliku dijeli na:
– ekspanzivni tumor, koji se u obliku vora jednoliko pove ava u svim promjerima i potiskuje
okolno zdravo tkivo s kojim se ne miješa.
– pri infiltrativnom rastu tumor šalje izdanke u okolno zdravo tkivo.
Pri destruktivnom rastu tumor razara okolno tkivo (to je naj eš e zadnja faza infiltrativnog rasta).
Oblik tumora može biti poput vora, ulkusa, papiloma, ciste i dr. esto u tumorima nastaju
sekundarne promjene: degeneracija i nekroza.
360
Tumori se dijele na dvije glavne skupine:
DOBRO UDNI (benigni) TUMORI rastu sporo i ekspanzivno, relativno su mali (ali mogu biti i
vrlo veliki, npr. miom maternice), oštro su odvojeni od okoline ( esto o ahureni), mikroskopska im
je gra a jednoli na, a stanice su im zrele, ne metastaziraju.
Poznato je da neki benigni tumori rado prelaze u maligne, što se naziva maligna alteracija.
ZLO UDNI (maligni) TUMORI rastu brzo, infiltrativno i destruktivno.

Tumorske stanice prodiru u krvne i limfne žile, limfne žlijezde i u udaljene organe i tamo
nastavljaju rast (METASTAZE). Ako se operativno odstrane, ili unište zra enjem, mogu se nakon
kra e ili dužeg vremena (pa i nakon nekoliko godina) ponovno pojaviti (recidiv). Recidivi se
tuma e zaostajanjem malignih stanica na mjestu odstranjenog tumora, što je mogu e usprkos
najradikalnijem zahvatu, baš zbog na ina rasta malignog tumora.
Maligni tumori (osobito rak) uzrokuju, napokon, kaheksiju i gubitak tjelesne težine, slabost, apatiju
i anemiju.
Lije enje malignih tumora prijeko je potrebno, jer oni mogu ugroziti život.
Na in terapije: operativno odstranjenje, zra enje, citostatici, hormoni.
Prema gra i, tumori se dijele na 7 osnovnih skupina (u zagradi su navedene najvažnije vrste u
skupini):
1. Mezonhimni tumori (fibrom, osteom, sarkom, hemangiom),
2. Miši ni tumori ili miomi,
3. Živ ani tumori (neurom, feoromocitom, ganglioneurom),
4. Pigmentni tumori (melanom),
5. Epitelni i fibroepitelni tumori (papilom, adenom, epiteliom, karcinom),
6. Mješoviti tumori,
7. Teratomi.
Najvažniji po u estalosti i po težini je karcinom (rak).
Neke važnije vrste tumora:

ADENOM: benigni tumor žlijezdanog tkiva (npr. dojke, prostate).
Može se pretvoriti u maligni (adenokarcinom i adenosarkom).
ANGIOM: benigni tumor žila.

– HEMANGIOM je gra en od krvnih žila,
– LIMFANGIOM je gra en od limfnih žila,
Oba mogu biti jednostavna ili kavernozna, prema tome da li su gra eni od sitnih žilica ili od širokih
kavernoznih prostora.
CISTADENOM (cista + adenom, cistom): cisti ni dobro udni tumor žljezdanog tkiva; sastoji se od
ve ih i manjih šupljina obloženih epitelom, koji stvara bistar ili gust sekret.
Naj eš e je lokaliziran u jajniku i dojkama. Može pre i u karcinom.
DERMOID: vrsta tumora, nastala zbog poreme aja embrionalnog razvoja. Naj eš e se javlja ispod
kože ela, rje e na vratu, u ovarijima ili testikulima. Sastoji se od mjehura, ija je stjenka gra ena
kao koža, a sadržava lojnu masu, orožnjeli epitel i dlake.
EPITELIOM: Grupa tumora koji nastaju bujanjem epitela (epitelnih stanica).

– BENIGNI (nekrotiziraju i epiteliomi kože, adenomi, cistadenomi),
– MALIGNI (razne vrste raka: karcinom, disgermiom, korionepiteliom).
FEOKROMOCITOM: tumor moždine nadbubrežne žlijezde, koji lu i hormone adrenalin i

noradrenalin. U tipi nim slu ajevima o ituje se napadajima povišenja krvnog tlaka (nekoliko
361
minuta do nekoliko sati). Drugi efekti spomenutih hormona: bljedoa, znojenje, tahikardija, tjeskoba
i dr. Bolest se lije i operativno (odstranjenje tumora) i medikamentozno.
FIBROM: est, dobro udan tumor gra en od vezivnog tkiva. Raste polagano, oštro je ograni en.
Može biti sasvim sitan, ali iznimno raste i do veli ine ovje je glave.
"Divlje meso" je tvrd fibrom (keloid) koji nastaje u brazgotinama u ljudi koji su po svojoj
konstituciji skloni stvaranju veziva. Može postati i zlo udan (maligna alteracija).
Mladena ki (juvenilni) fibrom ždrijela nalazi se na prijelazu izme u benignih i malignih tumora.
On razara okolna tkiva, pa i kost; nakon odstranjenja rado se ponovno javlja, ali ne ini metastaze.
HEMANGIOM: benigni tumor, naj eš e na koži, gra en od krvnih žila. Javlja se u najranijem
djetinjstvu, esto odmah nakon poroda, u obliku crvenog madeža.
HOLESTEATOM: cisti ni tumor gra en od veziva i epitela što nastaje na osnovi embrionalnog
poreme aja. Posebno klini ko zna enje ima hemangiom uha.
HONDROM: benigni tumor, gra en od hrskavice. Može biti lokaliziran u raznim organima, ali je
naj eš i u kostima. Prema tome da li se širi izvan kosti ili u njoj, govori se o ekhondromu ili
enhondromu.
KORIONEPITELIOM: maligni tumor koji se razvija od stanica koriona resica posteljice i nastaje
obi no u vezi s trudno om. Naj eš e se javlja u maternici, jajovodu ili rodnici, no može nastati
sekundarno i u jetri, plu ima, mozgu i drugim organima, u koje su korijalne resice krvlju prenesene.
KSANTOM: Benigni tumor, žu kaste, vori aste ili duguljaste tvorbe, obi no na gornjoj vje i.
Rijetko na koži trupa, ekstremitetima, na sluznici, na unutrašnjim organima, uz povišenu koli inu
kolesterola u krvi. Odstranjuje se operacijom ili elektronskim putem.
LIMFANGIOM: dobro udni tumor, gra en iz proširenih krvnih žila. Obi no se javlja na
potrbušnici i sluznici crijeva, rje e na koži i miši ima. Odstranjuje se operacijom.
LIPOM: dobro udni tumor iz masnog tkiva, koji sporo raste, a može dosti i veli inu glave.
Pojavljuje se na mjestima gdje i normalno ima masnog tkiva (pod kožom, me u miši ima, na
trbušnim organima itd.). Kuglasta je oblika, oštro ograni en, obavijen ahurom.
Može se potpuno odstraniti operacijom.
MELANOM: tamnosme i ili crni tumor koji sadrži pigment melanin. Pojavljuje se na koži,
sluznicama, u oku i drugdje. Melanomi su maligni i šire se vrlo brzo kroz limfne i krvne žile
stvaraju i metastaze u plu ima, jetrima, slezeni, mozgu i drugim organima. Prema vrsti tkiva iz
kojeg nastaje, razlikuje se melanosarkom i melanokarcinom.
MIJELOM: tumor izgra en od stanica koštane moždine. Nastaje u koštanoj moždini lubanje,
rebara, lopatice, kralježaka i dr. Javlja se istovremeno na više mjesta. Isprva postoji bol u kostima
samo na potisak, kasnije i spontano. Kosti su lomne, pa esto dolazi do prijeloma.
Postoji i anemija. Bolest traje nekoliko godina, dok ne nastupi smrt od kaheksije.
MIOM: benigni (dobro udan) tumor, sagra en od miši nog tkiva.

Razli ite je veli ine, kuglasta oblika, oštro ograni en, presvu en vezivnom ahurom.
Naj eš i je miom maternice koji, osobito ako leži neposredno ispod sluznice, može izazvati
neredovita, koji put uporna i obilna krvarenja, a uslijed gubitka krvi i slabokrvnost.
Oblik i veli ina su mu razli iti, od sitnih, multiplih miomatoznih vorova do vrstog i više kg
teškog tumora.
Rje e se miom pojavljuje na crijevima ili mokra nom mjehuru.
362
Crijevni miom može dovesti do potpunog zatvora crijeva.
Ako se uz miši no tkivo nalazi u miomu i vezivno tkivo, taj se tumor zove fibromiom.
Katkada dolazi do maligne degeneracije mioma, te se razvije miosarkom.
Lije enje je operativno; mnogi miomi znaju i spontano nestati bez operacije.
PAPILOM: resi asti fibroepitelni tumor, ponekad s petljom, ve inom benignog karaktera.
Naj eš e lokalizacije: koža, želudac, crijeva, grkljan, mokra ni putovi.
Pojava brojnih papiloma zove se papilomatoza.
SEMINOM (dizgerminom): maligni tumor testisa; javlja se u doba spolne zrelosti.

Obi no raste unutar testisa, tako da se izgled testis ne mijenja. Kod ja eg rasta potiskuje tkivo
testisa; njegovi kanali i atrofiraju i prestaje stvaranje sperme.
Benigniji je od karcinoma, ali može brzo rasti i metastazirati.
TERATOM: tumor na bilo kojem dijelu tijela koji sadrži estice raznih tkiva (masnog tkiva, kostiju,
hrskavice, dlaka, zubi, vezivnog tkiva). Drži se da je teratom ostatak nepotpuno razvijenog fetusa
blizanca koji je, u rudimentarnoj formi, ostao negdje u organizmu drugoga razvijenog blizanca.
Teratom može maligno alterirati, tj. prije i u zlo udni tumor.
Hemoblastoze (leukemija, "rak krvi") ne spadaju u tumore prema gornjoj definiciji, jer ne
predstavljaju lokalno bujanje tkiva nego sistematsko.
PREKANCEROZA: patološke promjene kože i sluznice koje sa velikom vjerojatnoš u prelaze u

rak (karcinom, rje e sarkom). Ovamo pripadaju: melanoti ka prekanceroza, stara ki keratom,
leukoplakija, Pagetova i Boweuova bolest, regionalna erozija porcije maternice i dr.
Lije enje: zra enje, odstranjenje operacijom.
METASTAZA: prijenos bolesnih stanica, osobito iz malignih tumora, s prvobitnog sjedišta bolesti
na druga mjesta u organizam. Bolesne se stanice mogu prenijeti krvnim putem (hematogena meta-
staza) ili limfnim putem (limfogena metastaza) i to:
– lokalno (u bližu okolinu),
– regionalno (u odgovaraju e limfne žlijezde),
– u daljinu (u udaljene organe).
Neki maligni tumori pokazuju pri tom sklonost metastaziranju u odre enim organima, npr. rak
štitnja e i prostate stvaraju metastaze u kostima, rak želuca i crijeva u jetri itd.
I neke druge bolesti mogu se širiti metastaziranjem, npr. bakterijama zaraženo tkivo može se
prenositi krvnim ili limfnim putem u udaljene dijelove tijela, pa nastaju metastatski apscesi.
POLIP: patološka izraslina sluznice i kože, vorasta oblika, peteljkom pri vrš ena na podlogu iz
koje raste. Obi no je rije o benignim tumorima, zatim o upalno-hiperplasti nom bujanju.
Naj eš e dolazi u nosu i paranazalnim šupljinama, u gastrointestinalnom traktu i maternici.
Nosni polipi: vidi: nos.
Polipi u želucu i crijevima (gastrointestinalni ) uzrokuju razli ite tegobe i komplikacije (krvarenje,
bolove, invaginaciju crijeva, ileus) i skloni su malignoj alternaciji.
Polipi maternice tako er esto krvare.
Crijevna polipoza genetska je bolest karakterizirana stvaranjem mnoštva vorastih izraslina u
debelom crijevu i rektumu. Ti polipi su benigne forme tumora, ali se op enito smatraju
predmalignim stanjem.
Žrtve obiteljske polipoze gotovo sigurno umiru od raka debelog crijeva ili rektuma, i to u ranoj dobi.
Za njih, me utim, ima nade: vidi: vitamin C.
363
LIJE ENJE POLIPA:
1. Kod pacijenata s polipima korišten je VITAMIN C (s produženim djelovanjem): 3000 mg dne-

vno i postignut je zapažen uspjeh u lije enju polipa na taj na in.
2. Kod osoba s obiteljskom polipozom koje su redovito uzimale 3 g vitamina C dnevno, došlo je do
kompletne regresije polipa kod polovice pacijenata. Ve e koli ine vitamina C ( 10 – 20 g ili više
dnevno) sigurno bi mogle tu bolest potisnuti i u ostalih bolesnika.
3. Promatran je utjecaj dnevne doze od 3 g vitamina C na rast adenomatoznih polipa rektuma u lju-
di s nasljednom sklonosti za tu bolest. Ta polipoza je vrlo opasna jer se polipi esto razviju u
maligne tumore. U skupini od 8 pacijenata polipi su se potpuno povukli u 2, a djelomice u 3
pacijenta.
Ve e koli ine vitamina C (npr. 10 – 20 g ili više dnevno) sigurno bi dale i bolje rezultate.
364
2. RAK (op enito)
Bolest kod koje se odre ene stanice tijela otmu kontroli i po nu se brzo umnožavati, nekontrolirano
rastu. Stanice raka izgledaju kao divlje bujanje, tj. kao nezrele stanice koje se neprekidno dijele i ne
ispunjavaju svoje prirodne funkcije ve se šire u okolna tkiva. Te stanice "kradu" susjednim nor-
malnim stanicama njihove neophodne hranjive tvari uzrokuju i teško propadanje bolesnika koji bo-
luje od raka. Stanice raka su sposobne "putovati" i naseliti se u bilo kojem dijelu tijela, uzrokuju i
novi rast tumora.
7 upozoravaju ih znakova Ameri kog društva za rak:

1.neobi no krvarenje li iscjedak
2. kvrge ili otekline
3. promuklost kašlja
4. teško a u gutanju
5. promjena u navikama rada crijeva ili mjehura
6. rana koja ne zacjeljuje
7. promjena u bradavici ili madežu
Ostali znakovi:
– iznenadni gubitak težine ili apetita,
– prekomjerni umor, tromost ili slabost,
– stalna bol (premda rak nije uvijek bolan),
– ote ene žlijezde koje nisu bolne, ali ostaju uve ane.
Glavni faktori rizika koji pridonose raku:

– naslije ene slabosti genetskog sklopa,
– nezdrav na in prehrane (35 – 60 %), podrazumijeva prevelik energetski unos, previše masti a
premalo vo a, povr a, biljnih vlakana i kalcija,
– pušenje (35 %),
– alkohol,
– trajni stres (briga i srdžba),
– zaga eni okoliš (75 – 80 %),
– spavanje iznad podzemnih voda (mišljenje autora),
– žarišta u zubima i krajnicima,
– kroni ne upale poput hepatitisa,
– prisustvo parazita,
– otvrdnula i skvr ena tkiva uslijed nevježbanja,
– nedostatak kisika,
– kroni ni zatvor stolice i druge probavne smetnje,
– avitaminoza i nedostatak drugih vitalnih tvari.
Mnogi lije nici smatraju da je pogrešna prehrana glavni uzrok raka.

Pojava raka u neposrednom je odnosu s koli inom proteina životinjskog porijekla, naro ito mesa u
prehrani. Kod ljudi koji jedu manje mesa, pokazuje se i manja pojava raka.
Krivac je vjerojatno amonijak, karcinogeni nusprodukt probave mesa.
1. RAZNO
1. Iskustvo pokazuje da ve ina oboljelih od raka (ili nekih drugi prividno neizlje ivih bolesti) leži
iznad PODZEMNIH VODA.
365
Zato treba pozvati RAŠLJARA (radiestezistu) koji e na i mjesto na kojem je dobro spavati ili
treba postaviti zaštitu od štetnog zra enja podzemnih voda (ili drugih zra enja).
Od ve ine podzemnih zra enja možete se i sami zaštititi ako 5 velikih listova CELOFANA
(iz papirnice, prozirni, za zamatanje cvije a, 1 m2) postavite u slojevima ispod svog kreveta.
2. Ako u stanu imate slijede e OTROVE teško da se bilo koja bolest (pa tako i rak) može izlije iti:
otrovi protiv moljaca i žohara, naftalin, umjetni kamfor (prirodni kamfor nije štetan), sprej pro-
tiv muha, osvježiva i zraka itd.
Sve te otrove morate posve odstraniti i nakon toga 14 dana u stanu držati mirisnu smolu.
To možete u initi npr. tamjanom koji se nabavi u ljekarni.
3. Mnogi ljudi ne bi bolovali od tumora i drugih bolesti kada bi pravilno DISALI (polagano, dubo-
ko, samo na nos) i kada bi esto PROZRA IVALI prostorije u kojima borave. Još bi bolje bilo
kada bi, u prostoriji u kojoj boravite, prozor uvijek bio bar malo otvoren, ak i po no i i po zimi.
Istraživa i raka kažu da je stanica raka siromašna kisikom. Drugi istraživa i, koji se bave reuma-
tizmom, še ernom bolesti i drugim bolestima, kažu isto. Naše suvremeno društvo pati od nedo-
statka kisika.
Potrebno je neizostavno planski UDISATI i IZDISATI zrak iz plu a, prvih nekoliko dana svakih
6 sati (kasnije može i eš e) po 5 minuta,
– svaki udisaj treba trajati 4 sekunde,
– 4 sekunde zadržati zrak i izdahnuti,
– opet udahnuti 4 – 6 sekundi, zadržati bez napora koliko se može, izdahnuti itd.,
– to ponavljamo 5 minuta.
Nema drugog na ina da se iz tijela odstrani suvišna uglji na kiselina, koja je djelomi no uzrok
raka.
4. Puno ODMORA, potpuno "oslobo enje" od briga i mentalnog stresa (poželjno je otputovati
"negdje daleko od svih briga"), puno svježeg zraka danju i no u.
Ako je pacijent jak, puno vježbanja i šetanja.
2. MASTI, OBLOZI
1. Mast za rane ili p elinji propolis pouzdano lije i razne vrste raka.
Balzam ili melem koristi se za uklanjanje tumora.
Sastav mu je jednostavan: jednaki dijelovi PROPOLISA i MASLINOVA ULJA.
2. POLJSKA PRESLICA zaustavlja razvoj svakog tumora, dobro udnog ili zlo udnog, i polako do-
vodi do njegovog nestanka.
Oblozi od poljske preslice smekšane na pari, najbolje pomažu kod svih tumora.
– dobra pregršt poljske preslice stavi se u cjedilo (ili sl.) i objesi iznad lonca s vrelom vodom.
– omekšana vru a poljska preslica umotana u lanenu krpu stavi se na mjesto gdje je tumor, guka
(oteklina), ir, cista, adenom, melanom, papilom ili hematom.
– kod posebno teških oboljenja s oblozima se po inje ve ujutro u krevetu, na 2 sata, i nastavlja
popodne po 2 sata, te opet po no i. To zna i pariti i držati toplim!
– ista poljska preslica može se koristiti 3 – 4 puta.
– u podne se stavlja oblog od ŠVEDSKE GREN ICE na 4 sata,

– oboljelo mjesto prvo se namaže nevenovom ili svinjskom maš u,
– zatim se stavi vata namo ena kapljicama švedske gren ice,
– na tu vatu se stavi suha vata kao toplinska zaštita,
366
– sve se prekrije plasti nom folijom i sveže vrpcom,
– poslije skidanja obloga koža se napudra da se sprije i svrbež.
3. Kod tumora, ireva ili oteklina na površini kože stavlja se kaša od KOPLJASTOG ili ŠIROKOG
TRPUCA i OBI NE ŠAPIKE (naizmjeni no).
Ako se to koristi neprekidno, do poboljšanja može do i ve peti dan, a nakon 10 – 14 dana mogu
se posti i i najbolji rezultati.
Dobri rezultati postižu se i mazanjem oboljelog mjesta svježim sokom ZE JE SOCE; listovi se
operu i još vlažni istisnu u sokovniku.
4. Svaka zlo udna oteklina splasne ako je njegujemo svježe smrvljenim listovima TRPUTCA.
Listovi pomažu ak i kod zlo udnih oboljenja žlijezda.
Primjer:
Ženu je ugrizlo dijete za gornju usnu. Nakon nekog vremena na ugrizenom mjestu se stvorio
otvrdnuli vori veli ine graška koji je nastao tijekom no i. Boje i se zlo udnog tumora, žena je
odmah na livadi ubrala šaku trputca, zdrobila ga izme u palca i kažiprsta i više puta dnevno
vlažila oboljelo mjesto. Nave er se vori još jedva mogao napipati a slijede e je jutro nestao.
3. TEKU INE
1. AJ od NEVENA je od davnina poznat kao sredstvo protiv raka.

Neki smatraju neven najvažnijim ljekovitim sredstvom kod oboljelih od raka, kad operacija više
nije mogu a i preporu uje se pijenje aja od nevena kroz duže vrijeme.
2. CRNI i ZELENI AJ (indijski aj) sadrži antioksidanse koji štite tijelo od raka, jer spre avaju
razmnožavanje stanica i zaustavljaju stvaranje dušikovih spojeva.
Posebice nas štite od karcinogenih amina koji nastaju kuhanjem ili pe enjem mesa.
Dakle, želite li uživati u pe enom mesu, bilo bi dobro da poslije toga popijete žlicu ovog aja.
3. PRESLICU smatramo najboljim sredstvom za spre avanje raka. Duže pijenje aja od preslice
sprje ava rast zlo udnih tvorevina (tumora) i kona no dovodi do njihova nestajanja.
Kao pomo no sredstvo koriste se oblozi od preslice, omekšani na pari, te sjede e kupke.
Oblozi od parene preslice rastvaraju ak i zlo udne tumore.
Isto tako mogu se izlije iti ak i polipi u trbuhu ili maru, kao i upala sluzne vre e.
100 g sušene preslice (još bolja je svježa, velika preslica sa mo varnih livada. Tada za kupku
4. RAJ ICA i njezini proizvodi, osobito umak, uvelike smanjuju opasnost od pojave nekih vrsta
raka. Istraživanja pokazuju da su osobe koje jedu više proizvoda od raj ice manje izvrgnute
opasnosti od pojave nekoliko vrsta raka, me u kojima su rak prostate, guštera e, plu a i debelog
crijeva.
5. Za nesposobnost stvaranja protutijela i slabu otpornost prema infekciji utvr eno je da je uzroko-
vana bakterijama unutar tijela koje izazivaju truljenje.
Ispravno održavanje crijevne flore može biti imbenik u sprje avanju raka i može se posti i obil-
nim koli inama JOGURTA i ACIDOFILA.
367
6. Prirodni preparat mlije ne kiseline, koncentrat SURUTKE (sirna voda, npr. Molkosan ili sl.)
prikladna je hrana za oboljele od raka.
Kao napitak s mineralnom vodom sprje ava rak, a lije enje pomaže.

INDIKACIJE:
PRIPREMA LIJEKA:
Treba dobro o istiti i oprati 350 g EŠNJAKA, narezati ga i istucati drvenim eki em, pa ga
staviti u 300 g 96 % - tnog alkohola (iz apoteke).

itd.
8. Pola sata prije doru ka i ve ere pije se po 1 šalica aja od POLJSKE PRESLICE, a po danu 1,5 –
2 l aja od mješavine 300 g NEVENA, 100 g STOLISNIKA i 100 g KOPRIVE.
Ako je mogu e, u taj aj se dodaje 6 puta dnevno, u razmaku od 1 sat, u svaku šalicu 3 – 5 kaplji-
ca soka ZE JE SOCE.
Sli na mješavina aja za sprje avanje raka sastoji se od 300 g NEVENA, 100 g RUSOMA E
(ivanjskog cvije a) i 100 g KOPRIVE. Uzima se 1,5 l dnevno, svakih 20 minuta po 1 gutljaj).
Uz to se masira maš u bro ike.
Izrada masti: svježu bro iku operemo i još vlažnu istisnemo u sokovniku. Zatim svježi sok
kašasto smiješamo u mast s maslacem na sobnoj temperaturi i stavim u frižider.
9. Kod ve potpuno iscrpljenih bolesnika neobi no važne su potpune kupke od MAJ INE DUŠI-
368
CE, naro ito kad se još javlja temperatura.
Bolesnik osjeti iznenadno zdravstveno poboljšanje, ako ne ak i preokret.
10. Prava, pitoma, uzgojena LAVANDA (lavandula vera) svojim ljekovitim mirisom možda djeluje
ak i protiv raka.
11. Za lije enje svih izraslina, osobito takvih koje se rado pretvore u rak, pa i samog raka, lijek od
korijena LOPUHA (npr. Petasites ili sl.) je jedno od najboljih, ako ne i najdjelotvornije prirodno
sredstvo. Dajemo li ga istodobno sa svježim ekstraktom IMELE (npr. Visca kapljicama ili sl.),
ili u kombiniranom preparatu napravljenom od lopuha i imele (npr. Petasanu ili sl.), katkad
emo uspjeti i tamo gdje kemoterapija više ništa ne može u initi (napomena: navedene
preparate možda nije mogu e nabaviti u Hrvatskoj).
Budu i da je Petasites jak lijek, ne podnose ga svi ljudi u izvornoj tinkturi. Zato ga esto treba
razrijediti. Jaka reakcija je dobar znak.
Umjesto uobi ajenih uputa možemo kapljicu Petasitesa staviti u 2 dl vode, i u toku dana piti u
gutljajima. Poslije 8 – 10 dana organizam se ve toliko priviknuo na lijek da ga smijemo bez
straha poja ati i razrijediti 1 kapljicu u 1 dl vode, nakon 8 dana u pola dl vode, a vremenom
emo smjeti uzeti još ja u koncentraciju.
Lijek djeluje vrlo dobro osobito protiv tumora, izraslina i svih patoloških promjena u stanicama.
Kad injekcije morfija više ne djeluju, lopuhom (Petasites) se ublažavaju nesnosni bolovi od
kojih bolesnik pati u uznapredovanom stadiju raka.
Vrlo zgusnuti lopuh, ekstrakt Petaforce svakom bolesniku od raka može biti od velike pomo i,
jer vrlo smanjuje opasnost od metastaza, a op e zdravstveno stanje i izglede na ozdravljenje
bitno poboljšava. Ve postoje e bolove ublažava.
U kirurški lije enih bolesnika kojima su davali ekstrakte lopuha, nije više bilo metastaza, a op e
stanje bolesnika bilo je zadovoljavaju e.
Primjer:
Šezdesetogodišnjoj bolesnici zbog vrlo proširene izrasline raka lije nici nisu mogli obe ati
ozdravljenje, ve su naprotiv mislili da e živjeti najviše nekoliko tjedana.
Pacijentica je dobila ekstrakt lopuha, i ve su je za nekoliko tjedana, na iznena enje lije nika,
mogli otpustiti iz bolni ke njege.
12. Ženi koja je imala crveni ir ispod donjeg kapka (ve ine jagodice na prstu) i koji joj nije
stvarao probleme, dijagnosticiran je kožni rak. Ona je svaki dan bolesno mjesto vlažila 5-6 puta
sa sokom ROSOPASA (sok je neškodljiv) i nakon nekoliko mjeseci zlo udni ir je nestao.
U današnje zaga eno doba ljudi moraju biti oprezni jer su brojni slu ajevi da se iz crvenkastih
bradavica, koje iznenada po nu rasti, razvije kožni rak.
preumornih o iju.
13. Miomi nestanu ako duže vrijeme svakodnevno primjenjujemo sjede e KUPKE od
STOLISNIKA, sve dok lije ni ki nalaz ne bude negativan.
Priprema kupke: 100 g stolisnika namo imo preko no i u 5 l hladne vode, slijede i dan
zagrijemo do vrenja i dodamo u vodu za kupanje. Vrijeme kupanja: 20 minuta.
Teku ina mora sezati preko bubrega.
14. Kod mnogih neizlje ivih kancerogenih oboljenja katkada dolazi do iznenadnog nakupljanja
vode. Tada se prestaje s pijenjem navedenih koli ina aja i umjesto toga 5 dana se pije
369
isklju ivo 5 – 6 šalica aja od POLJSKE PRESLICE, gutljaj po gutljaj, cijeli dan.
Ako nakupljanje vode 3. ili 4. dana ne prestane, mogu se opet piti navedene koli ine aja.
Do e li nakon nekog vremena opet do nakupljanja vode, opet uzimajte aj poljske preslice.
4. KRUTINE
1. AŠNJAK nas štiti od raka.
2. SEZAMOVO SJEME stvara obrambene tvari protiv oboljenja od raka.
3. Besprijekorni limfni sustav (i rad jetara) sprje ava razvoj raka.

Jedno od najboljih sredstava koje izvrsno djeluju na limfni sustav je HREN.
esto nestaju tvrdokorne limfne smetnje ako bolesnik uzima po ajnu žli icu hrena dnevno.
(Ako ga pomiješamo sa surutkom ili naribanim kupusom, izgubi oštrinu i ima izvrstan okus).
4. Obje vrste LUKA, sa žutom i sa crvenom ljuskom, CRNO GROŽ E i BROKULA bogati su
kvercetinom, novootkrivenom antikarcinogenom tvari, koja je u stanju potisnuti maligne stanice
prije nego što uspiju oblikovati tumore.
5. Istraživa i karcinoma otkrili su da su vitamini C i E te neke kemijske tvari na ene u KUPUSU,

PROKULICI i srodnom povr u iz roda KUPUSNJA A, jaki i potpuno sigurni zaprije iva i
nekih karcinogenih tvari.
Protiv raka se, zbog sadržaja mlije ne kiseline, preporu uje svježi KISELI KUPUS.
6. SUHE ŠLJIVE (poznate kao iznimno dobar regulator probave) možda su i najbolja obrana od
raka (i bolesti srca). Istraživanja pokazuju da suhe šljive imaju najviše antioksidansa (korisnih
kemijskih spojeva koji se bore protiv slobodnih radikala i tako uvaju stanice od ošte enja).
Nakon suhih šljiva najviše antioksidansa sadrže grož ice (suho grož e), borovnice, kupine, kelj,
jagode i špinat.
7. HRSKAVICA MORSKOG PSA dostupna je u obliku kapsula ili ulja, nema nikakvih nuspojava,
a utvr eno je da izuzetno ja a imunološki sustav i pruža imunitet prema karcinogenima.
5. VITAMINI I MINERALI
1. VITAMIN C
Sva istraživanja upu uju na to da je pojava raka u velikim populacijama tim ve a što je konzumi-
rana dnevna koli ina vitamina C manja.
Pacijenti od raka gotovo bez razlike imaju izrazito niske koncentracije vitamina C u tkivima,
plazmi itd. (uklju uju i i tumor).
Pošto oboljeli od raka imaju puno manje vitamina C, oni su (a posebice djeca) skloni estim infe-
kcijama. Infekcije su glavni uzrok smrti djece oboljele od raka. Mnogi lije nici nisu nikad ni uli
o vezi vitamina C, raka i infekcija. (Linus Pauling)
U krvnoj plazmi u kojoj se nalazi vitamin C ne može se prona i niti jedna kemikalija koja izaziva
rak.
Promjene u vezivnom tkivu izazvane skorbutom, što nastaju po itavom tijelu, istovjetne su
promjenama lokalnog tkiva što okružuje agresivne tumorske stanice (povijest obiluje opisima što
sadržavaju aluziju da žrtve skorbuta vrlo esto imaju "rak i tumore").
Vitamin C uspješno zašti uje ljudski organizam od skorbuta, pa može imati sli nu zaštitnu vrije-
dnost i kod raka.
Kod oboljelih od raka koji su uzimali vitamin C došlo je do poboljšanja op eg stanja i o itog
370
produljenja života, bilo izravnim napadajem na maligni tumor, bilo ja anjem prirodnih zaštitnih
mehanizama organizma.
Vitamin C u velikim dozama može se koristiti kao preventivni agens protiv raka.
Spre avaju i procese oksidacije, vitamin C može zaustaviti razvoj raka.
On djelotvorno štiti protiv karcinogenog djelovanja ve ine otrova, uklju uju i nitrate.
Vitamin C djelotvorno suzbija bol. Zato su pacijenti, koji su dobivali velike doze morfina, mogli
prestati uzimati te narkotike, jer ih je uspješno zamijenio vitamin C.
Pacijenti s rakom podvrgnuti radioterapiji trebaju obilje vitamina C. Ako se ta potreba podmiri,
bolesnici mnogo bolje reagiraju na terapiju, a štetni se efekti radijacije smanjuju.
Loše nuspojave terapije radijacijom, kao što su povra anje i proljev, mogu biti smanjene ili spri-
je ene vitaminima C, E i B-kompleksom. Važno je po eti uzimanje tih vitamina nekoliko dana
prije po etka lije enja.
Fiziološki stres koji uzrokuje rak znatno pove ava potrebu za vitaminom C.
Na temelju ispitivanja nekoliko stotina pacijenata koji boluju od zadnjeg stadija raka, došlo se do
slijede ih zaklju aka o u inku uzimanja 10 g vitamina C na stanje pacijenata:
Prva kategorija: nema nikakva utjecaja na tumor – oko 20 %

ali se pacijenti bolje osje aju
Druga kategorija: vrlo slab utjecaj na tumor – oko 25 %
Tre a kategorija: rast tumora je usporen – oko 25 %
etvrta kategorija: tumor je zaustavljen – oko 20 %
Peta kategorija: tumor se povla i – oko 9 %
Šesta kategorija: potpuno povla enje tumora – oko 1 %
Puno bolji rezultati postižu se sa puno ve im dozama vitamina C dnevno (30, 60, 100, pa i do
200 g vitamina C dnevno!) tj. do granice izdržljivosti crijeva tj. proljeva; dnevne koli ine
postepeno pove avamo (vitamin C je najbolje uzimati razmu en u soku, 4 – 6 puta dnevno) sve
dok pacijent ne dobije proljev. Tada se dnevna doza smanji za nekoliko grama.
Još bolji rezultati mogli bi se posti i ako bi se pridržavali to aka 1., 2., i 3. pod 1. RAZNO.
LIMFOCITI su najvažnije fagocitne stanice ("ždera i stanica") u borbi protiv raka i ostalih
bolesti. Pokretljivost i proždrljivost limfocita raste s koncentracijom vitamina C. Limfociti
opkoljuju i razaraju bakterijske i maligne stanice prepoznate kao strane i ozna ene za uništenje.
Ispitanici koji su 3 dana dobivali po 5 g vitamin C imali su dvostruko ve u brzinu stvaranja novih
limfocita i ta je razina ostala visoka itav idu i tjedan.
Doza od 10 g na dan (3 dana uzastopce) utrostru ila je, a doza od 18 g na dan u etverostru ila je
po etni broj novostvorenih limfocita.
Pacijenti koji boluju od raka imaju male koncentracije vitamina C u krvnoj plazmi i limfocitima,
esto samo 50 % od vrijednosti zdravih osoba.
Jedno od razumnih objašnjenja za to je što se njihovi organizmi suprotstavljaju tumoru i u tom
sukobu troše vitaminske zalihe u tijelu. Ta niska razina upozorava da bi bolesnici trebali obilno
uzimati dodatne koli ine vitamina kako bi obrambeni mehanizmi njihovih tijela bili što djelo-
tvorniji.
Zna ajna kontrola nad rakom može se posti i ja anjem prirodnih obrambenih mehanizama u
ljudskom tijelu.
Maligni tumori stvaraju enzim koji napada me ustani ni cement, slabi ga i omogu uje prodor
371
tumorskog tkiva. Za ja anje me ustani nog cementa može se iskoristiti poznato svojstvo vitami-
na C da ubrzava sintezu kolagena, važnog dijela me ustani nog cementa.
Ve e koli ine vitamina C zna ajno pove avaju sintezu kolagenskih vlakana.
Neki ljudi žele znati može li vitamin C zbog toga što je kiselina izazvati ir želuca. Želu ani sok
sadrži sam po sebi jaku kiselinu te vitamin C, koji je slaba kiselina, ne pridonosi pove anju nje-
gove kiselosti. Primjer:
ovjek koji je imao rak sa metastazama, da bi ublažio bolove, po eo je uzimati vitamin C i usta-
novio je da s 130 g (!) vitamina C dnevno može znatno ublažiti bolove. Od tada, punih 9 godina
uzima tu istu koli inu svaki dan! Iako bolest nije uspio potpuno svladati, stanje mu je umjereno
dobro i ne pokazuje nikakve znakove trovanja vitaminom C.
2. SELEN: 50 – 200 g dnevno.

Istraživa i tvrde da se od ve ine vrsta raka možemo zaštititi uzimamo li izme u 50 i 200 g
selena dnevno. Gdje je u krvi stanovnika na eno manje selena, tamo je i najve i broj oboljelih
od raka.
3. VITAMIN E: do 1200 IJ dnevno (uz lije ni ki nadzor).

Pokazalo se da razina selena i vitamina E u krvi ljudi koji žive u razli itim gradovima, imaju
izravne veze sa stupnjem smrtnosti od raka. Što je viša razina selena i vitamina E, manji je stu-
panj smrtnosti i obrnuto.
4. VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.

Što je u tijelu manje vitamina A mogu nost oboljenja od raka je ve a.
Vitamin A je jedan od najvažnijih sastojaka u tjelesnom obrambenom sistemu u borbi i sprje a-
vanju raka. Kada do e do izlaganja karcinogenima ovaj vitamin ima zadivljuju u sposobnost
sprje avanja po etka ili poreme aja razvoja malignih i nemalignih tumora.
Vitamin A može zaustaviti rast tumorskih stanica, a istu uputu može prenijeti i na susjedne stani-
ce. Prate e pojave kod bolesnika pod kemoterapijom ne e se javiti ako se uzima 15000 – 40000
IJ vitamina A (beta karoten) dnevno. To je doza za ograni eno vrijeme.

LEATRIL (vitamin B17) koristi se s uspjehom u lije enju raka u mnogim zemljama.
6. Besprijekorni limfni sustav (i rad jetara) sprje ava razvoj raka.

Nedostatak kalcija i vitamina D stvaraju limfnom sustavu velike teško e.
VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno i KALCIJ:1000 – 2000 mg dnevno.
7. CINK: 15 – 30 mg dnevno.
8. ŽELJEZO: 10 – 15 mg za odrasle dnevno, 30 mg za trudnice.
9. KALIJ: 1600 – 2000 mg dnevno.
10. BAKAR: 1,5 – 3 mg dnevno.

Dodatne koli ine bakra davane životinjama zna ajno su zako ile razvoj raka.
11. GINSENG: 1000 mg dnevno.
12. PIVSKI KVASAC: 3 – 4 jušne žlice dnevno. Daje poboljšanu otpornost protiv razvoja raka.
Jedan je od najboljih izvora selena, tako važnog minerala protiv raka.
13. TEKARINA, preparat dobiven iz morskih algi pokazuje zadivljuju u stopu uspjeha.
Tekarina djeluje kao snažan detoksikator.
372
6. PREHRANA
A: NAMIRNICE KOJE POVE AVAJU OPASNOST OD RAKA:

– masno meso, svinjetina, kobasice, hrenovke, mesni doru ak, slanina, dimljena riba,
– maslac, margarin, tko boluje od raka najbolje je da uop e ne pije mlijeko,
– jagode u prolje e, breskve ljeti, šljive u jesen i poriluk zimi,
– sve biljke iz porodice pomo nica – i raj icu i papriku (?!),
– alkohol, duhan,
– sve što je prženo ili pe eno!
B: NAMIRNICE KOJE POMAŽU U OBRANI OD RAKA:

– mrkva, kupus, špinat, brokula, prokulica, cvjeta a, kelj, hren, rotkva, koraba, celer, luk, e-
šnjak, dinja, bundeva (tikva),
– pšeni ne, kukuruzne, rižine i zobene mekinje,
– tunjevina, sardine, losos, skuša,
– vo e
sokovi: cikle (od korijena i zeleni), mrkve i grož a – op enito sokovi tamnije boje poput mrkve,
crne trešnje, crnog ribiza itd.
Vo ne je sokove najbolje uzeti ujutro a sokove povr a poslijepodne i nave er.
Doru ak bi se morao sastojati od svježeg vo a, vo nih sokova i biljnih ajeva.
Prehrana mora biti 100 % prirodna i sastojati se od SIROVE HRANE s težištem na sirovom vo u i
povr u, naro ito CIKLE. Sva hrana mora biti neprera ena i organski uzgojena, bez bilo koje kemi-
kalije.
Uzimajte minimalne koli ine proteina najviše kakvo e (biljnog porijekla) poput badema, heljde,
sezamovih sjemenki, izdanaka sjemenki i žitarica.
Niti jedna vrsta proteina ne bi se smjela uzimati prije 11 sati.
1. Kod stotinjak razli itih istraživanja, u 93 % slu ajeva potvrdilo se da je kod ljudi koji redovito
jedu VO E i POVR E, posebice žuto i zeleno povr e (kao što su prokulice, cvjeta a, kupus i
brokule) manja vjerojatnost dobivanja raka u usporedbi s onima koji uop e ne jesu povr e.
2. U prolje e: 3 – 4 tjedna kura od špinata s ingverom, puno soka od pe enih limuna, zelene salate,
crnih trešanja; svježi vo ni sokovi.
U jesen: kura od grož a i jabuka, lipov i bazgov aj s limunom, kura s bijelim lukom, suhe šlji-
ve, sirov luk i njegov sok.
3. Pire od ŠPAROGE, 4 jušne žlice dnevno, prema mnogima je djelotvoran dodatak prehrani protiv
raka.
4. BADEMI kao izvor proteina naro ito se preporu uju.

373
7. SCHLENZINA KURA
Neki istraživa i smatraju, na temelju raznih konstatacija, da se TKIVO OBNAVLJA pri toplini
2 – 3 oC višoj od topline krvi.
Kad bi se temperatura povisila samo 4 – 5 oC , dakle na 41 – 42 oC, tada bi se cijelo tumorsko tkivo
po elo mijenjati i s vremenom bi se raspalo.
Pregrijane kupke, osobito kad se njihovo djelovanje poja a prikladnim biljkama, mogu puno pomo-
i u borbi protiv tumorskih bolesti.
Svaki tjedan obavimo trajnu ili Schlenzinu kupku, jer samo ta u preventivnom smislu sprje ava
bolest.
POSTUPAK:
– kupku obavljamo nave er, pa možemo odmah poslije nje zaspati,
– pacijent ne smije jesti najmanje 2 sata prije tretmana. Po mogu nosti mjehur i crijeva trebaju biti
prazni.
– prije kupanja ispijemo 1 – 2 aše vru eg biljnog aja, bilo od mati njaka, bazge ili zlatnice.
Tko ima nešto slabije srce doda u ašu još nekoliko kapi Crataegisana ili drugog lijeka koji ve
uzima za srce,
– bolesne osobe koje koriste ovu kuru moraju biti nadgledavane. Puls ne smije prije i 130 ili 140.
Ukoliko pacijent osjeti nelagodu, treba ga podignuti izvan vode u sjede i položaj na neko vrijeme.
– u po etku kupka smije trajati samo pola sata; s vremenom se može produžiti na 2 sata.
– pri Schlenzinoj kupki drži se cijelo tijelo i glava pod vodom, zato u prekratkoj kadi treba zgr iti
noge,
– da kupa može disati, vire mu iz vode samo nos i usta. Budu i da to umara, glavu podbo imo s
jednim ili više smotanih ru nika, a tko želi može disati i na slamku, ronila ku dihalicu ili kakvu
cjev icu,
– u po etku podesimo temperaturu na 36 – 37 oC, dakle na temperaturu krvi, i ne dozvolimo da se
snizi. To postižemo tako da uvijek iznova dodajemo vru u vodu.
Termometar držimo u vodi; toplina mora postepeno dose i najmanje 38 oC (što više to bolje),
– pregrijavanje tijela za 2 – 3 oC uzrokuje neku vrst umjetne vru ine koja sli no prirodnoj vru ini
sagorijeva tako er puno šljake. Ako pustimo da toplina naraste preko 39 oC, dakle na 40 – 41 oC,
uništiti e mnoge uzro nike bolesti koji su osjetljivi na temperaturu.
– osoba koja je uz kupa a treba mu za vrijeme kupanja jedanput ii dvaput iš etkati cijelo tijelo
tvrdom etkom. To je jednako podvodnoj masaži jer oživljava kapilare. Time uklanjamo zastoje i
svaki neugodni osje aj tjeskobe; krv se dovodi na površinu kože i osloba a srce nepotrebnog pri-
tiska,
– poslije kupke sjednemo, polako i duboko dišemo, pa odemo još mokri, ogrnuti ru nikom ili pla-
htom u zagrijan krevet gdje se temeljito oznojimo. Glavu zbog mokre kose tako er dobro i toplo
zamotamo da se ne bi rashladilo tijelo,
– poslije znojenja umijemo se i namažemo kantarionovim uljem, ili drugim uljem za mazanje.
– ako se pregrijavamo u više puta ponovljenim Schlenzinim kupkama, bit e osobito pogo ene tu-
morske stanice jer ne mogu podnijeti tu toplinu. Nekoliko Schlenzinih kupki može nadomjestiti
skupa kupališna lije enja.
374
8. ULJNA TERAPIJA DOKTORA KARACHA
Na zasjedanju Ukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa dr. Karach je održao referat koji je
pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja i šire javnosti. Naime, dr. Karach je iznio krajnje
jednostavnu i vrlo djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja.
Velika prednost te terapijske metode je njezina posvemašnja jednostavnost, bezna ajna cijena i
POSTUPAK:
Za terapiju je potrebno suncokretovo ulje (može se koristiti i arašidovo ili biljno ulje od osata -
osjaka - poznatije kao "korabenedikta" ili "benediktinka").
Ujutro, prije doru ka, na tašte, stavimo u usta jednu veliku (jušnu) žlicu ulja. Polako i opušteno
preme emo ga po ustima, žva emo, bu kamo, mijesimo i procje ujemo kroz zube. Pri tom se u
usnoj šupljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje.
Ulje naprosto "usisava" razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu.
dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak valja ponoviti.
Nakon svega usnu šupljinu temeljito isperemo vodom i po potrebi operemo zube zubnom pastom,
jer je u ustima ostao donekle neugodan okus (sa vremenom se lako naviknemo na to i neugoda
nestaje).
smrtnosti.
375
potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. Tako er se zubima vra aju prvobitna bjelina i sjaj.
Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju, a s njom se preporu a nastaviti još neko vrijeme
i nakon izlje enja kako ne bi došlo do recidiva.
376
9. TERAPIJA RAKA PO BREUSSU
a) UVOD
b) TOTALNA TERAPIJA
c) KAKO TO NO PROVESTI LIJE ENJE
d) LIJE ENJE, SAŽETAK
e) DODATNI AJEVI, OVISNO O BOLESTI
f) UPOZORENJA
a) UVOD
Tumor raka je samostalna izraslina koja može nastati i uslijed pritiska. Ako netko, primjerice, godi-
nama boluje od želuca i ako hrana satima ostaje u želucu, pa na taj na in neuobi ajeno dugo pritiš e
žlijezde u želucu kao i stjenke želuca – to može biti uzrok raka.
Zbog neuobi ajenog pritiska na razli ita mjesta na tijelu ta mjesta nisu više prokrvljena pa stoga
odumiru. Ali i to mjesto koje je pod pritiskom želi živjeti pa se ono brani crpe i iz okoline ono što
mu nedostaje. Mišljenja sam da se zbog tog usisavanja stvara samostalna izraslina.
Na po etku ona raste vrlo polako što traje desetak i više godina dok onda odjednom ne po ne bujati
i ne pretvori se u tumor kojeg nazivamo rak.
Zašto takav tumor na po etku sporo raste, a na kraju brzo, objašnjava se na slijede i na in:
Od jedne stanice raka nastanu 2, od dvije 4, od etiri 8, itd. Kad se do e do stupnja da se može re i
da od 10000 nastaje 20000 tada se i tumor naglo pove ava, ali ipak i dalje postoji nada u lije enje
ako se provodi moje lije enje sokovima.
Tumor raka je samostalna izraslina koja sama stvara stanice. On naravno pritiš e zdrave stanice
u tijelu i ometa njihov rad, što se ozna ava kao bolest.
Mišljenja sam da stanice raka nisu bolesne stanice tijela, nego vlastite (zasebne) stanice (raka).
Te stanice raka žive samo od bezvrijednog viška koji dolazi iz hrane, koju ovjek uzima.
Mi dakle moramo stanice raka razoriti tako što im ne emo davati hranu.
Stanice raka naprotiv ne mogu živjeti samo od sokova povr a.
To je moje mišljenje koje je potvr eno s uspjehom kod velikog broja pacijenata.
Ako se na samom po etku ta mala i neopasna izraslina kirurški odstrani ili ako je se izloži pritisku
(primjerice rane pretrage) onda ona podivlja, rak se u tom trenutku prenosi u krv i tako nastaju me-
tastaze. Vjerojatno je bolje takav mali vori ostaviti u miru.
Ali oni koji se toga plaše neka za svoju sigurnost provedu moje totalno lije enje raka.
Budu i da se razvoj kancerogenog tumora, to jest njegovo bujanje hrani bjelan evinama, u lije e-
nju sokovima vidim slijede u prednost: sokovi ne sadrže bjelan evine, što zna i da su bjelan evine
isklju ene iz svakodnevne prehrane. Budu i da organizam bez bjelan evina ne može živjeti, krv ko-
joj su potrebne bjelan evine traži ih u svemu što je suvišno, u onome što je nabujalo, u nakupinama
ne isto a i u oteklinama. To je operacija bez skalpela koju provodi sama krv.
Meni je sada posve jasno zašto oboljeli s velikim tumorom na po etku mogu uzimati samo male
koli ine sokova i zašto im uz to nije potrebna hrana, zašto im dakle nisu potrebne bjelan evine.
Nasuprot njima, oni pacijenti koji imaju mali tumor (dakle po etni stadij) nisu u stanju lije iti se sa-
mo sokovima. U tom slu aju dopuštena je jedna šalica juhe od luka svaki dan, jer pacijent nema
dovoljne koli ine zamjena za bjelan evine. Isto vrijedi i za one kod kojih je rak operiran, kod kojih
je tumor posve ili samo dijelom odstranjen, pa tako er nema zamjene za bjelan evine.
Ve ina oboljelih od raka, kao i ve ina drugih neizlje ivih bolesnika spava iznad podzemnih voda.
U težim slu ajevima oni spavaju na mjestima gdje se podzemne vode ukrštaju.
377
Neuspjesi moga lije enja nastupili su kad se pacijenti nisu sasvim pridržavali mojih uputa (sok od
povr a, aj, podzemne vode itd.). Oboljeli od raka koji puše ne e imati uspjeha s ovim lije enjem!
Moje lije enje sokovima i ajevima pomoglo je mnogima koji su oboljeli od raka (oko 45000 izlije-
enih, kod ve ine se bolest nije povratila), ali se tako er preporu uje i u slijede im slu ajevima:
– kao preventiva od raka,
– kao kura koja obnavlja cijelo tijelo:
svaki dan treba piti 1,25 – 2,5 dl soka od povr a, i to prije jela.
Uz to treba uzimati i ajeve (od kadulje, kao i aj za bubrege),
– kao na in mršavljenja pri kojem ovjek ne pati ni od gladi ni od že i. Ako je mogu e i ovo treba
trajati 42 dana a uz to se može uzimati juha od luka,
– kao proljetna kura,
– za poboljšanje krvi,
– artritis, artroza (upale zglobova koje ih razaraju), koksalgija (bolovi u kukovima), osteoporoza
(krtost kostiju zbog nedostatka kalcija), spondiloartroza (ošte enje kralježnice).
Kod svih navedeni bolesti treba provesti lije enje sokovima i ajevima u trajanju od 3 tjedna (ne e
naškoditi ako traje i 42 dana) – u tom slu aju ovjek može biti još sigurniji da se oslobodio stanica
raka koje su možda bile u organizmu.
Osim toga, kod svih oboljenja zglobova još se preporu uje svaka 3 – 4 dana napraviti kupku od
male preslice, trine i zobene slame.
b) TOTALNA TERAPIJA
Ako se provodi ovakvo lije enje, 42 dana se ne smije ništa jesti, nego se samo piju sokovi od po-
vr a i odgovaraju i ajevi. Sokovi povr a se piju toliko da utaže glad, ali nikako više od pola litre
dnevno (što manje, to bolje).
Ovakvo je lije enje najbolje provesti sokovima koje ste sami iscijedili, ako raspolažete povr em
koje dolazi iz ekološki iste zemlje. Ako to nije slu aj ili ako vam se ne da gnjaviti, u trgovinama se
može kupiti "mješavina sokova prema Breussu" ili Biota sokovi.
Priprema moje mješavine sokova:
Uzmite 600 g cikle, 200 g mrkve i 200 g korijena od celera. Tome dodajte još malo rotkve i 2 kao
jaje velika krumpira.
Sve navedeno povr e iscijedi se pomo u sokovnika, a nakon toga se cijeli sok još procijedi kroz
vrlo fino cjedilo ili kroz krpu, jer na etvrt litre soka od povr a još uvijek ima jedna žlica mrvica
povr a. Te mrvice organizam ne prihva a dobro, a ujedno bi to bila i hrana za rak.
Rak se hrani samo vrstom hranom koju ovjek uzima. Ako se dakle 42 dana piju samo sokovi i
aj, izraslina e odumrijeti, a ovjek e i dalje živjeti. Iako se tijekom tog vremena izgubi 5 – 15
kg ljudi se uglavnom dobro osje aju.
c) KAKO TO NO PROVESTI LIJE ENJE:
Prije samog lije enja potrebno je provesti to ke 1, 2 i 3:
1. Iskustvo pokazuje da ve ina oboljelih od raka ili nekih drugih prividno neizlje ivih bolesti leži
iznad PODZEMNIH VODA, uglavnom ak iznad mjesta na kojima se one ukrštaju i koja su zato
još opasnija.
Ako ve ne možete pozvati radiestezistu (rašljara) da vam pomo u viska odredi najpovoljnije
mjesto za vaš krevet, ili ako ga ne možete pomaknuti na neko drugo mjesto, možete si sami
pomo i ovako: kupite u knjižari 5 listova obi nog prozirnog celofana (za zamatanje cvije a,
veli ine 1m×1m), i postavite ih ispod svog kreveta. To e vas zaštititi od ve ine podzemnih
zra enja.
378
2. Ako u stanu imate slijede e navedene OTROVE teško se bilo koja bolest može izlije iti:
– otrovi protiv moljaca i žohara, naftalin, umjetni kamfor (prirodni kamfor nije štetan), sprej
protiv muha, osvježiva i zraka itd.
3. Preporu ljivo je da se nekoliko dana prije po etka lije enja uz normalno jelo pije dnevno ukupno
oko etvrt litre gore navedenog SOKA od POVR A, da bi se organizam priviknuo na njega.
ovjeku je za život nužna osmina do etvrtina litre ovog soka dnevno, (najviše se smije popiti
pola litre dnevno), ali ne odmah gutati, nego dobro pomiješati sa slinom.
--------------------------------------------------po etak lije enja-----------------------------------------------------
4. Ujutro polako, gutljaj po gutljaj, popijte pola šalice hladnog (ne iz frižidera, nego pripremljenog
i puštenog da se ohladi) AJA za BUBREGE, bez še era.
Ako ne možete nabaviti sastojke za taj aj (kako e biti dolje navedeno), kupite gotov aj za bu-
brege (u biljnoj apoteci), ali ga morate koristiti na na in koji e biti opisan.
Moja mješavina:
15 g male preslice, 10 g kopriva (najbolje onih koje su ubrane u prolje e), 8 g troskota i 6 g
gospine trave. Ova je koli ina dovoljna za jednu osobu tijekom otprilike 3 tjedna.
Priprema aja:
– uzmite malu koli inu ove mješavine aja (s palcem i 2 prsta – prstohvat) i ostavite je da stoji u
vru oj vodi (za 1 šalicu aja) 10 minuta (dakle nakon što voda zakipi uklonite ju sa vatre, malo
pri ekajte i u takvu vru u vodu stavite aj),
– zatim procijedite aj (nakon 10 minuta stajanja),
– talog aja prokuhajte još 10 minuta (u novoj vodi, za 1 šalicu aja),
– procijedite ponovo aj,
– pomiješajte taj novi aj s ajem kojeg ste prije napravili.
U aju za bubrege ima 5 sastojaka koji se ne smiju kuhati jer bi se kuhanjem uništili. Zato pripre-
mamo onaj prvi aj bez kuhanja, samo u toploj vodi.
Ali tu je i šesti sastojak – silicijeva kiselina – kojeg se može dobiti samo ako se talog aja kuha
10 minuta. Zato pripremamo onaj drugi aj prokuhavanjem i pomiješamo ga sa prvim ajem.
aj za bubrege smijete piti samo 3 tjedna.
Ovaj se aj smije piti preventivno 3 – 4 puta godišnje, ali pauze moraju trajati barem 2 tjedna.
5. Pola do jedan sat poslije aja za bubrege popijte 1 – 2 šalice toplog (ne prevru og, a smije se piti
i hladan) aja od KADULJE, u kojeg ste dodali gospinu travu, mentu i mati njak. Pije se bez še-
era.
Priprema aja:
Za grgljanje ostavite aj od kadulje 10 minuta u toploj vodi, a ako ga želite piti treba ga kuhati
to no 3 minute. Stavite 1 ili najviše 2 ajne žli ice aja od kadulje u pola litre kipu e vode i ku-
hajte 3 minute. Ina e, onaj koji stalno pije aj od kadulje teško da se može razboljeti.
6. Nakon idu ih pola do jedan sat uzmite mali gutljaj SOKA od POVR A; nemojte ga odmah pro-
gutati, nego ga pomiješajte sa slinom.
7. Nakon 15 – 30 minuta opet uzmite mali gutljaj SOKA od POVR A, ve prema tome koliko ste
379
gladni. Prije podne vam je potrebno 10 – 15 gutljaja soka.
Dakle, sok od povr a treba piti samo kada osjetite potrebu.
Poslije podne više puta uzmite gutljaj soka od povr a.
Dnevno smijete piti najviše pola litre soka, ali ne morate.
Izme u toga pijte AJ od KADULJE i to koliko želite.
8. Oko podneva popijte pola šalice AJA za BUBREGE i isto to u inite nave er prije spavanja.
Ako ga ne želite pripremati 3 puta dnevno, ujutro ga spremite u termos-bocu.
9. Svakog dana (npr. oko 1 h) treba pojesti 1 – 2 tanjura JUHE od LUKA (oprez: samo juhu, a ne
luk!).To sam davao onima koji nisu mogli izdržati jer su bili preslabi. Ako pak ovjek ne osje a
potrebu za tom juhom može je izostaviti, ili pak pojesti samo 1 tanjur za ru ak.
Priprema juhe:
– uzmite luk veli ine limuna i narežite ga zajedno sa ljuskom na male komade,
– pržite ga na masno i biljnog porijekla dok ne požuti,
– zatim dodajte oko pola litre hladne vode,
– kuhajte sve to zajedno dok se luk ne raskuha,
– na kraju sve još jednom promiješajte, procijedite i upotrijebite samu juhu – bez luka!
10. Prijeko je potrebno da se svaki dan (npr. popodne oko 17 h), gutljaj po gutljaj, pije jedna šalica
hladnog aja od CRVENE PELARGONIJE.
Priprema aja:
Vrlo malu koli inu aja (uzmite aj s 3 prsta ako je samljeven, ili pola velike žlice ako je sitno
samljeven) ostavite 10 minuta u hladnoj vodi (ne treba ništa kuhati).
aj od pelargonije poti e rad bubrega i zbacivanje otrova.
d) LIJE ENJE, SAŽETAK
1. Zaštitite se od PODZEMNIH VODA.
2.Uklonite OTROVE iz stana.
3. Po nite uzimati etvrt litre SOKA od POVR A 3 dana prije po etka lije enja.
Pijte ga tokom dana u razmacima od 20 minuta, po mali gutljaj, dobro pomiješan sa slinom.
--------------------------------- po etak lije enja --------------------------------------------------------------
4. Ujutro (npr. u 7 sati) popijte pola šalice hladnog AJA za BUBREGE, bez še era, polako,
gutljaj po gutljaj.
5. U 740 h popijte 1-2 šalice toplog ili hladnog AJA od KADULJE, bez še era, polako, gutljaj
po gutljaj.
6. U 820 h popijte mali gutljaj SOKA od POVR A (polako, pomiješajte ga sa slinom).

Mali gutljaj soka od povr a uzimajte u slijede im terminima (ne morate se držati strogo ovog ra-
sporeda, možete ga napraviti sami; bitno je da izme u malih gutljaja soka pro e 15 – 30 minuta):
– 840 h
–9h
– 920 h
– 940 h
– 10 h
– 1020 h
380
– 1040 h
– 11 h
– 1120 h
– 1140 h
7. Oko 12 h popijte pola šalice hladnog AJA za BUBREGE, bez še era, polako, po gutljaj.
8. Oko 13 h (može i u bilo koje drugo vrijeme), tko ima potrebu, može pojesti 1 – 2 tanjura JUHE
od LUKA (samo juhu, a ne luk!).
9. Oko 17 h (ili u bilo koje drugo vrijeme) popijte 1 šalicu hladnog AJA od CRVENE
PELARGONIJE, polako, gutljaj po gutljaj.
10. Poslije podne više puta uzmite mali gutljaj SOKA od POVR A (zajedno sa onim što ste popili
prije podne, ukupno etvrt litre).
11. Tokom dana, da se utaži že , smije se piti koliko god se želi, AJA od KADULJE, polako,
gutljaj po gutljaj.
e) DODATNI AJEVI, OVISNO O BOLESTI
1. KOD RAKA DOJKE, MATERNICE I JAJNIKA

Svaki dan pijte do 2 šalice hladnoga AJA od GOSPINOG i SREBRNASTOG PLAŠTA i to
gutljaj po gutljaj. Vrlo malu koli inu tog aja pomiješajte sa malom koli inom MRTVIH KO-
PRIVA i ostavite ga da stoji 10 minuta u toploj vodi.
2. KOD RAKA JETRE

Treba piti 2 šalice hladnog ili toplog AJA od KRUMPIROVIH LJUSKI i to gutljaj po gutljaj.
Kuhajte 2 – 4 minute 1 šaku sirovih ljuski od krumpira u 2 šalice vode. Ako vam ovaj aj godi,
zna i da je potreban jetri; ako vam ne godi, ne morate ga piti.
Kod raka jetre trebalo bi stavljati i OBLOGE od LISTOVA KELJA i kasnije utrljati ULJE od
GOSPINE TRAVE (gospina trava u maslinovom ulju).
Ovakvi se oblozi preporu uju kod svake vrste raka, a najbolje ih je stavljati na le a.
To se radi na slijede i na in:
– uzmu se 3 lista kelja s kovr avim listovima, potope se u vru u vodu tako da se operu (najbolji
su vanjski listovi),
– ti se listovi zatim ravnaju bocom sve dok ne postanu glatki,
– složite vunenu deku i položite je na krevet (neka bude oko 50 cm široka),
– na nju položite laneno platno širine 25 – 35 cm,
– na njega položite još 1 krpu i na nju izravnane listove kelja,
– stavit 2 lista jedan preko drugog i tre i na njih,
– unutarnja strana listova stavlja se s platnom na le a ili na oboljelo mjesto i zatim se to vrsto
zavije s lanenim platnom a zatim vunenom dekom. Takav oblog se mora dobro pri vrstiti da ne
sklizne po no i. Ako takav oblog nije dobro pri vrš en onda e pacijent imati osje aj da mu je
hladno; on e se ak smrzavati, što bi mu samo naškodilo,
– ujutro se oblog skida, oboljelo mjesto se opere toplom vodom i posuši,
– tada se na njega utrlja malo ulja (npr. od gospine trave),
– na oboljelo mjesto se stavlja topli oblog koji se nakon nekoliko minuta skida,
– prije nego se stave ovakvi oblozi pacijentu mora biti toplo; on prvo treba kratko ležati u krevetu
sve dok se ne ugrije.
381
3. KOD RAKA KOSTIJU I PLU A (I KOD TUBERKULOZE PLU A)
Pije se aj od ŽENSKOG TRPUCA, ISLANDSKE MAHOVINE, PLU NJAKA, DOBRI ICE
i biljke iz obitelji ŠTITARKI (meum mutellina). Sve to treba ostaviti 10 minuta u toploj vodi.
Nije nužno upotrijebiti sve navedene biljke. Ovog aja možete piti koliko god želite, što više, to
bolje. Kad je rije o tuberkulozi plu a treba još jednom na dan s malo aja ili vode progutati 1
ajnu žlicu sjemena od PASJE JAGODE.
4. KOD RAKA KOŽE

a) Ako je u promjeru 0,5 – 1 cm:
Tijekom dana treba više puta oboljelo mjesto natopiti svježim sokom biljke ZMIJINO
MLIJEKO (kad se biljka prelomi izlazi žuti gorki sok).
b) Ako je oboljela površina ve a od 1 cm:

Tada treba natopiti samo rub sve do zdravog dijela kože.
Tijekom zime trebalo bi uzeti aj od zmijinog mlijeka za natapaj ili pranje, ali samo oko rane;
malu koli inu zmijinog mlijeka ostavite 10 minuta u toploj vodi i koristite mlaki aj.
Može se upotrijebiti i tinktura od zmijinog mlijeka. Na otvorenu ranu se ništa ne nanosi!
5. KOD TUMORA NA MOZGU

Uzmite 1 – 2 žli ice hladnog aja od MATI NJAKA i pijte ga gutljaj po gutljaj.
Priprema: malu koli inu aja ostavite 10 minuta u toploj vodi.
6. KOD RAKA NA O IMA

Svaki dan trebate piti 1 – 2 šalice hladnog AJA OD VIDCA, i to gutljaj po gutljaj.
Malu koli inu aja ostavite 10 minuta u toploj vodi.
7. KOD RAKA PROSTATE I MUŠKIH SPOLNIH ŽLIJEZDA

Svaki se dan piju 2 šalice hladno aja od VRBOVICE, i to gutljaj po gutljaj.
Malu koli inu ovog aja ostavite 10 minuta u hladnoj vodi.
8. KOD RAKA SLEZENE I GUŠTERA E

Treba piti barem 1 litru toplog ili hladnog AJA od KADULJE.
Preporu uju se i topli TRINE, MALE PRESLICE ili ZOBENE SLAME.
Trinu se malo ostavi u toploj vodi, a malu preslicu i zobenu slamu kuha se 10 min.
(oblozi se stavljaju samo ako se pacijent razumije u to, jer ako se oni pogrešno naprave nanose
više štete nego koristi).
9. KOD RAKA NA VILICI, USNAMA, JEZIKU, VRATNIM ŽLIJEZDAMA I GRKLJANU

Pijte AJ OD SILJEVINE tijekom 42 dana na slijede i na in:
– uzmite 1 žlicu ovog aja, isperite usta ili grgljajte i ispljunite,
– sa drugom žlicom aja postupite na isti na in,
– tre om žlicom aja isperite usta ili progrgljajte, a zatim ju progutajte,
– u inite to više puta na dan: 1 ajnu žlicu siljevine kuhajte 3 minute.
10. KOD ZATVORA

Ako vam zatvor zadaje poteško e tada možete piti AJ od KAMILICE ili lagani AJ za
IŠ ENJE. Lije ene sokovima i ajevima tako poti e portalnu venu (koja spaja želudac i jetru)
pa e tijelo primiti još puno toga što se može iskoristiti iz crijeva.
Tako se može dogoditi da stolica izostane više dana, ali da to ne stvara poteško e.
Unato tome treba obratiti pažnju na redovito pražnjenje crijeva!
382
11. KOD RAKA ŽELUCA
Trebate piti 1 šalicu hladnog AJA od PELINA ili ENCIJANA i to gutljaj po gutljaj.
Stavite aj samo na 3 sekunde u toplu vodu i zatim ga izvadite iz aja.
Ako osje ate nervozu u želucu, onda popijte još 1 šalicu VALERIJANE s PELINOM: pola
ajne žli ice korijena od valerijane kuhajte 3 minute u 1 šalici vode, zatim to prelijte preko male
koli ine pelina samo na 3 sekunde, pa izvadite sav aj iz vode.
f) UPOZORENJA:
1. Tijekom lije enja obi no nije potrebno ležati u krevetu, naprotiv, trebali biste, ako je mogu e,
raditi tako da vam to odvrati pažnju od jela i bolesti.
2. Tijekom lije enja sokovima ne treba uzimati injekcije niti i i na zra enje.
3. Pacijent koji uz rak ima i še er treba i dalje uzimati inzulin.
4. U drugim slu ajevima lijekovi koji se kombiniraju s mojim na inom lije enja ne djeluju dobro i
vjerojatno onemogu uju u inkovitost lije enja.
5. Lije nici trebaju pratiti krvni pritisak i propisati nešto za srce – ako je tlak prenizak.
Da bi se potpomogao rad srca treba ve prema veli ini tijela ujutro uzimati 20 – 40 kapi gloga.
6. Ako pacijent ima rak jetre ili žu i, nikada ne smije odjednom pojesti tanjur juhe od luka!
Najbolje je ako svaki sat pojede otprilike 10 žlica tople juhe.
U ovakvim slu ajevima dodatno još treba piti i jednu šalicu aja od pelina.
Priprema: tijekom prvih 5 – 6 dana uzeti malo pelina i ostaviti ga samo 10 sekundi u toploj vodi;
idu ih dana pelin ostaviti u toploj vodi nekoliko sekundi duže.
7. Neposredno nakon operacije ne smije se odmah pristupiti mome lije enju sokovima. Treba pri e-
kati 2 – 5 mjeseci ve prema tome kako se pacijent osje a.
Dok se eka treba piti 0,6 – 1,2 dl soka od povr a dnevno, i uz to jesti primjerice juhu od zobenih
pahuljica ili povr a, povr e, piletinu, teletinu i druga lakša jela.
Sok od povr a se uzima gutljaj po gutljaj.
Uvijek prije jela uz propisane ajeve piti i aj od kadulje i aj za bubrege.
S lije enjem samo sa sokovima i ajevima treba zapo eti kada se pacijent osje a dovoljno sna-
žnim.
8. Nakon 42 dana lije enja gladovanjem i sokovima hranite se opet "razumnom" hranom: polako,
na po etku s malo soli, s punovrijedno i prirodnom hranom (bez konzervansa).
9. Moje lije enje gladovanjem ne smije razdraživati pacijenta! Nemojte pretjerivati s gladovanjem
da ne bi došlo do osje aja slabosti.
383
10. SAVJETI PRI GLADOVANJU PO AIROLI




4. PUŠENJE I ALKOHOL. Nemojte pušiti, piti alkohol i crnu kavu. Usput, gladovanje je najbolji
za pušenjem i alkoholom e nestati ( stotine pacijenata tako je odviknuto).

(ova informacija, bar što se ti e tumora, razlikuje se od terapije raka po Breussu).
virane ili zamrznute sokove. Smijete koristiti i gotove sokove Biota.
384
stiti i specifi ne biljne ajeve (vidi: terapija raka po Breussu).

385
3. RAK (pojedina no)
1. RAK BRONHA
Maligni tumor bronha jedan je od naj eš ih malignih tumora uop e.

Sve je eš i jer je ovjek sve više izložen kancerogenim tvarima (npr. katranu) u dimu i prašini
gradova. Nadalje, to se povezuje s pušenjem, jer muškarci obolijevaju 4 – 5 puta eš e od žena,
naj eš e u dobi od 50 – 70 godina.
Simptomi: kašalj, otežano disanje (dispneja), izbacivanje sukrvavog ispljuvka, mršavljenje.
LIJE ENJE:
1. Lije i se KIRURŠKI (podatak iz 1980. g.).
2. RAK BUBREGA
Glavna opasnost za bubrege (i organe mokra nog sustava) su HRANA i PUŠENJE. Ishrana s
puno MASTI i BJELAN EVINA te pretjerana DEBLJINA, posebice u žena, povezane su sa
rakom bubrega. Rizik pove avaju i PRŽENA HRANA te INDUSTRIJSKE KEMIKALIJE.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C: 5 – 60 grama dnevno, bitan je u programu zaštite.
2. Uzimanje dodatka vitamina A tijekom 10 godina zaštitilo je osobe od raka mokra nih organa.
3. Odli no pomažu 3 – 4 šalice mlijeka OPUTINE (pasja trava) dnevno. Puna ajna žli ica
oputine se prelije s vrelim mlijekom, ostavi pola minute i još vru e pije gutljaj po gutljaj.
4. Sjede e kupke od POLJSKE PRESLICE:

– 100 g bilja no u se namo i u hladnoj vodi,
– ujutro se zagrijani uvarak izlije u vodu za kupanje, koje traje 20 min.,
– no u se stavljaju na bubrege oblozi od poljske preslice smekšane na pari,
– danju se stavljaju na 4 sata oblozi od ŠVEDSKE GREN ICE.
3. RAK DEBELOG CRIJEVA I REKTUMA
Samo 8 % od ukupnog broja slu ajeva ove vrste raka može se pripisati genetskoj predispoziciji;
ostatak je posljedica faktora okruženja, me u koje spada i ishrana.
LIJE ENJE:
1. Ishrana sa velikim sadržajem MASNO E i niskim sadržajem VLAKANA, uveliko pove ava
izglede za razvoj raka debelog crijeva i rektuma. VO E I POVR E ne samo da je krcato vlakni-
ma, nego i ostalim antikanceroznim tvarima, koje tako er predstavljaju dobru zaštitu.
Utvr eno je da su osobe, ija je ishrana sadržavala najviše masti i najmanje vlakana, imala 4 puta
ve e šanse da se kod njih razviju polipi na debelom crijevu, koji predstavljaju predkancerozno
stanje.
Neki istraživa i tvrde da je 90 % smrtnih slu ajeva od raka debelog crijeva posljedica ishrane u
386
kojoj prevladavaju meso i masti, a nedostaje povr a i cjelovitih žitarica.
Biljna vlakna iz povr a i žitarice zaustavljaju stvaranje žu nih kiselina i pomažu u zaštiti od raka
crijeva. Biljna vlakna razblažuju potencijalno otrovan sadržaj crijeva te skra uju vrijeme prolaza
otpadnih tvari kroz probavne organe i tako smanjuju djelovanje štetnih tvari iz stolice.
PŠENI NE MEKINJE sadrže vlakna koja pomažu u prevenciji raka debelog crijeva.
KUPUS smanjuje rizik od raka rektuma i debelog crijeva.
2. BILJNA KISELINA, sastojak biljnih vlakana, vrlo je jak antikarcenogen, vezuje se s odre enim
metalima koji doprinose razvoju tumora, blokiraju i na taj na in njihovo negativno djelovanje.
Biljna kiselina smanjila je veli inu i broj tumora kod laboratorijskih životinja koje su hranjene
potencijalnim karcinogenima.
Biljne kiseline ima najviše u proizvodima od SOJE, POVR U, KOŠTUNJAVIM PLODOVIMA

I MAHUNARKAMA.
Prijedlog: popijte svaki dan SOJIN NAPITAK u prahu razmu en u aši sojinog ili obi nog mli-
jeka.
3. Važan rizi ni imbenik mogao bi biti i ALKOHOL.
4. Prou avanje dugo 20 godina pokazalo je da je kod osoba koje su uzimale1200 mg kalcija dnevno
rizik od pojave raka debelog crijeva bio manji za 50 %.
(da bi održali odgovaraju u ravnotežu minerala, morate uzimati kalcij s magnezijem).
VITAMIN D: 400 IJ dnevno, neophodan je za pomo u apsorpciji kalcija.
5. Vitamin A koristi zdravlju stanica debelog crijeva i pomaže zaustavljanju divljeg razmnožavanja
tih stanica i na njih djeluje tako da se one opet ponašaju normalno.
6. Najnoviji podaci naglašavaju zna enje antioksidansa, posebno vitamina E, koji smanjuju opa-
snost od nastanka raka debelog crijeva.
7. Žene koje uzimaju 300 g ili više folne kiseline (vitamin B9) dnevno, smanjuju rizik da obole od
raka debelog crijeva za više od 50 %, a kod muškaraca koji uzimaju 380 g folne kiseline rizik se
smanjuje za jednu tre inu. Samo pola šalice ŠPINATA dnevno može vam osigurati dovoljno fol-
ne kiseline da smanjite rizik od pojave raka debelog crijeva!
FOLNA KISELINA (folacin, vitamin B9) lan je B-kompleksa pa je možete uzimati i u obliku
tableta: 300 g ili više dnevno.
4. RAK DOJKE
Od raka dojke obolijevaju gotovo uvijek žene u srednjim godinama života.

Naj eš e žene opaze, kao prvi simptom bolesti, mali, tvrdi, bezbolni vor u jednoj dojci.
Osobito je važna rana lije ni ka intervencija jer je rak dojke u ovom ranom stadiju potpuno izlje iv.
U kasnijem stadiju rak se širi i metastazira, najprije limfnim putem u pazušne limfne žlijezde, a ka-
snije krvnim putem u kralježnicu, kosti, plu a i druge organe.
Rak dojke se pojavljuje postupno. vori i, otvrdnu a i smežuranost grudi mogu biti znakovi po e-
tka raka. Bolovi i irevi se kod raka dojke uglavnom pojavljuju tek kad on uznapreduje.
387
LIJE ENJE:
1. Sastojak SOJE izoflavon sprje ava razvoj tumora. Vjerojatnost umiranja od raka dojke 4 puta je
ve a kada su u pitanju Amerikanke, nego Japanke, jer Japanke koriste puno više soje.
Svakodnevno uzimajte 50 – 120 g namirnica od soje (zrno, mlijeko, sir, sojino meso i dr.) ili
sojine proteine u prahu u vidu napitaka.
2. Žene koje konzumiraju najviše minerala SELENA imaju najnižu stopu smrtnosti od raka dojke.
SELEN: 200 cg ili više dnevno.
3. KOENZIM Q-10, zajedno s vitaminima i mineralima, uspješno poti e smanjenje i nestajanje

tumora dojke, kad je dnevna doza pove ana na 300 mg (!).
4. VITAMIN C: 5 – 60 g (!) dnevno, djelotvoran je kao i svi ostali antioksidansi (vitamini A, E i

mineral selen). Dnevne doze vitamina C slobodno pove avajte za nekoliko grama (najbolje ra-
zmu eno u soku) sve dok ne osjetite laksativne efekte (proljev). Tada nešto smanjite dozu.
5. Ispitivanja su pokazala da su žene koje su uzimale više vitamina A bile u manjoj opasnosti od
raka dojke. VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
6. Mnogi istraživa i smatraju da je ishrana, naro ito ona s visokim sadržajem zasi enih masti iz
MESA i MLIJE NIH PROIZVODA, u najmanju ruku inilac koji doprinosi obolijevanju od
raka dojke. Kako ne bi morali potpuno izostaviti masti i ulja iz vaše prehrane koristite MASLI-
NOVO, RIBLJE i SOJINO ULJE, koje vas štite od raka.
7. Žene iz Finske jedu još masniju hranu nego Amerikanke, pa ipak je kod njih postotak smrtnosti
od raka dojke znatno niži. Razlog je taj što Finkinje jedu puno više VLAKANA (npr. pšeni no)
ime možda poništavaju negativno djelovanje ishrane bogate masno ama.
Vlakna pomažu da hrana puno brže pro e kroz crijeva, olakšavaju i na taj na in organizmu da se
riješi otrova (insekticidi i druge kemikalije) prije nego što uspiju da mu naškode.
8. Tisu ama godina LANENO SJEME bilo je sasvim uobi ajeni dio ljudske prehrane.
Vjeruje se da njezini sastojci deaktiviraju estrogene koji mogu inicirati razvoj tumora.
Ulje lanenog sjemena može se nabaviti u obliku kapsula ili teku ine; uzimajte 1 žlicu ulja ili 3
tablete dnevno. Upotrebljavajte samo proizvode koji sadržavaju stabilizirano laneno sjeme, jer se
u protivnom ono obi no vrlo brzo užegne!
9. Svaki dan treba pojesti najmanje 200 g NARIBANE MRKVE.

Naribana mrkva koristi se i kao oblog za rak rane.
10. Lije i se tako er OPERATIVNO, ZRA ENJEM i HORMONIMA (klasi na medicina).
5. RAK GUŠTERA E
Od raka guštera e su u opasnosti PUŠA I i oni koji jedu vrlo MASNU HRANU.
LIJE ENJE:
1. Kao i kod drugih slu ajeva raka, od raka guštera e zašti eni su ljudi koji jedu puno VO A te
ŽUTOG i ZELENOG POVR A.
388
6. RAK JETRE
LIJE ENJE:
1. Primjer:
Nakon što je operirana od tumora na debelom crijevu, pacijentu je tumor metastazirao u jetri.
Metastazirani rak jetre u stvari zna i smrtnu presudu jer ve ina studija pokazuje da su vremena
preživljavanja neizlje enih metastaza u prosjeku 6 mjeseci.
Pacijent je tada napravio režim prehrane utemeljen na VITAMINIMA C i E i drugim namirnica-
ma (vjerojatno dijetalna ishrana bez mesa i masti, bogata vo em i povr em).
Oko godinu dana je uzimao 10 – 12 g VITAMINA C dnevno i oko 800 IJ VITAMINA E dnevno.
Pretraga je pokazala da se tumor nije pove ao.
Zatim je pacijent pove ao dozu vitamina C na 36 g dnevno.
Nova pretraga nakon 3 godine pokazala je da se volumen tumora smanjio za 32 %.
Pacijent (81 g.) je u tom razdoblju bio dosta dobrog zdravlja i nije osje ao nikakve tegobe.
2. Po 1 šalica oparene CRVOTO INE (ujutro natašte i nave er, pola sata prije jela) pomaže kako
kod ciroze jetre tako i kod zlo udnih oboljenja jetre. Na etvrt litre vode stavimo punu ajnu
žli icu bilja. Otežano disanje koje prati obje bolesti brzo nestane.
Usto pijemo svaki dan 6 gutljaja aja od I IROTOVIH PODANAKA i 2 – 3 šalice aja od
KOPRIVE.
3. Obloge od ŠVEDSKE GREN ICE stavljamo u predjelu jetre po danu u trajanju od 4 sata, a
obloge od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari ujutro i popodne po 2 sata te tijekom no i.
Svi oblozi pokrivaju se toplim rupcem!
7. RAK JEZIKA
LIJE ENJE:
1. Svježe nabrana BRO IKA opari se i ostavi da kratko odstoji. Dnevno se pije 6 – 8 šalica aja.
Za svaku šalicu potrebna je vrhom puna ajna žli ica bro ike.
Cijeli dan se grglja i ispire što je mogu e dublje, nakon ega se aj ispljune.
Cijelo vrijeme povremeno se popije koji gutljaj. Otekline brzo splasnu, bolovi esto popuste ve
4. ili 5. dan. U ve ini slu ajeva nije više potrebno nikakvo zra enje. Grgljanjem, ispiranjem i
pijenjem aja od bro ike bolesnik vrlo brzo ne osje a više nikakve tegobe.
8. RAK KOSTIJU
Potje u li bolovi u kostima od metastaza mora se lije iti svako mjesto koje metastazira.
LIJE ENJE:
1. Dnevno piti 4 šalice aja od STOLISNIKA jer on dobro utje e na stvaranje krvi u koštanoj srži.
Dobro je istovremeno mazati se eš e u danu sa tinkturom STOLISNIKA, GAVEZA i
ŠVEDSKE GREN ICE.
2. Za pro iš avanje krvi treba piti još 2 šalice aja od NEVENA i 2 od KOPRIVE.
Ako je mogu e, koristiti svježe bilje. Na etvrt litre vode stavljamo punu ajnu žli icu bilja.
Dodatno u šalicu aja stavljamo 1 veliku žlicu ŠVEDSKE GREN ICE i to pijemo razdijeljeno u
2 dijela: pola šalice aja pola sata prije jela a drugu polovicu šalice aja pola sata poslije jela.
389
9. RAK KOŽE
Pretjerano izlaganje Suncu može dovesti do raka kože, posebno kod ljudi svijetle kože i muškara-
ca, jer oni u prosjeku provode na Suncu dvostruko više vremena od žena.
Sun evi ultraljubi asti zraci mogu pove ati proizvodnju slobodnih radikala, koji su potom u stanju
uništiti zdrave stanice i pretvoriti ih u kancerozne. I najmanja preplanulost kože znak je ošte enja.
LIJE ENJE:

b) KREME, MASTI
c) OBLOZI
d) PREHRANA
e) RAZNO
1. Antioksidansi, bilo oni iz namirnica, ili oni u obliku dodataka, mogu umanjiti rizik od raka kože.
Ispitivanjima je dokazano da su u zaštiti od melanoma posebno korisni vitamini A, C, i E.
VITAMIN A (beta karoten): DO 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
VITAMIN C: 5 – 60 (!) grama dnevno,
VITAMIN E: do 1200 IJ dnevno,
SELEN: 200 g ili više dnevno. Ljudi kojima nedostaje selen u dvostruko su ve oj opasnosti
od raka kože od onih koji imaju dovoljno selena.
BIOFLAVONIDI, antioksidansi koji se uz vitamin C nalaze u nekuhanom vo u, spre avaju
razvitak raka kože.
Da bi se zaštitili od raka kože, preporu uje se sveobuhvatna antioksidantna formula (MULTIVI-
TAMINSKO-MINERALNI dodaci, velike ja ine) koja sadrži i sve gorenavedene sastojke.
2. Ekstrakt GROŽ ANOG SJEMENA (iz vina i soka od grož a) snažan je antioksidans.
Ekstrakt ZELENOG AJA tako er je antioksidans.
b) KREME, MASTI
1. Uvijek koristite djelotvornu ZAŠTITNU KREMU od Sun evih zraka (zaštitni faktor neka bude
bar 15), kada se nalazite napolju.
2. Ako nemamo kupljenu gotovu MAST od NEVENA, možemo je napraviti ovako:

– 2 do 3 žlice usitnjene biljke nevena zajedno s cvijetom pomiješati s 2 žlice nesoljenog gove eg
loja ili svinjske masti,
– kuha se pola sata,
– zatim se propusti kroz sito ili dvostruku gazu,
– lijek se spremi u dobro opranu i suhu staklenku ili u plasti nu kutiju i hermeti ki zatvori,
– gaza se namaže maš u i rana zavije. Ova mast je vrlo dobra protiv raka kože.
Osim toga kuha se kao AJ u MLIJEKU (mala žlica nevena na pola litre mlijeka).
Svježe istisnuti SOK NEVENA može se s najboljim uspjehom primijeniti kod kožnog raka.
Jagodasti biljeg (hemangiom) tijekom duljeg vremena namažemo više puta dnevno svježim
sokom što dovede do njihova nestajanja. Isto vrijedi za pigmente i stara ke pjege.
390
3. Ako je zlo udno kožno oboljenje još zatvoreno, tijekom dana se eš e maže sokom ROSOPASA
( možete ga uzgajati i kao lon anicu).
Ako je oboljenje ve otvoreno, gnojna rana s iscjetkom neugodna mirisa, naizmjence ispiremo ili
peremo tu ranu s mlakim uvarkom POLJSKE PRESLICE i s ajem CRNOG SLJEZA kao ajne
iscrpine. Rubove rane prvo mažemo sokom rosopasa a kad ga koža upije, još s maš u NEVENA.
4. Mazanje koncentratom surutke (sirnom vodom, npr. MOLKOSANOM, prirodnim izvorom

mlije ne kiseline) raka kože i vanjskih bolesti raka dalo je dosta esto dobre uspjehe.
5. Rak rane, kao i one koje trunu i ne zaraš uju, treba posipati s praškom SR ENJAKA (polygo-
num bistorta).
6. Zlo udna kožna oboljenja s ograni enim, krastavim tamnim mrljama mogu se uspješno lije iti
tako da se eš e u danu mažu svježim sokom BRO IKE.
c) OBLOZI
1. Postižemo izvrstan u inak ako svaki dan mijenjamo ova 3 obloga:

– tre i dan oblog od ILOVA E sa ajem PRESLICE i malo KANTARIONOVOG ULJA.
Ako te obloge ponavljamo duže vrijeme, ne e se njihovom izvrsnom, izmjeni nom djelovanju
mo i oduprijeti ni teški, dobro udni tumori.
2. Oblozi od svježeg kiselog KUPUSA su djelotvorni jer kupus tako er sadrži mlije nu kiselinu.
Na izrasline liš e kupusa djeluje izvrsno. Kupusovo liš e naizmjence s oblozima ILOVA E
djeluje povoljno i protiv tumora.
d) PREHRANA
1. Ishrana bogata MASNO AMA pove ava rizik od mnogih razli itih vrsta raka, pa tako i od raka
kože.
2. Otkriveno je da žene koje popiju 2 ili više ALKOHOLNIH PI A dnevno imaju 2,5 puta ve u
vjerojatnost da e oboljeti od melanoma (najopasnijeg raka kože) od onih koje ne piju alkohol.
3. Od raka kože se štitimo ako jedemo dovoljno povr a (prokulice, brokule, cvjeta u, kupus), hranu
bogatu vitaminom C i beta karotenom (žuto, naran asto i zeleno VO E i POVR E) te ribu.
4. Za iš enje krvi pije se dnevno 4 šalice aja od KOPRIVE, ESTOLAVICE, NEVENA i

STOLISNIKA. Na etvrt litre vode stavi se ajna žli ica te mješavine.
Bilje se samo opari i pusti da malo odstoji.
e) RAZNO
1. OBUCITE se kada ste izloženi Suncu, koristite KAPE i sun ane NAO ALE.
2. Ako se otvorene rane nalaze po cijelom tijelu, koristi se potpuna kupka od POLJSKE PRESLICE
i CRNOGA SLJEZA.
391
10. RAK LIMFNIH ŽLIJEZDA
A: LIMFOSARKOM
B: LIMFOGRANULOMATOZA (Hodgkinova bolest)
A: LIMFOSARKOM
Maligno bujanje limfati noga dijela krvotvornog sustava. Tumorski rast zahva a ili samo jednu
grupu žlijezda ili je generaliziran. est je prvi simptom pove ana limfna žlijezda na vratu, u pazuhu
ili preponi. Bolest brzo napreduje, javljaju se metastaze, anemija, dekompenzacija srca, sekundarne
infekcije i dr.
LIJE ENJE:
1. CITOSTATICIMA i RENDGENSKIM ZRA ENJEM.
2. MAŽURANOM (od posljednjeg branja) napuni se boca do grla, prelije MASLINOVIM ULJEM
i ostavi 10 dana na Suncu ili u blizini drugog izvora topline. Tim uljem mažu se oboljele žlijezde.
3. Isto tako su dobri i MAST od NEVENA i ULJE GOSPINE TRAVE.
4. Listovi REPUHA ili svježe stabljike i listovi NEVENA operu se i razvaljaju na dasci.
Naizmjeni no se stavlja kaša na oboljele limfne žlijezde.
5. Ako je operacija ve izvedena, osim svježe kaše od liš a mogu se stavljati na 4 sata i oblozi od
ŠVEDSKE GREN ICE ili POLJSKE PRESLICE (smekšano na pari), u postelji na 2 sata.
6. Za unutarnju primjenu obavezno se dnevno pije u gutljajima 1,5 – 2 l AJA od mješavine 300 g
NEVENA, 100 g POLJSKE PRESLICE, 100 g STOLISNIKA i 100 g KOPRIVE.
Na etvrt litre vode stavi se puna ajna žli ica bilja.
U 3 šalice navedenog aja stavi se po 1 žlica ŠVEDSKE GREN ICE i popiju, gutljaj po gutljaj,
pola šalice pola sata prije i pola šalice pola sata poslije svakog od 3 dnevna obroka.
B: LIMFOGRANULOMATOZA (Hodgkinova bolest)
Maligno oboljenje limfati nog aparata.

Znaci: otjecanje limfnih vorova na vratu, pod pazuhom, u preponama ili u grudnoj i trbušnoj šu-
pljini, slabost, znojenje, svrbež. Kod akutnih formi povišena temperatura, oteklina slezene, jetre itd.
Uzrok bolesti još nije razjašnjen (podatak iz 1980. g.).
LIJE ENJE:
1. Dok je zahva eno samo nekoliko žlijezda, najbolje ih je odstraniti, dok god ne na emo bolji na-
in lije enja.
2. Pri lije enju te bolesti pomaže potpuno izmijenjen na in prehrane, koja mora biti što prirodnija:
puno SIROVE HRANE, HRENA, SIRUTKE i PRIRODNE RIŽE.
3. Povoljni se rezultati postižu preparatima LOPUHA (npr. Petasites ili sl.).
4. Preporu a se slijede a TERAPIJA:

392
– na svježem zraku se isprsite a svi ostali dijelovi tijela neka budu opušteni,
– bez naprezanja gledajte u neku to ku u visini o iju,
– lagano, neprekidno, bez naprezanja i gr enja izdišite sve dok zaista više ne ide,
– zadržite sve pokrete i misli i udišite (u sebi broje i do 15, 20, 25 ili više, koliko god možete),
– nakon toga odmah izdišite – tako dugo dok dalje ne ide.
To se ponavlja 4 – 6 minuta, 2 puta dnevno.
5. Protiv slabokrvnosti pomaže ako se popije dnevno 1 dl soka od MRKVE , KUPINA ili
ALFAVENA.
11. RAK MATERNICE (i jajnika)
To je nakon raka dojke najve i uzrok smrtnosti od raka u žena. Rak maternice ima smrtonosan
ishod ako se ništa ne poduzme.
Raku cerviksa (grli a maternice) više godina prethodi prepoznatljivo stanje koje se lako dijagnosti-
cira. Rak maternice po inje bez bolova i ne izaziva osje aj bolesti.
Znaci koji upu uju na po etni stadij mogu biti:
– neredovite mjese nice, posebno tijekom klimakterija, i nakon što prestane menstrualni ciklus,
– kod mla ih žena to su krvarenja izme u mjese nica kao i nakon intimnog odnosa, krvarenje
prilikom mokrenja, nužde ili napornog rada.
Postoje dokazi da mehani ke kontracepcijske metode – kondom i dijafragma – imaju zaštitno
djelovanje protiv raka cerviksa, no imbenici rizika su:
– spolni odnosi u ranoj dobi, osobito prije 20. godine,
– puno razli itih spolnih partnera,
– pušenje i izlaganje dimu cigarete,
– 2 virusa: humani papilloma virus (kondilomi) i herpes simpleks virus,
– najzna ajniji faktor rizika za nastanak raka grli a maternice je infekcija humanim papilloma
virusom, koji može prouzro iti pojavu genitalnih bradavica i nekontrolirani rast stanica grli a
maternice, koji kasnije može dovesti do raka.
– u ve oj opasnosti su žene koje su vrlo rano dobile menstruaciju (prije 11. godine) i koje su kasno
ušle u menopauzu (poslije 50. godine),
– tako er su u ve oj opasnosti od raka grli a maternice žene koje puše, imaju genitalne polipe ili su
zaražene genitalnim herpesom.
Nema o itih simptoma raka cerviksa a kad su prisutni bolest je obi no u neizlje ivom stanju.
LIJE ENJE:
1. Redovita kontrola omogu uje otkrivanje bolesti u ranoj fazi.

Rano lije enje može zna iti potpuno izlje enje, budu i da je to tip raka koji se može zaustaviti u
samom za etku. Konzultirajte lije nika ako u iscjetku ima krvi.
Napravite papa test barem jedanput godišnje i eš e ako su otkrivene abnormalnosti.
2. ŽUTO i ZELENO POVR E i VO E ima bitnu ulogu u obrani od raka maternice.
3. LIKOPEN, sastojak karotenoida (tvari koja vo u i povr u daje boju) korišten u ve oj koli ini
pruža dobru zaštitu od raka cerviksa. Likopen je dostupan u obliku tableta: 10 mg dnevno.
Razlika od male do ve e koli ine likopena na dan ravna je samo jednom PARADAJZU.
ak i prera eni sok paradajza i kašasti paradajz imaju visok sadržaj karotenoida, kao i slatke
CRVENE PAPRIKE.
4. Žene s nekim promjenama na grli u maternice imaju manju razinu vitamina A i C od onih koje
imaju normalan grli maternice. Izvjesnu zaštitu pruža ishrana u kojoj je više zastupljeno ŽUTO
393
ili ZELENO POVR E bogato vitaminima.
VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
VITAMIN C: 5 – 60 g dnevno.
5. Rizik od razvoja raka cerviksa manji je kod žena koje imaju visok nivo folne kiseline (folacin,
VITAMIN B6, lan B-kompleksa) u krvi.
Odli an prirodni izvor folne kiseline su: CITRUSNO VO E, PARADAJZ, ŽITARICE,
KVASAC, LISNATO ZELENO POVR E.
Folna kiselina dostupna je i u obliku tableta (zasebno ili kao sastojak B-kompleksa): 800 g
dnevno.
6. Žene s niskim nivoom vitamina B12 pokazale su smanjeni rizik za obolijevanje od raka grli a ma-
ternice. Puša ima nedostaje više vitamina B12 nego nepuša ima.
Vitamin B12 sastojak je B-kompleksa i dostupan je u tabletama.
7. Stavite 50 g LATICA od NEVENA u pola litre ALKOHOLA ja ine 60 % (ili u RAKIJU KO-
MOVICU ja ine 40 %) i ostavite da stoji desetak dana.
Od tog lijeka uzeti 50 – 60 kapi u 2 dl vode i preko dana po malo piti.
8. Dnevno se pije 1,5 – 2 l aja od mješavine 300 g NEVENA i 300 g STOLISNIKA.

Za 1,5 – 2 l aja je potrebno 6 – 8 vrhom punih ajnih žli ica bilja.
aj se pije tijekom dana gutljaj po gutljaj.
3 velike žlice ŠVEDSKE GREN ICE razrijede se u 3 šalice tog aja i piju po pola šalice prije i
pola šalice poslije svakog od 3 dnevna obroka.
9. Svaki dan treba pojesti najmanje 200 g naribane MRKVE.
10. Svaki dan koriste se sjede e KUPKE sa STOLISNIKOM.

Ako se dobro podnose, mogu se koristiti svaki dan.
11. U slu aju napada bolova mogu se dodatno još stavljati OBLOZI od POLJSKE PRESLICE
smekšane na pari (no u) i OBLOZI od ŠVEDSKE GREN ICE (4 sata danju).
12. RAK MOKRA NOG MJEHURA
Umjereni i veliki puša i su 2 – 5 puta ugroženiji od onih koji ne puše.

Drugu rizi nu skupinu ine ljudi koji rade u boja nicama, proizvodnji gume i aluminija, preradi
kože, li ioci te voza i kamiona (svi oni izloženi su utjecaju aromatskih amina).
Rizik tako er pove avaju pržena hrana i industrijske kemikalije.
LIJE ENJE:
1. a) Tumori koji se esto pojavljuju u mokra nom mjehuru puša a, povla e se ako pacijent konzu-
b) VITAMIN C je bitan dio programa zaštite: uzimajte 5 – 60 g dnevno!
2. Grupa oboljelih uzimala je: 40000 IJ VITAMINA A, 100 mg VITAMINA B6, 2000 mg VITA-
MINA C i 400 IJ VITAMINA E.
Novi su se tumori pojavili samo kod 40 % tih bolesnika, u usporedbi s 80 % druge skupine bole-
snika, koja je lije ena uobi ajenim na inom.
394
Rezultati bi bili još i bolji da su se koristile puno ve e doze vitamina C (do 60 g dnevno!).
Uzimanje dodatka vitamina A tijekom 10 godina zaštitilo je osobe od raka mokra nog mjehura.
13. RAK PLU A
Rak plu a je ubojica broj 1 kod muškaraca ali i rak od koga umire najve i broj žena.
Oko 85 % svih slu ajeva raka plu a prouzro eno je PUŠENJEM.

Pored dima od cigareta, ostali zaga iva i koje svakodnevno udišemo su SMOG, ISPUŠNI
PLINOVI automobila i OZON, koji tako er doprinosi formiranju slobodnih radikala u organizmu.
LIJE ENJE:
1. Najbolji na in da se zaštitite od raka plu a je da ne pušite i da ne udišete dim cigareta.
2. Vitamin E je snažan antioksidans i time pruža zaštitu od raka plu a.

3. Za osobe s visokim nivoom selena utvr eno je da imaju smanjen rizik od pojave raka plu a.
4. Bolesnici od raka plu a živjeli su duže kada su pored navedenog vitamina E i selena uzimali i
slijede e dodatke:
VITAMIN C: 5 – 60 g (!) dnevno,
5. Prehrana SIROVIM VO EM i POVR EM u zna ajnoj mjeri smanjuje kod nepuša a rizik od
pojave raka na plu ima.
6. Japanski muškarci, iako strastveniji puša i od Amerikanaca, u manjem broju obolijevaju od raka
plu a, vjerojatno zbog toga što piju ZELENI AJ.
7. Dnevno se u gutljajima popiju 4 šalice AJA od STOLISNIKA.

1 šalica AJA POLJSKE PRESLICE popije se ujutro natašte i 1 šalica pola sata prije ve ere.
Tijekom dana žva e se I IROTOV PODANAK.

Slinu progutamo sa malo stolisnikova aja a ostatke i irota ispljunemo.
Kod jakih bolova no u se stavljaju OBLOZI od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari, a

danju 4 sata obloge od ŠVEDSKE GREN ICE na prsa, ako treba i na le a.
14. RAK PROSTATE
Druga je po u estalosti vrsta raka kod muškaraca (rak kože je prva).

Rijetko se javlja kod muškaraca mla ih od 50 godina, a neka prosje na starost u kojoj se naj eš e
pojavljuje je 72 godine. U 7. i 8. desetlje u života prostata je esto zahva ena malignim procesom,
u njoj se razvija jedna od eš ih stara kih bolesti muškaraca: adenom i karcinom prostate. S obzi-
rom na vrlo dobre rezultate operativnog lije enja i dopunskog lije enja hormonima, rak prostate
spada me u najbenignije oblike te rijetko dovodi do smrti.
395
LIJE ENJE:
1. Uz genetske preduvjete krivnju snosi i zapadnja ka prehrana s mnogo MASTI.

Rezultati istraživanja pokazuju da su masno e životinjskog porijekla, naro ito one iz crvenog
mesa, povezane s pove anim rizikom od uznapredovalo raka prostate. Masno e iz mlije nih
proizvoda, sa izuzetkom putra, i one iz ribe, nisu povezane s rizikom.
Drugi izvor opasnosti su HERBICIDI koji se upotrebljavaju u ratarstvu.
2. Upotreba namirnica od SOJE (zrno, mlijeko, sir) drugi je važan na in za smanjivanje rizika od
razvoja raka prostate.
Ameri kim muškarcima prijeti 5 puta ve a vjerojatnost da e umrijeti od raka prostate nego
muškarcima u Japanu, jer tipi na Japanska prehrana uklju uje svakodnevnu upotrebu 60 – 100 g
namirnica od soje.
Soja je jedini poznati izvor ginestina, tvari koja zaustavlja enzime koji iniciraju rast elija
tumora prostate.
Pored gorenavedenih namirnica od soje može se svakodnevno uzimati i mjerica sojinog napitka u
prahu (poželjno je da sadrži izoflavone, genistin i daidzein), koja se umiješa u 2 – 3 dl mlijeka
od soje, obi no mlijeko ili vodu.
3. Izgleda da ŽUTO i ZELENO POVR E muškarce zašti uje od raka prostate.

Za mnoge karotenoide (tvari koje vo u i povr u daju boju) se vjeruje da imaju antikancerozna
svojstva. Jedan od karotenoida, likopen, naro ito je zastupljen u PARADAJZU i LUBENICAMA
a dostupan je i u vidu dodataka (tableta).
Muškarci koji tjedno konzumiraju bar 10 obroka baziranih na paradajzu, u vrlo velikoj mjeri
smanjuju kod sebe rizik od razvoja raka prostate.
Jedan drugi karotenoid, lutein, nalazi se u ve oj mjeri u ŠPINATU, KELJU i PROKULICI.
4. Svi bi muškarci trebali uzimati neku dobru ANTIOKSIDANTNU formulu (tabletu) dizajniranu
specijalno za o uvanje prostate.
5. Treba svaki dan piti gutljaj po gutljaj 2 šalice hladnog aja od VRBOVICE.
Malo aja stavite na 10 minuta u 2 šalice tople vode.
Osim toga potrebno je i 3 tjedna piti AJ za BUBREGE (kao i kod svih drugih bolesti).
Dobro je provesti i TERAPIJU RAKA po BREUSSU.
15. RAK RANE
LIJE ENJE:
1. Rane koje trunu i ne zaraš uju, ak i one rane od raka, treba posipati praškom SR ENJAKA
2. Ranu iz koje raste "divlje meso" treba svaku ve er posuti mljevenim ŠE EROM.
To se ponavlja sve dok rana ne zacijeli.
3. MED u kombinaciji sa RIBLJIM ULJEM vrlo je djelotvoran za rane i spre ava rast takozvanog
"divljeg mesa".
396
16. RAK ŠTITNJA E
LIJE ENJE:
1. Naizmjeni no se jako duboko grgljaju AJEVI od BRO IKE i CRNOG SLJEZA.

Talog aja se zagrije sa malo vode, smiješa sa je menim brašnom u kašu, namaže na lanenu krpu
i zavije na oboljelo mjesto. Od istoga ali svježega bilja stavljaju se tijekom no i OBLOZI.
Svježe bilje se opere i razvalja na dasci, masa se stavi na oboljelo mjesto i zavije.
2. Danju se na 2 sata stavljaju OBLOZI od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari (ostaje se u

krevetu) i oblozi od ŠVEDSKE GREN ICE (na 4 sata).
3. Svaki dan treba piti 1,5 – 2 l aja od NEVENA, STOLISNIKA i KOPRIVE.

Na etvrt litre vode uzima se puna ajna žli ica mješavine.
U 3 šalice tog aja dodajte 3 žli ice ŠVEDSKE GREN ICE. Popijte po pola šalice prije i pola
šalice poslije svakog od 3 glavna dnevna obroka.
17. RAK TRBUHA
1. Primjer 1:
Žena (53) imala je tumor na trbuhu (zbog pada sa stepenica) koji se zbog jakih priraslica nije
mogao operirati. U gornjem lijevom dijelu trbuha nastao je cisti ni tumor veli ine dje je glave.
Nakon operacije nalaz je pokazivao da se radi o metastazama.
5 tjedana hranjena je umjetno, ak je i kašastu hranu odmah povratila.
Brzo je izgubila na težini (sa 80 na 62 kg), lije nici su rekli da je stanje beznadno.
Muž je ženi po eo davati (uz suglasnost lije nika) slijede e biljne pripravke:
a) Punu ajnu žli icu I IROTOVIH PODANAKA namo i se preko no i u etvrt litre hladne
vode. Ujutro se samo zagrije i procijedi.
Pije se 1 gutljaj prije i poslije svakog obroka – to je 6 gutljaja dnevno – ne više!
b) Izmiješamo 300 g NEVENA, 100 g STOLISNIKA i 100 g KOPRIVE.

Vrhom punu ajnu žli icu mješavine stavimo na svakih etvrt litre vode.
Dnevno se pije 1,5 – 2 l oparena aja, svakih 15 – 20 minuta 1 gutljaj.
Tako želudac najbolje podnosi aj.
Od dnevne koli ine aja uzima se, pola sata prije i pola sata poslije svakog obroka (ukupno 6
puta), po pola šalice aja u koju se doda 1 velika žlica ŠVEDSKE GREN ICE.
Pije se polako, gutljaj po gutljaj. Koli ina švedske gren ice može biti i manja.
aj se uva u termos – boci.
Pored toga stavljaju se i oblozi od ŠVEDSKE GREN ICE preko cijelog tijela.
Velik komad vate natopimo kapljicama i u tankom sloju stavimo preko trbuha.
Oblozi od POLJSKE PRESLICE, smekšane na pari, olakšavaju bolove.

Stavljaju se ujutro i popodne po 2 puta u krevetu, te po no i.
Nakon samo 2 dana ovakvog tretmana, stanje bolesnice je krenulo nabolje, na zaprepaštenje
lije nika. Nakon 10 dana bolesnica je otpuštena na ambulantno lije enje uz nalaz "relativno
dobro stanje". Nakon otpuštanja iz bolnice op e se stanje popravlja iz tjedna u tjedan.
Njezin se tek opet mogao smatrati dobrim, i ubrzano je dobivala na težini.
397
2. Primjer2:
Djevoj ici (6) se tumor proširio po cijeloj trbušnoj šupljini, vitalni organi (jetra, žu , slezena,
bubrezi) bili su potpuno zahva eni kao i aorta, ak i arterija za noge potpuno ukliještena.
Zbog zra enja i injekcija kortizona nije mogla gotovo ništa više jesti.
Tjedan dana nakon operacije dobila je žuticu; tumor je zatvorio i žu ni vod.
Roditelji su joj tada po eli davati slijede e bilje:
a) POLJSKA PRESLICA zaustavlja razvoj svakog tumora, dobro udnog ili zlo udnog, i polako
dovodi do njegovog nestanka.
Oblozi od poljske preslice smekšane na pari, najbolje pomažu kod svih tumora.
– dobra pregršt poljske preslice stavi se u cjedilo (ili sl.) i objesi iznad lonca s vrelom vodom.
– omekšana vru a poljska preslica umotana u lanenu krpu stavi se na mjesto gdje je tumor,
guka (oteklina), ir, cista, adenom, melanom, papilom ili hematom.
– kod posebno teških oboljenja s oblozima se po inje ve ujutro u krevetu, na 2 sata, i nastavlja
popodne po 2 sata, te opet po no i. To zna i pariti i držati toplim!
– ista poljska preslica može se koristiti 3 – 4 puta.
b) – u podne se stavlja oblog od ŠVEDSKE GREN ICE na 4 sata,

– oboljelo mjesto prvo se namaže nevenovom ili svinjskom maš u,
– zatim se stavi vata namo ena kapljicama švedske gren ice,
– na tu vatu se stavi suha vata kao toplinska zaštita,
– sve se prekrije plasti nom folijom i sveže vrpcom,
– poslije skidanja obloga koža se napudra da se sprije i svrbež.
c) aj od mješavine NEVENA, STOLISNIKA i KOPRIVE, isto kao kod primjera 1., b).
Peti dan ovakvog tretmana došlo je do poboljšanja. Krv, koja zbog za epljenja krvnih sudova
nije više dolazila do vena u nogama, sada je opet tamo došla i nestao je osje aj umrtvljenih nogu.
Žutica se postupno povla ila. Kada su nakon 9 tjedana otišli na pregled, lije nici više nisu mogli
otkriti tumor.
18. RAK USNE ŠUPLJINE (usta, grlo, ždrijelo, jednjak)
Oko 75 % svih slu ajeva raka usta izazvano je pretjeranom upotrebom ALKOHOLA, PUŠENJA i
ŽVAKANJEM DUHANA.
LIJE ENJE:
VITAMIN C: 3, 5, 10 ili više grama dnevno (do granice izdržljivosti crijeva – proljeva),
VITAMIN A (beta karoten): 6 mg dnevno (10000 IJ dnevno), 6 dana u tjednu ili 4 – 5 mrkvi
dnevno.

398
4. Me u nepuša ima i antialkoholi arima koji su pili 1 – 3 šalice ZELENOG AJA (bez kofeina)
dnevno smanjen je rizik od raka jednjaka za itavih 60 %.
6. Kod raka grla i jednjaka pored kašastih OBLOGA od JE MENOGA BRAŠNA, no u se sta-
vljaju oblozi od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari, te se duboko grglja s ajem od
svježe BRO IKE.
19. RAK ŽELUCA
Rak želuca je u po etnom stadiju teško ustanoviti jer ve inom ne uzrokuje bolove.
Bolesnici imaju obi no premalo želu ane kiseline.
Nitriti i nitrati u hrani poput slanine, viršli, te suhog i konzerviranog mesa, reagiraju u želucu s amino
spojevima i stvaraju visoko kancerogene nitrozamine, uzro nike raka želuca.
U krajevima gdje se jede usoljena i dimljena hrana (i gdje nema hladnjaka) vrlo je est rak želuca.
LIJE ENJE:
1. Dostatne koli ine VITAMINA C (3, 5, 10 ili više grama dnevno) razaraju nitrate i nitrite i zašti-
uju od zlo udnih tumora želuca.
2. Formiranje nitrozamina može se potisnuti ako se jede dovoljno ZELENIH PAPRIKA, ANANAS,
MRKVA, JAGODE i naro ito PARADAJZ.
3. Istraživanja pokazuju da je rizik za oboljenje od raka želuca znatno manji kod onih koji jedu
puno povr a iz porodice allium: CRNI i BIJELI LUK, VLASAC, PORILUK.
EŠNJAK možete uzimati i u obliku tableta.
4. Dvije žlice KUHANOG KUPUSA dnevno odli na su preventiva za rak na želucu.
5. Jedan sastojak SOJE (genisten) zaustavlja razvoj raka želuca.
6. Ispitivanja na 30000 ljudi koji su 5 godina uzimali antioksidantnu VITAMINSKO-MINERAL-

NU KOMBINACIJU (beta karoten, vitamin E, selen i dr.) pokazalo je zna ajno opadanje u stopi
smrtnosti od raka želuca (21 %) i od svih tipova raka (13 %).
(Ve e doze dale bi sigurno i još bolje rezultate).
7. Ljudi koji esto i u velikim koli inama piju ZELENI AJ (2 – 3 šalice dnevno) imaju manje
šanse da obole od raka želuca.
8. Na želudac se stavlja 4 sata dnevno oblog od ŠVEDSKE GREN ICE. Oblog se mora omotati
ne im toplim. No u se stavljaju oblozi od POLJSKE PRESLICE, smekšane na pari.
Ako su bolovi stalni i jaki isti oblog se stavlja na 2 sata ujutro i popodne i ostaje se u krevetu.
Uz obloge treba piti gutljaj po gutljaj AJ od NEVENA i KOPRIVE (poželjno je svježe bilje).
399
20. TUMOR NA MOZGU
LIJE ENJE:
Primjer:
Godinu dana nakon što mu je uklonjeno plu no krilo zbog raka, pacijentu su nastale metastaze na
mozgu sa 2 tumora, od 3 i 6 cm.
Lije nici su predvidjeli da e pacijent živjeti još godinu dana jer se radilo o zadnjem stadiju raka.
Pacijent je samoinicijativno prešao na poseban režim prehrane (DIJETALNA PREHRANA, bez
MESA, sa svježim sirovim VO EM i POVR EM i NJIHOVIM SOKOVIMA).
Pogledati još: rak.
Tako er je uzimao puno VITAMINA C: 36 g dnevno (vitamin C se slobodno može uzimati i u
ve im koli inama: 50, 100 i više grama dnevno, sve do granice izdržljivosti crijeva-proljeva; tada
dnevnu dozu malo smanjiti).
2 mjeseca kasnije tumori su potpuno nestali.
400
UHO
1. UHO (op enito)………………………………………………………………...….377

2. NAGLUHOST (slab sluh)……………………………………………………...…377
3. GLUHO A……………………………………………………………………..…378
4. UHOBOLJA……………………………………………………………………....378
5. INFEKCIJA UHA (op enito)………………………………………………….…379
6. UPALA UHA (otitis)…………………………………………………………...…379
a) UPALA UŠNE ŠKOLJKE (othematom)……………………………………..379
b) UPALA VANJSKOG SLUŠNOG KANALA (otomikoza)…………..…...…379
c) UPALA SREDNJEG UHA………………………………………………….…380
d) UPALA UNUTRAŠNJEG UHA (labirinta; labirintis)…………………....…380
7. ŠUM, ZUJANJE U UHU……………………………………………………....….380
8. UŠNI VOSAK (cerumen)…………………………………………………….…...381
9. NASLJEDNA NAGLUHOST (otoskleroza)…………………………………….381
10. STARA KA NAGLUHOST (prezbiakuzija)……………………………...…..382
11. MENIEROV SINDROM……………………………………………………...…382
12. VRTOGLAVICA……………………………………………………………...…382
1. UHO (op enito)
Organ sluha i stati kih osjeta. Bolesti uha mogu biti priro ene i ste ene.
Priro ene su npr. nedostatak ušne školjke ili sraštenost vanjskog slušnog hodnika.
Ste ene su bolesti gluho a, razli ite ozljede, ekcemi, irevi, novotvorine, upale uha, sraštenost
slušnih koš ica (otoskleroza).
2. NAGLUHOST (slab sluh)
Djelomi no oslabljenje sluha, obostrano ili samo na jednom uhu, uzrokovano afekcijom slušnog
živca ili dijelova srednjeg uha (bubnji a, slušnih koš ica) zbog kroni ne upale ili prejakih zvu nih
nadražaja. Pojavljuje se i kao profesionalna bolest u pogonima gdje vlada velika buka, u vojnim
artiljerijskim jedinicama, avijaciji, itd. Oko 2,5 % stanovništva je nagluho.
LIJE ENJE:
1. Veliku pomo pružaju SLUŠNI APARATI.
2. U slu ajevima gubitka sluha zbog starosti, kombinacija vitamina A i E može pokazati zamjetno
poboljšane sluha. Tijekom jednog pokusa 300 ljudi sa teško ama u sluhu uzimalo je vitamin A i
u 83 % pacijenata sluh se popravio. Vitamin E pomaže vitaminu A obavljati zada u.
3. Teško e sa sluhom zbog prehlade:

U vru u vodu zamo imo dno ajne žli ice sa 1 – 2 kapi ULJA MAJ INE DUŠICE (samo zato
da malo zagrijemo ulje) i nakapamo u uho.
Zatim na komad vate nakapamo ŠVEDSKU GREN ICU i stavimo vatu u uho.
4. Djecu koja postanu nagluha od posljedice šarlaha, treba dulje vrijeme 2 puta dnevno polijevati
preko glave i ramena HLADNOM VODOM. Zatim glavu, ramena i prsa dobro izmasirati ru-
nikom. Svaki dan jednom ukapati u oba uha 3 – 5 kapi ULJA od SLATKOG BADEMA.
401
5. Slijede a 3 dodatka mogu vam pomo i da sa uvate dobar sluh:
VITAMIN B12 (sastojak B-kompleksa): 800 – 1200 g dnevno,
GINKO: 60 mg, 3 puta dnevno.
6. Prije spavanja namo iti istu krpicu ili vatu u KUPUSNOM RASOLU i staviti u uho.
Ako nisu povrije eni bubnji i, za kratko vrijeme sluh e se popraviti.
7. Bolesnici na dijeti sa MALO MASTI doživjeli su bolji sluh.

Mnogi bolesnici s gubitkom sluha i simptomima ušnih problema imali su povišenu razinu kole-
sterola, dijabetes i bili su debeli. Njihov je sluh bio zna ajno poboljšan smanjenjem masti i pro-
iš ene hrane, te gubitkom težine.
8. Ekstrakt od koš ica GREJPFRUTA omekšati e stvrdnutu smolu (što je esto uzrok nagluhosti).
3. GLUHO A
Gluho a može biti totalna i djelomi na (nagluhost). Po svojim uzrocima gluho a može biti:
– nasljedna (oko 25 %),
– kongenitalna (posljedica sifilisa, pretporo ajne infekcije majke rubeolom),
– ste ena (može biti posljedica ošte enja pri porodu, šarlaha, tifusa, tuberkulozno meningitisa,
mehani kih ozljeda, utjecaja buke ili toksi nog djelovanja lijekova).
Gluho a se javlja i kao degenerativna pojava (stara ka gluho a).
2 uobi ajena oblika ošte enja sluha su:
a) Provodna nagluhost uzrokovana je zaprekom koja sprje ava prijenos zvuka do unutarnjeg uha.
Otoskleroza, nakupljanje voska, irevi na ušnom kanalu i ošte enje ušnog bubnji a uzroci su tog
tipa nagluhosti.
b) Živ ana nagluhost javlja se u unutarnjem uhu i živ anim putovima do mozga. Primjeri su tog
tipa nagluhosti postupan gubitak sluha zbog starosti (prezbiakuzija), priro eni problemi, ošte-
enje od lijekova, pretjerane buke ili zaraznih bolesti, Menierov sindrom.
4. UHOBOLJA
Simptomi su oštra bol i groznica, a uzrokovana je infekcijom vanjskog ili srednjeg uha.
LIJE ENJE:
1. Svake godine u sezoni JAGODA (u lipnju) uhobolje su znatno u estalije. Sli no se doga a
u sezoni BRESKVA. Dakle, nije poželjno jesti breskve, jagode, pa ak ni pekmez od jagoda.
2. Za trenutno olakšanje kapnite pažljivo u uho 2 kapi eteri nog ulja od GOSPINE TRAVE,
BADEMA, EŠNJAKA ili DIVIZME i držite na uhu bocu s TOPLOM VODOM, umotanu u
ru nik.
3. Nekoliko kapi ULJA EŠNJAKA (ulje može biti istisnuto i iz kapsule ešnjaka) nakapa se
na mali komadi vate, stavi u uho i bol nestaje.
4. Protiv bolova u ušima stavlja se na zatiljak oblog od sitno NAREZANOG LUKA.
5. Ako se topli MED pomiješan sa SOLJU stavi u uho, uklanja zujanje i umiruje boli.
402
6. Nekoliko kapi toplog ulja RICINUSA u uho; "zatvoriti" s vatom.
7. Ako je bol u uhu posljedica prehlade, obi no koristi PARENJE KAMILICOM.
5. INFEKCIJA UHA (op enito)
Teške infekcije uha mogu ostaviti trajne ožiljke i djelomi ni ili potpuni gubitak sluha.
Infekcija vanjskog uha obi no je uzrokovana plivanjem u zaga enoj vodi ili ošte enjem stjenke
slušnog kanala. Simptomi: jaki bol, mogu a je i vru ica.
Infekcija srednjeg uha naj eš e nastaje zbog širenja bakterija od infekcija nosa i ždrijela u uho.
Simptomi su: bol u uhu, osje aj puno e u uhu, oslabljen sluh i vru ica.
Infekcija unutarnjeg uha nastaje od meningitisa ili od širenja infekcije srednjeg uha. Simptomi
uklju uju gubitak sluha, vrtoglavicu, mu ninu, povra anje i vru icu.
LIJE ENJE:
1. Medicinsko lije enje infekcija uha uklju uje MIROVANJE, primjenu TOPLINE, ANTIBIOTI-
KE, KIRURŠKU DRENAŽU inficiranog podru ja.
2. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju infekcije uha:
VITAMIN C: nekoliko grama (ili više) dnevno,
3. ACIDOFIL poja ava imunološku reakciju, pomažu i organizmu da odbije napad virusa i
bakterija. Tako er pomaže uzimanje BJELAN EVINA.
4. Ako je dijete sklono infekcijama uha, možda uzrok leži u KRAVLJEM MLIJEKU, koje kod
djece može izazvati žestoke alergijske reakcije.
6. UPALA UHA (otitis)
a) UPALA UŠNE ŠKOLJKE (othematom)
Oteklina u uški, izme u hrskavice i perihondrija; nastala zbog krvarenja i nakupljanja krvi.
Nastaje zbog djelovanje tupe sile u tangencijalnom smjeru (profesionalno oboljenje radnika što
nose vre e na ramenu, hrva a i boksa a) ili nastaje spontano (degenerativne promjene hrskavice).
LIJE ENJE:
1. HLADNI OBLOZI, oprezna MASAŽA, RASIJECANJE kože (incizija).
b) UPALA VANJSKOG SLUŠNOG KANALA (otomikoza)
To je vrlo ozbiljno oboljenje iz kojeg se može razviti itav niz neželjenih komplikacija.
LIJE ENJE:
1. U prvom redu, moramo izvršiti odvod prema potiljku. Koriste ve i OBLOZI od LUKA.
U uho ne smijemo kapati nikakve lijekove!
403
Uvodimo DIJETU VO EM i nekoliko se tjedana klonimo za injenih i teških jela.
Dozvoljena su ispiranja AJEM od KAMILICE, NEVENA ili MATI NJAKA.
2. Ako je zvukovod je ispunjen naslagama sive, zelene, crne ili žute boje (miceliji gljivica)
lije enje se vrši odstranjivanjem naslaga.
c) UPALA SREDNJEG UHA
Upala srednjeg uha vrlo je esta a naj eš i joj je uzrok infekcija gornjih dišnih putova.
esto upalu srednjeg uha i slušnog kanala uzrokuju bakterije i otrovi neprikladno lije enih ili
prigušenih zaraznih bolesti, kao što su šarlah, ospice, hripavac, difterija, gripa, angina i dr.
Gnojna upala srednjeg uha vrlo je bolna. Kad gnoj probije bubnji , uho procuri (otoreja). Ako gnoj
ne iste e kroz ošte eni bubnji prema vanjskoj strani, prodiranjem gnoja u šupljikavi dio kosti
nastaje mastoiditis (gnojenje mastoidne kosti). To je opasna komplikacija koja se može proširiti i na
unutrašnjost lubanje (gnojna upala mozgovne opne) i uzrokovati sepsu pa i smrt.
Upala srednjeg uha može biti sa i bez gnojenja.
LIJE ENJE:
1. Upala srednjeg uha može se izbje i spre avanjem ili pravilnim lije enjem respiratornih infekcija,
emu uvelike pridonosi uzimanje prikladnih koli ina VITAMINA C (1 g ili više dnevno).
Tako er, u lije enju upale srednjeg uha može pomo i kapanje otopine VITAMINA C u uho.
2. Protiv gnojne upale srednjeg uha stavljamo iza uha obloge od sitno narezanog LUKA, pa ako ne
pomognu, onda obloge od GORUŠICE (sla ice, sinapis alba).
Pri kroni nim bolestima treba uvijek na bilo koji na in o istiti nadraženo mjesto, tj. žarište upale
otvoriti prema van. To je izvanredno važno, osobito na glavi.
Bakterijski otrovi mogu oštetiti slušni živac s osjetljivim unutrašnjim uhom, a gnoj može razoriti
slušne koš ice srednjeg uha, pa je zatim svaki prirodan na in lije enja isklju en.
3. Svaki dan kapamo u uho po 1 kap KANTARIONOVOG ULJA.
4. Tko naginje upalama uha, neka duže vremena uzima preparat svježega duguljastog TRPUCA
(plantago lanceulata) koji je izvrsno sredstvo za uho, a ujedno poboljšava oštrinu sluha.
d) UPALA UNUTRAŠNJEG UHA (labirinta; labirintis)
Nastaje širenjem upale iz okoline ili metastatski putem krvi.

Može biti akutna ( esto gnojna) i kroni na.
Simptomi: vrtoglavica, mu nina, povra anje, poreme aj ravnoteže, gluho a oboljelog uha.
Lije enje: operativno, simptomatsko, antibioticima.
7. ŠUM, ZUJANJE U UHU
Posljedica je stranog tijela u uhu, poreme enog tlaka, smole u ušima. Može biti posljedica starenja
ili nuspojava kod nekih lijekova.
LIJE ENJE:
1.Ako se topli MED pomiješan sa SOLJU stavi u uho, uklanja zujanje i umiruje boli.
404
2. Zujanje u ušima lije i se hodanjem BOSIM NOGAMA, svako jutro, duže vremena, po rosnoj
djetelini.
3. Žlica KUKURUZNOG BRAŠNA stavi se u šalicu vode, dobro promiješa i ostavi stajati preko
no i. Ujutro se ponovo promiješa i popije natašte. Postupak se ponavlja 3 tjedna.
4. NE SMIJE SE JESTI svinjsko meso, niti piti alkohol. Može se popiti malo mlijeka i jesti malo
kukuruznog kruha.
5. Lagane VJEŽBE glave i vrata poboljšat e cirkulaciju krvi u glavi.
6. Protiv zujanja u ušima pomaže ULJE od MANDULE ili parenje s KAMILICOM. Umo i
komadi vate u spomenuto ulje i stavi u uho. Više puta ponavljaj do ozdravljenja.
7. Kod zujanja u ušima mogu e je da nedostaju:

VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu. U pužnici ima puno vitamina A
te je on koristan u lije enju šumova u uhu.
VITAMIN E: 400 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
CINK: 50 mg dnevno.
VITAMIN B3 (sastojak B-kompleksa): 50 – 100 mg, 3 puta dnevno.
MANGAN: nalazi se u orašastim plodovima, lisnatom zelenom povr u, grašku, repi, žumanjku.
KALIJ: nalazi se u bananama, lisnatom zelenom povr u, citrusnom vo u, sjemenkama sunco-
kreta.
8. UŠNI VOSAK (cerumen)
Tvar koja se javlja prirodno, izlu uje se pokretima vilica pri jedenju i govorenju; na kraju ispada za
vrijeme spavanja. Simptomi zaostalog cerumena uklju uju zujanje u ušima, uhobolju, refleksni
kašalj, vrtoglavicu, osje aj jeke te poreme aje u ponašanju vi ene kod duševnih bolesnika.
LIJE ENJE:
1. PRO IŠ ENA HRANA (koja zahtijeva malo žvakanja) te ZAGA ENJE ZRAKA su 2 glavna
uzroka zadržanog voska u ušima.
2. Ekstrakt od koš ica GREJPFRUTA omekšati e stvrdnutu smolu (što je esto uzrok nagluhosti).
9. NASLJEDNA NAGLUHOST (otoskleroza)
Bolest uha kod koje si ušne kosti u srednjem uhu postaju tvrde te previše narastu, ometaju i prije-
nos zvuka. Otoskleroza je kroni na progresivna nasljedna nagluhost koja se razvija zbog koš anog
zaraš ivanja nekih dijelova labirinta. Obi no su oba uha podjednako zahva ena. Otoskleroza je e-
š a u žena, a u trudno i se jako poja ava.
Simptomi: nagluhost, koja po inje nakon puberteta i postaje sve teža, duboki šumovi, koji se pone-
kad teško podnose i parakuzija (pojava da se u buci bolje uje).
LIJE ENJE:
1. Lije enje je OPERATIVNO I SIMPTOMATSKO (ublaživanje šumova).

Jednom kada se bolest pojavi KIRURŠKI ZAHVAT se javlja kao jedina mogu nost.
Me utim, za VITAMIN A (injekcijom) je dokazano da poboljšava to stanje.
405
10. STARA KA NAGLUHOST (prezbiakuzija)
Ona je postupna te esto nije zamije ena godinama. Prvo se gube viši tonovi. Uz to postoje
subjektivni šumovi, a nema smetnji ravnoteže. Uzrok je progresivno stvaranje i odlaganje voštane
supstancije u pužnici, što uzrokuje pritisak na vlakna slušnog živca.
LIJE ENJE:
1. Hranjive tvari koje su potrebne za usporavanje starenja, važne su i u sprje avanju stara ke na-
gluhosti. Stanje bolesnika s poteško ama u sluhu se znatno poboljšalo kad im je davan kvasac i
jetra (izvori B-kompleksa) te vitamin C.
VITAMIN A (beta-karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
VITAMIN C: 250 – 1000 mg dnevno (ili više),
PIVSKI KVASAC: 1 – 2 žlice dnevno (sa sokom ili jogurtom, kiselim mlijekom i sl.)
2. Pomaže SLUŠNI APARAT.
11. MENIEROV SINDROM
Bolest unutarnjeg uha karakterizirana povratnim napadima gluho e, vrtoglavice, mu nine, povra-
anja, osje aja pritiska u unutarnjem uhu. Stanja u unutarnjem uhu koja mogu uzrokovati bolest su:
krvarenje, neravnoteža teku ina i spazam krvnih žila.
LIJE ENJE:
1. Napade Menierove bolesti mogu POTAKNUTI alergije, o no ili duševno naprezanje, stres,
alkohol, duhan ili neprimjerena prehrana.
2. Za bolesnike s Menierovim sindromom utvr eno je da imaju kroni ne nedostatke B-vitamina.

VITAMINI B-OMPLEKSA: velike ja ine.
12. VRTOGLAVICA
Psihofiziološka smetnja koja se pojavljuje kao mu ni osjet vrtnje i "gubljenja tla pod nogama" uz
dojam da se mi sami vrtimo ili da se sve vrti oko nas.
Vrtoglavica može biti uzrokovana infekcijama ili ozljedama unutarnjeg uha, koje normalno pomaže
održavanju osje aja ravnoteže tijela. Tjelesne ozljede kao što su nagnje enja ili prijelomi lubanje
mogu ozlijediti unutarnje uho; kod ovog tipa ozljede, vrtoglavica se može javiti dugo nakon što je
ozljeda navodno zacijelila.
Vrtoglavica se može pojaviti kao reakcija na neke mehani ke podražaje (pritisak masnog epa u
slušnom kanalu, ispiranje uha mlazom vru e ili hladne vode), zatim kao posljedica neuroti nog
uzbu enja, a naj eš e nastaje kao smetnja koju uzrokuju nagle promjene u položaju tijela: ubrzano
kretanje u krugu, ljuljanje, propadanje i dizanje.
Tumori mozga, anemija, visoki ili niski krvni tlak, manjak kisika ili glukoze u krvi, psihološki stres
ili prehrambene manjkavosti mogu biti drugi uzroci vrtoglavice.
LIJE ENJE:
1. Osje aj vrtoglavice može se sprije iti i ublažiti ako u prehranu uklju imo vitamine B-kompleksa.
406
2. Postoje mnoga svjedo anstva ljudi kojima je izuzetno pomogao KALCIJ: 1000 – 1500 mg
dnevno.
3. Ostali dodaci koji mogu pomo i:

VITAMIN E: 200 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
4. GINKO: 60 mg, 3 puta dnevno. Pacijenti koji pate od vrtoglavice doživljavaju dramati no
poboljšanje stanja nakon uzimanja ginka, zbog poja anog protoka krvi kroz unutrašnje uho.
5. Vrtoglavica popušta ako koristite DIVLJI LUK.
6. Stolje ima protiv vrtoglavice travari preporu uju UMBIR.

407
UMOR
1. UMOR (op enito)………………………………………………………………..…384

2. SINDROM KRONI NOG UMORA…………………………………………......385
1. UMOR (op enito)
OTKLANJANJE UMORA:
1. MED je nezamjenjiv u otklanjanju umora i iscrpljenosti.
2. MEDOVINA je vrlo zdravo pi e, jer ja a, isti, deblja a i godi.

Napravite je sami: u pola litre kipu e vode stavite žlicu meda i pustite da još malo provri.
3. aša tople vode s prili nim dodatkom MEDA i VITAMINA C srcu brzo dovodi energiju a
organizam postaje otporniji.
4. Žli ica MEDA s 1 g MATI NE MLIJE I i 10 – 15 g CVJETNOG PRAHA otklanja umor.
5. Papa je brzo ozdravio pošto mu je prepisana MATI NA MLIJE kao lijek za ja anje.
6. Snagu daje ZOB. Operite 7 puta 1 l zobi, ukuhajte je u 2 l vode na pola, u uvarak dodajte 2 žlicu
MEDA i pustite da još malo kipi.
7. Najbolje sredstvo za spre avanje proljetnog umora je KELP (alga). Dovoljno je ako uzimamo
poslije svakog obroka po 1 žlicu granula algi (npr. Kelpasan ili sl.). Nije preporu ljivo za osobe
koje boluju od Basedovljeve bolesti i hipervitaminoze.
8. Oni koji su umorni, iscrpljeni i bolesni i kojima nikakvi lijekovi više ne koriste, mogu si pomo i
uzimanjem preparata KALCIJA.
9. Ekstrakt KVASCA djeluje izvrsno na op e slabo zdravstveno stanje.

Mnogi ljudi koji osje aju umor ve poslije žli ice ili malo više KVASCA umiješanog u vodu ili
sok, u roku nekoliko minuta osjete kako im se energija vra a.
10. Protiv umora neki sportaši uzimaju LUK.
11. Neke osobe stalno osje aju umor, slabost i laganu glavobolju. UZROK su naj eš e gnojna ža-
rišta u zubima, krajnicima (mandulama) ili ošte ena jetra. Kad izvade bolesni zub i odstrane
gnojno žarište, pacijenti se osje aju tako dobro kao što se nisu dugo osje ali.
12. Protiv umora i teškog disanja treba svako jutro natašte uzeti žlicu NARIBANOG hrena
sa žlicom pravog MEDA.
13. Tablete GINSENGA (žen-šen) pomažu u otklanjanju umora.
14. Od odre ene dobi nadalje, snizi se u tijelu koli ina željeza. Uslijed toga se javljaju umor i
iscrpljenost, ovjek se osje a starijim i nesposobnijim. Pomo nam može pružiti svježa KO-
PRIVA, koja je bogata željezom. Uzmemo 1 punu ajnu žli icu koprive na etvrt litre vode,
samo oparimo, kratko vrijeme neka odstoji. Pijemo 1 – 2 šalice dnevno, gutljaj po gutljaj, 2 – 3
tjedna. Nakon kure s koprivom osje amo se razmjerno brzo tjelesno bolje, energija i stvarala ka
snaga se povrate, a i vanjski izgled je vidljivo bolji.
408
15. Salata od DRAGUŠCA je izvrstan lijek za one koji imaju premalo životne snage, koji su uvijek
utu eni (što ukazuje na slab rad hormonskih žlijezda).
2. SINDROM KRONI NOG UMORA
Simptomi: iznenadni po etak, osje aj krajnjeg umora, drhtavica ili niska temperatura, upala grla,
osjetljivi limfni vorovi, bolovi u miši ima, glavobolje, bolovi u zglobovima (bez oticanja),
zbunjenost, gubitak pam enja, poreme aj vida i sna (izme u ostalih).
LIJE ENJE:
1. Mogu pomo i slijede i dodaci:

VITAMIN A (beta karoten): 10000 – 25000 IJ dnevno, 5 dana u tjednu (2 dana stanke),
VITAMIN C: 1000 mg, 1 – 3 puta dnevno,
VITAMIN E: 200 – 400 IJ, 1 – 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
CINK: 15 – 50 mg, 1 – 3 puta dnevno,
SELEN: 50 – 100 g dnevno,
PROPOLIS: 500 mg, 1 – 3 puta dnevno.
2. Kod malaksalosti, slabosti i gubitka želje za fizi kom aktivnoš u mogu pomo i slijede i dodaci:
VITAMIN C: 250 – 1000 mg dnevno (ili više),
MAGNEZIJ: 300 – 500 mg dnevno. Blagi nedostatak magnezija može rezultirati kroni nim
umorom,
KALIJ: 1500 – 2000 mg dnevno. Prehrana manjkava kalijem uzrokuje miši nu slabost,
razdražljivost i osje aj umora,
JOD: nalazimo ga u plodovima mora, mlije nim proizvodima, u algama,
UGLJIKOHIDRATI, PROTEINI.
409
UPALA
Lokalna reakcija živog tkiva na patološke podražaje kao što su ozljede, visoke i niske temperature
(opekline, ozebline), kemijske tvari i otrovi, zarazne klice itd.
Pod utjecajem tvari koje su nastale raspadanjem stanica i leukocita po inje obnavljanje upalnog
mjesta svježim zdravim stanicama (bujanje tkiva) ime se završava upalni proces.
Ishod može biti i druk iji; može nastati proširenje infekcije, op e trovanje krvi (sepsa, setikemija) i
smrt.
1. UPALA (op enito)…………………………………………………………………386

2. GNOJ……………………………………………………………………………….387
3. EDEM………………………………………………………………………………388
4. EMPIJEM………………………………………………………………………….388
5. FLEGMONA……………………………………………………………………….389
1. UPALA (op enito)
1. Kod svih upala pomažu MED i MLIJEKO.
2. Kod svake upale dolazi do poreme aja funkcije bubrega, pa zato treba 3 tjedna piti AJ za
BUBREGE.
3. Osim toga na upaljeno mjesto treba stavljati OBLOGE od OCTA. Vrlo su u inkoviti i oblozi
koji se stavljaju na stopala (posebno ako se radi o upali ovojnice mozga ili o upali o iju).
Sa stavljanjem obloga treba po eti samo kad je mjesec u posljednjoj etvrtini. Nastaviti se može
kad je mjesec u drugim položajima.
4. Tako er svaki sat treba piti gutljaj VODE ili AJA od KADULJE (kod svake upale potrebno je
"ugasiti vatru"). Ako se jede juha od mesa, svinjetina ili junetina, ili ako se pije alkohol (prije
svega bijelo vino ili mošt) to je isto tako kao da pokušavate vatru ugasiti benzinom.
5. AJ od KAMILICE djeluje protuupalno kod svih vrsta upala.
6. Umjesto obloga od octa mogu se uzeti i LISTOVI KELJA i s njima na initi obloge. Te obloge
treba vrsto priviti na odre eno mjesto i oni moraju biti topli!
Takve obloge možete ostaviti 12 sati, ali ne duže.
7. Protiv upala se mogu koristiti OBLOZI od GLINE. Glinu pomiješamo sa vodom da dobijemo
mast i tome dodamo ocat. Smjesu ostavimo na tankoj platnenoj krpi da se osuši. Ovaj oblog
izvla i vlažne, teku e tvari.
8. Protiv upaljenih mjesta na miši ima i zglobovima izvrsno djeluje sirov oguljen KRUMPIR.
Možemo napraviti i kašu od sirovog naribanog krumpira, pomiješati s malo mlijeka i staviti na
bolno mjesto. Tko više voli, može upotrijebiti i tople krumpirove obloge.
9. Visoke doze VITAMINA C (3, 5, 10 g ili više dnevno) suzbijaju upale.
10. Kod upala se pokazuje nedostatak kalcija i vitamina D.

410
2. GNOJ
Gusta, mutna, teku a materija koju proizvodi organizam reagiraju i protiv upale u tkivu izazvane
patogenim mikroorganizmima. Na mjestu infekcije gomilaju se leukociti koji masno degeneriraju,
raspadaju se i stvaraju gustu masu u kojoj dolazi do raspadanje i omekšavanja tkiva.
LIJE ENJE:
1. SEZAMOVO SJEME suzbija gnojenje.
2. Poznato je izvrsno djelovanje KVASCA protiv furunkuloze (gnojne prištavosti). Tko je sklon toj
bolesti morao bi bezuvjetno duže vremena uzimati redovito manje koli ine kvasca.
Ve e koli ine kvasca mogu izazvati furunkulozu. To potvr uje homeopatsko na elo da tvar u
umjerenim koli inama lije i, ali u prevelikima može izazvati upravo one smetnje kojih se želimo
lije enjem riješiti.
3. Topli kašasti OBLOZI od GAVEZA preko no i uklonili su bolove kod gnojenja kosti izazvane
avlom koji je spajao slomljeni kuk.
a) Oblozi od svježih listova:
Svježe listove operemo, razvaljamo na dasci, stavimo na oboljelo mjesto i povežemo sa mara-
mom.
b) Oblozi od oparenih listova:
Gavezove listove prelijemo vrelom vodom i tople stavimo na oboljelo mjesto.
c) Oblozi od gavezovog brašna:
Dobro osušeno korijenje gaveza (možemo ga prosušiti u pe nici) sitno narežemo i sameljemo
u brašno u mlincu za kavu (može poslužiti i mlinac za mak).
To stavimo u šalicu sa vru om vodom, dodamo nekoliko kapljica jestivog ulja, te brzo napra-
vimo kašu. Nju nanesemo na lanenu krpicu, stavimo na bolesno mjesto i omotamo zavojem.
4. im ti se negdje na koži javi neka upala i po inje prerasti u gnojno žarište (apsces), odmah se
prihvati lije enja ŽELJEZARKOM. Ona pomaže i u najtežim uznapredovanim slu ajevima!
Gotovo e uvijek tada biti me utim potrebno da lije nik malim rezom otvori gnojno žarište, kako
bi po starom pravilu omogu io otjecanje gnoja. Me utim, bez obzira je li apsces uznapredovao ili
ne, pravilno pripremljen oblog od željezarke spre ava u svakom slu aju daljnje napredovanje
procesa.
Zagnojeno, upaljeno mjesto na koži prekrije se komadom ista, što tanja platna, a na njega se sta-
vi kuhana, još topla željezarka. Biljka treba biti tucana (zdrobljena, usitnjena) jer je sušena
previše voluminozna, neprikladna za rukovanje; svježa nije lako dostupna.
im se taj oblog osuši, treba se obnoviti na isti na in.
Za oblog ne upotrebljavati vodu u kojoj se kuhala biljka, ve samo biljku.
Željezarka uspješno djeluje protiv niza infekcija:
– protiv kukaca,
– furunkula, bedrenice (crni prišt), teških apscesa na zatiljku i le ima,
– apscesa na znojnim žlijezdama (pod pazuhom),
– apscesa na prsnim, mlije nim žlijezdama (zastoj mlijeka),
– apscesa na goljenici (pokosnici) i zagnojenih krvnih izljeva nakon nesre a,
– kroni nih gnojenja rane,
– za izlje enje rane nakon otvaranja gnojna žarišta.
Željezarkom se tako er može uspješno lije iti furunkula nosa, slušnog kanala i gornje usne, ali
pod lije ni kom kontrolom.
411
3. EDEM
Oteklina od nakupljanja teku ine u tkivu (zadržavanje teku ine) u organima ili tjelesnim šupljina-
ma. Obi no je to posljedica bolesnih stanja (poreme aji optoka krvi zbog bolesti srca, bubrega,
upalne reakcije tkiva, alergije). Mogu ga izazvati i infarkt, proširene vene ili previše soli u hrani, a
može biti i popratna pojava kod uzimanja nekih lijekova. Može se dogoditi prirodno u trudno i, i
kao dio predmenstrualnog sindroma.
Tkivo je nabreknuto, vlažno, neelasti no i gnjecavo, a pritisak na kožu ostavlja udubljenje.
Edem se najprije primje uje na površini tijela, tamo gdje je koža nježna (na licu, o nim kapcima).
Simptomi su i pove ana težina, osobito zamjetljiva na gležnjevima i donjim udovima, koji znatno
oteknu i postanu teški. Edem može biti op i (po itavom tijelu) ili lokalni.
LIJE ENJE:
1. PREHRANA se mora bazirati na svježem vo u i povr u (naro ito krastavci, lubenice, ananas), te
hrani bogatoj silicijem (mlade zelene biljke, lucerna, koprive, ešnjak, luk, šparoga, jagoda, gro-
ž e, cikla kokosov orah). Jedite proso, rižu, zobene pahuljice. Pijte vo ne sokove.
Umjereno uzimajte orah, badem, sjemenke suncokreta, sezama, lana i bundeve.
ZABRANJENI SU: meso, jaja, riba. Soli što manje.
2. a) GLADOVANJE 1 – 2 tjedna uz izmjeni no uzimanje soka krastavaca, ananasa i lubenice,

ukupno 6 aša dnevno. Klistiranje jednom dnevno. Pijte 2 aše aja od kore mahune dnevno.
b) Nakon gladovanja DIJETA sa LUBENICAMA slijede ih 10 dana. Jedite samo zrele lube-
nice, u što eš im razmacima i malim koli inama. Nastavite s dnevnim klistiranjem.
c) VEGETARIJANSKA PREHRANA s puno svježeg i kuhanog povr a, sjemenke, orasi, jogurt.
3. Pijte AJ od PERŠINA ili ga jedite sirovog (ali ne u trudno i).
4. Tko ima nate ene udove zbog vode koja se u njima nakupila (edeme) posti i e sa SLANIM
OBLOZIMA lijepe uspjehe. Suhim ili vlažnim slanim oblozima izvla i se iz tkiva suvišna voda.
5. MASAŽA može biti djelotvorna.
6. Pomažu TOPLE KUPKE, najpoželjnije sauna, 2 puta tjedno.
7. Puno VJEŽBAJTE da se potakne znojenje.
8. Skuhajte listove MASLA KA i pijte kao "kavu" ili ih jedite u salati.
9. Mogu pomo i slijede i vitamini i minerali:

VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 50 – 200 mg dnevno (naro ito kod edema povezanog s
menstruacijom ili trudno om),
4. EMPIJEM
Poseban oblik gnojne upale pri kojoj se gnoj nakuplja u nekoj tjelesnoj šupljini.
Empijem grudne šupljine (gnojna upala porebrice) može nastati primarnom infekcijom porebrice,
eš e širenjem upale iz plu a zbog perforacije (provale) apscesa ili kaverne.
Može se širiti iz gnojnog procesa ki me ili rebara.
Empijem grudne šupljine katkad probije stjenku grudnog koša i gnoj izlazi napolje.
412
Izraz empijem koristi se i za gnojnu upalu sinusa, srednjeg uha i sl.
Lije i se antibioticima ili operacijom.
5. FLEGMONA
Difuzna upalna infiltracija tkiva ili organa, za razliku od ograni ene upalne infiltracije (npr. apsces).
Obi no se misli na gnojnu flegmonu. este su flegmone potkožnog tkiva i muskulature
ekstremiteta, kao posljedica ozljeda i infekcije uzro nicima gnojenja. Znaci flegmone su: crvenilo,
otok, toplina i bol. Gnojna upala crvuljka (apendicitis) esto se javlja u flegmonoznom obliku.
Emfizematozna flegmona poseban je oblik flegmone, kod koje je tkivo prožeto upalnom teku inom
(eksudatom) i mjehuri ima plinova.
413
USNA ŠUPLJINA
1. UPALA SLUZNICE USNE ŠUPLJINE (stomatitis)……………………………390

2. UPALA I KRVARENJE DESNI (gingivitis)………………………………...…..390
3. UPALA ŽLIJEZDA SLINOVNICA (sialoadentitis)………………………...….391
4. IREVI U USTIMA………………………………………………………….……391
5. GLJIVI NE NASLAGE (soor)……………………………………………….…..391
6. AFTE…………………………………………………………………………..……392
7. ŽVALE……………………………………………………………………………...392
8. RAK USNE ŠUPLJINE……………………………………………………….…..392
9. LEUKOPLAKIJA…………………………………………………………….…...393
10. ZADAH IZ USTA (halitoza)………………………………………………….….393
11. HRKANJE…………………………………………………………………....…..394
12. USNE………………………………………………………………………..…….395
13. UPALA USNE (heilitis)…………………………………………………….……395
1. UPALA SLUZNICE USNE ŠUPLJINE (stomatitis)
Naj eš e je posljedica pokvarenih zubi, loših zubnih proteza ili kemijskih nadražaja (duhan).
Stomatitis obi no prati i upala zubnog mesa (desni; gingivitis). Sluznica je ote ena, crvena, slina se
lu i poja ano, jezik je obložen, postoji zadah iz usta.
LIJE ENJE:
1. Stomatitis se spre ava ispravnom i redovitom NJEGOM usne šupljine, a lije i ispiranjem
(kamilicom) i suzbijanjem uzro nika pomo u sulfonamida ili antibiotika.
2. U lije enju raznih upala usne šupljine PROPOLISOM esto su postizani dobri rezultati.
Emulzije od 5 – 15 kapi propolisa u pola aše vode ili nerazrije eni ekstrakti mogu se upotre-
bljavati za mazanje usne šupljine, sluznice grla i bolesne kože.
3. Kome sluznica oko zubi olabavi te opaža stalno na sluznicama u ustima male iri e i gnojna
raspadanja, mora pripremiti SALATU s LIMUNOVIM SOKOM, a neko vrijeme svaki dan jesti
sirovi KISELI KUPUS kao salatu.
2. UPALA I KRVARENJE DESNI (gingivitis)
DESNI su naziv za vezivno tkivo i sluznicu usne šupljine koja pokriva zubne nastavke gornje i
donje eljusti i penje se na vrat zuba. Desni pokrivaju i krune zuba, dok zubi ne probiju, a kasnije se
na tom mjestu resorbiraju.
GINGIVITIS je upala desni, obi no zajedno s upalom sluznice usne šupljine (stomatitis).
Simptomi su bolne, krvare e desni. Nastaje kao posljedica karijesa zubnog vrata, zubnog kamenca,
zanemarene njega usta, loše napravljenih zubnih proteza, a i zbog poreme aja metabolizma u tijelu
(skorbut, pelagra) ili otrovanja (živom, bizmutom, olovom).
LIJE ENJE:
1. Lije i se ISPIRANJEM i mazanjem desni adsringencijama (tvarima koje stežu tkivo: npr. spojevi
cinka i kalcija).
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA pokazali su se odli nima za ublažavanje upale desni.

414
3. Manjak vitamina C uzrokuje krhkost kapilara. Pucanje kapilara u desnima usne šupljine onemo-
gu ava dotok krvi u zubno meso, što može uzrokovati postupan raspad tkiva. Desni oti u, popri-
maju ljubi astu boju, mekane su i lako se ošte uju, pa lako dolazi do upale ili gangrene, uz opa-
snost gubitka zuba. Vitamin C je potreban za tvorbu i o uvanje zdravog dentina, kostiju, desni i
ostalog vezivnog tkiva zubnog mesa.
Najdjelotvornija vitaminska terapija za krvarenje desni je 1000 mg VITAMINA C (ili više), sa

BIOFLAVONOIDIMA, 3 puta dnevno.
4. Kome desni lako krvare mora pripremati SALATU s LIMUNOVIM SOKOM, a neko vrijeme
jesti svaki dan sirov KISELI KUPUS kao salatu.
5. KOENZIM Q10 (30 – 100 mg dnevno) pomaže desnima da oja aju a to je uslov za zdrave zube.
Koenzim Q10 poja ava imunološki sistem, pomažu i tako u borbi protiv bakterija koje mogu pro-
uzro iti karijes i bolesti desni.
3. UPALA ŽLIJEZDA SLINOVNICA (sialoadentitis)
Naj eš a je akutna epidemi na upala podušne žlijezde (vidi: parotitis).

Neepidemi ne upale slinovnica nastaju širenjem upale iz okoline (npr. od stomatitisa) ili su
metastatske. Znaci akutne upale: bol i otok u predjelu žlijezde, povišena tjelesna temperatura i
poreme eno op e stanje. Lije enje: antibiotici, brižljiva njega usta, ležanje.
4. IREVI U USTIMA
To su bolne, žu kaste, okrugle ili ovalne to kice u ustima. esto su znak da je organizam iscrpljen
ili pod stresom, ali mogu biti i posljedica povrede jezika ili usta, ili pak uzimanja ljute i kisele hra-
ne. U nekim su slu ajevima posljedica alergije.
LIJE ENJE:
1. Vodice za ISPIRANJE USTA koje sadrže neven, timijan ili smirnu djeluju ljekovito, a isto tako
djeluje i gel ALOJE, koji se utrlja preko ira.
2. Dodajte prehrani PŠENI NE KLICE ili PIVSKI KVASAC u slu aju nedostatka vitamina B3.
5. GLJIVI NE NASLAGE (soor)
Soor su bjelkaste naslage na sluznici ustiju, usnicama, jeziku ili desnima, a uzro nik im je gljivi na
infekcija kandidom. Naj eš e se javlja kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom.
Steroidni lijekovi, dugotrajne bolesti ili antibiotici mogu tako er olakšati zarazu.
LIJE ENJE:
1. Izgladnite gljivi nu infekciju tako da privremeno IZBACITE iz prehrane še er i ugljikohidrate.

Umjesto toga DODAJTE prehrani ešnjak, maslinovo ulje i jogurt koji sadrži acidofil; oni e
uništiti infekciju.
415
6. AFTE
Infektivna upala sluznice usta s bijelim plitkim iri ima, ulceracijama, "aftama".To su plitke otvo-
rene rane koje se nalaze bilo gdje u ustima. Simptomi su osje aj peckanja i bockanje te neznatna
oteklina sluznice.
Rana, s bijelim središtem okruženim crvenim rubom osjetljiva je na pritisak i bolna kad se uzima
kisela ili za injena hrana. Rana traje od 4 – 20 dana, te spontano zacjeljuje, ne ostavljaju i ožiljak.
Neki odre eni uzrok afti nije poznat, premda izgleda da do njih dovode tjeskoba ili drugi emocio-
nalni stresovi, ili osjetljivost na razli ite namirnice i tvari koje proizvode alergijske reakcije.
LIJE ENJE:
1. Sprje ava se ispravnom i redovitom NJEGOM usne šupljine.
2. Lije i se ispiranjem usta toplim AJEM od KAMILICE ili KADULJE i suzbijanjem uzro-
nika pomo u sulfonamida i antibiotika.
3. JOGURT sadrži neke od bakterija koje se obi no nalaze u ustima i crijevima.
4. Ispitivanja pokazuju da mnogi bolesnici s aftama imaju vjerojatno nedostatak željeza i vitamina
B-kompleksa.
7. ŽVALE
Pukotine i krastice u kutovima usta; pucaju i bole kod govora i žvakanja.

Izaziva ih infekcija gnojnim klicama ili gljivicama, nestašica vitamina B2 i loše zubalo.
8. RAK USNE ŠUPLJINE (usta, grlo, ždrijelo, jednjak)
Oko 75 % svih slu ajeva raka usta izazvano je pretjeranom upotrebom ALKOHOLA, PUŠENJA i
ŽVAKANJEM DUHANA.
LIJE ENJE:
VITAMIN C: 3, 5, 10 ili više grama dnevno (do granice izdržljivosti crijeva – proljeva),
VITAMIN E:400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
VITAMIN A (beta karoten): 6 mg dnevno (10000 IJ dnevno), 6 dana u tjednu ili 4 – 5 mrkvi
dnevno.

416
4. Me u nepuša ima i antialkoholi arima koji su pili 1 – 3 šalice ZELENOG AJA (bez kofeina)
dnevno smanjen je rizik od raka jednjaka za itavih 60 %.
4. Kod raka grla i jednjaka pored kašastih OBLOGA od JE MENOGA BRAŠNA, no u se sta-
vljaju oblozi od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari, te se duboko grglja s ajem od
svježe BRO IKE.
Vidi još: tumori.
9. LEUKOPLAKIJA
To je promjena na usnim površinama koja za posljedicu može imati rak.
LIJE ENJE:
1. Brojna istraživanja pokazala su da je u tom slu aju djelotvorno uzimati pripravke vitamina A
(beta karotena). I vitamin E dobro djeluje kod leukoplakije.
10. ZADAH IZ USTA (halitoza)
Uzroci mogu biti:

– kroni ni zatvor, nepravilna prehrana, anemija, slaba higijena usta,
– infekcija nosa ili ždrijela, sinusitis, tonzilitis, dijabetes,
– propadanje zuba ili desni, prisutnost bakterija koje su ustima strane,
– pretjerano pušenje, živ ana napetost,
– kemijske tvari u tijelu kao: arsen, olovo, bizmut, metan.
Loš zadah može naj eš e biti pripisan bakterijama truljenja koje žive na neprobavljenoj hrani i
ispuštaju plin kroz izba eni zrak.
LIJE ENJE:
1. Može pomo i popravljanje sastava crijevnih bakterija JOGURTOM.
2. Izbjegavanje pretjerane upotrebe UGLJIKOHIDRATA može pomo i u sprje avanju propadanja

zuba (što pak može uzrokovati loš zadah).
3. Vitamin C potreban je za sprje avanje skorbuta, koji može uzrokovati krvarenje i infekciju desni.
VITAMIN C: 1000 mg ili više dnevno.
4. Žvakanjem PERŠINA ublažit ete zadah.

417
5. Tako er mogu biti od pomo i:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg (od svakog) dnevno,
6.Vitamin A (beta karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, potreban je za op i razvoj i zdravlje
desni i zuba.
7. Protiv neugodna zadaha iz usta, a i protiv neugodna znojenja i zadaha tijela, prožva i i pojedi
svakodnevno natašte 10 – 20 zrnaca sirovog AJA od KOMORA A. Postupak je djelotvoran
ali malo dosadan jer treba zrnce po zrnce uzeti me u zube i izgristi.
8. Uzmi liš e KADULJE ( aj), kuhaj ga u dobru vinu (neko prirodno slatko vino, npr. muškat) i
esto pij taj topli napitak i loš e zadah iz usta sigurno pro i.
9. Loš zadah iz usta uglavnom dolazi od toga kad nešto nije u redu sa želucem. U tom slu aju treba
piti AJ od PELINA tijekom 3 – 5 tjedana. aj se pije hladan, gutljaj po gutljaj.
Malu koli inu pelina ostavite samo 3 sekunde u toploj vodi!
10. Loš zadah iz usta može imati za uzrok i gnoj na zubima ili pokvarene zube. Takve gnojne zube
treba izvaditi.
11. Može pomo i MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta (1 – 2 dnevno).
12. Protiv neugodnog zadaha iz usta i zadaha tijela mogu pomo i 1 – 2 žlice aromatizirane
ACIDOFILNE TEKU INE, 1 – 3 puta dnevno.
13. PIVSKI KVASAC: 2 – 5 žlica dnevno, na prazan želudac. Pomiješajte sa malo soka kiselog
vo a, vode ili jabu nog octa.
14. VEGETARIJANSKA PREHRANA s težištem na sirovom i kuhanom vo u i povr u.

Hranu žva ite izuzetno dobro.
Jedite 6 – 8 namo enih šljiva ili nekoliko sušenih ili namo enih smokava za doru ak.
Popijte vodu u kojoj je vo e bilo namo eno.
Pijte puno teku ine: 4 – 6 aša dnevno.
Bavite se sportom ili vježbajte. Nedostatak fizi ke aktivnosti jedan je od glavnih uzroka
opstipacije. Pijte bilo koje sokove vo a ili povr a.
15. Uzmite 1 ajnu žlicu DRVENOG UGLJENA u prahu u aši vode, natašte.
16. IZBJEGAVAJTE: meso, jaja, bijeli še er i brašno i su rafiniranu ugljikohidratnu hranu i pekar-
ske proizvode. ak i kruh neoljuštenih žitarica uzimajte umjereno.
Izbjegavajte zatvor i prekomjerno uzimanje hrane. Loša probava proteina životinjskog podrijetla
est je uzrok neugodnog zadaha i neugodnog tjelesnog mirisa.
11. HRKANJE
Zvu ne pojave što nastaju zbog lepršanja mekog nepca izme u struje zraka što ulazi kroz nos i one
što ulazi kroz usta. Zdrav ovjek hr e u dubokom snu kad leži na le ima i obi no prestaje hrkati
nakon promjene položaja. Paraliza mekog nepca (kod moždane kapi i trovanja) tako er može
prouzro iti hrkanje. Ponekad je hrkanje rezultat "apneje" u snu, tj. prestanka disanja na minutu ili
više. Provala adrenalina stimulira tijelo i ono proizvede iznenadni zvuk hrkanja.
418
LIJE ENJE:
1. SMRŠAVITE, odbacite ALKOHOL i prestanite PUŠITI.
12. USNE
LIJE ENJE:
1. Protiv ispucalih i ranjivih usana preporu uje se:

2. Protiv suhih usana korisno je ULJE KANTARIONA.

3. Kod problema usana kao što su popucani rubovi usana, irevi na usnama, suha usta, bolan jezik,
pomažu:
VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg (od svakog) dnevno i ŽELJEZO: oko 300 mg dnevno.
13. UPALA USNE (heilitis)
Javlja se u razli itim oblicima kao posljedica klimatskih utjecaja (npr. suho a), djelovanja ultralju-
bi astih zraka i drugih uzroka (npr. sezonska ljetna upala usne izazvana djelovanjem sun anih
zraka).
419
VIRUSI
(lat. virus zna i otrov): estice ve inom submikroskopske veli ine, pojavljuju se kao patogeni
agensi na ljudskom, životinjskom i biljnom organizmu, a i na bakterijama.
Me u najraširenije virusne bolesti ubrajaju se obi no: prehlade, razne vrste gripa (A, B i C); zatim
ospice, varicele, slinavka i šap, neki oblici meningoencefalitisa, dje ja paraliza, herpes simpleks i
herpes zoster, epidemijski parotitis, bjesno a, žuta groznica.
Prenose se kaplji nom infekcijom, dodirom ili zarazom kroz otvorenu ranu (bjesno a).
Fitopatogeni virusi šire se posredovanjem kukaca ili nametnika.
LIJE ENJE:
1. Sprje avaju se ili lije e ZAŠTITNIM mjerama, VAKCINACIJOM ili KEMOTERAPIJOM.
2. VITAMIN C ima antivirusno djelovanje. Npr. velike doze vitamina C (10, 30, 50 ili više grama
dnevno, pomiješano u soku) mogu inaktivirati virus poliomijelitisa i tako sprije iti paralizu.
Vitamin C inaktivira virus herpesa, hepatitisa i neke druge viruse.
3. Neke kombinacije MATI NE MLIJE I i PELUDA (propolisa) imaju izvanredan protuvirusni

u inak. APIKOMPLEKS djeluje npr. vrlo snažno protiv virusa ak u razrje enju 1: 100000.
Tako je znanost pronašla u prirodi djelotvorno ljekovito sredstvo koje kao visoko vrijedna hrana
pove ava otpornost organizma protiv zaraza od gripe (a protiv kojih industrija lijekova u cijelom
svijetu nije do danas uspjela proizvesti djelotvorniji lijek)!
4. Kod virusnih oboljenja odli no pomaže AJ od KOPRIVE.

Stavimo 1 punu ajnu žli icu aja na etvrt litre vode, samo oparimo, kratko neka odstoji.
420
VODENA BOLEST
To je skupljanje teku ina u tjelesnim šupljinama.
Teku ina ("voda") se može skupljati u potkožnom tkivu, u okolini zglobova, u slobodnoj šupljini
itd. Uzrok može biti razli it:
– bolesti srca koje dovode do zastoja krvi,
– lokalni zastoj krvi zbog pritiska na krvne žile (npr. zbog oteklina),
– ciroza jetre,
– patološke promjene na stjenkama krvnih žila ili u sastavu krvi (zbog gladovanja, anemije, obolje-
nja bubrega) itd.
LIJE ENJE:
1. Kod vodene bolesti KOPRIVA pomaže jakim odvajanjem vode. Priprema aja:
1 punu ajnu žli icu na etvrt litre vode samo oparimo, kratko vrijeme neka odstoji.
2. BOROVICA je vrlo djelotvorna kao AJ, TINKTURA ili EKSTRAKT protiv nakupljanja vode
u tijelu. Uzme li se previše borovica (npr. piju i sok ili ekstrakt) podražujemo bubrege.
3. Ujutro i nave er, 6 tjedana uzimamo po 1 žlicu ŠVEDSKE GREN ICE u VINU.
4. Vodena bolest se odli no lije i ako se u pola litre VODE i pola litre VINA kuhaju 3 glavice
usitnjenog LUKA i 1 žlica RUŽMARINA.
5. SOK CRVENOG LUKA je izvrsno sredstvo protiv vodene bolesti.

Uzima se 3 puta dnevno po 1 žlicu, dulje vremena.
6. Za one koji boluju od vodene bolesti CELER je lijek vrijedan pažnje.
7. Protiv zadržavanja vode preporu uje se VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 100 mg, 3 puta
dnevno.
8. Korijen ABDOVINE pretvoren u prašak uzima se 2 puta dnevno na vrhu noža.
9. Sitno isjeckajte 10 g OMANOVOG korijena i prelite s 2 dl vrele vode. Ostaviti poklopljeno 2

sata, procijediti i piti svaka 2 sata po 1 žli icu.
421
VRAT
Dio ovje jeg tijela koji povezuje glavu s trupom. Obi no se razlikuje prednji dio vrata (grlo) i
stražnji dio (šija). Naj eš a oboljenja vrata su:
– ozljede (vješanje, davljenje, ozljede nožem),
– zatim bolesti i tumori štitne žlijede (struma, Basedovljeva bolest),
– ošte enja i nedostatak paratireoidnih žlijezda,
– strana tijela (gušenje zalogajom, ribljom kosti),
– maligni tumori (rak grkljana).
1. TRZAJNA OZLJEDA VRATA…………………………………………………..398

2. UKO EN ILI "zaležan" VRAT………………………………………………….398
3. UKO ENJE ZATILJKA (opistotonus)………………………………………….398
4. OTE ENE LIMFNE ŽLIJEZDE NA VRATU………………………………….399
5. DEBEO VRAT……………………………………………………………….…….399
1. TRZAJNA OZLJEDA VRATA
Posljedica je nesretnog slu aja a nastaje zbog brzog, neo ekivanog trzaja naprijed i natrag.
Do nje dolazi naj eš e kad u zaustavljeno vozilo udari straga drugo vozilo.
Simptomi se mogu javiti odmah ili kasnije. Oni uklju uju bol, uko enost u predjelu vrata,
glavobolju, oslabljen vid, slabost, trnce u lopaticama, rukama i šakama. Posljedice trzajne ozljede
vrata mogu biti i depresija i anksioznost (zabrinutost).
LIJE ENJE:
1. Velike doze KALCIJEVOG PANTOTENATA mogu smanjiti uko enost.

MULTIVITAMINKO-MINERALNA tableta potaknut e ozdravljenje.
2. OBLOGE od LEDA izmjenjujte s VRU IM OBLOZIMA. Olakšati e bol i ubrzati oporavak.
3. Potražite LIJE NIKA da bi se utvrdilo da nije došlo do dugotrajne ozljede kralježnice ili vrata!
2. UKO EN ("zaležan") VRAT
Karakterizira ga gr vratnih miši a. Akutna bol i uko enost mogu biti posljedice povrede, lošeg
položaja kod spavanja ili stresa. Akutna uko enost može tako er biti simptom meningitisa.
LIJE ENJE:
1. Primijenite VRU E i HLADNE OBLOGE da bi potakli ozdravljenje i smanjili neugodu.
2. Onome koga boli vrat davao se MED s RAKIJOM.
3. UKO ENJE ZATILJKA (opistotonus)
Nastaje zbog gr a le nog miši a uspravlja a; trup je savijen u obliku luka izbo enog prema
naprijed, simptom karakteristi an za neke bolesti koje su popra ene upalom mozgovnih opni
(meningitis, sun anica, povrede mozga i tetanus).
Javlja se i pri trovanju strihninom, kod padavice, tetanije i histerije.
422
4. OTE ENE LIMFNE ŽLIJEZDE NA VRATU
LIJE ENJE:
1. Mnogome bi djetetu nestale ote ene limfne žlijezde na vratu kada bi koristilo svježi SOK
KOPRIVA ili sitno narezanu koprivu u juhi ili salati.
2. Bolesniku s ote enim limfnim žlijezdama na vratu potrebno je stavljati na vrat platno namazano
melemom od MEDA i usitnjenog MAJORANA.
5. DEBEO VRAT
Osobe sa debelim vratom najvjerojatnije imaju probleme sa štitnja om.

Debeo ili "svinjski" vrat njema ki se naziva skrofuloza.
423
ZARAZNE (infektivne) BOLESTI
1. ZARAZNE BOLESTI (op enito)………………………………………………....402

2. ZAŠTITA I LIJE ENJE (op enito)…………………………………………...…403
3. IMUNOST………………………………………………………………………….405
1. KAPLJI NE ZARAZE (prenose se kihanjem i kašljanjem)……………..……406

1. PREHLADA (rinitis, hunjavica)………………………………………...…….406
2. GRIPA (influenca)………………………………………………………..…….407
3. UPALA PLU A (pneumonija)……………………………………..………….409
4. TUBERKULOZA (tbc, sušica)………………………………………..……….410
5. MENINGITIS…………………………………………………………..……….412
2. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI………………………………………..……..413

1. TRIPER (gonoreja, kapavac)…………………………………………..…...…413
2. SIFILIS (lues)………………………………………………………………..….413
3. KANDIDOZA SPOLNIH ORGANA (gljivi na infekcija spolovila)……..….414
4. KLAMIDIJA……………………………………………………………..……..415
5. KONDILOMI……………………………………………………………….…..415
6. NESPECIFI NI URETRITIS………………………………………….….…..416
7. ANKIR…………………………………………………………………...……416
8. STIDNE UŠI……………………………………………………………...……..416
9. ETVRTA SPOLNA BOLEST…………………………………………..……416
10.GENITALNI HERPES…………………………………………………...……417
11. TRIHOMONIJAZA…………………………………………………………...417
3. KONTAKTNE ZARAZNE BOLESTI (šire se dodirom)……………………….418

a) KOŽNE INFEKCIJE…………………………………………………………..418
1. BRADAVICE……………………………………………………………...…418
2. SVRAB (šuga)…………………………………………………………..……419
3. UŠI………………………………………………………………………...…..419
4. HERPES………………………………………………………………………420
5. CRVENI VJETAR (erizipel, vrbanac)……………………………….……..421
6.VELIKE BOGINJE (boginje, velike kozice, crne kozice)………………….421
7. TETANUS (zli gr )…………………………………………………….…….422
8. GUBA (lepra)…………………………………………………………………422
9. MONONUKLEOZA (bolest poljupca, upala žlijezda,
groznica žlijezda)…………………………………………………….……….423
10. SIDA (AIDS)………………………………………………………….……..423
11. IMPETIGO………………………………………………………………….425
12. EKTIMA…………………………………………………………….………425
13. FURUNKULOZA…………………………………………………………..425
14. FAVUS………………………………………………………………..……..425
15. ERITRAZMA………………………………………………………….……426
16. HLADNA SMRT……………………………………………………...…….426
17. FRAMBEZIJA………………………………………………………...……426
b) PARAZITIZAM………………………………………………………….…….427
1. INFEKCIJE CRVIMA………………………………………………...…….427
a) GLISTE……………………………………………………………..……..427
b) ANKILOSTOMIOZA (rudarska anemija,
St. Gotthardska bolest)……………………………………………..…….429
c) ASKARIOZA……………………………………………………….……..429
424
d) TRIHURIJAZA………………………………………………………...…429
e) STRONGILOZA (sklerostomijaza)…………………………………...…429
f) TRIHINOZA (trihineloza)……………………………………………..…430
g) DRAKONTIJAZA (drakunkuloza)……………………………….….….430
h) ONHOCERKOZA…………………………………………………..……430
2. INFEKCIJE METILJIMA……………………………………………...…..430
a) METILJAVOST (distomijaza)…………………………………………..430
b) SHISTOSOMIJAZA (bilharcijaza)………………………………...……431
3. INFEKCIJA TRAKAVICAMA………………………………………...…..431
a) TRAKAVICA (tenijaza)……………………………………………...…..431
b) PASJA TRAKAVICA (ehinokokoza, hidatidoza)…………………...…432
c) SVINJSKA TRAKAVICA…………………………………………...…..432
d) GOVE A TRAKAVICA……………………………………………..….432
e) CISTICERKOZA (ikri avost)………………………………………..….433
c) GLJIVI NE INFEKCIJE (mikoze)……………………………………..……434

1. KANDIDIJAZA (kandida albicans)………………………………….……434
2. ATLETSKO STOPALO…………………………………………………….435
3. SIKOZE………………………………………………………………..……..435
4. TRIHOFITIJA……………………………………………………………….435
5. EPIDERMOFITIJA…………………………………………………………435
6. SPOROTRIHOZA……………………………………………………...…...436
7. NOKARDIOZA………………………………………………………..…….436
8. SOOR ( gljivi ne naslage)…………………………………………….…….436
4. ALIMENTARNE ZARAZNE BOLESTI

(prenose se zaraženom hranom i vodom)………………………………………..437
1. HEPATITIS………………………………………………………………….…437
2. PUTNI PROLJEV……………………………………………………………...439
3. SALMONELOZE…………………………………………………………..…..440
a) TIFUS (trbušni)…………………………………………………………...…441
b) PARATIFUS A, B i C………………………………………………….……441
c) INFEKCIJA Escherichiom coli (E. coli)……………………………………442
d) INFEKCIJA Campylobacterom………………………………………….….442
4. DIZENTERIJA…………………………………………………………….…....442
a) BACILNA DIZENTERIJA (šigeloza, griža, srdobolja)………………..…442
b) AMEBNA DIZENTERIJA (amebijaza)………………………………...…443
5. KOLERA……………………………………………………………………..…444
6. BEDRENICA (antraks, crni prišt)…………………………………………….444
7. CREUTZFELD-JAKOBOVA BOLEST (CJB)……………………………....444
8. NOVA VARIJANTA CJB…………………………………………………...…445
9. KRAVLJE LUDILO……………………………………………………..……..445
10. KURU- BOLEST…………………………………………………………...….446
11. LAMBLIJAZA……………………………………………………………...…446
5. ZOONOZE (prenose se životinjama)…………………………………………….447

1. BJESNO A……………………………………………………………………..447
2. SLINAVKA I ŠAP…………………………………………………………...…447
3. BOLEST MA JEG OGREBA (groznica ma jeg ogreba)……………..……447
4. TULAREMIJA (ze ja kuga)…………………………………………….…….448
5. ORNITOZA……………………………………………………………...……..448
6. LEPTOSPIROZE………………………………………………………....……448
a) WEILOVA BOLEST………………………………………………………..449
425
b) POLJSKA GROZNICA……………………………………………………..449
c) HEMORAGI NI GASTRITIS PSA………………………………………..449
7. Q-GROZNICA………………………………………………………………….449
8. TOKSOPLAZMOZA…………………………………………………………..449
9. BRUCELOZA (malteška groznica, Bangova bolest)………………...……….449
10. SAKAGIJA………………………………………………………………...…..450
6. TRANSMISIONE ZARAZNE BOLEST(prenose se insektima)………….……451

1. MALARIJA (mo varna groznica)………………………………………..……451
2. KUGA……………………………………………………………………...…….451
a) ŽLIJEZDANA (bubonska) KUGA…………………………………...…….451
b) PLU NA KUGA……………………………………………………………..451
3. BOLEST KRPELJA (Lajmska bolest, Lajmska borelioza)…………...……..452
4. PJEGAVI TIFUS (pjegavac)……………………………………………...……453
5. POVRATNA GROZNICA (rekurens)…………………………………...……454
6. ŽUTA GROZNICA………………………………………………………….….454
7. TRAHOM…………………………………………………………………….….454
8. LIŠMENIJAZE (lišmenioze)…………………………………………….……..455
a) KALA-AZAR…………………………………………………………………455
b) DJE JI KALA-AZAR (mediteranska lišmanija)…………………………455
c) ORIJENTALNI IR (Aleppo-kvrga)…………………………………...….455
9. TRIPANOSOMIJAZA……………………………………………………...….455
a) AFRI KA TRIPANOSOMIJAZA (bolest spavanja)……………….…….455
b) JUŽNOAMERI KA TRIPANOSOMIJAZA (Chagasova bolest)….……455
10. PAPATA I GROZNICA (pse a groznica)………………………………….456
11. DENGA……………………………………………………………………...…456
ZARAZNE (infektivne) BOLESTI
1. ZARAZNE BOLESTI (op enito)
Uzro nici su im mikroorganizmi, koji žive naj eš e u oboljelom organizmu ali se mogu, u po-
voljnim prilikama, dugo zadržati i izvan živog medija; u zraku, vodi, zemlji, na hrani ili predme-
tima. Ve inu zaraznih bolesti uzrokuju bakterije ili virusi.
Infekcije, od kojih e se razviti bolesti, uzrokuju 3 osnovne grupe organizama: bakterije, gljivice i
virusi. Dok bakterijske i gljivi ne infekcije zahva aju samo lokalno tkivo, virusne infekcije mogu
zahvatiti više tjelesnih sustava odjednom.
1. Velik broj BAKTERIJA uzro nici su ozbiljnih bolesti, ali sve bakterije nisu štetne ( npr. bakteri-
ja acidophilus potrebna je našim crijevima da bi bila zdrava). Bakterija, uzro nik tuberkuloze,
bakterijske pneumonije kao i npr. bakterija kožne bolesti impetigo sada su opet u porastu (a de-
setlje ima su držane pod kontrolom) jer su mnogi oblici štetnih bakterija postali otporni na kon-
vencionalne postupke lije enja, zbog pretjerane upotrebe antibiotika u novo doba.
2. GLJIVI NE infekcije javljaju se naj eš e na koži i drugim toplim i vlažnim površinama kao što
su usta, prepone i vagina. Naj eš e gljivi ne infekcije su tzv. atletsko stopalo, kožni lišaj i kandi-
da. Gljivi ne infekcije su neugodne, katkad bolne, uporne i dosadne ali nisu opasne po život.
3. VIRUSI su si ušni organizmi koji se razmnažaju parazitiranjem, unutar stanica primatelja.
Tu spadaju prehlada, gripa, pa sve do mononukleoze, hepatitisa ili AIDS-a.
426
Po na inu prenošenja razlikuju se:
1. KAPLJI NE ZARAZNE BOLESTI, tj. one koje se šire kihanjem i kašljanjem (tuberkuloza,
influenca, upala plu a, Q-groznica, kuga, slinavka, papagajska bolest).
2. KONTAKTNE ZARAZNE BOLESTI, koje se šire dodirom (kožne infekcije, antraks, gnojne
infekcije, tifus, kolera, guba i druge crijevne zaraze, shistostomijaza, ankilostomijaza).
3. ALIMENTARNE ZARAZNE BOLESTI, koje se prenose inficiranom hranom i vodom (crije-
vne zaraze, botulizam, trihinoza, kolera, amebna dizenterija, paratifus).
4. TRANSMISIONE ZARAZNE BOLESTI, koje se prenose insektima (uš prenosi pjegavac,
stjenica povratnu groznicu, komarci malariju, papata i groznicu i dengu, mušice trahom, ce-ce
muha bolest spavanja, neki krpelji encefalomeningitis i rikecioze, buhe kugu, malarija, žuta
groznica, tripanosomijaza, filarioza, lišmenijaza, kala-azar).
Za ve inu poznatih zaraznih bolesti izvor je bolestan ovjek, ali je mogu e da izvor bude ovjek
koji je vidljivo ili neprimjetno prebolio doti nu bolest, te je u njemu ostao depo živih klica. Takvi se
ljudi zovu KLICONOŠE (naj eš e kod trbušnog tifusa, meningitisa, difterije i kapavca).
FOKALNA INFEKCIJA (žarišna zaraza) je oboljenje koje uzrokuju bakterije iz nekog žarišta
(fokusa) djelovanjem na udaljene organe. Naj eš i fokusi su: oboljeli zubi (granulom), krajnici,
žu ni mjehur, prostata, crvuljak. Najvažnije fokalno oboljenje je reumatizam. Mehanizam
nastajanja fokalnih oboljenja još nije potpuno protuma en.
Lije enje se sastoji u sanaciji žarišta (va enju zuba, krajnika, operaciji žu nog mjehura).
INKUBACIJA je vrijeme koje protekne kod zaraznih bolesti od ulaska klice u tijelo do prvih
simptoma bolesti.
TROPSKE BOLESTI
Bolesti koje su endemski raširene u tropskim krajevima, odakle se sporadi no ili u manjim
epidemijama šire i na druge krajeve. Mogu se svrstati u 4 kategorije:
a) TRANSMISIONE ZARAZNE BOLESTI (prenose se insektima): malarija, denga, žuta groznica,
afri ka tripanosomijaza (bolest spavanja), južnoameri ka tripanosomijaza, filarijaza (tropska ele-
fantijaza), lišmenijaze i kala-azar; ovoj se grupi donekle mogu pridružiti i papata i-groznica i ku-
ga, iako su one raširene i u umjerenom pojasu.
b) Grupi CRIJEVNIH ZARAZA pripadaju: kolera, amebna dizenterija i paratifus A.
c) Grupi KAPLJI NIH ZARAZA pripadaju: psitakoza (papagajska bolest) i njoj srodne ostale
ornitoze.
d) Me u KONTAKTNE ZARAZE spadaju: guba, frambezija i shistosomijaza.
Protiv širenja zaraze u nezaražene krajeve, primjenjuje se zaštitno cijepljenje svih osoba koje putuju
u tropske krajeve i karantena brodova i putnika koji dolaze iz endemski zaraženih zemalja.
Oprez! Izme u ostalog, kao komplikacija kod zaraznih bolesti ili kao njihova posljedica može se
pojaviti i upala sr anog miši a (miokarditis). Vidi još: srce.
2. ZAŠTITA I LIJE ENJE (op enito):
1. Znanstvenici su VITAMINU A dodali naziv "protuzarazni", zato jer pove ava našu otpornost
na zaraze. Što je u tijelu više vitamina A, manja je osjetljivost na zarazne bolesti.
VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
2. Veza izme u infekcija, raka i vitamina C: infekcije su glavni uzrok smrti djece oboljele od
raka. Oboljeli od raka imaju puno manje vitamina C u krvi, te su, posebice djeca, skloni estim
infekcijama. Uzimajte VITAMIN C: 5, 10, 20 ili više grama dnevno.
427
3. Dvije tablete preparata PAPAJE (npr. Papayasan) uzete poslije jela štite od svih opasnosti
(infekcija, parazita, glista). Jednako pomažu i prožvakan list papaje ili puna ajna žli ica crnih
sjemenki papaje.
4. Jedna ajna žli ica CVJETNOG PRAHA dnevno pove ava otpornost na zaraze i ja a obram-
bene sposobnosti organizma.
5. Da bismo izbjegli neugodne posljedice, moramo uvijek temeljito izlu iti otrove koji su zao-
stali u tijelu poslije zaraznih bolesti. Pri zaraznim bolestima moramo bubrege posebno uvati
da ne bi došlo do trajnih ošte enja. Osnovno je pravilo: poticati rad bubrega. To se može po-
sti i na razlu ite na ine:
a) Lu enjem kroz kožu; znojenjem, toplim oblozima, toplim tuševima i Kneippovim postupci-
ma.
b) Lu enjem putem bubrega; jednostavnim ajevima za bubrege kao npr. zlatnicom, peršunom
(ili gotovim mješavinama ajeva za bubrege iz biljnih ljekarni). Koriste i oblozi od luka.
c) Lu enjem putem crijeva; sluznica crijeva se zbog vru ine osuši. Djelatnost crijeva oja amo
jednostavnim prirodnim pomagalima: sjemenom bokvice (trpuca), smekšanim smokvama
ili ljivama, pomo u sluzi lanenog sjemena itd.
d) Postom vo nim sokovima; to je tako er nešto odli no.
6. Djeca i odrasli su toliko više izvrgnuti zaraznim bolestima koliko su slabije bili HRANJENI.
Osobito nedostatak VITAMINA pove ava prijemljivost na zarazne bolesti.
Za vrijeme op ih zaraznih bolesti brišemo iz jelovnika bjelan evine, a trošimo što više vo ne
i biljne sokove.
7. MUHA je najprikladnija za raznašanje uzro nika zaraznih bolesti. Muhe prenose klice dizen-
terije, proljeva, kao i mnoge druge bolesti. Tisu e novoro en adi umire godišnje u svijetu od
dizenterije. Muha izaziva bolest i smrt kod tisu a odraslih ljudi. Muha slabi i ubija milijune
životinja. HRANU ne držite nezašti enu, nezatvorenu ili nepoklopljenu, na otvorenom!
Održavajte higijenu, osobito ruku!
8. Ako jedemo obi ni DRAGUŠAC i HREN, uskoro osjetimo kako postajemo otporni protiv ka-
tara i uop e protiv zaraznih bolesti. Salati od MRKVE dodamo uvijek malo naribanog hrena.
9. Otpornost prema zaraznim bolestima možemo pove ati ako koristimo preparate LOPUHA,
kao za in (npr. Trocomare) i kao tinkturu koja sadrži lopuh, hren, dragušac i kapucinku (npr.
Petroconale).
10. BEDRENIKA je zaštitno sredstvo protiv zaraznih bolesti.

Potrebno je žvakati njen korijen. Sli no djeluje i KRAVOJAC.
11. Tijekom lije enja od bilo kakve infekcije pove ane su potrebe za vitaminom E.
VITAMIN E: 100 – 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom).
12. Kod zaraznih bolesti pokazuje se nedostatak kalcija i vitamina D.

13. Protiv zaraznih bolesti uzimamo MASLINOVO ULJE 2, kavene žlice 2 puta dnevno.
428
3. IMUNOST
Sposobnost organizma da se odupre štetnom djelovanju (u užem smislu: od uzro nika zaraznih
bolesti). Npr. tetanus, botulizam, gonoreja, streptokokne i stafilokokne infekcije ne ostavljaju
gotovo nikakav imunitet, dok difterija, trbušni tifus i ve ina virusnih bolesti ostavlja dobar imunitet.
Funkcioniranje imunološkog sistema najviše pogoršavaju: bolest, stres, loša ishrana, upotreba
antibiotika i oralnih kontracepcijskih sredstava.
POVE AVANJE IMUNOSTI:
1. Najja i utjecaj na imunogeni sustav ima VITAMIN C.

Ispitanici su dobivali 5 g vitamina C tokom 3 dana. Brzina stvaranja novih leukocita (stanica koje
opkoljuju i razaraju bakterijske i maligne stanice) gotovo se udvostru ila i ostala je visoka itav
slijede i tjedan. Doza od 10 g dnevno toko 3 dana utrostru ila je, a doza od 18 g na dan u etve-
rostru ila je po etni broj limfocita.
2. Bez dvojbe je utvr eno da VITAMIN A utje e na imunološki sustav pove anjem broja limfocita,
koji se bore protiv raznih bioloških napada a.
VITAMIN A (beta karoten): 10000 – 25000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu.
3. Imunološka zaštita je smanjena ako nemamo dovoljno selena (posebice ako uz to nedostaje i
min E). Tijekom lije enja od bilo kakve infekcije pove ane su potrebe za vitaminom E.
Od svih hranjivih sastojaka koji su povezani sa funkcioniranjem imunološkog sustava, vitamin E
najviše obe ava.
4. CINK (15 – 50 mg dnevno) je klju ni igra u imunološkom sistemu, a studije pokazuju da kod
mnogih starijih osoba postoji nedostatak cinka.
5. ešnjak se tisu ama godina koristio kao glavno antibakterijsko sredstvo.

EŠNJAK: sirov ili u obliku tableta.
6. KISELO MLIJEKO (ili acidofil) s aktivnim kulturama ja a imunološki sistem.
7. HRSKAVICA MORSKOG PSA (u tabletama) izuzetno ja a imunološki sustav.
8. IZBJEGAVAJTE: brzu hranu, bijelo brašno, bijeli še er, meso, lijekove, cigarete, stres.
PREPORU A SE: puno vježbajte, jedite puno svježeg vo a i povr a, uvijek mislite pozitivno.
9. Dovoljno SPAVAJTE! Svaki dulji period bez sna dovodi do bolesti. Premalo sna uzrokuje naglo
opadanje imunoloških funkcija. Jedna jedina neprospavana no dovoljna je da izvrši veliki priti-
sak na vaš imunološki sistem.
429
1. KAPLJI NE ZARAZE
1. PREHLADA (rinitis, hunjavica)
Obi na prehlada je op a upala sluznice dišnih putova uzrokovana u pravilu raznim virusima, a
viroze su jako zarazne. Širi se kašljem i kihanjem. Virus se proširi oko 2 dana prije pojave prvih
simptoma koji uklju uju nadraženost nosa i grla, suzne o i, glavobolje, vru icu, drhtavicu, bolove u
miši ima, te privremeni gubitak osjeta okusa i mirisa. To je znak da se virus umnožava.
Naj eš i simptomi prehlade su nos koji curi ili je za epljen, grlobolja, glavobolja, suzne o i i kašalj.
6 – 10 % ljudi nikada nema prehladu.
1. uvajmo se hladnih nogu kao i disanja na usta, jer oboje može uzrokovati prehladu i katar.
Gotovo da se s toplim nogama ne možemo prehladiti!
Upravo neobi no reagiraju nosne školjke na hladne noge: stegnu se, ohlade i osuše, a žlijezde
prestanu djelovati. Nos više ne zadržava ni prašinu ni bakterije i vrlo lako do e do prehlade,
katara i kihavice. Zdrava je nosna sluznica sposobna sprije iti i uništiti sve bacile koji uzrokuju
katar. Preduvjet za zdravlje su, prema tome, disanje kroz nos i tople noge.
2. U akutnim stanjima bolesti, kada je prisutna vru ica, pacijent se treba suzdržavati od svake
" vrste hrane", piti samo svježe SOKOVE od vo a i povr a razrje ene vodom 1:1, te BILJNE
AJEVE od kadulje, kamilice i šipka. Djetetu dajte vru u vodu sa svježim limunovim sokom i
malom žli icom meda.
Nakon što se vru ica povu e treba uzimati niskokalori nu prehranu od vo a i povr a s puno siro-
vih sokova i biljnih ajeva zasla enih medom, nešto sirovih sjemenki, oraha i izdanaka sjemenki
i žitarica. Nakon akutnog stadija provodite vegetarijansku prehranu.
Kod trajnih, kroni nih stanja koristite kratka GLADOVANJA od 7 – 10 dana.
3. Svaki dan pripremamo MRKVU. Dobri su i celer, bijela repa, liš e i stabljika kolerabe.
TREBA JESTI VIŠE smokve, grož ice, orahe i bademe. Uzimajte sokove limuna, ananasa, na-
ran e, crnog ribiza mrkve, repe, raj ice, paprike te sokove ešnjaka i luka u malim dozama kao
dodatak sokovima od povr a.
4. Protiv prehlade (i angine) kao lijek se koriste DATULJE.
5. Protiv prehlade pomaže EŠNJAK (ili tablete ešnjaka). ešnjak je prirodni antibiotik.
Ulje ešnjaka (istisnuto iz kapsule) kombinirano sa sokom od luka i razrje eno s vodom pije se
par puta dnevno. Dokazana je izuzetna djelotvornost za pacijente koji boluju od gripe, upale grla
i rinitisa.
6. Zapamtite da morate uo iti prve simptome prehlade i odmah brzo djelovati. Ako ekate 1 dan, ili
samo nekoliko sati, ili ako uzmete premalo VITAMINA C, prehlada se može razviti toliko da se
više ne može sprije iti.
Pri prvim znacima prehlade, primjerice grebanja u grlu, nosnih izlu ina, bolova u miši ima ili
op e klonulosti po nite uzimati 1000 mg vitamina C ili više, svakog sata dok ste budni.
Ako simptomi brzo nestanu nakon prve ili druge doze vitamina C, mirno se možete vratiti uobi-
ajenom režimu. Ali, ako simptomi ustraju, nastavite tretman unošenjem 10 – 20 g vitamina C
dnevno.
Kada se prehladite, postotak vitamina C u vašem organizmu se prepolovljuje i ostaje nizak neko-
liko dana. Uzimanje 250 mg vitamina C dnevno nije dovoljno da vrati vitamin C na normalnu
razinu. Potrebno je uzeti itavih 6 g vitamina C dnevno na dan po etka prehlade i bar 1 g vitami-
na C dnevno narednih dana da bi taj zaštitni mehanizam funkcionirao.
430
6 g vitamina C kod ve ine ispitanika prakti ki zaustavlja prehladu, ako se s lije enjem zapo ne
prvoga ili drugoga dana prehlade.
Pri uzmaku prehlade zbog djelovanja vitamina C viralna infekcija zapravo ne nestaje odmah ve
se pritaji. Zato je važno režim uzimanja vitamina C nastaviti dovoljno dugo.
Ako vas prehlada zaobi e u uobi ajenim razdobljima njene pojave, onda ste vjerojatno pronašli
svoju optimalnu dozu vitamina C. Zaštita raste s porastom doze i postaje prakti ki potpuna s 10 –
40 g vitamina C dnevno!
Preporu a se 1500 – 2000 mg vitamina C kod prvog znaka prehlade, a ista doza se ponavlja sva-
kih 20 – 30 minuta dok simptomi ne nestanu, što se obi no doga a nakon tre e doze.
Prehlada koja je naizgled izlije ena, može se vratiti ak i nakon tjedan i više dana, ako se vitamin
C naglo prestane uzimati.
7. Ostale hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju obi nih prehlada:
VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ, 1 – 3 puta dnevno, 5 dana u tjednu, zatim stanka 2 dana.
Vitamin A smanjuje stopu smrtnosti od respiratornih bolesti za 70 %.
VITAMINI B-kompleksa (od toga vitamin B6: 100 mg): velike doze.
VITAMIN E: 600 IJ (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
CINK: 15 – 60 mg dnevno. Pretjerano znojenje može prouzro iti gubitak od ak 3 g cinka dne-
vno! Cink sprje ava umnožavanje virusa odgovornih za prehladu.
KALCIJ: 500 – 1000 mg dnevno. Tko naginja prehladi mora uzimati biološki preparat kalcija
ili hranu koja ga dovoljno sadrži; nedostatak kalcija, naime, jedan je od uzroka za prehladu.
PELUD.
8. Po hladnom je vremenu dobro premazati nosnu sluznicu punomasnom KREMOM (npr. Bioforce,
koja može potpuno sprije iti prehladu, ili kantarion).
9. KAPI za NOS možete napraviti sami od etvrt žli ice soli rastopljene u 1 dl vode.
10. Ako su vam za epljeni dišni kanali, stavite u lonac kipu e vode aromati ne trave (kadulju, maj-
inu dušicu, ružmarin i sl.), pustite da kuha 5 minuta, a zatim INHALIRAJTE PARU.
11. Najbolji homeopatski lijek protiv hunjavice sa puno iscjetka:

esto je dovoljno da stavimo pola prerezane glavice LUKA na no ni ormari i da udišemo njen
miris. Ujutro i nave er odrežemo uvijek novu krišku. To ne pomaže odmah, ali ipak bitno po-
spješuje ozdravljenje poslije prehlade.
12. Dovoljno SPAVAJTE! Jedna jedina neprospavana no dovoljna je da izvrši veliki pritisak na
vaš imunološki sistem.
2. GRIPA (influenca)
Akutna, vrlo zarazna bolest, uzrokovana virusima influence koji u ovjekov organizam ulaze
udisanjem (kaplji nom infekcijom) i nastanjuju se u sluznici dišnog sustava. Inkubacija traje 1 – 3
dana, U klasi nim slu ajevima bolest po inje naglo, sa zimicom, tresavicom, visokom vru inom,
glavoboljom, bolovima u križima, grudima i udovima, klonuloš u, pospanoš u i gubitkom apetita.
Bolest traje 3 – 5 dana, ali može vrlo iscrpsti organizam, pa oporavak traje znatno duže.
U toku bolesti mogu se pojaviti simptomi od strane probavnog sustava (mu nina, povra anje,
proljev) i živ anog sustava (vrtoglavica, pomu enje svijesti i dr.), što je posljedica djelovanja
virusnih otrova. Na ovu virusnu infekciju obi no se nadovezuje bakterijska infekcija, koja obi no
431
bude brzo svladana, ali ako uzme maha, nastaju komplikacije gripe u obliku jakih (gnojnih) upala u
podru ju dišnih i susjednih organa, kao što su sinusitis, bronhitis, otitis, bronhiolitis, pneumonija.
LIJE ENJE:
1. Lije enje gripe sastoji se od ODMORA u KREVETU, gdje treba ostati još 1 – 2 dana nakon pa-
da temperature na normalu. Prehrana treba biti lagana, s puno teku ine (3 – 4 l vode, vo nih soko-
va ili biljnih ajeva dnevno).
2. Metoda lije enja prema A. Vogelu:

– prvo moramo O ISTITI CRIJEVA nekim prirodnim, biljnim sredstvom (npr. biljnim ajem).
– nipošto NE SMIJEMO suzbijati vru inu bilo kakvim kemijskim preparatom (lijekom).
Vru ina koristi tijelu a njeno djelovanje poja avamo OBLOZIMA koji pospješuju znojenje.
Osim vru ih obloga bolesnicima gode HLADNI ZAVOJI oko potkoljenica.
– ako se bolesnik ne može znojiti dajemo mu VRU I AJ s limunom.
– moramo brinuti za pravilno lu enje bubrega i jetara. Jetrima izuzetno koristi SOK od MRKVE.
– izvrsnim se pokazalo držati DIJETU 1 – 2 dana vo nim sokovima.
– dok traje vru ina bolesniku su ZABRANJENE bjelan evine i masti.
– pri kurama znojenja kao i uvijek treba paziti na stanje srca. SR ANI MIŠI JA AJU vo ni sok s
medom, aj s medom, medovina ili isti grož ani še er (npr. iz grož ica).
– u teškim slu ajevima gripe no u stavljamo na jetra obloge od zgnje ena KUPUSOVOG LIŠ A.
– ako se radi o moždanoj ili živ anoj gripi dajemo preparate KALCIJA, a istodobno izvrsno djeluju
OBLOZI od kupusovog liš a stavljeni na zatiljak.
– TIJELO ISTIMO redovno ajem od timijana ili borovnica, ak i onda ako se bolesnik umjereno
znoji. ZUBE treba redovno prati, a talog na jeziku odstraniti etkicom za zube.
– pošto nestanu simptomi bolesti, treba i dalje nastaviti s fizikalnim lije enjem.
SREDSTVA za IZLU IVANJE treba i dalje uzimati (vo ni sokovi, sok od mrkve, ajevi), ma-
kar je vru ina ve pala. Na taj na in pomažemo da se bakterijski otrovi potpuno izlu e iz tijela,
što je nužno da kasnije ne bi došlo do neželjenih prolaznih ii trajnih ošte enja organizma.
3. Postupak u spre avanju i lije enju gripe VITAMINOM C u biti je isti kao i za prehladu. Za ve-
inu ljudi redovito uzimanje jednog ili više grama vitamina C svakog sata prvog dana bolesti tre-
balo bi biti djelotvorno. Drugog i idu ih dana tu dozu ne smijemo naglo prekinuti uzimati, ve je
moramo postepeno smanjivati.
4. Mogu se koristiti iste metode lije enja kao i kod PREHLADE.
5. U trenutku kada se osje a napad groznice popije se slijede i lijek: u 2 dl vode ukuha se 4 žlice
prave, fine samljevene KAVE, u to se nacijedi sok od jednog ve eg LIMUNA, ulije 4 žlice RU-
MA i sve zajedno popije.
6. APIKOMPLEKS, kombinacija meda, mati ne mlije i i peluda (propolisa) ima izvanredan

protuvirusni u inak. Ovo djelotvorno ljekovito sredstvo pove ava otpornost organizma protiv
zaraza od gripe, a protiv kojih industrija lijekova u cijelom svijetu nije uspjela proizvesti dje-
lotvorniji lijek.
7. Oni koji jedu puno salate od CIKLE rijetko dobiju gripu.
8. Svaka vrsta vo a zašti uje od neke bolesti. JABUKE specijalno. Preporu uju se i protiv gripe.
9. Ako imate gripu trebate OPRATI cijelo tijelo frotirskom rukavicom natopljenom u ledenoj vodi.
To ponovite 6 puta u razmacima od pola sata. Pranje tijela rukavicom smije trajati samo 2 – 3
minute.
432
Nakon svakog pranja pacijent se mora UTOPLITI kao mumija. Smije mu se vidjeti samo lice.
Nakon 2., 3., ili 4. pranja pacijent e se po eti znojiti kao da je u sauni.
Uz ovakvo lije enje treba piti AJ od lipe ili bazge. aj se na po etku pije topao dok se pacijent
ne po ne znojiti, a zatim se pije mlak. Uz ove ajeve treba piti i aj od kadulje, sok od naran e,
kao i toplu limunadu.
Pola sata nakon posljednjeg pranja stavite obloge prema KNAIPU i ostavite ih pola sata.
Zatim ostanite u krevetu još pola sata i to bez obloga.
Nakon toga operite ponovno cijelo tijelo vodom u koju ste dodali ocat, lezite opet u krevet, samo
se lagano pokrijte, tako da se više ne preznojavate. Ostanite u krevetu 4 – 6 sati.
Nakon tog ete vremena ozdraviti, ako ste se pridržavali ovih uputa.
10. U pola litre dobre RAKIJE komovice stavi se 4 žlice fino isjeckanog KORIJENA od MASLA-
KA i ostavi sat-dva stajati. Te rakije, zajedno s korijenom, pije se po 1 ašica 3 puta dnevno.
11. Najbolja prevencija od gripe je sok biljke PASJI TRN. Tijekom velja e i ožujka treba tijekom 3
tjedna 3 puta dnevno nakon jela uzeti 1 žlicu soka.
3. UPALA PLU A (pneumonija)
Bolest u kojoj si ušne zra ne vre ice u plu ima postaju upaljene i ispunjene gnojem i sluzi.
Simptomi bolesti mijenjaju se od blagih do teških, ali obi no uklju uju oštru bol u prsima, vru icu,
zimicu, umor, ubrzano disanje i kašalj, s žutim ili zelenim, a katkad i krvavim iskašljajem.
Uzroci pneumonije su prvenstveno bakterije, virusi, kemijski nadraživa i i alergije.
imbenici koji pridonose po etku pneumonije su prehlade, alkoholizam, loša prehrana i strane tvari
u dišnim putovima.
Kod zdravih ljudi obi no je blagog oblika no bolest kod starijih ljudi i male djece može biti opasna
po život. Pneumonija je katkad popratno obilježje SIDE.
Pneumonija je sve do polovice 20. st. bila jedna od naj eš ih uzroka smrti. Primjenom sulfonamida
i antibiotika smrtnost je znatno smanjena.
2 su osnovna oblika:
1. LOBARNA (krupozna) PNEUMONIJA
Simptomi: nagli porast temperature, probadanje u prsima, ubrzano disanje, kašalj, plavocrvena
(cijanoti na) boja lica. U klasi nom toku bolesti, prije otkri a antibiotika, obi no je nakon 6 dana
dolazilo do krize (pad temperature, jako znojenje).
2. ŽARIŠNA PNEUMONIJA (bronhopneumonija, kataralna, loburalna, sekundarna pneumonija)
Tako er nastaje infekcijom plu nog tkiva, obi no kao komplikacija drugih bolesti.
a) Aspiraciona pneumonija nastaje udisanjem stranih tijela, estica hrane ili krvi (gnoja, ime se
u plu nom tkivu stvara infektivno žarište s upalnom reakcijom). Aspiraciona pneumonija
nastaje kod spašenih utopljenika, u toku operativnih zahvata u ustima i ždrijelu i sl.
b) Metastatska pneumonija nastupa kad se estice inficiranog tkiva ili krvi (gnoja) i razli itih
infektivnih žarišta krvnim optokom prenesu u plu no tkivo, gdje stvaraju novo upalno žarište.
c) Hipostatska pneumonija razvija se u bolesnika, osobito starijih, koji dugo nepomi no leže, jer
dolazi do zastoja krvi u plu ima (zastojna pneumonija).
3. ATIPI NE PNEUMONIJE
Slika bolesti je puno blaža, razvu ena temperatura se rijetko penje iznad 38 oC, traje po nekoliko
dana, onda pada i vra a se u nekoliko navrata.
1. Unos vode i TEKU INA treba pove ati da bi se sprije ila dehidracija koja može biti rezultat
vru ice i znojenja. Pijte svježi sok od povr a.
433
2. UZIMAJTE male, hranjive obroke od integralnog žita s mnogo vo a.
BJELAN EVINE su potrebne za oporavak tkiva.
3. IZBJEGAVAJTE mlije ne proizvode i slatko, koji stvarju obilnu sluz.
4. Vitamin A potreban je za održavanje zdravlja sluznice dišnih putova. Nedostatak vitamina A

pove ava osjetljivost na respiratorne infekcije, koje mogu dovesti do upale plu a.
5. Vitamini B-kompleksa i vitamin C potrebni su za borbu protiv infekcije.

6. Neka istraživanja pokazuju me usobni odnos izme u nedostatka vitamina E i bolesti plu a.
7. VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno.
4. TUBERKULOZA (tbc, sušica)
Zarazna bolest iz grupe kaplji nih zaraza. Širi se kašljanjem, ljubljenjem i priborom za jelo.
Infekcija nastaje udisanjem zaraženih kapljica ili uzimanjem hrane ili pi a zaraženih klicama TBC.
Osobito su opasni za širenje TBC mlijeko i mlije ni proizvodi životinja koje boluju od TBC vime-
na.
Osoba ima normalno razvijenu obranu protiv bakterijskih infekcija, ali kad se tijelo oslabljeno ili
malaksalo, njegova je osjetljivost prema infekciji pove ana. Mnogi tuberkulozni bolesnici mogu
pokazivati blage simptome od kojih se oni potpuno oporavljaju. To obi no zna i da je tijelo uspje-
šno kontroliralo bakterije.
Blagi simptomi bolesti uklju uju umor te gubitak apetita i težine. Kako bolest postaje teža, simpto-
mi uklju uju: dobivanje temperature, naj eš e umjereno povišene (37 – 38 oC) u popodnevnim sa-
tima; poja ano znojenje, nagli gubitak težine i snage, kašljucanje, nedostatak zraka i bol u prsima.
Iskašljavanje krvi je obi no prvi pokazatelj teškog oblika bolesti.
U prvoj fazi dolazi u primarnom žarištu (plu a, porebrica) do množenja klica i stvaranja vori a,
koji se u daljnjem toku bolesti množe, šire i po nu raspadati.
U drugom stadiju tuberkuloza se širi i na druge organe izazivaju i alergi ne reakcije na seroznim
opnama (TBC porebrice, potrbušnice, osr ja, tuberkulozni meningitis) ili na zglobnim ovojnicama,
zglobovima i kostima. U toj fazi mogu e je širenje zaraze preko krvi po cijelom tijelu (milijarna
TBC).
U tre em stadiju bolest se širi u druge organe i javlja se kao TBC mokra nih i probavnih organa,
o iju, kože, žlijezda (oboljenje nadbubrežnih žlijezda – Addisonova bolest).
U plu ima i bubrezima dolazi do raspada i stvaranja šupljina (kaverna), koje nastaju kad se raspa-
dna kazeosna masa pretvori u gnoj i izbaci ispljuvkom ili mokrenjem.
Kao posebni oblici tuberkuloze javljaju se TBC grla, ki me, kostiju, bubrega, kože, o iju,
potrbušnice, tuberkulozna upala zglobova i tuberkulozni meningitis; sve te bolesti mogu nastati i
kao komplikacija plu ne tuberkuloze.
Tuberkuloza se ne e javiti samim tim što je nekoliko klica dospjelo u organizam, nego tek onda kad
postoje povoljne prilike za njihovo razmnažanje, tj. kod eš e invazije ve eg broja klica.
Najlakše do e do razbolijevanja kad osobe koja je duže izložena doticaju s TBC bolesnikom, pogo-
tovo ako su njene obrambene snage oslabljene slabom ishranom, iscrpljenoš u zbog teškog rada ili
neke druge bolesti, lošim klimatskim, stambenim prilikama (vlaga), teškim psihi kim depresijama
ili nepovoljnim utjecajem nekih bolesti kao što su gripa, ospice, rahitis, še erna bolest.
434
Tuberkuloza je redovito bolest siromašnijih slojeva, ovisna o životnim prilikama; ona je najizraziti-
ja socijalna bolest.
FTIZA (sinonim za tuberkulozu) je oblik tuberkuloze s ja im razaranjem tkiva i stvaranjem kaverna

šupljina, npr. u plu ima, u bubregu).
KAVERNA je šupljina, nastala raspadanjem plu nog tkiva koje je zahva eno tuberkulozom.
Kaverne su pune tuberkuloznih klica, koje se odatle šire po ostalim organima; iskašljavanjem bole-
snik ugrožava okolinu.
1. Besprijekorni limfni sustav sprje ava razvoj tuberkuloze (i raka). Jedno od najboljih sredstava
koje izvrsno djeluje na limfni sustav je HREN. esto nestaju tvrdokorne limfne smetnje ako bo-
lesnik uzima po 1 ajnu žli icu hrena dnevno. Kada ga pomiješamo da surutkom ili naribanim
kupusom, izgubi oštrinu i ima izvrstan okus.
2. Vitamin C u ve oj koli ini (3, 5, 10 g ili više dnevno) onemogu uje rast bakterija tuberkuloze.
3. Nedostatak kalcija i vitamina D tako er stvaraju limfno sustavu velike teško e. Dodatak vitamina
D potreban je za apsorpciju dodatnog kalcija, kako bi bolesnik stvorio zid ili ahuru oko napredu-
ju ih bakterija.
KALCIJ: 1000 – 1500 mg dnevno i VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno.
4. Ženi teško bolesnoj od tuberkuloze po eli su davati puno KALCIJA, dodaju i u juhu svaki dan
nešto sirovog SOKA od KOPRIVE, ili sitno isjeckano liš e mladih kopriva. Godinu dana kasni-
je bila je žena, na iznena enje lije nika, potpuno zdrava.
Za lijek je odraslom ovjeku dovoljna 1 velika žlica dnevno. Djeci dajemo pola do 1 vrhom punu
ajnu žli icu, a malom djetetu 5 – 10 kapljica soka dnevno u raznim teku inama, kašama itd.
5. EŠNJAK je osobito djelotvoran.
6. Kod tuberkuloze pijte AJ s KADULJOM I MEDOM i umivajte se kaduljinim ajem. To zausta-

vlja i omekšava kašalj i ja a tijelo.
7. Kod tuberkuloze pomiješaj usitnjeno sirovo LANENO SJEME s MEDOM i to uzimaj više puta
dnevno po 1 žlicu.
8. Kod tuberkuloze trebalo je uzimati mješavinu MASLACA i MEDA kao i mješavinu usitnjenih
BADEMA i MEDA.
9. Tuberkulozni bolesnici morali su na prazan želudac, jesti mješavinu HRENA i MEDA, zami-
ješanu i ispe enu na kruhu.
10. Kod tuberkuloze plu a preporu a se VINO od DIVLJEG LUKA. Priprema: vidi: plu a, disanje.
11. Vitamin A potreban je jer bolesnik ima smanjenu sposobnost pretvaranja karotena u vitamin A.
13. Kod plu ne tuberkuloze uzimamo ŠVEDSKU GREN ICU ujutro natašte a kura mora trajati 6
tjedana.
435
14. Ako bolesnik gubi krv potreban je pove an unos željeza za ponovnu izgradnju crvenih krvnih
stanica.
15. Prehrana bogata BJELAN EVINAMA te potrebnim VITAMINIMA i MINERALIMA pomaže

osobi održati idealnu težinu i tako pomo i sprije iti ponovnu pojavu tuberkuloze.
16. Bolesnici s aktivnom ili kroni nom tuberkulozom moraju se uvati jakog SUN ANJA ( ak i
zimi) jer jako kolanje ili nagomilavanje krvi mogu izazvati krvarenje, pa i smrt.
17. MRA NI i sjenoviti prostori legla su tuberkuloze. Takvi stanovi nisu pogodni za stanovanje.
5. MENINGITIS
Upala moždanih ovojnica; akutna, za život opasna zaraza, koja se javlja pojedina no ili u obliku
manjih epidemija. Uzroci mogu biti bakterijski (bacil tuberkuloze, meningokok), virusni, toksi ni,
alergijski i fizikalni (povrede).
Javlja se iznenada sa groznicom, visokom temperaturom, jakom glavoboljom, povra anjem,
mu ninom i jako uko enim vratom (posebno kod savijanja glave prema naprijed), osjetljivost na
svjetlo (fotofobija). Može se pojaviti i jak crveni osip, a kod beba se može izdignuti i ispup iti
fontanela (meki dio na vrhu glave).
Meningitis može ostaviti teška i trajna fizi ka i psihi ka ošte enja.
LIJE ENJE:
1. Kod bakterijskog meningitisa:

ANTIBIOTICI e potpuno uništiti loše ali i dobre bakterije, koje se prirodno nalaze u našem
tijelu, a to onda može dovesti do širenja gljivi nih infekcija koje ina e drže pod kontrolom te
bakterije.
2. Kod virusnog meningitisa obi no nije potrebno nikakvo lije enje, no komplementarnim e se
tretmanima, kad bolest pro e svoju akutnu fazu, vratiti organizmu snaga i potaknuti ga na brži
oporavak.
436
2. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI
1. TRIPER (gonoreja, kapavac)
Zarazna spolna bolest, prenosi se spolnim op enjem, dodirom preko zaraženih predmeta ili od
majke na novoro eno dijete kad ono dolazi kroz inficirani poro ajni kanal. Inkubacija traje 3 – 14
dana.
Kod akutne gonoreje u muškarca se pojavljuje jak iscjedak, pe e ga u mokra noj cijevi, osobito pri
mokrenju; ako je zahva en i zadnji dio mokra ne cijevi, esto ga tjera na mokrenje. Komplikacije
nastaju širenjem gonokoka iz mokra ne cijevi u druge organe.
Kod kroni ne gonoreje pojavljuje se samo ujutro kap prozirna sekreta.
Kao posljedica gonoreje može nastati upala mokra ne cijevi i upala jetre a komplikacije tripera mo-
gu rezultirati sterilnoš u kod oba spola.
Triper kod žena uzrokuje upalu sluznice u mokra noj cijevi, u cerviksu, u maternici.
Gonoreja mokra ne cijevi javlja se u blažim znakovima nego u muškaraca.
Zbog kratko e cijevi, u žena je upala mokra nog mjehura eš a nego u muškaraca.
Iscjedak iz vagine (bijeli cvijet) nije dokaz da postoji gonoreja. Menstruacija je esto uzrok da triper
prelazi na maternicu, na tube i jajnike. Proširenjem tripera na maternicu i privjeske nastaje dugotraj-
no pobolijevanje.
LIJE ENJE:
1. Triper se lije i PENICILINOM i SULFONAMIDIMA.
2. Kod svih spolnih i mokra nih bolesti dobro koristi AJ od CRVOTO INE. Priprema: vidi: jetra.
3. Hranjive tvari koje mogu biti korisne:

VITAMIN C: 1000 mg, 2 puta dnevno,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta,
ACIDOFIL, 1 – 2 žlice, 3 puta dnevno.
2. SIFILIS (lues)
Zarazna spolna bolest; može zahvatiti sve organe i sva tkiva.

Zaraza se redovito širi spolnim aktom neposredno s oboljelog ovjeka na zdravog; ponekad i
posredno, preko zaraženih predmeta. Može se prenijeti od majke na fetus tijekom trudno e.
Bolest ima 3 stadija:
Primarni stadij po inje oko 3 tjedna (10 – 28 dana) nakon zaraze, s pojavom "tvrdog ankira"
tj. ira s tvrdim uzdignutim rubovima. Uskoro zatim javlja se i bezbolna tvrda oteklina najbližih
limfnih vorova; esto dolazi do bolova u glavi i kostima. Drugi mogu i simptomi su vru ica,
gubitak težine i anemija. Ako se bolest ne lije i za primarnim stadijem slijedi nakon 6 tjedana do 6
mjeseci:
Sekundarni stadij, s karakteristi nim osipom u obliku mrlja i vori a na koži i sluznicama
(spolovilo, usna šupljina, bradavice). Može do i i do ispadanja kose, obrva i trepavica, oboljenja
unutarnjih organa, kostiju, živ anog sistema, o iju i ušiju, vru ica, glavobolja, upala grla. Bolesnik
je u tom stadiju naro ito opasan po okolinu.
Dužina sekundarnog stadija je razli ita, nekad doseže i nekoliko godina, koji put i bez vidljivih
vanjskih znakova (tzv. sekundarni skriveni lues). Osip može iš eznuti ne ostavljaju i tragove, a
ponekad ostaju bijela depigmentirana mjesta na koži.
Katkad se bolest i vrati (tzv. sekundarni recidivni lues).
Tercijarni stadij po inje nakon 5 – 6 godina; karakteristi an je po pojavi tipi nih sifiliti nih
vorova, tzv. "guma" na koži, sluznicama, kostima, unutarnjim organima. Osim ovih promjena,
437
sifilis uzrokuje i teška ošte enja srca, krvnih žila, jetre i centralnog živ anog sustava. Ovo
posljednje javlja se kao kasna posljedica osobito kod bolesnika koji su lije eni, ali nepotpuno
dolije eni. Ovamo spada duševno oboljenje (progresivna paraliza) i ošte enje le ne moždine. Za
vrijeme tre eg stadija bolest više nije zarazna.
Endemijski sifilis ne prenosi se spolnim putem; u nekim je krajevima obiteljska bolest.
Ima blaži karakter, što je uvjetovano specifi nim epidemiološkim faktorima (mogu nost zaraze u
ranom djetinjstvu, stalno ponovno zaražavanje spolnim putem).
Uro eni sifilis nastaje zarazom ploda u maternici bolesne sifiliti ne majke.
Sifilis je i est uzrok nehotimi nih poba aja u drugoj polovici trudno e. Novoro en e pokazuje
razli ite znakove sifiliti ne zaraze: koža je blijedo žu kasta, mlohava, stara ka; kosa i nokti su slabo
razvijeni; na dlanovima i tabanima javljaju se gnojni mjehuri i, a na koži ostalog tijela osip u obliku
vori a, mjehuri a i sl., te plo aste upalne promjene oko usta.
Osim toga, postoji, gotovo bez izuzetka, katkada kao jedini znak, lueti na hunjavica, zbog koje
dijete kod disanja šmrca (posljedica sifiliti ne hunjavice može biti tzv. sedlasti nos).
Nerijetko nastaju zamu enje rožnice, gluho a i polumjese asto nagrizani zubi sjekuti i.
LIJE ENJE:
1. Lije enje spolnih bolesti uklju uje masivne injekcije ANTIBIOTIKA (obi no penicilina) da bi se
tijelo riješilo organizama koji uzrokuju spolne bolesti.
2. Hrana bogata BJELAN EVINAMA pomaže oporavku tkivnih ošte enja koja su se pojavila.
3. VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg, 1 – 2 puta dnevno.
4. ACIDOFIL: 1 – 2 žlice, 3 puta dnevno.
3. KANDIDOZA SPOLNIH ORGANA (gljivi na infekcija spolovila)
Gljivi ne infekcije spolnih organa naj eš e su uzrokovane gljivicom Candidom albicans. Vrlo su
este u žena. Candida albicans normalni je stanovnik crijeva svakog ovjeka, a nalazi se i na koži.
Do infekcije tj. prekomjernog bujanja gljive dolazi kada je zbog odre enih uzroka poreme ena
imunološka ravnoteža, kao i zbog nekih vanjskih utjecaja
Kod kandidoze spolnih organa radi se gotovo uvijek o autoinfekciji - dakle infekciji gljivicama koje
žive u našem crijevu, te se iz odre enih razloga, u odre enom trenutku po nu intenzivno
razmnožavati. Razlozi su uglavnom prekomjerna uporaba antibiotika širokog spektra, uporaba
kontracepcijskih tableta, prekomjerna higijena spolnih organa uporabom alkalnih sapuna koji
uništavaju normalnu floru rodnice, trudno a, menstruacija, neadekvatno (sinteti ko i preusko)
rublje, neadekvatni higijenski ulošci, neregulirana še erna bolest itd. Loša regulacija še erne bolesti
smanjuje otpornost organizma na infekcije. Kada se še erna bolest dobro regulira, obrana od
infekcije ponovo je onakva kao u osoba koje ne boluju od še erne bolesti.. Uz to, u loše reguliranoj
še ernoj bolesti krv i tjelesne teku ine imaju više glukoze što ih ini boljom podlogom za razvoj
mikroorganizama, pa tako i gljive Candida albicans koja onda uzrokuje infekciju.
Simptomi: U žena naj eš e se javlja svrbež spolovila uz žarenje te poja an iscjedak koji je obi no
bijel i sirast. Na vanjskom spolnom organu vidi se crvenilo što je znak upale, a rodnica je
prekrivena bijelim sirastim kolonijama gljiva.
U muškaraca se naj eš e ne javljaju simptomi (asimptomatski nosioci). Mogu se javiti bjelkaste
naslage na glansu i prepuciju uz osje aj osjetljivosti i nadraženosti. Može biti prisutan i oskudan
iscjedak iz mokra ne cijevi.
Simptomi su najizraženiji nakon spolnog odnosa jer trenje dodatno poja ava osje aj žarenja i
svrbež. Kod žena u toku i nakon spolnog odnosa može se javiti bol uz žarenje i crvenilo rodnice,
kao i vanjskog spolovila. Svrbež se može proširiti i na podru je oko analnog otvora ( mara).
438
LIJE ENJE:
U lije enju se primjenjuje lokalna, tzv. antimikoti ka terapija. Kod žena se primjenjuje u obliku
vaginaleta koje se stavljaju u rodnicu i krema koje se primjenjuju na vanjskom spolovilu. Kod
muškaraca krema se maže po glansu i prepuciju. Terapija može biti i tabletama po preporuci
lije nika. Obi no simptomi nakon primjene lijekova vrlo brzo nestaju.
Neke žene unato dosljednom provo enju terapije imaju stalno ponavljane infekcije Candidom
albicans.
U tom slu aju treba provjeriti še er u krvi jer jedan od prvih simptoma še erne bolesti može biti
opetovana infekcija spolnih organa Candidom albicans.
Treba obratiti pažnju na prehranu: smanjiti unos rafiniranih še era, proizvoda od bijelog brašna, te
pove ati unos fermentiranih namirnica (kiselo mlijeko, jogurt, acidofil, kiselo zelje itd).
Pravilno održavanje higijene je veoma važan faktor u ponavljanih infekcija Candidom. Tu vrijedi
pravilo "ni previše ni premalo". Spolni organi nisu naime "prljavi organi" i ne treba ih prati
prejakim antisepti kim sredstvima. Na taj na in se uništava prirodna obrambena barijera u rodnici -
vaginalna flora (lactobacillus vaginalis) i stvara otvoreni prostor za vanjsku infekciju. Sasvim
dovoljno je svakodnevno pranje spolnih organa vodom i odgovaraju im teku im sapunom (za
preporu iti svakako one s niskim pH,). Ispiranja rodnice u svakodnevnim, uobi ajenim uvjetima
nisu potrebna.
Treba izbjegavati sinteti ko rublje, arape s ga icama, usku odje u i tanga ga ice.
4. KLAMIDIJA
Spolna bolest nazvana po istoimeno bakteriji. Smatra se da je ona naj eš i uzro nik spolno
prenosivih bolesti. Može godinama biti prisutna bez ikakvih simptoma, ali ako su oni prisutni, tad
su to iscjedak i osje aj da ne možete zadržati mokrenje. Grli maternice je osjetljiv i krvari pri
kontaktu. Nelije ena, klamidija se širi reprodukcijskim sustavom uzrokuju i bol i upalnu bolest
zdjelice, kroni nu bolest i neplodnost.
LIJE ENJE:
1. Ortodoksno se lije i ANTIBIOTICIMA, koji se uzimaju 2 – 3 puta dnevno nekoliko tjedana.
2. KLIZMA koja sadrži i lactobacillus isprat e patogenu bakteriju i stvoriti okruženje u kojem
klamidija ne može preživjeti.
5. KONDILOMI
Bezbolne kvržice, bradavi aste izrasline na koži ili u sluznici, virusnog porijekla, naj eš e na
ženskom i muškom spolovilu, svrbe i mogu rasti.
LIJE ENJE:
1. Kondilome treba po eti lije iti specijalist im se otkriju budu i da postoji veza izme u
kondiloma i raka cerviksa.
2. Pomaže MAST (ili tinktura) od THUJE.

439
6. NESPECIFI NI URETRITIS
Ovo je stanje esto posljedica snošaja bez zaštite kad jedan partner ima cistitis, infekciju urinarnog
trakta ili gljivice. Simptomi su osjetljivost, bolni snošaj i iscjedak neugodnog mirisa.
LIJE ENJE:
1. Ortodoksno lije enje uklju uje ANTIBIOTIKE.
2. Pažljiva HIGIJENA sprje ava infekciju. Možete se pridržavati i terapija prikladnih za lije enje
cistitisa.
7. ANKIR
Priljep iva spolna bolest.

Meki ankir (uzro nik je bacil) se javlja 1 – 2 dana nakon zaraze s jednim ili više gnojnih bolnih
ireva s izgriženim i podrovanim rubovima, naj eš e na spolovilu.
Kao posljedica mogu nastati pove ani i bolni regionalni limfni vorovi.
Poslije mekog ankira ne slijedi op a zaraza organizma.
Tvrdi ankir prvi je znak sifiliti ne zaraze. Javlja se približno 20 dana poslije infekcije, na mjestu
gdje je uzro nik ušao u organizam. Ima tvrde, oštro zarezane rubove i ravno, slaninasto, sjajno dno.
Tvrdi ankir nestaje sam od sebe najkasnije 6 tjedana poslije pojave.
Smješten je ponajviše na spolovilu (genitalno), rje e izvan spolovila, na prstima, usnama,
krajnicima itd.
Mješoviti ankir nastaje ako je uslijedila istodobno zaraza uzro nika sifilisa i mekog ankira.
8. STIDNE UŠI
Si ušni insekti; simptomi su svrbež u podru ju genitalija, a ponekad se mogu vidjeti i male bijele
mrljice na stidnim dla icama ako se zaraza proširila. Stidne uši su vrlo zarazne, a mogu se dobiti i
od inficirane posteljine ili ru nika.
LIJE ENJE:
1. Insekti se mogu ukloniti EŠLJEM s metalnim zupcima, iako je najjednostavniji na in obrijati

podru je stidnih dlaka i zatim dobro isprati.
2. Vidi još: kožne infekcije: uši.
9. ETVRTA SPOLNA BOLEST
Zarazna virusna bolest kod koje se glavne promjene odigravaju u preponskim limfnim žlijezdama.
One oteknu, ognoje se i iz njih provali gnoj. esto obole i dublje limfne žlijezde, što uzrokuje
oteklinu spolnih organa i suženje zadnjeg crijeva i mara. Na spolnom organu nastaje ir ili vor.
Infekcija se naj eš e prenosi spolnim putem. Ova bolest je eš a u tropskim krajevima.
440
10. GENITALNI HERPES
Ove genitalne ranice uzrokuje virus herpes simpleks 2. Ništa zapravo ne može izlije iti herpes, no
postoje na ini kako da se napad ublaži. Simptom je genitalnog herpesa nakupina bolnih ranica na
penisu ili vagini. One se pretvaraju u mjehuri e koji mogu puknuti i posušiti se.
LIJE ENJE:
1. U svrhu preventive POVE AJTE UNOS bijelog kravljeg sira, tunjevine, kikirikija, sirovog
slanutka i soje te vitamin C: 1000 mg, 2 puta dnevno.
2. Ako imate simptome genitalnog herpesa izbjegavajte namirnice koje sadrže arginin u ve im
koli inama (koštunjavo vo e, kokice, roga , okolada, sme a riža, zobena kaša, suhe grož ice,
sjemenke suncokreta i sezama, integralni kruh) i sve namirnice bogate proteinom.
3. Ako ste ve zaraženi virusom, onda uzimajte LIZIN: 3000 mg, 3 puta dnevno, izme u obroka.
4. Namo ite zahva eno podru je u SLANOJ OTOPINI (1 puna žli ica soli na pola litre tople vode).
5. ULJE AJEVCA može se nanijeti izravno na mjehuri e.
11. TRIHOMONIJAZA
Parazitsko oboljenje, u žena uzrokuje upalu vagine, karakteriziranu poja anim vaginalnim
iscjetkom (fluor), svrbežom i paljenjem u vagini. Trihomonijaza je u žena vrlo esta, a lije i se
lijekovima.
U muškaraca nastaje trihomonijaza uretre, koja se može proširiti i u prostatu.
Trihomonadna infekcija u bra nih drugova zahtijeva pregled i lije enje obaju supružnika.
441
3. KONTAKTNE ZARAZNE BOLESTI
a) KOŽNE INFEKCIJE
1. BRADAVICE
Manja ili ve a bezazlena novotvorevina na kožnom epitelu.
1. VJERA pacijenta igra najve u ulogu u lije enju. To se, naravno, odnosi na bilo koju drugu bo-
lest ili lije enje, ali izgleda da je to kod bradavica gotovo presudno.
2. Bradavice se brzo i uspješno uklanja bijelom školskom KREDOM. S njom se trlja bradavica 2 –
3 puta dnevno. Može se i nastrugati i prah krede pomiješati sa vodom te time namazati bradavice.
Za kratko vrijeme bradavica nestaje.
3. VITAMIN C (1 – 2 g dnevno) može pomo i u stvaranju tjelesnog imuniteta i može sprije iti
pojavljivanje bradavica.
4. a) Bradavice se djelotvorno uklanjaju tretmanom s VITAMINOM E u uljnom obliku: 28000 IJ

primijenjeno lokalno 1 – 2 puta dnevno.
Istovremeno uzimajte vitamina E i oralno: 400 IJ, 3 puta dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru
sa lije nikom).
b) Istisnite sadržaj 1 kapsule vitamina E na isti zavoj i zamotajte preko bradavica.
Neprestano ponavljajte postupak 2 – 3 tjedna.
c) Uzimajte 30 dana vitamin E: 600 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom).
VITAMIN A (beta karoten): 100000 IJ, 5 dana tjedno, 1 – 2 mjeseca.
5. Narežite sirov KRUMPIR i trljajte njime bradavice. Ponovite nekoliko puta dnevno, par tjedana.
6. Jedite 4 žlice kašice od ŠPAROGE 2 puta dnevno ili pire od kuhanih šparoga (i sok).
7. Obilno namažite bradavice RICINUSOVIM ULJEM svako jutro i ve er nekoliko mjeseci.
8. Mlije ni sok ZRELIH SMOKAVA istisne se na bradavice nekoliko puta dnevno, par tjedana.
9. Svako jutro posipajte bradavicu pepelom CIGARETE.
10. Na mjesto bradavice ili madeža stavi se cvijet ili list od NEVENA (ili oboje). To se vrsto pove-
že i ostavi preko no i. Ako nemate nevena, koristi i mast od nevena.
11. Prašak koji se nalazi u sredini BUNDEVINOG CVIJETA malo smrvimo i time nažuljamo bra-
davicu 2 puta dnevno. Za nekoliko dana bradavica e nestati.
12. Tko ima puno bradavica neka se posluži slijede im indijanskim na inom:
Prije spavanja odaberi najve u bradavicu. Malu tanku šiva u iglu duboko zabodi okomito u
bradavicu dok ne osjetiš bol. Igla u bradavici mora uspravno stajati sama.
Tada se plamenom svije e grije igla od ušice polako prema sredini igle. Nastati e nepodno-
šljiva bol. Zatim se svije a odmakne od igle i, im bol prestane, postupak se ponavlja.
To se ponavlja 3 ve eri po 3 minute, griju i uvijek istu bradavicu.
U 2 provjerena slu aja, nakon 3 ve eri su sve bradavice otpale, ak i one s ruke koja nije bila
grijana!
442
2. SVRAB (šuga)
Parazitska kožna bolest; uzro nik joj je ovje ji svrabac. Ženka kopa u površinskim slojevima kože
kanale u kojima leže jaja. Glavni je simptom bolesti jak svrbež, osobito izražen no u; naknadno
nastaje infekcija i gnojenje kože, kao posljedica ešanja. Bolest prvenstveno zahva a mjesta s
nježnijom kožom: me u prstima ruke, pod pazuhom, oko pojasa, u muškaraca oko spolovila, u žene
na prsnoj bradavici i oko nje, u male djece zahva a i dlanove i tabane, pa ak i lice.
Prenosi se izravnim dodirom sa svrabljivim ovjekom ili preko rublja i posteljine.
LIJE ENJE:
1. Svrab je neobi no zarazan i svi lanovi obitelji moraju se lije iti specijalnim LOSIONOM koji e
propisati lije nik.
2. Osobito u po etnom stadiju, lako se lije i SUMPOROM i drugim mastima.
3. Tko pati od svraba (i lišajeva, ireva) neka pije MEDOVINU. U pola litre kipu e vode stavite
žlicu meda i pustite da još malo provri.
4. Svrab treba ispirati svaku ve er vodom u koju se doda jedna žlica SOLI i OCTA.
5. U 3 l vode stavi se 1 kg BIJELOG GRAHA. Kad se grah dobro raskuha, ocijedi se. Tom
vodom peru se bolesni dijelovi tijela. Ve nakon nekoliko pranja osjetit e se o iti uspjeh.
6. Nakon TERAPEUTSKOG GLADOVANJA od 20 dana (i 10 dana rehabilitacije) svrab je

potpuno nestao.
7. Protiv stresa pomaže VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg, 1– 2 puta dnevno.
8. VITAMIN C (2 – 4 g dnevno) može pomo i svojim antihistaminskim djelovanjem.
9. VITAMIN E u obliku kreme (30000 IJ na 30 g mase) nanosi se na svrabom zahva eno mjesto.
Vidi još: koža: svrbež, prurigo.
3. UŠI
Kukci dužine 1 – 2 mm, vanjski nametnici ovjeka i životinja.

Uzrokuju svrbež; uslijed grebanja dolazi do gnojnih infekcija, krasta, plitkih ožiljaka.
– siva uš (vlasna uš) živi me u vlasima na glavi. Mogu se vidjeti kao sitne bijele mrlje.
– bijela uš (odjevna uš) živi na odje i i posteljini. Prenosi pjegavi tifus i povratnu groznicu.
– stidna uš živi na dlakama obraslim dijelovima tijela (oko spolovila, pod pazuhom, u bradi,
na trepavicama).
LIJE ENJE:
1.Treba lije iti sve lanove ku anstva, kako biste sprije ili ponovnu infekciju.
Koristite MAST kojom se ubija uši (npr. Psora-mast ili sl.).
2. Ako se topao MED, pomiješan sa SOLJU, namaže na kožu, uši i gnjide bit e uništeni.
3. Ako netko tko ima mnogo uši esto miriše LAVANDU, uginut e uši na njemu!
443
4. HERPES
Skup sitnih mjehuri a, obi no na mjestu gdje koža prelazi sluznicu. Nastaje akutno; traje oko
tjedan dana, esto se ponovo ponavlja.
– herpes labialis: naj eš e se pojavljuje na usnama i pod nosnicom,
– herpes genitalis: na spolovilu,
– herpes simpleks: nakon op e nelagodnosti,
– herpes febrilis: uz vru icu, javlja se i uz upalu plu a i druge bolesti,
– herpes gestations: mjehuri asti osip sa svrbežom za vrijeme trudno e,
– herpes zoster: pojasast osip, nastaje od upale živaca. To je virusna bolest odraslih ljudi i staraca,
karakterizirana pojavom mjehuri a koji su poredani tako da prate tok perifernih živaca tijela (u
središnjoj crti tijela osip prestaje kao odrezan). Prije pojave osipa karakteristi ni su neuralgi ni
bolovi u podru ju koje e biti zahva eno osipom. Misli se da je uzro nik bolesti isti virus koji u
djece uzrokuje vari elu. Bolest traje nekoliko tjedana ili ak mjeseci i nije jako zarazna.
1. SPRJE AVANJE I LIJE ENJE HERPESA:
1. a) Kao preventiva: VITAMIN C: 1 g ujutro i nave er.

b) Vitamin C: 500 mg, 2 puta dnevno, ublažava simptome herpesa simpleksa.
c) Vitamin C u velikim dozama (3 – 5 g ili više dnevno) inaktivira virus herpesa.
2. CINK: 50 mg dnevno, ublažava simptome herpes simpleksa.
3. Herpes labialis lije i se BOROVOM MAŠ U, ULJEM GOSPINE TRAVE.
4. EŠNJAK može biti djelotvoran kod kroni ne herpesne infekcije – on dokazano osnažuje imu-
nološki sistem.
5. Ako ste nekada imali herpes, IZBJEGAVAJTE pretjerano umaranje jer tada vaš imunološki si-
stem ne može dobro funkcionirati te ste podložni recidivu herpesne infekcije.
6. VITAMIN E (uljnu otopinu) nanesite izravno na oboljelo mjesto. Možete ga i istisnuti iz

želatinozne kapsule.
2. SPRJE AVANJE I LIJE ENJE HERPESA ZOSTERA:
1. U hrani ne smije biti soli niti bjelan evina. Jelovnik ne smije sadržavati jaja, sir ili meso.
Treba jesti vo e s pšeni nim, je menim ili prosenim pahuljicama. Puno povr a, sok od mrkve, i
uz to samo prirodne proizvode.
2. Za posipanje lišajeva kod herpesa zostera koristimo ekstrakt iz svježe biljke MATI NJAKA i
NEVENA.
3. Rad bubrega potaknuti e ŠIPKOV AJ.
4. Blagi sok od UVARKU E vrlo brzo ublažava vrlo duboke bolove pojasastog osipa.
Po dužini prerežemo 4 – 5 mesnatih listova i stavimo ih u tanjur. Sokom koji se cijedi na površini
više puta dnevno namažemo oboljela mjesta. Liš e možemo staviti i u sokovnik i tako dobiti sok.
Bolesnik ve nakon prvog mazanja sje a blagotvorno djelovanje soka.
5. Hranjive tvari koje mogu pomo i u lije enju herpesa zostera:

444
VITAMIN C: 1 – 2 g, 2 puta dnevno,
VITAMIN D: 1000 IJ, 5 dana u tjednu, zatim 2 dana stanka,
5. CRVENI VJETAR (erizipel, vrbanac)
Zarazna bolest upalne prirode, koja prvenstveno napada kožu (osobito na glavi i licu) i sluznice, a
odatle zahva a i potkožno tkivo, žlijezde, krvne žile i razne unutrašnje organe.
Zaraza prodire u organizam naj eš e kroz one iš ene rane i povrije ene sluznice; zaraza je esta pri
nestru no vo enim porodima i operacijama.
Poslije inkubacije, koja traje 2 – 7 dana, bolest po inje drhtavicom, porastom temperature,
glavoboljom, bolnim otokom na ulaznom mjestu infekcije. Crvenilo kože, koje se istovremeno
pojavljuje, oštro je ograni eno, a zbog tog otoka koža dobiva masni sjaj i na opip je vru a.
Bolest traje 2 – 3 tjedna i može izazvati stvaranje mjehura ili odumiranje (nekrozu) dijelova kože;
kao komplikacije se javljaju upala plu a, gnojni otitis, sepsa.
U osoba koje su jednom preboljele crveni vjetar postoji sklonost da ga opet dobiju.
ERIZIPELOID je lokalna upala kože sli na crvenom vjetru. Pojavljuje se u osoba kojima je koža, u
njihovom poslu, esto izložen dodiru sa svinjskim mesom (mesari, kuhari, veterinari). Uzro nik je
bakterija. Erizipeloid se lije i se antibioticima (penicilinom).
LIJE ENJE:
1. CVIJET KAMILICE dobro se popari, stavi u jednu platnenu vre icu i priveže na bolno mjesto.
2. Ujutro pijemo pola sata prije doru ka šalicu AJA od ESTOSLAVICE a tijekom dana, gutljaj
po gutljaj, 3 – 4 šalice AJA od KOPRIVE, tako dugo dok lije nik ne utvrdi da je crveni vjetar
nestao.
3. Svježu koru BAZGOVA DRVETA (vanjska kora se sastruže) kuhajte 8 minuta (8 žlica na litru
vode). Na bolna mjesta stavljajte obloge od uvarka.
4. Svježe listove PODBJELA operemo, razvaljamo na dasci, te kašu stavljamo na upaljena mjesta.
Od liš a možemo napraviti i uvarak: liš e usitnimo, prelijemo s kipu om vodom i pustimo da
kratko odstoji. Ohla eno koristimo kao oblog. Na isti na in možemo koristiti i oprane i razva-
ljane listove KELJA ili KUPUSA.
5. PLJEVA od SIJENA (trinje) i list PODBJELA dobro se popare i stave kao oblog na bolna
mjesta.
6. VELIKE BOGINJE (boginje, velike kozice, crne kozice)
Teška, akutna, priljep iva bolest izazvana virusom. Sve do uvo enja zaštitnog cijepljenja širila se
po cijelom svijetu. Bolest prodire u organizam kroz kožu ili kroz dišne kanale, a po inje nakon
inkubacije od 12 dana naglo, s visokom temperaturom, teškim op im infekcioznim stanjem.
Znaci mogu biti i glavobolja, jaki bolovi u križima, groznica sa drhtavicom.
Osip se javlja nekoliko dana kasnije i to najprije na licu, u obliku vori a koji se pretvaraju u
mjehuri e s bistrim, a kasnije gnojnim sadržajem. U najtežim slu ajevima sadržaj je krvav (crne
kozice). Na mjestu mjehuri a stvaraju se krastice, a kad one otpadnu, ostaju mali tipi ni ožiljci
(kozi avo lice).
Kad se pojavi osip, temperatura pada, da bi se kasnije s ognojenjem mjehuri a opet povisila.
445
Bolest traje, prema težini slu aja, 2 – 4 tjedna; može prije i i na o i i izazvati sljepo u.
Smrtnost iznosi oko 30 %. Preboljenjem se stje e imunitet. Boginje se javljaju i u lakšem obliku.
Mogu se javiti i kod cijepljenih osoba, ali tada obi no u blagom obliku (podaci iz 1980.g.).
7. TETANUS (zli gr )
Toksi no-zarazna bolest, koju uzrokuje infekcija rane bacilom. Spore tog bacila izvanredno su
otporne i jako raširene u prirodi, osobito na zemljištima koja su nagnojena stajskim gnojem.
Pogodna okolina za spore tog bacila su duboke rane sa nekroti nim (umrtvljenim) tkivom.
Bacil razvija jak toksin koji prodire u organizam ime nastaje gr enje miši a (ko enje žvaka a,
uko enost šije, ko enje miši ne muskulature i ostalih popre no-prugastih miši a) uz bolne kon-
vulzije. Nastaje gušenje, znojenje, temperatura do 41oC. Inkubacija traje 7 – 12 dana.
Zbog gr eva miši a žvaka a oboljela osoba ne može otvarati usta, zbog ega joj je onemogu eno
uzimanje hrane i vode i dovodi do zagrcavanja i gušenja. Bolnost i napetost miši a trbušne stjenke,
prsnih miši a, te le a i ramena pra ena je gr evima miši a cijelog tijela koji dovode do smetnji
disanja i razlog su smrti bolesnika.
1. Preventivno se vakcinacija provodi na djeci i na osobama koje su na radu izložene ozljedama i

zarazi. Uobi ajeno je simultano CIJEPLJENJE djece kombiniranom vakcinom, protiv difterije,
tetanusa i pertusisa.
2. Terapija se sastoji u neutraliziranju toksina velikim dozama ANTITETANI KOG SERUMA,

SEDATIVIMA, NARKOZI, HIBERNACIJI (podatak iz 1980.g.).
3. Uo ena je djelotvornost VITAMINA C u inaktivaciji mnogih bakterija i njihovih otrova. To se

odnosi na toksine tetanusa, difterije, dizenterije i na uzro nike tifusne groznice.
Uzimajte 10 – 50 g ili više (do 200g!) dnevno, ili do granice izdržljivosti crijeva (proljeva). Tada
malo smanjite dozu. Možete uzimati npr. 10 doza po 10 g dnevno (razmu eno u soku).
8. GUBA (lepra)
Kroni na zarazna bolest koju izaziva bacil. Inkubacija je duga; može trajati do 10 g. Sporadi no je
ima i u Europi. Nastupa u 2 forme:
1. TUBERKULONA LEPRA, kod koje prevladavaju kožne promjene (crvenkaste pjege koje se
pretvaraju u kvrge). Po etni su simptomi: ispadanje obrva, hunjavica, irevi u nosu, iznakaženje lica
zbog pojave vorova (leontijaza), razaranje nosne hrskavice i upadanje nosa, gubitak pigmenta u
koži. vorovi se prošire po itavom tijelu, pa zahvate i unutarnje organe. Bolesnici kona no
propadaju, postaju anemi ni, ali smrt nastupa tek nakon puno godina.
2. MAKULO ANESTETI NA LEPRA napada periferne živce na kojima se stvaraju vorovi, zbog
ega nastaju kljenuti, atrofije miši a, anestezija i neuralgi ni bolovi. Zbog anestezije bolesnici su
izvrgnuti teškim ozljedama, koje dovode do iznakaženja.
Postoje i kombinacije obiju formi lepre.
Sigurnu dijagnozu omogu uje pretraga nosnog sekreta na bacil lepre ili mikroskopska pretraga
izrezaka kože. Budu i da se lepra prenosi izravnim dodirom, najuspješnija je profilaksa izolacija
gubavaca u posebnim bolnicama.
Prije je lepra bila neizlje iva a danas se uspješno lije i, sulfonima, antimonskim preparatima i dr.
Deformacije se lije e ortopedski i plasti nom kirurgijom (podaci iz 1980.g.).
446
9. MONONUKLEOZA (bolest poljupca, upala žlijezda, groznica žlijezda)

ma.
Nakon inkubacije od 5 – 15 dana pacijenti osje aju umor, upalu grla, drhtavicu, ote ene žlijezde,
imaju glavobolju, groznicu s povišenom temperaturom, osje aj potpune iscrpljenosti.
krvi.
Bolest obi no traje 1 – 3 tjedna, ali se poteško e esto produlje i nekoliko mjeseci.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C (nekoliko grama dnevno) kod pacijenata je gotovo potpuno suzbio simptome
simptomi vra aju.

sprje avanje mononukleoze. BJELAN EVINE su potrebne za poticanje stvaranja antitijela.

VITAMIN A: 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
CINK: 15 – 50 mg,
PROPOLIS: 500 mg; 2 puta dnevno,
10. SIDA (AIDS)
Vjeruje se da je SIDA (sindrom ste enog nedostatka imuniteta) posljedica zaraze virusom HIV
(virus nedostatka imuniteta) a on ošte uje imunološki sustav u tolikoj mjeri da se više nije sposo-
ban oduprijeti infekcijama.
Ima slu ajeva da se bolest kod nekih nosioca virusa ne razvije u potpunosti.
2 – 6 tjedana nakon infekcije virusom HIV, dolazi do razvoj antitijela na virus. Taj proces može biti
popra en s jednom ili više sustavnih bolesti.
Simptomi uklju uju: no no znojenje i groznicu, letargiju, umor i iscrpljenost, gubitak težine, pro-
ljev, kandidijazu i herpesnu infekciju, ireve ustiju i krvarenje iz desni.
Neposredno nakon toga dolazi do oporavka, ali e od sada osoba imati pozitivan test na prisutnost
antitijela na virus HIV (bit e HIV-pozitivna) iako e se ina e doimati zdravom.
U pravilu e pro i nekoliko godina od zaraze virusom, do potpunog razvoja bolesti SIDE.
SIDA se može javiti u mnogo oblika, no oko polovica oboljelih obi no se razboli od upale plu a, a
jedna tre ina od Kaposijevog sarkoma, jednog oblika raka kože. Drugi pate od niza sekundarnih
infekcija koje su rezultat oslabljenog imunološkog sustava. Ve ina oboljelih osje a umor i mlita-
vost, stres i zabrinutost.
LIJE ENJE:
1. Svi alternativni postupci lije enja kod SIDE ovise o individualnim simptomima, ali se zasnivaju
447
na 4 osnovne zada e:
– zaustaviti virus,
– sprije iti i lije iti sekundarne infekcije,
– oja ati imunološki sustav,
– pacijenta lije iti cjelovito (holisti ki).
2. SAVJETOVANJE I HIPNO-TERAPIJA pomažu u smanjenju stresa i depresije. Snaga duha nad

tijelom posebno se jako pokazuje kod oboljelih od SIDE. Istraživanja su potvrdila da je pozitivan
stav prema bolesti i preživljavanju zaista pridonio slabljenju simptoma bolesti kod nekih pacije-
nata. EMOCIONALNA POTPORA je vrlo važna budu i da je SIDA bolest kod koje je naro ito
potrebno povezivanje fizi kog i duševnog, radi pozitivnih rezultata lije enja.
3. VIZUALIZACIJA i MEDITACIJA pomažu potaknuti tijelo na samoizlje enje.

MASAŽA, REFLEKSOLOGIJA i JOGA mogu pridonijeti smanjenju stresa i opuštenosti.
4. 12 pacijenata je dobivalo oralno i intravenozno velike doze VITAMINA C (50 – 200 g dnevno).
Vitamin C smanjio je broj sekundarnih infekcija i njihove simptome.
Bolesnici s najrazvijenijom bolesti mogu podnijeti izme u 100 i 200 g vitamina C, podijeljenog u
više doza, koje su uzimali svakog sata (pomiješanog sa sokom).
Goleme doze vitamina C poti u stvaranje glutation-peroksidaze, najvažnijeg antioksidanta u tije-
lu. U bolesnika od SIDE koji pate od kroni nog proljeva stanje se poboljšava sa odgovaraju om
dozom vitamina C, dok se ne postigne "granica izdržljivosti crijeva" (proljev).Tada se doza nešto
smanji. U dobre rezultate poslije upotrebe velikih doza vitamina C ubraja se i odstranjenje
kaposijevog sarkoma.
5. 20 oboljelih od SIDE primalo je 400 g SELENA dnevno u obliku kvasca sa selenom.

Za 70 dana se razina selena u krvi vratila u normalu, a kod 14 bolesnika se popravilo stanje
probavnog sustava, pove ao se apetit, pam enje, koncentracija, popravilo raspoloženje, obnovio
se i prirodni rast stanica. Do pogoršanja bolesti došlo je kod 2 bolesnika, a kod etvero nisu zami-
je ene promjene.
6. HIV pozitivne osobe su u 50 % manjoj opasnosti od bolesti ako uzimaju 9000 – 20000 IJ
VITAMINA A (beta karoten) i više od 700 mg VITAMINA C dnevno. U jednakoj opasnosti od
potpuno razvijene SIDE su oni koji uzimaju najviše kao i oni koji uzimaju najmanje vitamina A!
7. Lijekovi za koje se vjeruje da su u inkoviti su EŠNJAK i KANADSKI ZLATNI KORIJEN

(hydrastis canadesis).
8. HRSKAVICA MORSKOG PSA dostupna je u obliku praškastih kapsula i ulja i osim što nema
nikakvih negativnih nuspojava, utvr eno je da izuzetno ja a imunološki sustav i ispituje se kao
preventiva za SIDU. Tako er je utvr eno da pruža imunitet prema karcinomima i pomaže u spre-
avanju upala.
9. Držite se DIJETE (vegetarijanske), bogate VITAMINIMA A, C i E, CINKOM, i BIOFLAVO-

NOIDIMA (koji se nalaze u zelenom lisnatom povr u, naran inoj kori i južnom vo u). Jedite
puno mladog povr a. ODBACITE pušenje i alkohol, "brzu" i tehnološki obra enu hranu.
448
11. IMPETIGO
Vrlo zarazna infekcija; kožna bolest koju karakteriziraju gnojni mjehuri i i žute kraste na pojedinim
dijelovima tijela ili po itavom tijelu. Vrlo esto nastaje nakon ešanja mjesta uboda insekta, koja se
zatim inficiraju, dopuštaju i mikrobima ulaz kroz ošte enu kožu.
a) Impetigo contagiosa (vulgaris) je zarazni gnojni osip uzrokovan streptokocima koji se naj eš e
pojavljuju na licu (obi no u djece) i lako se prenosi; lije i se antibiotskim mastima.
b) Impetigo herpetifomis je rijetka, vrlo teška kožna bolest trudnica (gestoza) kod koje se uz gnojne
mjehuri e pojavljuje vru ica, pa i gr evi.
LIJE ENJE:
1. Hranjive tvari koje mogu pomo i:

VITAMIN A ( beta karoten): 10000 IJ dnevno, 5 dana u tjednu, zatim 2 dana stanke,
VITAMIN C: 500 mg ili više, ujutro i nave er,
VITAMIN D: 400 IJ dnevno, 5 dana u tjednu, zatim 2 dana stanke,
2. Djecu NE TREBA slati u školu, sve dok rane nisu zacijelile (oko 5 dana), kako bi se izbjeglo
brzo širenje bolesti.
12. EKTIMA
Ulcerozni oblik impetiga, penetrira dublje. To je gnojni defekt kože uzrokovan streptokokom;
gnojni mjehuri , ulceracija nepravilna oblika, pokriven sme om korom. est je na potkoljenici,
stražnjici ili le ima. Pojavljuje se najviše kod ljudi koji su izvrgnuti djelovanju vlage na nogama
(kopa i, vojnici u rovovima). Kod neotporne male djece javlja se u gangrenoznom obliku; bolest se
brzo širi i može završiti smr u.
13. FURUNKULOZA
Furunkul je ir potkožnjak, bolna, crvena, gnojna polukuglasta tvorevina s nekroti kim epom u
sredini. Obi no je upala kožna lojnih žlijezda i okolnog tkiva. Opasan, ako se pojavi na gornjoj usni
zbog mogu nosti širenja infekcije na moždane opne (meningitis). Uzro nik je stafilokok.
Furunkuloza je stalno pojavljivanje ve eg broja obi no slabo razvijenih furunkula po cijelom tijelu,
a najviše po šiji i le ima. Bolest traje mjesecima i godinama. Uzrok nije samo obi na zaraza stafilo-
kokom nego i neki neobjašnjeni poreme aji mijene tvari (podatak iz 1980. g.).
Može biti i znak še erne bolesti.
14. FAVUS
Zarazna kožna bolest, obi no na obraslom dijelu glave, uzrokovana gljivicom. Glavni je znak favu-
sa poput le e velika, zdjeli asta, žuta ili bjelkast tvorevina koja potiskuje kožu i uzrokuje njezinu
atrofiju i elavost. Prelazi s ovjeka na ovjeka, a u lošim higijenskim uvjetima sa životinje na
ovjeka. Lije i se ANTIBIOTICIMA.
449
15. ERITRAZMA
Kožna bolest kod koje se razvija žu kasta, oštro ome ena ploha s neznatnim ljuštenjem, na mjestu
gdje se unutrašnja strana bedra dodiruje s mošnjicom. Uzro nik: gljivica.
16. HLADNA SMRT
U tropskim krajevima ima puno malih parazita koji kao svrabac prodiru u kožu i uzrokuju hladnu i
toplu vru icu.
" U tropskoj prašumi sam dobio takvu infekciju da mi je samo DDT spasio život. Ti paraziti, koji
prodiru u kožu kao sitne, okom nevidljive grinje, pri vrš eni su na biljkama. Dotakne li ovjek
golim dijelom tijela biljku na kojoj su paraziti, oni se odmah zariju u kožu i nasele u kožne pore.
Zato nastane infekcija koju u prašumi zovu hladna smrt budu i da se tjelesna toplina inficiranoga
sve više snižava, dok ne zgasnu životne funkcije, ako ne možemo brzo intervenirati".
17. FRAMBEZIJA
Kroni na tropska zarazna bolest, sli na sifilisu, sa irovima nalik na malinu.

irovi se pojavljuju na licu, nogama, rukama i spolovilu. Lije i se penicilinom.
450
b) PARAZITIZAM
Oblik životne zajednice (biocenoze) u kojem nametni ki organizam živi kroz dulje ili kra e
vrijeme, potpuno ili djelomi no, na ra un organizma doma ina.
Parazitizam može biti:
– trajan (trakavice, metilji),
– povremen (komarac, krpelj),
– periodi ki, tj. prijeko potreban samo u jednom dijelu razvojnog ciklusa nekog parazita (li inke
mnogih kukaca).
Poznato je oko 200 životinjskih parazita na ovjeku (103 crva, 45 insekata i grinja, 44 protozoa).
HELMINTIJAZA je oboljenje izazvano nametni kim (parazitskim) crvima. Podjela:

– helmintijaza probavnog sustava (gliste, trakavice),
– helmintijaza dišnih sustava (metiljavost),
– helmintijaza urogenitalnog sustava (bilharcijaza, shistosomijaza),
– helmintijaza krvnih i limfnih žila (filarijaza),
– helmintijaza tkiva (cisticerkoza, ehinokok, trihina).
1. INFEKCIJE CRVIMA
a) GLISTE
Pojava glista u crijevima djece spada u svakodnevicu. U odraslih je ispravnije, kada se radi o glistama,
govoriti o bolesti tj. nesposobnosti organizma da se obrani od tih parazita. Zdravo tijelo razvija samo
od sebe sve potrebne obrambene mehanizme. Gliste nisu uzrok, ve posljedica lošeg tjelesnog stanja,
nesposobnosti organizma da se obrani od tih parazita. Ma ke i psi esto prenose gliste na djecu i
odrasle. Kada se radi o metabolizmu, postoje velike sli nosti me u bolestima izazvanih glistama i
bolestima raka.
Od glista je najrasprostranjeniji nametnik ovjeka tzv. obi na glista. Parazitira u tankom crijevu
ovjeka i svinje. Opasna je kad se namnoži, ili kad iz crijeva zaluta u druge organe.
U djece se same penju iz želuca po jednjaku u ždrijelo i izlaze na nos i usta ili se spuštaju u dušnik i
mogu ugušiti dijete. Jaja glista fekalijama dospiju u zemlju ili se zalijepe na travu, povr e i sl.
Zaraza nastaje uzimanjem ne iste hrane (neoprano zelenje i vo e).
U nekim zemljama, gdje se vrtovi gnoje ljudskim fekalijama, ovom je glistom zaraženo gotovo cijelo
stanovništvo.
Posve je malena dje ja ili bijela glista. Živi u tankom i debelom crijevu ovjeka, naj eš e djece.
Ženke sa zrelim jajima spuštaju se niz crijeva i izlaze iz mara. Pri tom izazivaju nesnosan svrbež.
Jaja se prenose i u organizam preko neopranih ruku ili zaga ene hrane. Iz glistinih jaja koja pojedemo
s povr em (zalijevanje gnojnicom!), izleže se u crijevu mala li inka koja se nastani u plu ima i dalje
razvija. Odatle gliste putuju po bronhijama u grkljan i vra aju se u crijevo.
Da dijete ima gliste može se zaklju iti po znacima kao što su: tamni kolobari oko o iju, neprestano
kopanje po nosu, nervozno ponašanje, nedovoljna strpljivost u igri, nemirno prevrtanje usnu,
blijedo, stalno umorno, neraspoloženo i nervozno dijete, neveselo i neposlušno.
LIJE ENJE:
1. Kad ustanovimo da dijete ima (bijele) gliste, mora piti natašte 14 dana 1 dl MLIJEKA u koje
stavimo 1 zgnje enu krišku EŠNJAKA (odrasli 2 kriške).
ešnjak ne možemo uživati u ve im koli inama jer bi mogao naškoditi bubrezima.
451
2. Gliste ne ostaju u crijevima ako u kuhinji upotrebljavamo dosta EŠNJAKA, VLASCA, a u
prolje e SRIJEMUŽA (medvje eg luka).
3. Biljni preparat PAPAJE (npr. Papayasan ili sl.) probavi sve vrste parazita koji žive u tankom i
debelom crijevu.
4. Kapljice za gliste (npr. Bioforce ili sl.) sadrže svježi, biljni ekstrakt PELINA, odli nog lijeka pro-
tiv glista.
5. Protiv glista uzimao se na prazan želudac CVIJET CINIJE sa MEDOM.
6. Pio se i EŠNJAK, skuhan u OCTU, ponovo s MEDOM.
7. Gliste su lije ene i napitkom od kuhanog VINA sa sjemenom KISELICE ili usitnjenom
ALOJOM s MEDOM.
8. Protiv glista pomagala je i mješavina MEDA, VINA i PAPRATI (usitnjenog korijena).
9. Na ribežu se izriba sirova MRKVA, iscijedi sok i to pomiješa sa MEDOM. Više puta dnevno
pojede se po 1 žlicu.
10. Manju glavicu CRVENOG LUKA ili 6 – 8 kriški ešnjaka skuhati u šalici MLIJEKA i preko
dana nekoliko puta jesti. To treba ponoviti nekoliko dana.
11. Sitno izrezati 2 – 3 glavice EŠNJAKA i staviti u hladnu vodu. 8 dana treba piti prije doru ka.
12. Svježe TREŠNJINE KOŠTICE dobro se operu, brižljivo osuše i spreme. Kada pristupamo
lije enju od glista, treba zdrobiti nekoliko tuceta trešnjinih koštica i izvaditi unutrašnju jezgru
koja je uslijed sušenja ve smežurana. Te jezgre prelijemo naj iš im VINSKIM OCTOM.
Ne koristiti vo ni ocat ni mješavinu octa i esencije! Nekoliko dana pustimo (uz eš e miješanje)
da se mo e u octu i bubre. Više puta dnevno tijekom nekoliko tjedana prožvakati i pojesti 5 – 8
takvih trešnjinih jezgra u octu. To uništava gliste.
13. Nametnici, ak i obi ne gliste, nestanu nakon nekog vremena ako koristimo DIVLJI LUK.
14. Djeci i odraslima protiv glista, ak i trakavice, pomaže ŠVEDSKA GREN ICA. Djeci ju mora-
mo davati ovisno o dobi, 1 ili više žli ica, razrije enu s vodom. Tako er, na pupak zavežemo
krpu navlaženu švedskom gren icom i pazimo da uvijek bude vlažna. Da koža ne pocrveni, prvo
ju namažemo svinjskom ili nevenovom maš u.
15. Kod obi nih glista pomaže stari dobro doma i lijek: MRKVA i CIKLA.
16. Ne samo neprera eni RASOL, ve i uzimanje HRENA i CRVENOG LUKA može uzrokovati
uništenje obi nih glista.
17. Kad postoje li inke glista djeci dajemo dnevno 10 – 15, a odraslima 20 – 30 oljuštenih BUNDE-
VINIH SJEMENKI, na kojima mora bezuvjetno ostati tanka ovojnica. Sjemenke moramo vrlo
dobro sažvakati. Nakon 1 sata popijemo nepunu ajnu žli icu RICINUSOVA ULJA.
452
b) ANKILOSTOMIOZA (rudarska anemija, St. Gotthardska bolest)
Infekcija parazitskim glisticama. Li inke jamne ili rudarske glistice prodiru i kroz kožu izazivaju
svrbež, a kasnije, kad se nasele u dvanaesniku, bolove u trbuhu, smetnje u probavi, tešku
slabokrvnost, pa i smrt.
Jamna ili rudarska glista, opasan je parazit dvanaesnika. Do zaraze dolazi pri kopanju tunela, u
rudnicima i sl. gdje god ljudi obavljaju zemljane radove u velikoj vlazi i toplini.
Uzrokuje tešku anemiju (tzv. anemija rudara).
c) ASKARIOZA
Infekcija uzrokovana crvom, koja u po etku uzrokuje plu ne, a zatim crijevne smetnje.
Ovo je naj eš a crijevna infekcija uzrokovana crvima. Najviše je ima u tropskim i suptropskim
podru jima. Pretpostavlja se da je na svijetu zaraženo oko milijardu ljudi, od kojih e svake godine
umrijeti otprilike 20000.
Naj eš e je nalazimo na podru jima gdje je loša osobna higijena i loši sanitarni uvjeti, ili gdje se
ljudske fekalije koriste za gnojenje tla. Infekcija nastaje pri konzumiranju hrane ili pi a zaga enog
malim okruglim jajašcima.
Iz jajašca u dvanaesniku izlaze li inke koje se probijaju kroz stjenku tankog crijeva i putuju
krvotokom do srca i plu a. Penju se bronhalnim stablom do ždrijela gdje se ponovno progutaju i
vra aju u tanko crijevo. Tu se tek razvijaju u odrasle crve. Razvojni ciklus je završen za oko 2
mjeseca. Odrasli crvi žive u crijevu gdje legu jajašca koja se izlu uju stolicom. Odrasli crvi mogu
živjeti 6-12 mjeseci.
Infekcija je mogu a u svim dobnim skupinama, no djeca su eš e zahva ena, tj. imaju više klini kih
simptoma bolesti.
Osobe koje jedu neoprano i nekuhano povr e u podru jima gdje se ljudski izmet koristi kao gnojivo
su u najrizi nijoj skupini.
Odrasli crvi uzrokuju obi no probavne smetnje. No, ne mora biti prisutan niti jedan simptom od
naj eš ih ovdje navedenih:
crvi u stolici, povra anje crva, izlazak odraslog crva kroz usta ili nos, malo povišena tjelesna,
temperatura ili blaga vru ica, kašalj, krvavi iskašljaj, sviranje u prsima, nedostatak zraka,
kožni osip, povra anje, bol u trbuhu. Teške infekcije, osobito u djece, uzrokuju gr eve u trbuhu.
Nakupina spletenih crva može dovesti do opstrukcije (za epljenja crijeva).
ak i umjerene infekcije u djece uzrokuju pothranjenost ili malnutriciju. Djeca imaju slabi apetit, ali
nije poznato zašto do toga dolazi.
d) TRIHURIJAZA
Bolest uzrokovana masovnom infestacijom crva, koji živi kao parazit u slijepom i debelom crijevu
ovjeka, majmuna i svinje. Kod masivne infestacije ovjeka nastaje kolitis (upala debelog crijeva) s
dugotrajnim proljevom, sa sluzi i krvlju u stolici.
e) STRONGILOZA (sklerostomijaza)
Bolest doma ih kopitara, uzrokovana crvima koji parazitiraju u debelom crijevu. U ovjeka,
uglavnom u tropskim krajevima, nastupa sa slijede im simptomima: svrabljive promjene na mjestu
penetracije parazita, kašalj, bronhiti ni i bronhopneumoni ni simptomi za vrijeme migracije
parazita; bol u gornjem dijelu trbuha, povra anje, izmjeni no proljev i zatvor, anemija.
453
f) TRIHINOZA (trihineloza)
Nastaje upotrebom mesa životinja u kojem su u ahurene li inke. U u ahurenom stanju li inka može
mirovati i do 20 g. S vremenom se u stjenkama ahure talože vapnene soli pa ona dobije mlije no
bijelu boju. Bolest se manifestira pojavom visoke temperature, groznicom, glavoboljom, bolovima
u miši ima i op om slaboš u, a može trajati do 50 dana. Smrtnost doseže i do 30 %.
TRIHINA je parazitski crv, uzro nik bolesti trihinoze. Spolno dozrijevaju u tankom crijevu
ovjeka i mnogih životinja, a kao li inke žive za ahurene u miši nim vlaknima.
g) DRAKONTIJAZA (drakunkuloza)
Zaraza nastaje upotrebom nekuhane vode u kojoj ima sitnih ra i a zaraženih parazitskim crvima.
Li inke probijaju crijevnu stjenku, dozrijevaju u crve i migriraju u vezivna tkiva. Simptomi po inju
u trenutku izbijanja crva kroz kožu (nakon otprilike 1 godine). Lokalni simptomi su jak svrbež i
žare a bol na mjestu mjehuri a. Ako se crv prekine pri izlaženju ili izvla enju i li inke prije u u
tkiva, nastaje jaka upalna reakcija s jakim bolovima. Simptomi popuštaju i ulceracija cijeli kada je
odrasli crv izba en. Ta infekcija je endemska u mnogim podru jima tropske Afrike, Indije,
Pakistana, Bliskog istoka, i dijelova južne Amerike. Na svijetu se zarazi godišnje 40000000 ljudi.
Prevencija infekcije je filtriranje vode za pi e kroz komad gaze. Lije enje se sastoji od polaganog
izvla enja odraslog crva tijekom nekoliko dana ili tjedana omatanjem oko štapi a. Mogu e je i
kirurško uklanjanje crva ali je u dalekim krajevima teško dostupno.
h) ONHOCERKOZA (rije na sljepo a)
Infekcija crvom koji uzrokuje kroni nu bolest kože i ošte enja oka koja mogu dovesti do sljepo e.
Onhocerkoza je drugi glavni uzrok sljepo e u svijetu (iza trahoma). Naj eš a je u savanskoj Africi,
Srednjoj Americi i oko Amazone. Oko 18000000 ljudi je zaraženo, 270000 ih je slijepo, a 500000
ima ošte en vid. Onhocerkozu prenose mušice koje se legu u brzim potocima.
U blago inficiranih osoba jedini simptom može biti intenzivan svrbež. Bolesti oka kre u se od
blagih ošte enja vida do potpune sljepo e.
Nije prona en lijek koji bi štitio od ove infekcije. Kirurško uklanjanje svih onhocerkoma ( vorovi
u kojima su smješteni odrasli crvi) smanjuje broj kožnih mikrodilarija i može smanjiti prevalenciju
sljepo e. Teoretski je mogu e smanjiti ubode mušice ako se izbjegavaju podru ja koja su infestirana
mušicama, nošenjem zaštitne odje e i obilnom upotrebom zaštitnih repelenata.
2. INFEKCIJE METILJIMA
a) METILJAVOST (distomijaza)
Skup bolesti koje uzrokuju endoparazitski metilji. Odrasli metilj parazitira u žu ovodima jetre
ovaca i goveda te u razli itih glodavaca (u ovjeka rje e). Životinje se zaraze jedu i nedovoljno
sušeno sijeno ili pasu i na vodoplavnim pašnjacima.
U ovjeka, bolest uzrokuje propadanje itavog organizma, stvaranje edema na licu i udovima; kad
uzro nik iz crijeva prodre u jetru stvaraju se i apscesi i javlja se ciroza jetre.
Lije enje se provodi u bolnici.
454
b) SHISTOSOMIJAZA (bilharcijaza)
Grupa parazitskih oboljenja koja uzrokuju metilji.

U Africi i na bliskom istoku osobito je raširena bilharcijaza mokra nog mjehura.
Crijevna bilharcijaza raširena je u Africi i Srednjoj Americi,
Neke bilharcijaze napadaju jetru, slezenu, plu a i crijeva.
Sve bilharcijaze usko su vezane za razvojni ciklus uzro nika kojemu je puž posredni doma in.
ovjek se zarazi tako da mu zrelija generacija li inki prodre u krv kroz kožu ili sluznicu.
Bilharcijaza je raširena i me u preživa ima, kopitarima i nekim vrstama ptica.
3. INFEKCIJA TRAKAVICAMA
a) TRAKAVICA (tenijaza)
Trakavice su plosnati crvi (dužine 1 – 15 m), koji u odraslom stanju parazitiraju u crijevnom traktu
kralježnjaka. Progutana sa sirovim, napola kuhanim ili nedovoljno isprženim ili usoljenim mesom,
dospijeva u crijevo. Ne smijemo nikako dozvoliti da nam životinje ližu ruke i lice. Poljski se miševi
mogu inficirati pasjim izmetom, a preko ma ke koja pojede miša, inficira se i ovjek. Li inke
uzrokuju u jetrima ovjeka manje ili ve e cisti ne kvrge.
Treba misliti na to da sredstva protiv parazita djeluju samo u crijevu, a da su izvan crijeva sasvim
nedjelotvorna.
TENIJAZA je bolest koja nastaje infestacijom organizma ovjeka (ili doma ih životinja) trakavica-
ma od kojih su najopasnije gove a i svinjska trakavica. Te trakavice izlu uju otrove koji u nosioca
( ovjeka) uzrokuju slinjenje, svrbež u nosu, lupanje srca, povra anje, lakši proljev koji se esto
izmjenjuje s opstipacijom (zatvorom), crijevne gr eve, glavobolju.
LIJE ENJE:
1. Da se trakavica odstrani, treba 3 dana jesti KISELO ZELJE s dodatkom malo ulja, bez svake dru-
ge hrane. Trakavica navodno ne podnosi kiselo zelje pa je prisiljena napustiti crijeva. Kiselo zelje
neka priprema netko od uku ana, a ne bolesnik.
2. U litru vode ukuha se 1 kg ŠE ERA. Teku ina postane gusta kao med. To se popije odjednom i
zatim se 2 dana ništa ne jede. Na taj na in trakavica ugine. Njen najve i otrov je še er.
3. Uzeti jako SREDSTVO ZA IŠ ENJE, 2 dana ništa ne jesti. Tre i dan popiti 2 dl jake RAKIJE.
Nakon 1 sata ponovno uzeti jako sredstvo za iš enje. Navodno se trakavica opije i za 2 sata na-
pušta svoje prebivalište.
4. Ujutro i nave er treba uzeti punu ajnu žli icu praha od korijena ŠIPKA. Ili, skuhamo AJ od
KORIJENA ŠIPKA i popijemo dnevno 2 žlice tog uvarka.
5. O iš eno sjeme BUNDEVE (60 –80 g) stu e se u avanu s malo še era i vode. Iz te mase na ine
se 3 kuglice koje se natašte pojedu. Nakon 5 sati uzme se ve a žlica MASLINOVA ULJA.
6. Hrana mora biti bez mesa, sa puno vo a i povr a, osobito puno sirove mrkve.
ZABRANJENO JE: KRUH, KRUMPIR, KOLA I i druga jela od brašna.
Bar 14 dana treba natašte piti 2 zgnje ene kriške EŠNJAKA u 2 dl MLIJEKA.
Za ru ak se skuha u loncu više vrsta povr a: le a, mrkva, luk i ešnjak. Može se dodati hren.
Treba pojesti 2 puta dnevno 4 – 5 vilica sirovog kiselog kupusa.
455
7. Djeci i odraslima protiv glista, ak i trakavice, koristi ŠVEDSKA GREN ICA.
Djeci ju moramo davati ovisno o dobi, razrije enu s vodom, 1 ili više žli ica. Pored toga, na
pupak zavežemo krpu namo enu švedskom gren icom i pazimo da krpa uvijek bude vlažna.
8. Protiv trakavice dobro djeluju:

– KAPLJICE PROTIV TRAKAVICE,
– SOK MRKVE (npr. Biocarottin),
– PREPARAT PAPAJE (npr. Papayasan).
9. Svakog crijevnog parazita odstrani 1 puna ajna žli ica praška KAMALA.
10. Uz držanje STROGE DIJETE treba dobro prožvakati 80 – 100 oljuštenih BUNDEVINIH
sjemenki (sa ovojnicom), podijeljeno u 4 dijela, te nakon 1 sata uzeti pola velike žlice
RICINUSOVOG ULJA. Ako uspjeh izostane, moramo kuru ponoviti. Nema štetnih pojava.
b) PASJA TRAKAVICA (ehinokokoza, hidatidoza)
EHINOKOK je parazitski crv koji živi fiksiran u tankom crijevu psa. Jaja izlaze napolje s izmetina-
ma. Ako ih proguta ovjek ili doma a životinja dospijevaju u crijevo izazivaju i ehinokokozu.
EHINOKOKOZA (pasja trakavica) je nametni ka bolest doma ih životinja i ovjeka uzrokovanih
ehinokokom. Zaraza nastaje ako hrana zaga ena jajima ehinokoka dospije u crijevo ili dodirom sa
parazitarnim psima. Krvnim optokom jaja dospijevaju u organe, a naj eš e u jetru i plu a i tamo se
razviju u li inku transformacijom u cistu. Cista pritiš e i izaziva atrofiju okolnog tkiva koje stvara
tzv. pericistu, a koja esto kalcificira. Ehinokokoza jetre može izazvati žuticu, ascites, a ehinokoko-
za plu a dišne smetnje, kašalj i hemoptizis.
Dijagnosticira se radiološki, hemetološki i serološki, a lije i operativno.
Profilaksa se sastoji u izbjegavanju dodira sa psima i spaljivanju tj. zakapanju ostataka zaraženih
životinja.
c) SVINJSKA TRAKAVICA
ovjek se zarazi jedu i svinjetinu koja sadrži cisticerke. Neurocisticerka je vrlo esti problem i
glavni uzrok EPILEPSIJE u Latinskoj Americi, Južnoj Africi i Indiji. Simptomi se ne javljaju
4 – 5 g. nakon infekcije (dok je cisticerka živa). Bolest se može iskazati epilepsijom,
hidrocefalusom, žarišnim neurološkim simptomima, poreme enim mentalnim statusom i seroznim
meningitisom. Cisticerka se širi tako er zrakom prašinom kontaminiranim jajašcima.
Dobro KUHANJE svinjetine spre ava infekciju odraslom trakavicom.
d) GOVE A TRAKAVICA
Ljudi se zaraze jedu i ciste u sirovoj ili nedovoljno kuhanoj govedini. Odrasla trakavica može
živjeti nekoliko godina. Infekcija je obi no asimptomatska, mada se mogu javiti bolovi, proljevi i
gubitak na težini. Izlazak mobilnog lanka trakavice obi no dovodi lije niku.
Infekcija se može prevenirati kuhanjem govedine na najmanje 57 oC kroz 5 minuta.
Lije i se oralnom dozom prazikvantela od 5 – 10 mg/ kg ili 1 doza od 2 g niklozamida (4 tablete po
500 mg) koje se odjednom sažva u i progutaju sa malo vode. oba lijeka imaju uspjeh izlje enja 90
%. Lije enje se smatra uspješnim ako se ponovno ne izlu uju proglotide tijekom 4 mjeseca.
456
e) CISTICERKOZA (ikri avost)
Parazitarna bolest koja nastaje zbog invazije organizma cisticerkom, larvom nekih trakavica.
Ako jajašce dospije u probavni trakt ovjeka, sokovi želuca i dvanaesnika probave njegovu opnu i
on može prodrijeti u krvni optok. Krvnim pute cisticerka dospijeva u razne organe, gdje stvara
mjehuraste tvorbe. Naj eš a lokalizacija: oko, centralni živ ani sustav, miši i i potkožno tkivo.
Simptomi su razli iti.
457
c) GLJIVI NE INFEKCIJE (mikoze)
Razli ite vrste nižih gljiva žive kao nametnici i na ovjeku, uzrokuju i razli ite bolesti, koje se
zajedni ki nazivaju mikoze. Na ovjeku neke gljivice uzrokuju parazitarne bolesti kože, koje mogu
postati kroni ne i trajati godinama (dermatomikoze).
Mikoze su parazitarne bolesti izazvane patogenim gljivicama.
– saprofitske gljivice mogu uzrokovat promjene na samoj površini kože.
– druge gljivice uzrokuju mikoti ne bolesti kože i njezinih privjesaka, vlasi, odnosno dlaka i nokata
(dermatomikoze).
– tre e vrsta gljivica može prouzro iti bolest i drugih organa, npr. plu a, eljusti, žlijezda i itavog
organizma.
Naj eš e gljivi ne infekcije su na nogama, na tijelu i na koži glave; sve se mogu nazvati lišajevi i
nastaju zbog gljivi ne infekcije koja je prenešena sa zaražene kože drugih osoba.
Simptomi gljivi nih infekcija su vlažna, ljuskava, a ponekad i napukla koža izme u nožnih prstiju
ili okrugle crvene mrlje s uzdignutim ljuskavim rubovima poput lišajeva na tijelu ili koži glave.
1. Ne postoji brži i jednostavniji lijek za gljivi ne bolesti nogu i nokata nego što je KONCENTRI-
RANA SURUTKA (npr. Molkosan).
2. BIJELI LUK, pored toga što je smrtonosan za bakterije i viruse, naro ito je djelotvoran protiv
mikroorganizama koji mogu izazvati gljivi ne infekcije.
3. Namažite kožu MAŠ U PROPOLISA, VITAMINOM C u prahu, ili MEDOM.
4. Natopite zahva eno podru je JABU NIM OCTOM.
5. Lije i se VODIKOVIM PEROKSIDOM, razrije enim s vodom pola-pola.
6. Tvrdokorne gljivi ne infekcije mogu upu ivati na problem imuniteta ili bolest kao što je dijabe-
es. Ako simptomi traju dulje od 3 tjedna ili se vra aju, idite na pregled LIJE NIKU.
1. KANDIDIJAZA (kandida albicans)
Naj eš e gljivi no oboljenje (mikoza) ovjeka koje uglavnom uzrokuje gljivica (candida albicans).
Prema lokalizaciji, odnosno proširenosti, kandidijaza se dijeli na 3 skupine:
– kandidijaza kože (dermatomikoza),
– kandidijaza sluznica (naj eš e u ustima – soor),
– sistemna kandidijaza (zahva a plu a, srce, bubreg, živ ani sustav).
Za razliku od prvih dviju, sistemna kandidijaza ima lošu prognozu (smrtnost do 80 %).
Ova gljivi na infekcija koristi sve okolnosti koje organizmu pogoduju u njenom razvoju, a takvih je
puno: antibiotici, tablete za kontracepciju, kroni ni zatvor ili proljev, kao i fizi ki ili emotivni stres.
Simptomi se kre u od onih povezanih sa vaginitisom (sekrecija, infekcija mjehura, neredovite i
bolne menstruacije) do ozbiljnih depresivnih stanja, akni, uznemirenosti, umora, nervoze, i psihi ke
konfuzije.
LIJE ENJE:
1. Prvi korak u lije enju je USKRA IVANJE organizmu svih tvari koje sadrže gljivice: sir, kvasni
kruh, vrhnje, pivo, vino, jabukova a, gljive, umak od soje, tofu, ocat, sušeno vo e, lubenice, za-
mrznuti ili konzervirani sokovi i sl.
458
2. Postoji puno prirodnih i iznena uju e djelotvornih boraca protiv tih gljivica. Me u njima su
EŠNJAK, PROKULICE, KUPUS, LUK, JOGURT, REPA i ostalo POVR E.
3. Dodaci koji mogu pomo i:

MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta: 1 – 2 puta dnevno,
4. Lije i se ANTIBIOTICIMA.
2. ATLETSKO STOPALO
LIJE ENJE:
1. Kod ove gljivi ne infekcije pomaže nanošenje VITAMINA C u prahu izravno na zahva eno
mjesto. Može pomo i i ULJE od AJNOG DRVETA naneseno na oboljela mjesta.
2. Održavajte stopala SUHIMA i, kad god je to mogu e, NE NOSITE CIPELE sve dok ne sanirate
infekciju.
3. MAST od NEVENA odli no pomaže kod gljivi nih oboljenja nogu i u roku 8 dana otvorena
mjesta zacjeljuju.
3. SIKOZE
Skupina kožnih nametni kih bolesti, pretežno u dlakavim podru jima kože. Paraziti, npr. kožne
patogene gljivice, nastanjuju se u korijenu dlake te uz sudjelovanje stafilokokne infekcije stvaraju
kvrgaste vorove i kraste koje svrbe, te otežavaju brijanje i šišanje. Lije enje je dugotrajno, ali
uspješno.
4. TRIHOFITIJA
Kožna bolest uzrokovana gljivicom. Na bezvlasnoj koži i na obraslim dijelovima (kosi) stvara
crvenkaste, oštro ome ene plo e, koje se ljušte ili su prekrivene sitnim mjehuri ima.
Lije i se u bolnici.
5. EPIDERMOFITIJA
Gljivi no oboljenje kože.

– Ingvinalna epidermofitija se javlja na unutrašnjoj strani bedra i oko me ice oštro ome enim,
crvenim, vlažnim žarištem, koje svrbi, kasnije se ljušti.
– Epidermofitija ruku i nogu se javlja najviše izme u prstiju u kupa a koji se zaraze gljivicama u
nehigijenskim kupalištima ili obla enjem tu e obu e, a ima više oblika: s malim mjehuri ima,
vlažni upalni oblik ili zadebljanje rožnatog sloja i ljuštenje.
459
6. SPOROTRIHOZA
Gljivi no oboljenje (mikoza), proširena osobito u muškaraca zemljoradnika i rudara u tropskim

krajevima. Na koži i sluznici javljaju se crvenkasti vori i infiltrati ili bradavice i papilomi, što se
pretvara u pustule. Lije enje: antibiotici, rendgensko zra enje, kalij-jodid kombiniran sa
vakcinalnom terapijom (podaci iz 1980. g.).
7. NOKARDIOZA
Sistemno gljivi no oboljenje (mikoza). Obolijevaju ljudi i goveda.

Primarni oblik je plu ni, a postoji cerebralni i generalizirani oblik. Plu ni oblik u akutnoj fazi sli an
je pneumoniji, a druga dva oblika nastaju širenjem uzro nika putem krvi i karakterizira ih stvaranje
mnogostrukih apscesa.
8. GLJIVI NE NASLAGE (soor)
Soor su bjelkaste naslage na sluznici ustiju, usnicama, jeziku ili desnima, a uzro nik im je gljivi na
infekcija kandidom. Naj eš e se javlja kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom.
Steroidni lijekovi, dugotrajne bolesti ili antibiotici mogu tako er olakšati zarazu.
LIJE ENJE:
1. Izgladnite gljivi nu infekciju tako da privremeno IZBACITE iz prehrane še er i ugljikohidrate.

Umjesto toga DODAJTE prehrani ešnjak, maslinovo ulje i jogurt koji sadrži acidofil; oni e
uništiti infekciju.
460
4. ALIMENTARNE ZARAZNE BOLESTI (prenose se zaraženom hranom i vodom)
Osobe zaražene mikroorganizmima iz hrane ne moraju imati nikakve simptome ili mogu razviti
simptome od blagog crijevnog poreme aja do teške dehidracije (gubitka velike koli ine teku ine),
krvavog proljeva i smrti.
Simptomi: proljev (vodenast, a esto i krvav u slu aju E. coli, shigelle); vru ica (38-39 C);
mu nina; povra anje; bolovi i gr evi u trbuhu; slabost (može i ne mora biti prisutna); glavobolja
(može i ne mora biti prisutna);
Simptomi obi no jenjavaju nakon 2-5 dana bez posljedica. Neke bolesti - AIDS, smanjena koli ina
kiseline u želucu, prethodna operacija na želucu i upalna bolest crijeva - ine bolesnika sklonijim
težem obliku bolesti.
LIJE ENJE I PREVENCIJA (op enito):
Kod ve ine infekcija, simptomi se popravljaju s nadomještanjem TEKU INE i ELEKTROLITA

unutar tjedan dana.
Ukoliko se proljev ponovo pojavi i traje više od tjedan dana ili u stolici ima krvi treba oti i
lije niku. Dojen ad i mala djeca dehidriraju brže nego odrasli pa treba konzultirati lije nika.
Prije pripremanja hrane pažljivo operite ruke. Dobro kuhajte govedinu i prera evine od gove eg
mesa, posebno hamburger. Dobro kuhajte perad i jaja. Temeljito perite vo e i povr e, posebno ono
koje ne ete kuhati. Nemojte piti nepasterizirano mlijeko, sokove i higijenski sumnjivu površinsku
vodu. Izbjegavajte kontakt sa zaraženim doma im i divljim životinjama, uklju uju i perad, svinje,
goveda i ku ne ljubimce kao što su kornja e, pse i ma ke. Perite ruke, su e i kuhinjske površine
vru om vodom i sapunom nakon dodira sa sirovim mesom ili peradi. Operite ruke pažljivo nakon
mijenjanja dje jih pelena ili iš enja izmeta životinja.
1. HEPATITIS
(napomena: razne vrste hepatitisa prenose se na razne na ine a ne samo zaraženom hranom i
vodom, ali ipak su sve vrste hepatitisa smještene ovdje zajedno, u isto poglavlje).
Hepatitis je virusna upala jetre koja dovodi do ošte enja ili uništenja njezinih stanica. Može biti
kratkotrajan (akutni) i dugotrajan (kroni ni). U nekim slu ajevima, akutni hepatitis prelazi u
kroni no stanje, ali kroni ni hepatitis se može tako er razviti samostalno.
Ve ina slu ajeva hepatitisa je izazvana virusima koji napadaju jetru, a ozna eni su slovima od A do
G. Treba napomenuti da se uzrok hepatitisa ponekad ne može objasniti, što upu uje na to da neki
virusi još nisu otkriveni.
HEPATITIS A, prije nazivan zarazni hepatitis, uvijek je akutan i nikad ne postaje kroni an. Virus
se izlu uje stolicom i prenosi zaga enom hranom i vodom. Jedenje školjki iz vode zaga ene
kanalizacijom est je na in zaraze hepatitisom A. On se tako er može dobiti bliskim kontaktom s
osobama zaraženim virusom.
Hepatitis A je hepatitis s kojim se ljudi naj eš e susre u prilikom putovanja u strane zemlje. Voda i
hrana zaga ene fekalijama glavni su izvori infekcije, i zaražene osobe ga mogu prenijeti na druge
ako ne provode stroge higijenske mjere. Rizik je mali ako se higijenske mjere dobro primjenjuju,
posebno kod mijenjanja pelena djeci i njege oboljelih osoba..
Virus HEPATITISA B, prije nazivan serumski hepatitis, nalazi se u spermi, krvi i slini. On se
obi no širi transfuzijama krvi, zaraženim iglama i spolnim kontaktom. Kontrole krvi su smanjile
rizik zaraze transfuzijom. Virus ne uništava izravno stanice, ali se ini da aktivira stanice
imunološkog sustava, koje izazivaju upalu i ošte enje jetre. 5% slu ajeva prelazi u kroni ni oblik.
461
Hepatitis B se može prenijeti spolnom aktivnoš u. Trudnice s hepatitisom B mogu prenijeti virus na
dijete. Vjerojatnije je da e djeca postati kroni ni nosioci virusa nego odrasle osobe. Virus može u i
kroz posjekotine, ogrebotine i druge ozljede kože. Rizik postoji i za zaposlene u bolnicama izložene
ljudskoj krvi i proizvodima od krvi, policajce, vatrogasce, zaposlene u institucijama za mentalno
oboljele, zatvorenike, i emigrante iz podru ja u kojima je stopa obolijevanja visoka. Tako er se zna
da se virus prenosi zaga enim medicinskim instrumentima, osobito onim koji se koriste kod više od
jedne osobe. Osobe izložene pove anom riziku su intravenski narkomani i homoseksualci.
Virus HEPATITISA C se tako er može prenijeti transfuzijama krvi, zaraženim iglama, a i spolnim
putem. Zahvaljuju i kontrolama krvi, rizik zaraze transfuzijom je sada mnogo manji. Može se
prenositi i putem ozljeda na koži. Kod oko 10 % do 60 % bolesnika s akutnim hepatitisom C razvije
se kroni ni oblik, koji se može pojaviti bez prethodne akutne faze.
Osobe kod kojih postoji velik rizik obolijevanja od hepatitisa C uklju uju intravenske ovisnike o
drogama, intranazalne ovisnike o kokainu, osobe koje su se podvrgle body-piercing-u, i primaoce
transplantiranih organa. ini se da promiskuitet kao i dugotrajne spolne veze sa zaraženim
partnerom pove avaju rizik. Rizik se pove ava s u estaloš u spolne aktivnosti i intimnog
ponašanja, kao što je korištenje zajedni ke etkice za zube. Osim ako infekcija kod trudnice s ovim
virusom nije jaka, nije vjerojatno da e ga prenijeti na dijete. ak i uz ove faktore rizika, još uvijek
se za 40 % bolesnika ne zna na in zaraze ovim oblikom hepatitisa.
Virus HEPATITISA D može se razmnožavati samo kad se pri vrsti na virus hepatitisa B, tako da
hepatitis D ne može postojati ako nije prisutan virus hepatitisa B. Kod 1-10 % bolesnika s
hepatitisom B kasnije se razvije kroni ni hepatitis, a hepatitis B može postati kroni an bez akutne
faze. Hepatitis D se pojavljuje samo kod osoba s hepatitisom B.
Simptomi akutnog virusnog hepatitisa

Mogu se pojaviti naglo ili postupno. Mogu biti tako blagi da ga bolesnici zamijene s gripom. Skoro
svi bolesnici osjete odre eni umor i esto imaju blago povišenu temperaturu. Probavne smetnje su
vrlo este, uklju uju i mu ninu i povra anje, op i osje aj nelagode u trbuhu ili oštriju bol koja
može biti lokalizirana u gornjem desnom kvadrantu. To može dovesti do gubitka apetita, gubitka na
težini i dehidracije. Nakon oko dva tjedna, tamna mokra a i žutica (žu kasta boja kože i sluznica)
razvija se kod nekih, ali ne kod svih bolesnika. Oko polovice svih bolesnika s hepatitisom ima
stolice svijetle boje, bolove u miši ima, osje a pospanost, razdražljivost i svrbež (obi no blag).
Proljev i bolovi u zglobovima javljaju se kod otprilike etvrtine bolesnika. Jetra može biti bolna i
pove ana i ve ina bolesnika ima blagu anemiju. Kod oko 10 % bolesnika, slezena je pove ana.
Simptomi tipi ni za akutni hepatitis A
Simptomi hepatitisa A su obi no blagi, posebno kod djece. Oni se obi no pojavljuju dva do šest
tjedana nakon izlaganja virusu. Kod odraslih bolesnika vjerojatnija je pojava povišene temperature,
žutice i svrbeža koji mogu trajati od jednog do nekoliko mjeseci.
Simptomi tipi ni za akutni hepatitis B
Simptomi hepatitisa B se pojavljuju dugo nakon po etne infekcije - obi no nakon 50 do 150 dana.
Mnogi bolesnici ne osje aju simptome, ili su simptomi blagi i sli ni gripi. Oko 10 % do 20 %
bolesnika ima povišenu temperaturu i osip. Mu nina je esta. Bolesnici s hepatitisom B mogu imati
bolove u zglobovima.
Simptomi tipi ni za akutni hepatitis C
Ako se uop e pojave, simptomi se razvijaju oko mjesec ili dva nakon što je osoba zaražena
hepatitisom C. Oni su obi no blaži nego kod hepatitisa B. Oko 75 % bolesnika ne pokazuje znakove
žutice, a ve ina ne osje a nikakve simptome.
Simptomi kroni nog hepatitisa
Hepatitis B i hepatitis C mogu prije i u kroni ni hepatitis obi no bez ikakvih ranih akutnih
simptoma. Simptomi napreduju eg kroni nog virusnog hepatitisa mogu biti vrlo blagi i ne ja i od
blagog produljenja akutnih simptoma tijekom šest ili više mjeseci. Zapravo, kroni ni hepatitis C
može biti prisutan ak i do 20 godina, a da ne izaziva ikakve o ite poteško e. Kod nekih bolesnika
462
se razviju bolovi u malim zglobovima (npr. ruku) koji mogu biti takvi da se skoro ne razlikuju od
simptoma reumatoidnog artritisa. Kod drugih bolesnika, hepatitis B ili C može dovesti do
dugotrajnog invaliditeta ili zatajenja jetre prije nego što osjete bilo kakve simptome.
Prognoza akutnog virusnog hepatitisa

Kod ve ine slu ajeva akutnog virusnog hepatitisa, oporavak je potpun i jetra se vra a u normalno
stanje u roku od dva do osam tjedana. Kod malog broja slu ajeva hepatitisa B ili C, to stanje može
biti produženo i do oporavka ne dolazi niti za godinu dana. Kod malog broja tih pacijenata može se
razviti kroni ni hepatitis. U rijetkim slu ajevima razvija se fulminantni hepatitis. Osobe koje su
zaražene virusom hepatitisa nastavljaju stvarati antitijela za taj specifi ni virus. To zna i da se ne
mogu ponovno zaraziti tim istim virusom hepatitisa. Nažalost, nisu zašti eni od drugih tipova
virusa.
Prognoza kroni nog hepatitisa
Bolesnici s kroni nim hepatitisom koji imaju malo simptoma op enito imaju dobru prognozu, uz
mali rizik od razvoja ciroze. Me utim, kod kroni nog aktivnog hepatitisa, biopsije jetre esto
otkrivaju ožiljke koji upu uju na cirozu i ošte enje stanica jetre. Ošte ena jetra utje e na skoro sve
tjelesne procese, uklju uju i probavni, hormonalni i krvožilni sustav. Bez lije enja na kraju se može
razviti poreme aj svijesti, krvarenje u želucu i crijevima ili zatajenje bubrega s posljedicama koje
dovode život u opasnost.
LIJE ENJE:
1. Oporavak od hepatitisa uklju uje mirovanje, ustezanje od alkohola, dijetu s dovoljnim

koli inama svih hranjivih tvari. Prehranu bogatu bjelan evinama, teku inama i vitaminima treba
nastaviti uzimati dugo nakon oporavka jer osjetljivost na toksi ne materijale može potrajati.
BJELAN EVINE, TEKU INE.
2. VITAMIN C inaktivira virus hepatitisa.

Za virusni hepatitis davano je intravenozno oko 500 mg vitamina C po kilogramu tjelesne težine
(dakle oko 35 g za osobu tešku 70 kg) svakih 8 – 12 sati.
Vitamin C ima odre enu vrijednost u prevenciji toksi nog hepatitisa zbog svoje op e sposobnosti
da detoksificira otrovne organske spojeve.
Visoke doze vitamina C zašti uju jetru na više na ina. One detoksificiraju otrovne tvari,
potencijalne uzro nike toksi nog hepatitisa. Primjer:
Mladi lije nik umirao je od kroni nog hepatitisa. Tada je uo za visoke doze vitamina C(oko 30 –
50 g dnevno) i one su ga zaista izlije ile.
2. PUTNI PROLJEV
Putni proljev poga a nešto manje od polovice putnika u zemljama u razvoju. Iako je bolest obi no
blaga i traje samo nekoliko dana, može putniku upropastiti planove. Najve i rizik od bolesti imaju
putnici u Latinsku Ameriku, Afriku, Bliski istok i neke dijelove Azije. Bolest se prenosi zaraženom
vodom ili hranom.
Putni proljev obi no je uzrokovan endemskim bakterijama koje nalazimo u lokalnim vodama.
Pojavljuje se tijekom prvog tjedna nakon dolaska u stranu zemlju. Proljev i gr evi u trbuhu
popra eni su mu ninom i op om slaboš u.
Putni proljev rijetko kada ugrožava život. Rizik od zaraze ovisi o vrsti objekta u kojem se putnik
463
hrani - od malog rizika u privatnim ku ama do velikog rizika kod uli nih prodava a hrane.
Može biti uzrokovan bakterijama, virusima ili parazitima. Naj eš i uzro nik je Escherichia coli (E.
coli), koja je prisutna u zalihama vode u podru jima gdje se vode loše pro iš avaju.
Tipi ni simptomi su proljev, mu nina, gr evi u trbuhu, nadutost, neodgodiva potreba za

pražnjenjem crijeva i op a slabost. Simptomi po inju 12 do 72 sata nakon unosa zaga ene hrane ili
vode. Temperatura (iznad 38,5 oC) pojavljuje se kod samo 10-20 % bolesnika, a povra anje kod
manje od 15 %. Bolest obi no traje tri do etiri dana, a 60 % bolesnika se oporavi u roku od 48 sati.
Osnovno lije enje je nadoknada teku ine. Preporu uju se tvorni ki prire ena, gazirana pi a bez
dodatka leda. Kod teške dehidracije, preporu uje se korištenje oralne rehidracijske otopine.
Važno je da se putnik obrati lije niku radi lije enja proljeva kod djece i dojen adi. Najve a
opasnost za djecu, a posebno za dojen ad, je dehidracija. Preporu uje se spre avanje dehidracije
davanjem juha, rijetkih kašica i drugih, tvorni ki prire enih napitaka. Dojen ad s proljevom treba
piti oralnu rehidracijsku otopinu. Prilikom pripreme otopine treba koristiti tvorni ki obra enu ili
prokuhanu vodu. Ako se pojavi krv u stolici, ja a dehidracija, tjelesna temperatura naraste iznad
38,5oC, ili dijete uporno povra a, treba odmah potražiti lije ni ku pomo .
Odrasli trebaju potražiti lije ni ku pomo ako imaju jaki proljev, krv u stolici, proljev koji ne
prestaje nakon nekoliko dana ili je popra en vru icom, te ako do e do ja e dehidracije.
Najbolji na in izbjegavanja putni kog proljeva je vo enje ra una o hrani i pi u koji se konzumiraju,
a svakako treba izbjegavati obroke spravljene kod uli nih prodava a. Preporu uje se jesti kuhanu
hranu te o iš eno i oguljeno vo e. Nekuhano povr e treba izbjegavati. Treba piti tvorni ki
prire ena, gazirana pi a bez dodatka leda. Izbjegavajte mlije ne proizvode i sve napitke koji sadrže
vodu sumnjive kvalitete.
Pravilo "skuhaj, oguli, ispeci, ili nemoj jesti" trebalo bi primijeniti na sve što se nalazi na jelovniku
ak i najotmjenijih restorana u zemljama Latinske Amerike, Azije ili Afrike. Hrana koju tamo
jedete mora biti pripremljena neposredno prije jela.
3. SALMONELOZE
Crijevne zarazne bolesti, uzrokovane bakterijama salmonelama. Infekcija salmonelom je sve eš a

u razvijenom svijetu. Salmonele su red patogenih bakterija, bujno se razvijaju izvan organizma te
infekcija nastaje ako se uzimaju zaražena voda i sirove ili nedovoljno kuhane živežne namirnice
(mlijeko, meso, jaja) koje su prije toga zaga ene salmonelama ili njihovim egzotoksinima.
Ova bolest uzrokuje akutnu bol u trbuhu s iznenadnim nastupom glavobolje, vru icom, proljevom,
mu ninom i ponekad povra anjem. Ovi simptomi, zajedno s gubitkom apetita mogu potrajati
nekoliko dana. Dehidracija (veliki gubitak teku ine), posebno kod djece, može biti teška.
Kod nekih ljudi infekcija može postati kroni na, bez nekakvih posebnih simptoma. Ti ljudi mogu
biti izvor zaraze za okolinu. Ve ina ljudi e se uspješno oporaviti od salmoneloze, a nekolicina e
dugo osje ati rijetke simptome kao što je artritis. Salmoneloza može biti vrlo ozbiljna, ponekad
smrtonosna infekcija kod vrlo mladih, starih ili onih s oslabljenim obrambenim sistemom.
Mnoge vrste Salmonella uzrokuju bolest i kod životinja i kod ljudi.
Salmoneloze se dijele se u 2 skupine:
1. TIFUS (trbušni) i PARATIFUS A, B i C. To su crijevne zaraze koje se šire dodirom (konta-
ktom), zaga enom hranom (obi no preko muha) ili vodom (ve e eksplozivne epidemije).
2. ŠTAKORSKI (murin) TIFUS, SVINJSKA KUGA i druge salmoneloze; šire se naj eš e zaraže-
nim mlije nim proizvodima, sladoledom i dr.
464
a) TIFUS (trbušni)
Naziv za skupinu crijevnih zaraznih bolesti uzrokovanih klicama salmonele i popra enih povišenom
temperaturom, esto i halucinacijama. U užem smislu naziv tifus odnosi se na trbušni tifus.
Inkubacija traje obi no 20 dana, rje e 1 – 2 tjedna.
Tifus se širi dodirom ili zaraženom hranom, a najbrže i u najširim razmjerima zaraženom vodom.
Prvi su simptomi op a nelagodnost, zatvor i postepeni porast temperature.
U drugom tjednu temperatura poraste do 41 oC i održava se na toj visini, s jakom glavoboljom,
halucinacijama i proljevom.
U tre em tjednu temperatura po inje popuštati i postepeno se spušta na normalu, a u crijevima
dolazi do dubokog nagrizanja sluznice, zbog ega stolica postaje krvava.
iš enje ulkusa sluznice može potrajati do kraja etvrtog tjedna. U to vrijeme naj eš e nastupa
smrt, zbog prodora crijeva i peritonitisa (osobito ako se bolesnik ne pridržava najstrože teku e
dijete) ili zbog slabosti krvnog optoka i popuštanja sr anog rada.
Tek po isteku etvrtog tjedna prestaju halucinacije i temperatura se normalizira, nakon ega nastupa
spora i dugotrajna rekonvalescencija.
U toku bolesti esto ispada kosa, nastaju upale i gangrene žlijezda (slinovnice i guštera e), gnojna
upala sinusa i uha, upala zglobova, gnojenje kosti, ošte enje sr anog miši a, bolne upale živaca,
upala sluznice grla i ždrijela.
Klice tifusa esto se nasele u žu nom mjehuru i jetrenim kanalima; tu ostaju godinama, esto doži-
votno, ne izazivaju i više znakove oboljenja; množe se i povremeno ili stalno izlaze sa stolicom ili
mokra om, inficiraju i i ugrožavaju i okolinu. Nosioci tifusnih klica ("kliconoše") imaju važnu, e-
sto odlu nu ulogu u širenju tifusne zaraze.
LIJE ENJE:
1. Lije enje je SIMPTOMATSKO i ANTIBIOTICIMA. Protiv tifusa uspješno se primjenjuje

zaštitno CIJEPLJENJE (vakcinacja), ali se ono, zbog kratko e ste enog imuniteta, mora
obnavljati (podatak iz 1980. g.).
2. AJ od BOROVNICE navodno potpuno ubija bacile tifusa i ostale bacile u želucu u vremenu
od 24 sata. Zato se borovnica preporu a kao antisepti ko sredstvo kod svih po etnih zapaljenja
crijeva i proljeva.
3. U po etoj fazi tifus se lije i LIMUNOM. Preko dana više puta dati bolesniku jaku limunadu sa
ljekovitim AJEM (limunov sok sa iznutricom zajedno).
4. Bacili tifusa u istom MEDU uginu za 24 – 48 sati!
5. Pomo u SCHLENZINE KURE (pregrijane kupke), za vrijeme 2. svjetskog rata izlije eno je više
od 1000 bolesnika od tifusa, a da pri tome nije zabilježen ni jedan smrtni slu aj.
Vidi šire: tumori.
6. Dijete (4 g.) koje se nakon preboljelog tifusa nije moglo 2 godine oporaviti, poslije samo 1 kupke
s MAJ INOM DUŠICOM u trajanju 20 minuta iz kade je izašlo kao preporo eno i od tada je
vidno napredovalo.
b) PARATIFUS A, B i C
Zarazna crijevna bolest, vrlo sli na trbušnom tifusu ali blaža po toku i smrtnosti. Simptomi:
inkubacija 10 – 21 dan, zatim vru ica, glavobolja, sitni osip (rozeole), bolovi u trbuhu, proljev.
465
Paratifus se širi, sli no kao i trbušni tifus, ponekad dodirom, ali puno eš e zaga enom hranom,
osobitom salatom (zbog natapanja vrtova kanalskom vodom), ledom (sladoledom), mlijekom (ne i-
sto rukovanje kantama) i vodom (veza izme u zdenaca i zahoda ili kanalizacije i vodovoda).
Muhe imaju važnu ulogu kao prenosioci zaraze. Profilaksa i lije enje kao kod trbušnog tifusa.
1. PARATIFUS A: u našim krajevima javlja s rijetko, povremeno se unese iz Afrike, vrlo je infekti-
van, smrtnost je relativno visoka.
2. PARATIFUS B: u našim krajevima naj eš i oblik paratifusa, relativno blaži sa znatno manjom
smrtnoš u.
3. PARATIFUS C: ima ga dosta i u našim krajevima (podatak iz 1980.g.).
c) INFEKCIJA Escherichiom coli (E. coli)
E. coli je samo jedna od mnogih bakterija koja može uzrokovati proljev. Neškodljive vrste ove
bakterije se normalno nalaze posvuda u prirodi, uklju uju i i probavni trakt ljudi i drugih
kralježnjaka. E. coli je esto uzro nik i probavnih i mokra nih infekcija.
Epidemijame nastaju nakon konzumiranja nedovoljno pe enog mljevenog mesa, nepasteriziranog
jabu nog soka ili jabukova e, salate, salame ili nepasteriziranog mlijeka. Neke epidemije su
povezane sa zaga enom bunarskom vodom i neprikladno dezinficiranim bazenima. Ti toksini mogu
uništiti sluznicu crijeva, uzrokovati anemiju, gr eve u želucu, krvave stolice i ozbiljne komplikacije.
U kona nici može do i do zatajenja bubrega. Djeca su posebno osjetljiva na ovu komplikaciju.
Nosioci ove bakterije su goveda, ali i druge doma e i divlje životinje. Ptice tako er mogu biti
nosioci ove bakterije. Vru ina uništava te toksine.
d) INFEKCIJA Campylobacterom
Kampilobakterioza je uzrokovana bakterijom - campylobacter . Simptomi ove infekcije su slijede i:

upala tankog crijeva, proljev, mu nina, povra anje, umor i vru ica. Dok neke infekcije nemaju
nikakve simptome druge mogu rezultirati artritisom i rijetko kod djece febrilnim konvulzijama ili
meningitisom. Capmpylobacter uzrokuju 5-14% svih dijareja u svijetu. U industrijaliziranim
zemljama, bolest je naj eš a u djece mla e od 2 godine. U razvijenim zemljama, naj eš e
obolijevaju starija djeca i mla i ljudi. Naj eš i izvor infekcije kod ljudi su goveda i perad, ali i
štenad, ma i i, ovce, glodavci te ptice koje tako er mogu biti spremišta bakterija. Ve ina ljudi
obolijeva prilikom rukovanja sirovom peradi ili hrane i se sirovim ili nedovoljno kuhanim mesom
peradi. Velike epidemije zbog kampilobaktera obi no su povezana s konzumiranjem
nepasteriziranog mlijeka ili kontaminirane vode. Životinje se tako er mogu zaraziti, a neki se ljudi
zaraze u kontaktu sa zaraženom stolicom bolesnog psa ili ma ke.
Kod malog se broja ljudi s kampilobakterom može razviti Guillain-Barrov sindrom (GBS) ili akutna
paraliza (motori ka slabost u nogama koja se širi prema rukama). GBS se razvija dva do etiri
tjedna nakon ove infekcije, a obi no nakon što su nestali simptomi proljeva. Ljudi sa GB
sindromom pate od progresivne paralize udova koja traje nekoliko tjedana, a u težim slu ajevima,
može uzrokovati otežano disanje. GBS je hitno stanje koje zahtijeva konstantno pra enje i nadzor
vitalnih funkcija.
4. DIZENTERIJA
a) BACILNA DIZENTERIJA (šigeloza, griža, srdobolja)
Zarazna bolest, uglavnom debelog crijeva, uzrokovana naj eš e bakterijama i zaga enom vodom za
pi e. Bolest prenose i muhe, koje sjedaju na izmetine bolesnika, a zatim na hranu.
Dizenterija esto nastupa u epidemijama. Osnovni simptomi su: gr eviti bol u trbuhu, krvavi i esti
proljevi, povra anje, vru ica i brzo propadanje. Postoje esti bolni naponi na defekaciju (pražnjenje
466
debelog crijeva). Dizenterija može u najkra e vrijeme uzrokovati katastrofalno mršavljenje (20 – 30
kg u 3 – 5 dana).
Epidemije šigeloze esto se javljaju u tropskim ili umjerenim klimatskim podru jima, naro ito u
uvjetima velikih gužvi i slabe sanitacije kao što je to u izbjegli kim logorima, gdje je osobna
higijena slaba. Tamo gdje postoji epidemija jedini zna ajni nosioci su ljudi. Šigele se op enito
prenose fekalno-oralnim putem. Radnici koji rade u kuhinjama, a zaraženi su šigelom mogu
uzrokovati epidemije u restoranima.
Obolijevaju svi ljudi koji su jeli zaga enu hranu (jaja, perad, govedinu, salate od jaja ili tune,
mlijeko, jela s mesom, kola e); ljudi koji imaju ku ne ljubimce.
1. Dnevno konzumiranje sirovog EŠNJAKA je odli na preventiva.
2. Tako er, isti sok LIMUNA koji se popije na prazan želudac ima antisepti no steriliziraju e dje-
ovanje.
3. MED koristi jer ima antibakterijske osobine. Bacil dizenterije unesen u med uginuo je poslije sa-
mo 10 sati.
4. VITAMIN C u visokim dozama (5, 10, 30 ili više g dnevno) djelotvoran je u uništavanju otrova
dizenterije.
5. Siguran na in da izbjegnete bakterijsku dizenteriju kada putujete u egzoti ne zemlje je uzimanje

2 tablete BETAIN KLOROVODIKA poslije svakog obroka. KLOROVODI NA KISELINA
ubija bakterije u želucu i sprje ava infekciju.
6. Protiv srdobolje i jakog proljeva treba uzimati kapi od USPRAVNOG PETOPRSTA ili piti 1
šalicu hladnog aja od uspravnog petoprsta, gutljaj po gutljaj.
Uzmite ajnu žli icu uspravnog petoprsta i kuhajte aj 3 minute u etvrt litre vode.
Kapi se uzimaju nerazrije ene.
Izlje enje se postiže samo sa 3 kapi, 4 kapi su ve previše!
Tako se srdobolja može izlije iti ve nakon 24 sata. Rijetko se doga a da se i drugog dana može
primijetiti nešto od srdobolje i rijetko su drugog dana potrebne kapi.
7. Plod od ŠTAVELJA (konjska preslica), 1 šaka kuha se u pola litre vode 3 minute.
Pije se svaki sat po 2 – 3 gutljaja.
b) AMEBNA DIZENTERIJA (amebijaza)
Zarazna bolest u tropskim, suptropskim i umjerenim krajevima, esta u zemljana Sredozemlja pa i u

Hrvatskoj. Uzro nik je protozoa koja živi u debelom crijevu i stvara ireve.
Prenosi se: dodirom, hranom, vodom i muhama, sa štakora i ma aka.
Znakovi bolesti su: bolovi u trbuhu, povremeni proljevi koji se izmjenjuju sa zatvorom.
Bolest je naj eš e kroni na i može trajati godinama. Komplikacije su joj upale i apscesi jetre i dru-
gih organa, u koje ameba do e krvnim putem.
LIJE ENJE:
1. Na zaustavljanje amebne dizenterije (kroni na dizenterija uzrokovana parazitima amebama)

dobro djeluje PAPRENA METVICA, UMBIR, EŠNJAK i SUMPOR.
467
2. Lije i se EMETINOM, nekim ARSENSKIM preparatima i ANTIBIOTICIMA (podaci iz 1980.
g.). Profilaksa: sanitarno-higijenske mjere te lije enje bolesnika i prividno zdravih kliconoša.
5. KOLERA
Porijeklo naziva je nejasno, možda od gr kog: žu ).

Teška akutna zarazna bolest, izazvana toksinima vibriona. Domovina prave kolere je Indija.
Zaraza se širi hranom i pitkom vidom. Inkubacija traje 1 – 3 dana.
Bolesnici naglo propadaju, stalno povra aju, imaju jak proljev i visoku vru icu, ali i esto i tempe-
rature ispod normale. Glas im je promukao, sluznice cijanoti ne, puls jedva opipljiv, izlu ivanje
mokra e znatno smanjeno, u miši ima nastaju bolni gr evi. Stolica ima karakteristi an izgled rižine
juhe. Bolesnik može umrijeti ve prvog dana.
Kolera može u kratko vrijeme uzrokovati veliko mršavljenje (20 – 30 kg u 3 – 5 dana).
Kod lakših oblika pojavljuju se samo proljevi i povra anje, a izlije e se u nekoliko dana.
U Evropi je kolera esto harala još u 19. st., sada je rijetka (samo sporadi ni slu ajevi), a na istoku
ima stalno epidemijski karakter.
Lije i se nadoknadom tjelesne teku ine i tetraciklinskim preparatima.
Spre ava se i suzbija raznim epidemiološkim mjerama i cijepljenjem.
6. BEDRENICA (antraks, crni prišt)
Zarazna bolest od koje obolijevaju životinje a može i ovjek.

Infekcija se prenosi zaraženom hranom ili vodom.
a) Kod jednog oblika bolesti naoko potpuno zdrave životinje iznenada se sruše, teško dišu, gr e se i
naglo ugibaju.
b) Kod druga 2 oblika bolesti javlja se visoka groznica, nemir i uzrujanost, ubrzano bilo i disanje.
ovjek se može zaraziti bedrenicom pri radu oko bolesne ili uginule životinje, jedu i meso zaražene
životinje ili u industriji pri radu sa životinjskim dijelovima.
Prema na inu infekcije razvija se kod ovjeka: KOŽNI ANTRAKS ili CRNI PRIŠT, rje e
CRIJEVNI ANTRAKS, a posve rijetko PLU NI ANTRAKS.
LIJE ENJE:
1. Bolest, pogotovo njen kožni oblik, lije i se uspješno SERUMOM i ANTIBIOTICIMA.
2. Napravite tijesto od RAŽENOG BRAŠNA, MEDA, malo SOLI, HAJDU KE TRAVE, žlice
RAKIJE i stavite na bedrenicu. To e izvu i sav otrov.
7. CREUTZFELD-JAKOBOVA BOLEST (CJB)
CJB je polagana progresivna bolest centralnog nervnog sistema, koja se odlikuje progresivnom
demencijom i mioklonusima (kratke, munjevite kontrakcije miši a) a može biti sporadi na ili
familijarna. Malo se zna o na inu prijenosa. Naj eš e zahva a ljude od 40 – 65 g.
Simptomi: CJB po inje polako sa zaboravnoš u, depresijom, promjenama osobnosti, udnim
fizi kim osje ajima i problemima s o nim vidom, epizode vrtoglavice, nejasnog vida, esto s
kompliciraju om pneumonijom (upalom plu a); rastu i mentalni deficit koji vodi do op e
demencije (vidljivo kroz zapuštenost, apatiju). Neki se bolesnici žale na poreme aje spavanja. Brzo
napreduje prema demenciji, gr enju miši a i sljepo i prije nego što kona no dovede do smrti.
Tijek bolesti obi no je 4 do 6 mjeseci od pojave simptoma do smrti.
468
Radi spre avanja prijenosa, treba paziti na rukovanje s teku inama i drugim materijalima od
pacijenata. Standardne metode sterilizacije su neu inkovite!
Kontaminirana koža može se dezinficirati izlaganjem kroz 5 – 10 minuta 4 %-tnom natrijevom
hidroksidu, nakon ega slijedi opsežno pranje vodom.
Ne postoji lije enje koje može izlije iti ili kontrolirati CJB. Danas se lije enje svodi na ublažavanje
simptoma i olakšavanje stanja pacijentu koliko god je to mogu e. Opijatni lijekovi mogu pomo i
olakšanju od boli, a lijekovi klonazepam i valproat mogu pomo i odstranjenju nesvjesnoga gr enja
miši a.
8. NOVA VARIJANTA CJB
Nova varijanta CJB (nvCJB) zna ajno se razlikuje od CJB. Simptomi nvCJB traju do 14 mjeseci u
usporedbi s 4 mjeseca kod CJB pacijenata. Pacijenti pogo eni nvCJB-om doživljavaju rane
psihijatrijske simptome kao što su depresija, rani gubitak koordinacije te nakon toga pojavu
demencije. Dodatno nvCJB do danas se pojavila gotovo isklju ivo kod ljudi ispod 55 godine života,
me u kojima je veliki broj adolescenata, dok je CJB tipi na za ljude iznad 55 godine života.
Oko 90 % pacijenata umire tijekom jedne godine. U ranim fazama bolesti pacijenti mogu imati
slabljenje pam enja, promjene ponašanja, manjak koordinacije i smetnje vida. Kako bolest
napreduje, mentalno propadanje i nesvjesni pokreti postaju sve izraženiji, te slijedi sljepo a, slabost
udova i koma.
Nova je varijanta CJB najprije zabilježena u ožujku 1996. nakon što je 10 Britanaca ispod 45
godine života pokazalo simptome sli ne onima koji su povezani sa kravljim ludilom. CJB je
po etno smatrana specifi nom boleš u, ali daljnje su znanstvene analize pokazale simptomatske i
patološke razlike zaraženog tkiva mozga koje je uspore ivano na žrtvama CJB-a. Sigurno je,
me utim, da je deset žrtava patilo od oblika prijenosne spongiformne encefalopatije, te su
istraživa i ovo stanje nazvali nova varijanta CJB (nvCJB). Dokazi pokazuju da postoji sveza
izme u bolesti kod stoke (kravljeg ludila) i ljudskih bolesti nvCJB.
Da bi smanjili rizik dobivanja nvCJB iz hrane, trebate razmotriti izbjegavanje govedine i proizvoda
od govedine ili birajte vrste dijelove miši nog mesa za koje postoji manja mogu nost da su
zaraženi nego mljeveni proizvodi od govedine kao što su hamburgeri i kobasice. Vjeruje se da
kravlje mlijeko i mlije ni proizvodi nemaju rizik za prijenos kravljeg ludila.
9. KRAVLJE LUDILO (gove a spongiformna encefalopatija, GSE)
Bolest kravljeg ludila (formalno nazvana gove a spongiformna encefalopatija, GSE) kroni na je,
fatalna neurodegenerativna bolest prvotno prona ena kod britanske mlije ne stoke odre ene dobi
starosti. Epidemija kravljeg ludila u Velikoj Britaniji smatra se rezultatom hranjenja goveda sa
koštanim brašnom.
Simptomi: životinje pogo ene kravljim ludilom mogu pokazivati nervozu ili agresiju, abnormalno
držanje, nedostatak koordinacije, smanjenu proizvodnju mlijeka ili gubitak težine unato
neprestanom teku. Period inkubacije bolesti traje od dvije do osam godina. Dok simptomi
nastavljaju s pojavljivanjem, stanje životinje se sve više pogoršava dok ne ugine ili ne bude
uništena. Za to je obi no potrebno dva tjedna do šest mjeseci.
469
Ljudi ne mogu biti pogo eni kravljim ludilom, ali ipak kao rezultat konzumiranja zaraženih
prehrambenih proizvoda mogu dobiti novu varijantu Creutzfeldt-Jakobove bolesti (nvCJB).
Nema znanstvenih dokaza koji ukazuju na to da je i Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJB) izazvana
kravljim ludilom.
Istraživanja podržavaju vezu izme u kravljeg ludila i nvCJB, utoliko što se nvCJB vjerojatno
razvila kao rezultat ljudskog konzumiranja proizvoda zaraženih kravljim ludilom, inficiranim
tkivom središnjega živ anog sustava stoke.
Dokumentirane studije pokazuju da je prijenosnik kravljeg ludila, do danas, prona en jedino u
mozgu, le noj moždini i mrežnici (o no tkivo) prirodno inficirane stoke.
Stru njaci vjeruju da su i kravlje ludilo i nvCJB bolesti uzrokovane prionima - normalne proteinske
molekule koje postaju infektivne kada su svijene u abnormalne oblike.
Prioni se prenose na ljude tijekom konzumacije govedine.
Ovu bolest karakterizira dugotrajni period inkubacije (10-20 godina?) i patološke promjene u
mozgu koje uzrokuju da tkivo živ anoga sustava postane nalik na spužvu.
Manifestacije, tijek i patologija vrlo su sli ne onima kod kuru-bolesti.
10. KURU-BOLEST
Misli se da su infekcije kod ove bolesti uzrokovane ritualnim kanibalizmom. Taj postupak je napu-
šten i kuru je prakti ki eliminiran. Pacijenti pokazuju cerebralne abnormalnosti, rigiditet ekstremi-
teta i klonus, trzaju i odgovor i pokrete. U uznapredovanim stadijima može biti prisutna demencija.
U završnom stadiju bolesnik je smiren i tup.
Smrt obi no nastupa za 3 – 12 mjeseci uzrokovana teškim dekubitalnim ulkusima ili pneumonijom.
11. LAMBLIJAZA
Crijevno oboljenje koje uzrokuje bi aš, parazit u tankom crijevu miševa i štakora, a i ovjeka
(naj eš e djece). Bolest se prenosi hranom koja je zaga ena mišjim izmetom, a manifestira se u
obliku proljeva i crijevnih smetnji. Paraziti mogu prodrijeti i u žu ne vodove i žu ni mjehur, gdje
izazivaju upalne procese.
470
5. ZOONOZE
Op i naziv za zarazne bolesti kod životinja; naj eš e se upotrebljava za bolesti životinja koje se
mogu prenijeti na ovjeka.
1. BJESNO A
Akutna zarazne bolest životinja, uzrokovana virusom. Može se prenijeti i na ovjeka.

Infekcija nastaje ugrizom ili samim prodiranjem sline bijesne životinje kroz otvorene rane na koži
ili sluznici. Od mjesta zaraze virus dolazi u mozak i hrptenu moždinu, gdje izaziva ošte enje
živ anih stanica. Bolest se o ituje poja anom razdražljivoš u, strahom od vode (hidrofobija), od
zraka i propuha (aerofobija), poslije ega nastaje kljenut ekstremiteta i kona no smrt od kljenuti
miši ja koje služe za disanje. Pas je naj eš i prenosilac bjesno e; zato se zaštitno cijepi.
od divljih životinja, bjesno u najviše prenose lisice i vukovi.
LIJE ENJE:
1. Oboljenje se može sprije iti ako se odmah nakon ugriza zapo ne s VAKCINACIJOM, jer se
njome postiže imunitet prije nego što izbiju znakovi bolesti.
2. ŠVEDSKA GREN ICA lije i ugrize bijesnih pasa i ostalih životinja.

Ako kapljice popijemo lije e i uništavaju sve otrove.
3. Po Dioskuridu (prvo stolje e) MED pomaže ako je nekoga ugrizao bijesan pas.
4. Kod ugriza pasa isperite ranu ajem od cijele žare KOPRIVE i dobro je svežite.
Vidi još: ozljede: ugriz.
2. SLINAVKA I ŠAP
Zarazna bolest papkara uzrokovana virusom. Javlja se i kod ovjeka u obliku upalnih infiltrata,
gnojnih iri a, ulceracija na koži i sluznicama oka, nosa i ždrijela te op ih septi kih pojava.
Inkubacija traje 3 – 5 dana, tok je bolesti obi no blage naravi, terapija je simptomatska.
Infekcija virusom slinavke i šapa nastaje naj eš e zbog dodira s bolesnom stokom ili uživanja
zaraženog mlijeka i mlije nih prera evina.
3. BOLEST MA JEG OGREBA (groznica ma jeg ogreba)
Bolest ma jeg ogreba je bakterijska infekcija koju prenose ma ke. Naj eš e se otkriva kod djece i
mladih koji imaju kontakte s ma i ima. Bolest ma jeg ogreba se može pojaviti i kod bolesnika za
koje nije poznato da su bili u kontaktu sa životinjama.
To je zarazna bolest povezana s ma jim ogrebotinama, ugrizima ili izlaganjem ma joj slini, koja
uzrokuje kroni no oticanje limfnih vorova (limfadenopatiju).
Bolest ma jeg ogreba uzrokovana je gram negativnim bacilom (bakterija štapi astog oblika) koji se
danas naziva bacil bolesti ma jeg ogreba. Bolest se širi kontaktom sa zaraženom ma kom, kao
posljedica ma jeg ugriza ili ogreba, ili kontaktom s ma jom slinom sa ošte enom kožom ili
spojnicom oka. Oticanje limfnih vorova zapo inje oko 2 do 3 tjedna nakon infekcije i može
potrajati mjesecima. Oticanje se može pojaviti na mjestu po etne infekcije nakon ega se pojavljuju
pove ani limfni vorovi uzduž toka limfne drenaže s mjesta ozljede. Ponekad vorovi mogu stvoriti
fistulu kroz kožu i njihov sadržaj istjecati izvan tijela.
471
Bolest ma jeg ogreba je možda naj eš i uzrok kroni nog oticanja limfnih vorova u djece.
Do danas se bolest esto nije prepoznavala zbog poteško a u ispitivanju.
Simptomi su:
esto: povišena temperatura kod otprilike jedne tre ine bolesnika, umor, op a slabost, glavobolja,
bolovi u zglobovima (artralgije), papula ili pustula na mjestu ozljede (inokulacije), ote eni limfni
vorovi (adenopatija) koji se pojavljuju blizu mjesta na kojem je koža bila inficirana (ugrizena,
ogrebena itd.), naj eš e na vratu, pazuhu i preponama i obi no se pojavljuju u roku od 2 tjedna
nakon kontakata s ma kom.
Rje e: gubitak apetita (anoreksija), gubitak na težini, pove ana slezena, upala grla, limfni vorovi iz
kojih istje e teku ina.
Op enito, bolest ma jeg ogreba ima relativno blag tijek. Bolesniku treba objasniti da bolest nije
opasna i da lije enje obi no nije potrebno. Bolest ma jeg ogreba se uglavnom spontano povu e u
roku od 2-4 mjeseca. Me utim, kod teških slu ajeva ili kod bolesnika s ozbiljnom drugom bolesti,
korisno je lije enje antibioticima.
Kod oboljelih od AIDS-a i drugih osoba s oslabljenim imunološkim sustavom, bolest ma jeg
ogreba nije blaga, i preporu uje se lije enje antibioticima.
Bolest se spre ava izbjegavanjem kontakta s ma kama. Kad to nije mogu e, temeljito pranje ruku
nakon igre s ma kom, izbjegavanje ogrebotina i ugriza ma ke te izbjegavanje kontakta sa ma jom
slinom umanjuju rizik od zaraze.
Djeca s normalnim imunološkim sustavom spontano ozdravljaju s potpunim oporavkom. Kod osoba
s oslabljenim imunološkim sustavom lije enje antibioticima u pravilu dovodi do oporavka.
Obratite se lije niku ako imate pove ane limfne vorove i ako ste bili u kontaktu s ma kom.
4. TULAREMIJA (ze ja kuga)
Zarazna bolest glodavaca (poljskih miševa, ze eva, vjeverica). Zarazna je i za ovjeka; prenosi se s
uginulih glodavaca krznom i mesom, zahva a naj eš e sto are i lovce.
Uzro nik je bacil srodan bacilu kuge, vrlo zarazan. Inkubacija traje 1 – 3 dana.
Simptomi: visoka temperatura, upala o iju, oteklina žlijezda; tok je sli an trbušnom tifusu.
Smrtnost je prili no visoka. Lije i se ANTIBIOTICIMA.
5. ORNITOZA
Opasna zarazne bolest koju prenose ptice, osobito golubovi. Pojavljuje se u obliku upale plu a, a po
toku je sli na teškom obliku gripe i trbušnog tifusa.
Ornitoza od koje obolijevaju papige i ljudi zove se PAPAGAJSKA BOLEST (psitakoza).
Bolest je vrlo otporna na antibiotike pa je lije enje uglavnom simptomatsko.
6. LEPTOSPIROZE
Bolesti uzrokovane razli itim vrstama leptospira, koje prenose uglavnom glodavci, a neke i psi.
Uzro nici svih tih bolesti nalazi se u vodi, vlažnoj zemlji, blatu itd.
Prijenos bolesti od ovjeka na ovjeka vrlo je rijedak.
Najvažnije leptospiroze su:
472
a) WEILOVA BOLEST
Zarazna žutica; prenosi se preko štakora. Naj eš e obole rudari i ista i kanala.
Simptomi su: visoka temperatura, katkad proljevi, bolovi u zglobovima i u listovima, izme u 3. i
5. dana žutica, pove anje jetre i slezene, velika slabost, tresavica, krvarenje iz nosa, esto upala
bubrega. Smrtnost 10 – 20 %.
Nije identi na s drugom vrstom zarazne žutice (hepatitis epidemica).
Bolest se lije i serumom koji sadržava specifi na antitijela.
b) POLJSKA GROZNICA
Po inje visokom temperaturom, slaboš u, želu anim i crijevnim smetnjama i bolovima u zglobo-
vima, ote enoš u slezene. Bolest traje 2 – 3 tjedna. Smrtni slu ajevi su rijetki.
c) HEMORAGI NI GASTRITIS PSA
Može prije i i na ovjeka, te izaziva krvave crijevne katare.
7. Q-GROZNICA
Akutna febrilna bolest koju uzrokuje posebna vrsta rikecije (parazitski mikroorganizam).
Uzro nik rikecije živi u prirodi na više vrsta životinja (glodavci, krpelji, goveda).
Glavni su izvor infekcije za ovjeka doma i preživa i.
Infekcija se prenosi zrakom (kaplji na infe-kcija). Inkubacija traje 15 – 20 dana.
Po etak bolesti je nagao (visoke temperature, atipi na upala plu a).
Profilaksa: aktivna imunizacija pu anstva izloženog infekciji, cijepljenja.
Bolest se lije i antibioticima (tetraciklinima).
8. TOKSOPLAZMOZA
Parazitska bolest ovjeka i životinja (zoonoza).

Naj eš i su rezervoari parazita doma e životinje (pas, govedo, perad).
Klini ke su manifestacije u ovjeku vrlo razli ite. Razlikuje se priro ena i ste ena forma.
U prvom slu aju posrijedi je infekcija ploda za vrijeme trudno e; ra a se dijete s hidrocefalusom i
ošte enjem živ anog sustava.
9. BRUCELOZA (malteška groznica, Bangova bolest)
Zarazna bolest ovaca, koza, goveda i svinja; prenosi se i na ljude.

ovjek se zarazi kontaktom sa zaraženom životinjom i njezinim dijelovima, ili preko nekuhana
mlijeka i mlije nih proizvoda.
To je op e infekcijsko oboljenje, a glavni su mu simptomi: dugotrajne vru ice koje se vra aju,
znojenje, bolovi u zglobovima i sl. U životinja je najvažniji oblik oboljenja tzv. zarazni poba aj.
Izba eni plod izvor je zaraze.
Uspješno se lije i antibioticima.
Profilaksa: suzbijanje bolesti kod životinja (eliminacija zaraženih grla) i pasterizacija mlijeka.
473
10. SAKAGIJA
Zarazna kroni na bolest kopitara, rje e mesoždera, opasna i za ovjeka; esto završava smrtno a
kroni ni slu ajevi traju i više godina.
Izvor infekcije za ovjeka su bolesne životinje a mogu e je i prijenos zaraze me u ljudima.
Uzro nik bolesti je bacil. Bolest se o ituje u stvaranju vori a i ireva na nosnoj sluznici, koji teško
zaraš uje, ostavljaju i na tim mjestima zvjezdaste ožiljke. U koži se pojavljuju karakteristi ni
gnojni irevi. Podvili ni limfni vorovi su ote eni. Infekcija redovito nastaje hranom i pi em, ako
su one iš eni iscjetkom iz nosa ili kožnih ireva bolesnih životinja.
Bolest se suzbija tako da se sve sumnjive i bolesne životinje pobiju.
474
6. TRANSMISIONE ZARAZNE BOLESTI (prenose se insektima)
1. MALARIJA (mo varna groznica)
(Tal. mala aria: loš zrak; zbog nekadašnjeg narodnog vjerovanja da loš zrak mo varnih krajeva
izaziva malariju).
Mo varna groznica je vrlo raširena zarazna bolest, endemi na u mo varnim krajevima umjerenog i
tropskog pojasa). Uzro nik je parazit, koji živi u ljudskoj krvi, u krvi nekih životinja (sisavaca i
ptica) te u krvi i želucu ženke komarca anofelesa, prenosioca malarije.
Malarija može biti: tercijarna (groznica se pojavljuje svaki drugi dan), kvartarna (groznica se
pojavljuje svaki tre i dan) i tropska (s neredovitom, naj eš e svakidašnjom groznicom).
Komarci anofelesi legu se u mo varama, uz obale voda staja ica i nereguliranih rijeka, u
napuštenim bunarima, stajama i lokvama, a napadaju ovjeka i životinje no u, od zalaza Sunca do
pono i.
Inkubacija traje naj eš e 7 – 21 dan, katkad i mnogo duže. Groznica, popra ena temperaturom do
42 oC, jakom glavoboljom i iznemogloš u, traje 6 – 8 sati (kod tropske malarije i do 36 sati).
U bolesnika se javlja oteklina jetre i slezene, slabokrvnost, a mogu i su i proljevi, promjene na
bubrezima, psihi ki poreme aji, loše stanje i smrt.
Prije 2. svj. rata malarija je bila raširena i u Posavini, Podunavlju, Dalmaciji i na otocima.
LIJE ENJE:
1. Za zaštitu kože od uboda komaraca primjenjuje se mazanje preparatima koji odbijaju komarce
svojim mirisom i toksi nim djelovanjem (REPELENTI). Pristup se komarcima spre ava
ZAŠTITNIM MREŽAMA.
2. U staklenku od 1 litre (širokog grla) stave se svježi mladi listovi PELINA, malo više od polovice
staklenke. Zatim se doda žlica korijena od LINCURE i šaka ISLANDSKE MAHOVINE.
Bocu napuniti ALKOHOLOM 96 % ja ine (špirit za pi e – etanol), bocu zatvoriti i staviti na
Sunce 10 – 14 dana. Zatim procijediti, izmjeriti i dodati jednaku koli inu prokuhane ohla ene
vode. Od tog lijeka uzima se ujutro natašte i nave er prije spavanja po 1 žlicu.
3. Lije i se KININOM.
4. Protiv malarije uzimamo MASLINOVO ULJE (ili masline) 4 puta dnevno.
2. KUGA
Teška zarazna bolest koja nastupa epidemijski, odnosno endemijski (samo u nekim krajevima
Azije, Afrike i Južne Amerike). Uzro nik je bacil kuge, koji prenose buhe od zaraženih glodavaca
(uglavnom štakora) na ovjeka. Inkubacija traje 2 – 15, naj eš e 4 – 5 dana.
Nastupa u 2 oblika:
a) ŽLIJEZDANA (bubonska) KUGA po inje visokom vru icom, oti u limfne žlijezde (nastaju
buboni) do veli ine guš jeg jajeta; na koži se stvaraju karbunkuli, koji se raspadaju.
Bolest se esto završava smr u.
b) PLU NA KUGA, zapravo kožna upala plu a, puno je rje a; završava se gotovo uvijek smr u.
Ponekad kad prelaze bacili u krv te izazivaju kožnu sepsu.
475
LIJE ENJE:
1. Kuga se danas lije i SERUMOM, ali uspjesi nisu sigurni. Sigurnije djeluje zaštitno, preventivno
CIJEPLJENJE serumom.
2. Nije obolio od kuge onaj tko je cijeli dan držao u ustima komadi korijena ANGELIKE (kravo-
jac, imperatoria, angelica archangelica). Može se prona i u rukavcima potoka i na vlažnim
prolancima.
3. LOPUH je, uz angelicu, bio najvažniji lijek protiv kuge.
4. Kod kuge i drugih zaraznih bolesti dobro je uzimati više puta dnevno ŠVEDSKU GREN ICU,
jer lije i kožne ireve i otekline ak i ako su ve zahvatile i vrat.
3. BOLEST KRPELJA (Lajmska bolest, Lajmska borelioza )
Lajmska borelioza je infekcija uzrokovana bakterijom, a prenosi se ugrizom inficiranog krpelja.

Lajmska borelioza je prvi put prepoznata 1975. nakon što je istraženo zašto je kod neobi no velikog
broja djece dijagnosticiran mladena ki reumatoidni artritis u gradu Lyme, Connecticut (SAD), te
dva susjedna grada. Istraživa i su otkrili da je ve ina djece koja je zaražena živjela blizu šumovitih
podru ja naseljenih krpeljima. Tako er su pronašli da su se prvi simptomi kod djece tipi no pojavili
u ljetnim mjesecima što se podudaralo sa sezonom krpelja. Nekoliko ispitanih bolesnika se
prisjetilo da su imali osip upravo prije razvoja artritisa i mnogi su se tako er sje ali ugriza krpelja
na mjestu osipa.
Lajmska borelioza javlja se sa velikom u estaloš u u lokaliziranim regijama diljem Europe (kod nas
uglavnom u sjeverozapadnim podru jima Hrvatske), SAD-u, bivšem Sovjetskom Savezu, Južnoj
Africi, Australiji i Aziji. Približno 8 od 100 000 ljudi je pogo eno godišnje.
U najve oj su opasnosti ljudi koji žive ili rade u podru jima okruženima šumom ili preraslim
grmljem te oni koji posje uju prirodna staništa u rekreacijske svrhe. Boravak u prirodi za vrijeme
toplih mjeseci pove ava opasnost od dobivanja bolesti. Krpelji vole vlažnu, sjenovitu okolinu koju
pruža otpadno liš e ili polegnuta vegetacija u šumovitim, grmolikim predjelima ili staništima visoke
trave.
Simptomi:
Na koži - Erythema migrans (EM):
EM je crvenilo kože na mjestu ugriza krpelja koje se polako širi i doseže promjer obi no iznad 5 cm
i dugo je prisutno (i nekoliko tjedana). Crvenilo u sredini postepeno nestaje obi no stvaraju i
karakteristi an oblik EM. EM nije alergijska kožna reakcija na ugriz krpelja. EM može biti
popra ena tzv. "malim simptomima" (glavobolja, klonulost, vrtoglavica, bolovi u zglobovima i
miši ima, smetnje koncentracije)
Na zglobovima - upala zglobova ili artritis:
Nakon nekoliko mjeseci, oko polovice inficiranih ljudi koji nisu lije eni imaju bolne i ote ene
zglobove. To se ponavlja i traje nekoliko dana ili mjeseci. U 10 do 20% nelije enih ljudi razvije se
kroni ni artritis.
Neurološki simptomi:
Lajmska bolest tako er može pogoditi živ ani sustav, uzrokuju i takve simptome kao što su uko en
vrat i jaka glavobolja (zbog meningitisa), privremena paraliza miši a lica (Bellova paraliza),
neosjetljivost na podražaje, bol ili slabost u udovima ili slabu koordinaciju miši a.
Sr ani problemi:
Mali broj ljudi može imati sr ane probleme, kao što su nepravilni sr ani otkucaji i to nekoliko
tjedana nakon infekcije.
476
Drugi simptomi:
Manje uobi ajeni simptomi uklju uju upalu oka i tešku slabost organizma.
Pregled naj eš ih simptoma Lajmske borelioze: crvenilo kože, bolovi u miši ima i zglobovima,
glavobolja, vru ica, slabost, smetnje koncentracije.
Ako se bolest ne lije i može do i do rasapa bakterija (spiroheta) i nastanka ranog proširenog oblika
bolesti.
– Rani prošireni oblik bolesti: upala srca (karditis), paraliza lica (Bellova paraliza), meningitis,
kratke epizode oticanja i bolova u zglobovima (artritis).
– Kroni ni stadij:artritis, povremen ili kroni an, blaga do umjerena smetenost (konfuzija), slabost
udova i motorne koordinacije (kontrole pokreta udova) što upu uje na zahva enost središnjeg i
perifernog živ anog sustava. Manje uobi ajeni simptomi Lajmove borelioze uklju uju sr ane
abnormalnosti, konjunktivitis, kroni nu promjenu na koži.
Lajmska borelioza se najlakše dijagnosticira na temelju karakteristi ne kožne promjene (EM).

Nažalost, crvenilo može ponekad pro i neprimje eno.
Lajmska borelioza se lije i ANTIBIOTICIMA. Važno je lije iti prvi stadij bolesti, EM, kako bi se
sprije io razvoj težih i kroni nih oblika bolesti. U lije enju EM kod nas se i u djece i u odraslih
preporu uje azitromicin jednom dnevno tijekom 5 dana. Nakon lije enja EM neki bolesnici mogu
imati dugotrajne bolove u miši ima i zglobovima i esto su klonuli što je sve dio tzv. postlajmskog
sindroma koji ne treba lije iti antibioticima.
U svijetu postoji i cjepivo koje se preporu a ljudima koji žive u endemi nim podru jima za ovu
bolest, a provode puno vremena u šumovitim ili travnatim podru jima.
Najbolji na in prevencije je izbjegavati podru ja gdje se nalaze krpelji i to tijekom toplijeg dijela
godine. Krpelji se esto nalaze u šumovitim podru jima i u blizini travnatih površina u sjeni. Krpelji
su uobi ajeni tamo gdje šumovita i travnata podru ja grani e. Da bi smanjili izlaganje, nosite duge
hla e i košulje dugih rukava koje pristaju usko uz nogu i ruku. Tako er nosite šešire, stavite hla e u
arape i obucite uske cipele. Mogu pomo i i sredstva protiv insekata (repelenti).
KAKO UKLONITI KRPELJA?
Uzmite pincetu. Pritisnite nježno, ali vrsto, tupom pincetom blizu "glave" krpelja. Preporuka ja da
se krpelj "okre e" u ravnini kože pa tek onda podigne sa kože. Krpelj izvucite bez trzaja. Nemojte
zdrobiti tijelo krpelja i ne dirajte ga golim prstima kako biste izbjegli zarazu. Natrljajte vatom
podru je ugriza antiseptikom kako biste sprije ili bakterijsku infekciju.
4. PJEGAVI TIFUS (pjegavac)
Zarazna bolest iji je uzrok mikroorganizam, a prenose je uši. Izvor zaraze je uvijek bolestan
ovjek; uš se zarazi sišu i njegovu krv. Uš prenosi zarazu svojim izmetinama, koje se utrljavaju
kroz povrije enu, ali i nepovrije enu kožu, prenose i uzro nike bolesti u krv.
Izmet uši ostaje i na odjevnim predmetima i posteljini gdje njene rikecije mogu i do 3 godine ostati
žive i sposobne da zaraze ovjeka. Do zaraze može do i i udisanjem prašine u kojoj se nalaze
estice osušena izmeta uši s još živim rikecijama; tako se mogu zaraziti i osobe koje nemaju ušiju i
koje ne dolaze u dodir s zaga enim predmetima.
Pjegavac je zapravo endemska bolest krajeva s niskom higijenskom kulturom uz koja se povremeno
širi i zauzima epidemijske razmjere. Osobito u ratnim uvjetima, kada pada higijenski standard.
477
Inkubacija je 5 – 15 dana (prosje no 12), tada nastupi iznenadna visoka temperatura s groznicom i
nesnosnom glavoboljom, a tre eg do petog dana javlja se sitan pjegav osip najprije pod pazuhom, a
zatim i drugdje, osim glave.
U toku prvog tjedna stanje je bolesnika teško, krvni tlak pada, nastupaju sitna krvarenja i tromboze,
sluznica usta i ždrijela se suši, gutanje je otežano, a javljaju se i živ ano psihi ki poreme aji
(pomu enje svijesti, halucinacije, delirij).
U drugom tjednu dolazi do daljnjega pogoršanja i eventualno do smrti, osobito kod osoba starijih od
40 g. Smrtnost je u eri prije antibiotika bila 6 – 60 % , danas 1 – 2 %.
Od 14 – 16. dana bolesti nastupa obi no nagli (kriti ki) pad temperature, pa bolesnik osje a
neutaživu glad i iznemoglost. Rekonvalescencija (oporavak) traje 3 – 10 tjedana.
U toku bolesti javljaju se i komplikacije (upala plu a, tromboza, gangrena na nogama i dr.).
upale krvnih žila u mozgu ostavljaju i trajne posljedice (glavobolju, živ ane smetnje).
LIJE ENJE:
1. Sitno se isjecka 2 kg LUKA na tanko platno i oviju stopala 8 sati no u, 3 dana ta redom.
Krevet mora ostati suh, jer luk ispušta puno teku ine, a bolesnik sve ja e i nekontrolirano mokri.
5. POVRATNA GROZNICA (rekurens)
Zarazna bolest ija inkubacija traje 2 – 14 dana, nakon ega izbija bolest s jakom i visokom
groznicom, koja traje u više navrata po 5 – 7 dana s prekidima od 4 – 9 dana.
Slezena i jetra oboljelog organizma su pove ane. Bolest se javlja obi no u nerazvijenih krajevima,
naj eš e u ratnim uvjetima. Razlikuje se više tipova, prenosioci evropskog tipa su uši i stjenice.
U našim krajevima povratna groznica javljala se povremeno i u ve im epidemijama (od 1946 –
1948. oko 5000 slu ajeva).
Lije i se penicilinom i tetraciklinima, a suzbija higijenskim zahvatima (uništenje ušiju).
6. ŽUTA GROZNICA
Jedna od najopasnijih tropskih zaraznih bolesti. To je virusna bolest, a prenosioc je mušica.

Nakon višednevne teške groznice nastupa žutica i crno povra anje; smrtnost je i do 75 %.
Prije putovanja u endemski zaražene krajeve june Azije, Afrike i Latinske Amerike obavezno je
cijepljenje.
7. TRAHOM
Zarazna bolest spojnice i rožnice oka. U spojnici se razvijaju trahomske bobice, a rožnicu prekriva
deblja kožura. Kona no se spojnica obrazgotini a rožnica zamuti, što dovodi do gubitka vida.
Bolest se prenosi dodirom, ru nikom, mušicama i sl. Bolest ima endemski karakter i proširena je
najviše u siromašnim krajevima s niskim higijenskim prilikama. S uvo enjem sulfonamida i
antibiotika znatno je olakšano lije enje. Trahom spada u bolesti koje se u novije vrijeme rapidno
iskorjenjuju (poput malarije). U svijetu ima oko 300.000.000 bolesnika. U nas je vrlo rijedak.
478
8. LIŠMENIJAZE (lišmanioze)
Grupa zaraznih bolesti koje su izazvane parazitima lišmanijama; u tijelo prodiru kroz kožu.
Pošto je uvedena specifi na terapija peterovaljanim antimonom, letalitet bolesti znatno je smanjen.
a) KALA-AZAR
Najpoznatija lišmanija uzrokuje dugotrajnu bolest KALA- AZAR, endemi no oboljenje u Indiji i
Prednjoj Aziji, a javlja se i u južnoj Evropi, naro ito u Dalmaciji i Makedoniji.
Pored groznice, bolest prati anemija, ote enost slezene i jetre; smrtnost je vrlo velika.
Priro eni nosioci ovog parazita su psi, a na ovjeka ih prenosi sitni komarac papata i.
b) DJE JI KALA AZAR (mediteranska lišmanija)
Srodan je i po simptomima sli an obi nom kala-azar-u.
c) ORIJENTALNI IR (Aleppo-kvrga)
Druga vrsta ovog parazita je uzro nik vrlo opasnih kožnih ireva raširenih u Africi, Prednjoj Aziji i
južnoj Evropi.
9. TRIPANOSOMIJAZA
Skupina tropskih zaraznih bolesti ljudi i životinja koju uzrokuju paraziti bi aši.
U mnogih divljih životinja tripanosomijaza je latentna i trajan je izvor zaraze za ovjeka i doma e
životinje. U ovjeka nastaju 2 bolesti:
a) AFRI KA TRIPANOSOMIJAZA (bolest spavanja)
Kroni na ili akutna zarazna bolest kojiu uzrokuju bi aši kojima se inficira Ce-Ce muha prigodom
sisanja krvi zaražene životinje ili ovjeka. Ta muha, kojoj se u crijevu stvaraju mladi paraziti
(bi aši) ubodom inficira ovjeka. Inkubacija traje 1 – 2 tjedna. Glavni su simptomi: vru ica,
glavobolja, slabost, reumatoidne smetnje, eritem, ekcemi, simptomi meningoencefalitisa (apatija,
gr evi, pospanost).
Na mjestu uboda muhe esto nastaje primarni ir ( ankir).
Suzbijanje: uništavanje muha insekticidima, preventivno davanje suramin-natrija, koji izravno
djeluje u prvoj fazi bolesti.
b) JUŽNOAMERI KA TRIPANOSOMIJAZA (Chagasova bolest)
Javlja se s ovim simptomima: konjuktivitis, oteklina regionalnih limfnih žlijezda, groznica,

primarni afekt, eritem, miokarditis, meningoencefalitis. Inkubacija traje 1 – 2 tjedna.
Rezervoar infekcije: zaraženi ovjek i životinje (pas, ma ka, glodavci).
479
10. PAPATA I GROZNICA (pse a groznica)
Akutna zarazna bolest krajeva s tropskom klimom. Ime potje e od mušice koja prenosi virus-
uzro nika bolesti. U Hercegovini se još naziva pse a groznica.
Simptomi: drhtavica, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u o ima, miši ima, križima,
proljev. Inkubacija traje 2 – 9 dana. Nakon 3 dana temperatura pada, a imunitet traje godinu dana.
Lije enje je simptomatsko.
11. DENGA
Akutna zarazna bolest toplih klimatskih podru ja; epidemijski se pojavljuje u Indiji, Egiptu, Perziji
i Srednjoj Americi. Bolest prenosi komarac a uzro nik je virus.
Simptomi: visoka temperatura, glavobolja, jaki bolovi (u o nim jabu icama, miši ima i
zglobovima), osip po itavom tijelu.
480
ZUBI
1. ZUBI (op enito)……………………………………………………………...……457

2. UPOZORENJE!………………………………………………………………..…457
3. RAZNO………………………………………………………………………...….459
4. ZUBOBOLJA……………………………………………………………….…….459
5. KARIJES………………………………………………………………………….460
6. PARADENTOZA………………………………………………………………....461
7. GNJILO A ZUBI……………………………………………………………...…461
8. MRTVI ZUBI, GRANULOM………………………………………………...….462
9. ŠKRGUTANJE ZUBIMA…………………………………………………...…...462
10. IZBJELJIVANJE ZUBI…………………………………………………...……462
11. PULPITIS……………………………………………………………………...…463
12. PIOREJA (Riggova bolest)……………………………………………….….…463
13. PARULIS………………………………………………………………………....463
14. IZBIJANJE ZUBA KOD DJECE……………………………………………....463
1. ZUBI (op enito)
Zubi su koštani organi a sastoje se od vrška (krune), vrata i korijena. Osnovnu masu zuba tvori
tvrdo koštano tkivo dentin; ono je na kruni obloženo caklinom (zubnim emajlom), a na korijenu
zubnim cementom. U sredini zuba je zubni kanal ispunjen mekanijom tvari, zubnom pulpom, kroz
koju prolaze živci i krvne žile.
Razvijeno ovje e zubalo ima 32 zuba: 8 sjekuti a, 4 o njaka, 8 pretkutnjaka i 12 kutnjaka, od kojih
se zadnja 4 kutnjaka nazivaju umnjaci ili "zubi mudrosti".
Rast mlije nih zubi, njih 20, po inje kod djeteta u 6. – 9. mjesecu, a završava se obi no polovinom
3. godine. Gubitak mlije nih i probijanje stalnih zubi (koji se razvijaju ve od prve godine života
ispod mlije nih) po inje u 6. – 8. godini i traje sve do 24. – 30. godine.
2. UPOZORENJE!
1. Žarište u zubima prijeti visokim rizikom od raka!

Redovito posje ujte zubara i uklanjajte kvarove na zubima!
2. Živine (amalgamske, sive) plombe su otrovne!
Lije nici su izabrali jednu od najotrovnijih poznatih materija i trajno je ugradili u tijela stotina
milijuna ljudi. Uz trajno ponavljanje da nikakvih štetnih posljedica tu ne može biti. Ako mislite da
po injem pri u o doktoru Mengeleu, varate se! Opet u progovoriti o amalgamskim plombama,
kojima se i dalje nesmiljeno pune rupe, nastale sanacijom karijesa. Imaju lijepu srebrnu boju i
kutnjaci su obi no obilno zaliveni ovakvom masom. Nesre a je u tome što izgleda da OVAKVE
NAOKO BEZOPASNE PLOMBE STOJE U ZALE U MNOGOBROJNIH ZDRAVSTVENIH
PROBLEMA SUVREMENE CIVILIZACIJE. A kako i ne bi? 52% amalgamske mješavine ini
živa. Ostatak je bakar, kositar, srebro i cink.
Amalgami su ušli u upotrebu prije skoro 200 godina, uz snažnu socijalnu notu. Zlato je suviše
skupo (kombiniralo se i s olovom, ali je odba eno, kao preopasno), a htjelo se i siromašnijima
omogu iti da uz znatno manji izdatak saniraju zube. Bilo je i protivnika, ali ve ina zubara
UPORNO JE TVRDILA DA SE TOKSI NOST ŽIVE, U KOMBINACIJI S DRUGIM
METALIMA IZ AMALGAMA, GUBI. Ustvari, radi se o obrnutoj logici. Otrovnost amalgamskih
plombi u to doba i nije posebno ispitivana, odnosno nije dokazana. Sve ono što nije dokazano
481
otrovno, nije ni štetno. Odnosno, sigurno je za upotrebu. PA I ZA TRAJNU UGRADNJU U USNU
ŠUPLJINU. Ova nakaradna obrnuta logika zadržala se do danas. Uhvatila je debele korijene.
Živa je, ina e, NEVJEROJATNO OTROVNA ZA OVJEKA. Prema respektabilnoj analizi Centra
za otrove sveu ilišta u Tennesseeju, ŽIVA JE TEK MALO MANJE OTROVNA OD PLUTONIJA,
NAJOTROVNIJE SUPSTANCE S POPISA. Ako srebro i bakar guše toksi nost žive… No, bolje je
o tome ne otvarati širu raspravu. Naime, mogu nost "zaklju avanja" žive unutar plombe živi samo u
ne ijim glavama. U realnosti sasvim sigurno ne. Živine pare iz amalgamskih plombi stalno se
osloba aju. Tako ve OBI NO ŽVAKANJE AMALGAMSKIM ZUBIMA POVE AVA
KOLI INU ŽIVINIH PARA U USNOJ ŠUPLJINI ZA 6 PUTA. Odnosno, koncentracija je ak 54
puta ve a u odnosu na usnu šupljinu bez amalgamskih plombi. Više plombi-ve a koncentracija.
Da ne bude zabune, živine pare su živa, ništa manje otrovna. Možda e se jednog dana mo i
"zaklju avati", ali za sada znamo da se 90% OVIH PARA VRLO LIJEPO ABSORBIRA,
VE INOM U PLU A. U roku od 10 minuta, 30% ove plu ne žive završi u krvi i udaljenim
organima. Uz to, 5 metala, prisutnih u amalgamu, dolazi u interakciju, tvore i 16 razli itih
korozivnih spojeva. I oni se pohranjuju na razli itim lokacijama.
No, ni to nekima nije dovoljno. Ameri ko zubarsko udruženje vrsto stoji na stanovištu, da
glavninu žive ovjek dobije konzumiraju i tunu. Ovakav zaklju ak stoji na klimavim nogama.
Veliki dio svjetskog pu anstva nikad ili gotovo nikad ne jede tunu, pa bi fakti ki ispalo da su
opasnosti po pitanju žive minorne. Zato je Svjetska zdravstvena organizacija konzultirala najve e
stru njake po pitanju otrovanja živom. I istina je slijede a: 3-17 mikrograma dnevno akumulira se
od amalgamskih plombi, a manje od 3 mikrograma od svih ostalih izvora. A to su riba, sva ostala
hrana, zrak i voda. Dr. Lars Freiberg, voditelj ispitivanja, rekao je:" Nema sigurnog nivoa za živu. I
najmanje koli ine su opasne."
Zubari su svakodnevno, više od ostalih, izloženi amalgamskim parama. INCIDENCIJA TUMORA
NA MOZGU KOD NJIH JE 2 PUTA EŠ A NEGO KOD UOBI AJNE POPULACIJE. Da su
amalgami sigurni, toga ne bi bilo. Sterilitet kod zubarica je barem 3 puta eš i nego kod ostalih.
Otprilike u istom omjeru pove ana je i mogu nost spontanog poba aja. Zubarsko osoblje ima
povišenu koncentraciju žive u centralnom nervnom sistemu i bubrezima. Neurološki testovi esto
pokazuju zna ajna odstupanja.
O "bezopasnosti" amalgama dovoljno govore preporuke proizvo a a zubarskog materijala, upu ene
zubarima. Svi živini spojevi moraju se uvati u vrsto zatvorenim posudama, svaki direktan kontakt
s amalgamima treba maksimalno izbjegavati, a godišnja ispitivanja otrovanosti tijela živom vrlo su
preporu ljiva. Eto, pa ti popravljaj zube…
LEUKOCITI KOD BOLESNIKA S LEUKEMIJOM NERIJETKO SE NORMALIZIRAJU
NAKON PAŽLJIVO IZVEDENOG UKLANJANJA AMALGAMSKIH PLOMBI. Živa iz
amalgamskih plombi nerijetko nagriza samu srž imunološkog sustava
Ima još… Živa je ponekad jedan od glavnih uzro nika neobjašnjivog kroni nog umora. Prema
nekim saznanjima, AK 90 % OVAKVIH KRONI NIH STANJA ZNATNO SE POPRAVLJA
NAKON UKLANJANJA AMALGAMA. Stupanj ozdravljenja ovisi o stupnju zatrovanosti živom i
o udjelu drugih faktora, koji su doveli do stalnog umora. Biološki gledano, sve se lako može
objasniti. Živa znatno smanjuje sposobnost eritrocita da raznose kisik. Da budem konkretniji, kod
bolesnika s kroni nim umorom, OVA SPOSOBNOST JE UMANJENA ZA ZASTRAŠUJU IH
50 %. Stalni manjak kisika stvara konstantni umor, pa makar npr. vrijednosti hemoglobina bile
normalne.
Trudnice su posebno ugrožene. Živa iz amalgamskih plombi trudnica vrlo brzo e prije i na fetus,
htjeli to ili ne. Tri dana nakon ugradnje amalgama, živa se pojavljuje u krvi fetusa i amnioti koj
teku ini. NAKON 15 DANA, OTROV JE VE PRISUTAN POSVUDA-U PLACENTI, JETRI,
BUBREZIMA… AK I U MOZGU! Tako su mnoge novoro ene bebe zatrovanije od majki. U
MAJ INOM MLIJEKU IMA 8 PUTA VIŠE ŽIVE NEGO U MAJ INOJ KRVI. Naprosto,
482
mlijeko je jedan od oblika iš enja ženskog tijela od otrova. (To je i jedan od razloga zašto žene
žive duže.)
Naravno, maj ino mlijeko je nezamjenjivo, ali uz uvjet izbjegavanja unošenja štetnih materija. U
nekim zemljama izrazito se pazi na upotrebu amalgama za vrijeme trudno e. U nekima ne. udno
je to. Svi žele zdravu bebu, bez iznimke. Ali rijetko kome pada na pamet da bi, naoko, bezazlene
plombe mogle otrovati nero eno dijete. Pa… plomba izgleda vrsta i BAŠ SE NE PRIMJE UJE
DA IZ NJE NEŠTO CURI… Popunjava rupu i zub se dalje ne kvari. Ali, kvari se sve drugo.
Recimo, problemi s neplodnoš u kod žena sve više se povezuju s otrovanjem živom i nekim drugim
zaga iva ima. NAKON UKLANJANJA AMALGAMA I TEMELJITE DETOKSIKACIJE, 70 %
TAKVIH ŽENA USPJEVA ZATRUDNJETI BEZ IKAKVE DODATNE HORMONSKE
TERAPIJE. Naravno, i muškarci pate od neplodnosti, naj eš e zbog slabe pokretljivosti spermija. I
tu se upire prstom na živu.
Živine plombe mogle bi biti odgovorne ak i za neobjašnjive slu ajeve opadanja kose kod žena.
Oko 50 % takvih žena ima povišene vrijednosti žive u tijelu. A više od dvije tre ine njih u
potpunosti je riješilo problem nakon zamjene plombi. Kakva sre a, opet zdrava kosa!
3. RAZNO
1. ELI ENJE ZUBA HLADNOM VODOM

Tko želi imati zdrave, tvrde, jake zube, neka se rano navikne prati zube posve hladnom vodom
(iz bunara, ako je mogu e). Uzme se u usta 1 gutljaj hladne vode i zadrži se unutra neko vrijeme,
dok se ne ugrije. Tako se ujutro, bez upotrebe drugih sredstava za iš enje, iš etkaju zubi.
Hladna voda osim toga poti e lu enje "individualne" sline, to no one koja je potrebna zubima u
svrhu samo iš enja. Kasnije se je teško odviknuti od tople vode za pranje zubi, a ona je zapravo
otrov, tj. najbolje sredstvo da bi tvoji zubi "omekšali".
2. Dobro GRIZENJE pridonose da zubi ostanu zdravi. Kašasta hrana zato nije pogodna za stalnu
hranu. Ako jedemo sirovu jabuku naši zubi imaju posla, dok nam jabu ni sok pomaže istiti zu-
be. Uvijek moramo paziti da uživamo tvrdu, prirodnu hranu, pomo u koje održavamo jake i zdra-
ve zube.
3. Za dobro zdravlje zuba neophodno je održavanje nivoa KALCIJA u organizmu na potrebnoj visi-
ni (uz magnezij i vitamin D, kako bi održali odgovaraju u mineralnu ravnotežu).
VITAMIN D: 400 IJ dnevno.
4. Izvanredan tretman kod problema sa desnima, meko e oko zubi i peridentalne bolesti je da se
desni istrljaju ujutro i nave er VITAMINOM E, koji se istisne iz želatinozne kapsule.
5. AJ od VRKUTE (gospin plašt) posebno se preporu uje nakon va enja zuba. Nakon višekratnih
ispiranja rana zacijeli u samo jednom danu.
4. ZUBOBOLJA
LIJE ENJE:
1. SMOKVA se prereže na pola, skuha u mlijeku i toplo stavi na zapaljen zub.
2. Nekoliko režnja EŠNJAKA prerezati svaki na 3 dijela, namazati sa sitnom soli i staviti u 2 dl
483
dobre RAKIJE komovice. To se na vatri tiho prokuha. S tom smjesom (mora biti mlaka) ispirati.
3. Pola režnja EŠNJAKA, koji stavimo izme u zubnog mesa i sluznice obraza, odmah smiri zubo-
bolju.
4. Ljute ILI-PAPRI ICE, nanesene na desni oko zuba koji boli djeluju kao dugotrajni anestetik te
blokiraju osje aj bola.
5. Punu žlicu ŠVEDSKE GREN ICE s malo vode držimo neko vrijeme u ustima ili bolni zub na-
vlažimo krpicom. Bol prestaje i gnjiljenje slabi.
5. KARIJES
To je truljenje zuba, propadanje zubne cakline i dentina. Zubi najprije dobiju sme e pjege, zatim
propada caklina, a kona no i dentin sve do pulpe, zbog ega dolazi do pulpitisa. Karijes zuba je vrlo
raširena bolest, od koje boluje gotovo svaki ovjek (93 %)!
SPRJE AVANJE i LIJE ENJE:
1. Po etni karijes lije i se iš enjem pokvarenog dijela zuba i PLOMBIRANJEM.
2. Karijes se javlja samo u podru jima gdje se jede rafinirana, prera ena, devitalizirana i demine-
ralizirana hrana uzgajana na zemlji siromašnoj mineralima. Uzroci su u:
– ISHRANI (osobito hrana koja sadrži fina brašna i še er a nedovoljno vitamina i minerala),
– NEDOVOLJNOM ŽVAKANJU,
– NEDOVOLJNOJ NJEZI usta i zubi.
Sve to pogoduje razvoju bakterija koje izazivaju kiselo vrenje. Kiseline razaraju zubnu caklinu, a
nakon toga bakterije prodiru u dubinu zuba.
Daljnjim uzrokom smatra se POMANJKANJE FLUORA u vodi za pi e, a važnu ulogu ima i
OSOBNA DISPOZICIJA i NASLJEDNOST.
Karijes se može sprije iti ispravnom njegom zubi, pravilnom ishranom i redovitom kontrolom.
Prevenciji karijesa treba posvetiti osobitu pažnju u trudno i, kada se kariozni proces obi no poja-
ava.
3. Beskrajno dugo ribanje zuba oštrom etkicom ini vaše zube osjetljivim i podložnim karijesu.
PERITE zube nakon svakog obroka mekanom etkicom, malim i laganim kružnim pokretima,
koji više li e na masažu nego ribanje zuba.
IZBJEGAVAJTE sve zubne paste i praškove. Umjesto paste za zube možete koristiti npr. finu sol
u prahu. Tako er, ujutro istrljajte vrh jezika, naro ito ako primijetite naslage na njemu.
MASIRAJTE desni prstima jednom dnevno.
4. Nedostatak kalcija je glavni uzrok peridentalnih bolesti. Uzimajte KALCIJ: 1000 mg dnevno.
5. Ostale hranjive tvari koje mogu pomo i:

VITAMIN A (beta karoten): 25000 IJ, 6 dana u tjednu,
MAGNEZIJ: 500 mg,
MULTIMINERALNA tableta.
6. Spojevi koji ZELENOM i CRNOM AJU daju okus (tanini) mogu uništiti bakterije odgovorne
za nastajanje zubnog karijesa.
484
7. Prehrana mora biti VEGETARIJANSKA. Proso i sjemenke sezama su naro ito blagotvorne (bo-
gate su kalcijem – 2 puta više kalcija od fosfora, što je obrnuta proporcija nego kod svih drugih
žitarica i sjemenki). Redovno uzimajte kisela mlijeka poput jogurta, acidofila, kefira i mla enice.
8. IZBJEGAVAJTE: sve slatkiše i rafiniranu hranu, te sve što je na injeno s bijelim brašnom i
bijelim še erom, mekanu i mljackavu hranu.
Vo ne sokove uzimati samo povremeno i razrijediti ih sa vodom pola-pola.
9. Trudnice moraju imati prehranu naro ito bogatu kalcijem, magnezijem i fosforom, kao i svim
mineralima u tragovima.
Dijete se mora dojiti što dulje, ak i dulje od 1 g. Djeca moraju uzimati mlijeko (naro ito kozje)
najmanje do mladenaštva. Najbolja su kisela mlijeka kao jogurt, kefir, acidofil ili mla enica.
6. PARADENTOZA
Kroni na degenerativna bolest zubne ašice (alveole) i desni. Desni nateknu, promijene boju,
izme u njih i zubi stvaraju se šupljine ("džepovi"), koji se produbljuju i zagnoje, nakon ega se
zubno meso povla i i otkriva goli dentin zubnog korijena. Zub se po ne klimati i lako se kvari, a
gnoj ulazi u samu zubnu ašicu, pa nastaju žarišta za neke op e bolesti (reumatizam i dr.), tzv.
fokalne infekcije. S vremenom paradentoza prouzro i gubitak zuba; esto treba sve zube izvaditi.
Nastupu bolesti pogoduju: nedostatak vitamina C, še erna bolest, op a pothranjenost, slaba
higijena usta, razli ite bolesti zubi, trovanje olovom ili živom, ali pravi uzrok nije poznat.
esto paradentoza nastaje zbog zubnog kamenca, koji se uvla i pod zubno meso, odvaja ga od
vrata korijena te stvara put infekciji.
1. Lije enje paradentoze je složeno i dugotrajno: velike doze VITAMINA C, (nekoliko grama
dnevno), sistematski popravak svih zubi, pažljiva njega zubi i usne šupljine.
2. Uzrok paradentoze je nedostatak vitamina (naro ito vitamina A).

VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
Kvalitetna zaštita postiže se uzimanjem 20000-25000 IJ vitamina A (u obliku beta karotena),
Uobi ajene terapeutske doze su 25000 – 50000 IJ vitamina A dnevno,
U jednoj MRKVI može biti 8000 IJ beta karotena (koji se u tijelu pretvara u vitamin A),
1 šalica SUHIH MARELICA sadrži 14000 IJ beta karotena,
3 manje dnevne doze imaju 3 puta ve i u inak nego 1 ve a dnevna doza,
Ako u hrani nema masno a ili ulja (bar 5 g dnevno), vitamin A se ne može apsorbirati.
3. Pomažu i preparati KALCIJA (1000 mg dnevno) i hrana bogata kalcijem.
7. GNJILO A ZUBI
LIJE ENJE:
1. U ašu mlake vode stavi se samo 1 zrno HIPERMANGANA i tom vodom operu zubi.
Ponavlja se svako jutro do izlje enja.
2. Protiv zagnojenog korijena zuba i bolesne usne šupljine stavi se u litru vode šaka suhog
KUPINOVOG LISTA i kuha se dok se ne ukuha na polovicu. Kad se ohladi, doda se žlica
VINSKOG OCTA. Tom teku inom ispire se zubno meso i usna šupljina.
485
8. MRTVI ZUBI I GRANULOM
Moramo izbjegavati nastajanje mrtvih zuba. Svaki i najmanji kvar moramo odmah popraviti.
Ako ne popravimo manje kvarove, oni se tako pove aju da treba odstraniti i zubnu sredinu, a bez
nje je zub mrtav i djeluje kao tu i predmet. Na takve mrtve zube moramo paziti jer su opasni za
nastajanje granuloma.
Mrtvi se zubi ne mogu više obnavljati i predstavljaju leglo bakterija. Promjene na njima ne moraju
uvijek izazivati i bolove. Ako ih pregledamo rendgenom, naj eš e na emo granulome (legla bakte-
rija u mjehuri u, odnosno vre ici, na vrhu korijena) ili gnojna žarišta.
Iz tih se legla gnoj razlijeva po tijelu i može uzrokovati glavobolju, vrtoglavicu, reumati ne bolesti,
loše raspoloženje, upale živaca i zdravstvene probleme op enito.
Granulom zubne pulpe ili zubnog korijena je ograni ena upala u obliku sitnih vori a. Može postati
izvor teških oboljenja (nefritis, endokarditis, akutna upala zglobova) i predstavlja skriveno žarište
infekcije u tijelu (fokalna infekcija).
Neki se ljudi baš zbog toga ne osje aju nikad posve dobro i osje aju se bolesni pri svakom i
najmanjem naporu i promjeni vremena. Sva prirodne sredstva pomažu obi no vrlo slabo.
Takve tegobe mogu uzrokovati i ošte ena jetra.
Žarišta nalazimo u zubima, krajnicima (mandulama) i drugdje.
Kao posljedica granuloma može nastati reumatizam, iz kojeg se razvije artritis a kasnije i pravi
poliartritis. Granulom može izazvati i druge smetnje: bolove i gr eve u predjelu srca, ja e udaranje
srca pri uspinjanju, te smetnje u radu bubrega, jetara i drugih organa.
Postoje osobe koje uvijek osje aju laku glavobolju, slabost, previše su umorni ili imaju još i druge
bolove koji poslije lije enja zuba samo privremeno nestanu. Kad izvade bolesni zub i odstrane
gnojno žarište, pacijenti se osje aju tako dobro kao što se nisu osje ali ve niz godina.
9. ŠKRGUTANJE ZUBIMA
Oni koji škrgu u zubima obi no toga nisu svjesni. Do te pojave eš e dolazi kod djece nego kod
odraslih, i to naj eš e u snu.
LIJE ENJE:
1. Mogu pomo i:
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA TABLETA: 1 – 2 dnevno,
nekoliko tableta KOŠTANE SRŽI svake ve eri uo i odlaska na spavanje.
10. IZBJELJIVANJE ZUBI
1. Naro ito puša i imaju žute ili crne zube. Ako zube svakodnevno o istimo uzduž prorezanom
kriškom EŠNJAKA – zubi e postati bijeli.
2. Protiv pocrnjelih ili požutjelih zuba perite ih etkicom sa svježim JAGODAMA (umjesto paste).
3. Perite zube sa DRVENIM UGLJENOM U PRAHU.

Da zubi postanu snježno bijeli perite zube praškom LIPOVOG UGLJENA.
486
11. PULPITIS
Bolna upala zubne srži. Poznaje se po tome što je zub osobito osjetljiv na toplinu, jer grijanje
izaziva bubrenje pulpe i poja an pritisak na živac.
12. PIOREJA (Riggova bolest)
Gnojna bolest zubnog ležišta. Može biti posljedica zubnog kamenca, koji odvaja zubno meso od
korijena zuba i omogu uje gnojnu infekciju alveole.
13. PARULIS
Apsces ispod desni. Nastaje prodorom gnojne upale zubnog korijena kroz kost i pokosnicu zubnih
nastavaka eljusti. esta je posljedica karijesa.
14. IZBIJANJE ZUBA KOD DJECE
Ponekad je proces izbijanja zuba kod djece vrlo bolan pa djeca danima pla u. To se lako može
sprije iti ako im s svakih 10 min. dade 1 žlica obi ne VODE. im dijete koje pla e u ustima osjeti
vodu, odmah se smiri. Nakon 10 min. dijete se opet uznemiri pa mu opet treba dati vodu. Ako
ovako postupite vaše dijete ne e imati problema s izbijanjem zuba i imat e bolje i ja e zube nego
ina e.
Dajte djetetu nešto TVRDO za žvakanje ili mu MASIRAJTE desni istim prstom.
487
ŽENSKE BOLESTI I STANJA
1. DOJKA………………………………………....…………………………….…….465
1. UPALA DOJKE (mastitis)…………………………………………………......465
2. BOL U DOJKI (mastodinija)…………………………………………….…....465
3. MASTOPATIJA………………………………………………………………..466
4. RAK DOJKE………………………………………………………………...…466
5. PREMALO MLIJEKA…………………………………………………...……467
6. SAVJET ZA TVRDE GRUDI…………………………………………………467
2. RODNICA (vagina)………………………………………………………………..468
1. UPALA SLUZNICE VAGINE (vaginitis, kolpitis, bijelo pranje)…………..468
2. TRIHOMONIJAZA……………………………………………………………468
3. VAGINALNE GLJIVI NE INFEKCIJE………………………………...….468
4. VAGINIZAM……………………………………………………………...……469
5. CISTOKELA……………………………………………………………….…..469
3. MATERNICA (uterus)……………………………………………………………470
1. UPALA I BOLOVI MATERNICE (metritis)…………………………...……470
2. SPUŠTENA MATERNICA (prolaps maternice)………………………...…..470
3. RAK GRLI A MATERNICE (cervikalni rak)………………………..…….471
4. MIOM MATERNICE……………………………………………………..…..472
5. JAKO, NEREDOVITO KRVARENJE (metroragija)…………………...….473
6. UPALNA BOLEST ZDJELICE……………………………………………....473
4. JAJNIK I JAJOVOD…………………………………………………………...…473
1. ADNEKSITIS………………………………………………………………...…473
2. SALPINGITIS……………………………………………………………...…..474
5. PREDMENSTRUALNI SINDROM ( PMS)………………………………...…..475
6. MENSTRUACIJA (mjese nica)……………………………………………….....476

1. MENSTRUACIJA (op enito)……………………………………………....….476
2. BOLNA MENSTRUACIJA (dismenoreja)………………………………..….477
3. OBILNO MENSTRUALNO KRVARENJE (menoragija)………………….477
4. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (amenoreja)…………………………...….478
7. ŽENSKA NEPLODNOST (sterilnost, jalovost)…………………………………479
8. TRUDNO A……………………………………………………………………….480
1. TRUDNO A (op enito)………………………………………………………..479
2. JUTARNJA MU NINA……………………………………………………….482
3. ŽGARAVICA…………………………………………………………………..482
4. POVRA ANJE…………………………………………………………………483
9. PORO AJ………………………………………………………………………….484
1. PORO AJ (op enito)…………………………………………………………..484
2. CARSKI REZ…………………………………………………………………..485
3. POSTELJICA (placenta)………………………………………………...……485
4. USKA ZDJELICA………………………………………………..……………486
5. REKTOKELA………………………………………………………………….486
6. BABINJA GROZNICA……………………………………..…………………486
488
10. POBA AJ (abortus)..…………………………………………………………...487
11. KLIMAKTERIJ……………………………………………………..…………..488
12. MENOPAUZA……………………………………………………..…………….489
13. RAZNO…………………………………………………………..……………….491
1. FRIGIDNOST………………………………………………...………….……491
2. NIMFOMANIJA…………………………………………….………….…….491
3. VIRILIZAM…………………………………………………..………….……491
1. DOJKA
Parni žljezdani organ na prsima žene, koji poslije poroda izlu uje mlijeko. Rastom i funkcijom
dojke upravljaju hormoni i živ ani sustav. U muškarca je dojka rudimentarni organ koji se razvija
samo kod nekih hormonskih poreme aja.
1. UPALA DOJKE (mastitis)
Može biti akutna i kroni na. Akutna je naj eš e za vrijeme dojenja, a nastaje zbog infekcije brada-
vice i zastoja mlijeka žlijezdi. U dubini dojke stvaraju se bolne kvrge, koje se mogu zagnojiti
(apsces dojke). Dojenje je otežano te se preporu uje pumpanje mlijeka ru nom sisaljkom.
LIJE ENJE:
1. Ako do e do poba aja ili ro enja mrtvog djeteta, treba mlijeko crpsti sisaljkom, dok se ne uzmu
odre eni lijekovi. Svakako moramo nastojati da u takvim slu ajevima mlijeko zaustavimo na pri-
rodan na in. Tako sprje avamo upalu dojki i mlije nu groznicu.
Preporu a se 1 – 2 puta tjedno natrljati dojku ULJEM KANTARIONA, osobito bradavicu.
2. Ako se poslije poroda kod dojenja pojave upale, stavljanjem obloga od ŠVEDSKE GREN ICE
upale e brzo nestati (prethodno treba upaljeno mjesto namazati nevenovom ili kakvom drugom
maš u, da se sprije i iritacija). Primjer:
Ženi su se 2 tjedna nakon ro enja djeteta pojavila otvrdnu a u dojki i upala bradavica pra ena
temperaturom i jakim bolovima. Oblog od švedske gren ice preko no i je otklonio sve tegobe.
3. Kod upale dojke utrljava se ARNIKA (br anka). Osjetljive žene brže ozdrave ako uz to stavljaju
na upaljenu dojku OBLOGE od KAMILI INA, MAŽURANOVA ili SLJEZOVA AJA.
2. BOL U DOJKI (mastodinija)
Neuralgija prsne žlijezde; bolovi su jaki, dojka je osjetljiva na dodir, crvena i ote ena.
Javlja se naj eš e u vrijeme menstruacije ili kod smetnja ovarijskog ciklusa; vjerojatno u vezi s
hormonskim ciklusom. Jedan od prvih znakova trudno e su bolne dojke zato što se po inju
pove avati kako bi se pripremile za hranjenje djeteta.
LIJE ENJE:
1. Dodajte 2 kapi ULJA LAVANDE u TOPLU KUPKU. Pustite da vam voda prekrije grudi ili drži-
te namo eni ru nik na njima. Nosite udobni grudnjak.
489
3. MASTOPATIJA
Bolest dojke, karakterizirana brojnim cistama izme u kojih se nalazi umreženo vezivo.
Uzrok nije razjašnjen (podatak iz 1980. g.), vjerojatno veliku ulogu igra relativni hiperestrinizam
(preosjetljivost?).
Mastopatija se naj eš e javlja u pubertetu, u klimakteriju, te u žena koje nikada nisu bile trudne.
Simptomi: dojke su pove ane, u njima se pipaju manji ili ve i vori i – ciste veli ine lješnjaka,
oraha ili ve e. Iz dojke se može istisnuti sekret koji može biti sukrvav.
Smatra se da mastopatija nije prekancerozno stanje, tj. da ne prelazi u rak dojke.
LIJE ENJE: analgetici, hormonska (androgeni) i operativna terapija.
4. RAK DOJKE
Od raka dojke obolijevaju gotovo uvijek žene u srednjim godinama života.

Naj eš e žene opaze, kao prvi simptom bolesti, mali, tvrdi, bezbolni vor u jednoj dojci.
Osobito je važna rana lije ni ka intervencija jer je rak dojke u ovom ranom stadiju potpuno izlje iv.
U kasnijem stadiju rak se širi i metastazira, najprije limfnim putem u pazušne limfne žlijezde, a ka-
snije krvnim putem u kralježnicu, kosti, plu a i druge organe.
Rak dojke se pojavljuje postupno. vori i, otvrdnu a i smežuranost grudi mogu biti znakovi po e-
tka raka. Bolovi i irevi se kod raka dojke uglavnom pojavljuju tek kad on uznapreduje.
1. Sastojak SOJE izoflavon sprje ava razvoj tumora. Vjerojatnost umiranja od raka dojke 4 puta je
ve a kada su u pitanju Amerikanke, nego Japanke, jer Japanke koriste puno više soje.
Svakodnevno uzimajte 50 – 120 g namirnica od soje (zrno, mlijeko, sir, sojino meso i dr.) ili
sojine proteine u prahu u vidu napitaka.
2. Žene koje konzumiraju najviše minerala SELENA imaju najnižu stopu smrtnosti od raka dojke.
SELEN: 200 cg ili više dnevno.
3. KOENZIM Q-10, zajedno s vitaminima i mineralima, uspješno poti e smanjenje i nestajanje

tumora dojke, kad je dnevna doza pove ana na 300 mg (!).
4. VITAMIN C: 5 – 60 g (!) dnevno, djelotvoran je kao i svi ostali antioksidansi (vitamini A, E i

mineral selen). Dnevne doze vitamina C slobodno pove avajte za nekoliko grama (najbolje ra-
zmu eno u soku) sve dok ne osjetite laksativne efekte (proljev). Tada nešto smanjite dozu.
5. Ispitivanja su pokazala da su žene koje su uzimale više vitamina A bile u manjoj opasnosti od
raka dojke. VITAMIN A (beta karoten): do 50000 IJ dnevno, 5 dana u tjednu.
6. Mnogi istraživa i smatraju da je ishrana, naro ito ona s visokim sadržajem zasi enih masti iz
MESA i MLIJE NIH PROIZVODA, u najmanju ruku inilac koji doprinosi obolijevanju od
raka dojke. Kako ne bi morali potpuno izostaviti masti i ulja iz vaše prehrane koristite MASLI-
NOVO, RIBLJE i SOJINO ULJE, koje vas štite od raka.
7. Žene iz Finske jedu još masniju hranu nego Amerikanke, pa ipak je kod njih postotak smrtnosti
od raka dojke znatno niži. Razlog je taj što Finkinje jedu puno više VLAKANA (npr. pšeni no)
ime možda poništavaju negativno djelovanje ishrane bogate masno ama.
Vlakna pomažu da hrana puno brže pro e kroz crijeva, olakšavaju i na taj na in organizmu da se
riješi otrova (insekticidi i druge kemikalije) prije nego što uspiju da mu naškode.
490
8. Tisu ama godina LANENO SJEME bilo je sasvim uobi ajeni dio ljudske prehrane.
Vjeruje se da njezini sastojci deaktiviraju estrogene koji mogu inicirati razvoj tumora.
Ulje lanenog sjemena može se nabaviti u obliku kapsula ili teku ine; uzimajte 1 žlicu ulja ili 3
tablete dnevno. Upotrebljavajte samo proizvode koji sadržavaju stabilizirano laneno sjeme, jer se
u protivnom ono obi no vrlo brzo užegne!
9. Svaki dan treba pojesti najmanje 200 g NARIBANE MRKVE.

Naribana mrkva koristi se i kao oblog za rak rane.
10. Latice NEVENA (50 g) staviti u pola litre ALKOHOLA (ja ine 60 %) ili u 40 %-tnu jaku
RAKIJU komovicu i ostaviti da stoji desetak dana. Od tog lijeka uzeti 50 – 60 kapi u 2 dl vode i
piti po malo tokom dana.
11. Lije i se OPERATIVNO, ZRA ENJEM i HORMONIMA (klasi na medicina).
12. LIJE ENJE NAKON OPERACIJE:

a) Ožiljci do ispod pazuha namažu se NEVENOVOM MAŠ U.
b) Koristi se ajna mješavina od 300 g NEVENA, 100 g STOLISNIKA i 100 g KOPRIVE.

Od te mješavine uzima se vrhom puna ajna žli ica na etvrt litre vode.
Dnevno se pije 1,5 – 2 l oparenog aja, polako, gutljaj po gutljaj.
Od te koli ine odvoje se 3 šalice aja i u svaku doda 1 velika žlica ŠVEDSKE GREN ICE.
Ujutro, u podne i nave er, pola sata prije svakog obroka i pola sata nakon njega, popije se,
gutljaj po gutljaj, po pola šalice tog aja sa švedskom gren icom.
c) Ako se pojave bolovi, eš e se stavljaju oblozi od ŠVEDSKE GREN ICE i u pari smekšana
POLJSKA PRESLICA.
5. PREMALO MLIJEKA
Dojenje je najbolja i najpotpunija prehrana dojen eta, jer je maj ino mlijeko kompletna i najproba-
vljivija hrana.
LIJE ENJE:
1. Danas postoje lijekovi za majke sa premalo mlijeka ali nekada, dok još nije bilo tih lijekova, žene
su iskopale i dobro oprale svježe korijenje BEDRENIKE (bedrinac, pimpinella saxifraga) te ga
ugurale u njedra mlade majke, i 6 – 7 sati kasnije bilo je na raspolaganju toliko mlijeka da su mo-
rali korijenje brzo odstraniti!
2. Dojilja s malo mlijeka neka jede LUKA i uz to neka pije 2 – 3 ašice dobre doma e RAKIJE i
mlijeko e do i.
6. SAVJET ZA TVRDE GRUDI
1. Žene i djevojke koje žele imati tvrde grudi trebaju svaku jutro do pola tijela, naro ito grudi, prati
HLADNOM VODOM u koju se nalije malo OCTA. Tko tako postupa imati e lijepe i tvrde gru-
di sve do u poznu starost.
491
2. RODNICA (vagina)
1. UPALA SLUZNICE VAGINE (vaginitis, kolpitis, bijelo pranje, bijeli cvijet)
Sluznica vagine normalno proizvodi mlije nu kiselinu koja spre ava razvoj štetnih bakterija.
Ako je mlije ne kiseline premalo, smanjuje se i otpornost prema štetnim bakterijama te lako do e
do upale.
Vaginitis je iritacija ili abrazija vagine, esto zbog nedovoljne navlaženosti vagine tijekom snošaja
(što je glavni je uzrok, osobito nakon menopauze). Simptomi vaginitisa su svrbež, osjetljivost,
suho a, povremeno iscjedak sa sukrvicom.
Simptomi kolpitisa su: paljenje ili bol, lu enje velike koli ine sekreta. Uzrok mogu biti razne
infekcije, naj eš e gonoroi na, ili kroni ni podražaj (onanija, pre esta ispiranja). Posebnu vrstu
kolpitisa uzrokuje parazitski bi aš.
1. Dok su se nekada žene zimi OBLA ILE TOPLO, malo je koja znala za tu bolest. Debele vunene
arape, toplo donje rublje, vunene haljine, dobre cipele, dobro su grijale.
2. Prirodna MLIJE NA KISELINA, koncentrirana surutka (npr. Molkosan) je izvrsno dezin-

fekcijsko sredstvo za ispiranje vagine (rodnice).
3. Pokazalo se uspješnim tako er i ispiranje AJEM KAMILICE.
4. Organizmu esto nedostaje KALCIJ.
5. Korisne su SJEDE E KUPKE na 37 oC, 2 – 3 puta tjedno. U toplu vodu što se stalno dolijeva
stavi se MAJ INA DUŠICA ili BOROVICA.
6. Perite vaginu u SLANOJ OTOPINI (1 puna ajna žli ica soli u pola litre tople vode) kako biste
smirili upalu.
7. SJEDE E KUPKE s lavandom mogu smiriti svrbež.
8. IZBJEGAVAJTE sredstva za dezinfekciju i parfeme, sapune i jake deterdžente za pranje rublja, i,

ako je mogu e, antibiotike.
2. TRIHOMONIJAZA
Parazitsko oboljenje. U žena uzrokuje upalu vagine, karakteriziranu poja anim vaginalnim iscje-
tkom (fluor), svrbežom i paljenjem u vagini. Trihomonijaza je u žena vrlo esta, a lije i se lijeko-
vima. Trihomonadna infekcija u bra nih drugova zahtijeva pregled i lije enje obaju supružnika.
3. VAGINALNE GLJIVI NE INFEKCIJE
Pod normalnim uslovima, postoji snažna prirodna otpornost prema gljivi nim bolestima.
Sve što pogoršava funkcioniranje imunološkog sistema: bolest, stres, loša ishrana, upotreba
anitbiotika i oralnih kontracepcijskih sredstava – daje gljivicama mogu nost da se razmahnu.
Simptomi su ljepljivi bijeli sirasti iscjedak te svrbež.
492
LIJE ENJE:
1. Kod žena koje su uzimale 2,5 dl ACIDOFILA dnevno u toku 6 mjeseci, gljivi ne infekcije su se
javljale 3 puta rje e nego kod onih žena koje nisu uzimale nikakvo kiselo mlijeko.
2. AJ od KAMILICE (1 šalica prije spavanja) ubija gljivicu candida albicans koja je uzrok 90 %
slu ajeva gljivi nog vaginitisa.
3. CIMET je dobar borac protiv infekcija; ubija gljivice i bakterije. Možete prilikom doru ka vaše
kiselo mlijeko posipati cimetom.
4. MASLA AK sprje ava razvoj gljivica odgovornih za vaginalne gljivi ne infekcije.

Jedite listove masla ka kao salatu.
5. SOK EŠNJAKA ima isto snagu kao i lijekovi protiv gljivica.
6. DOZVOLJENE SU sve vrste zelenog povr a i izvori bjelan evine te integralne žitarice, riža,
grašak i orah.
7. U po etnoj fazi gljivi ne infekcije IZBJEGAVAJTE: napitke s alkoholom, sir, sušeno vo e, kiki-
riki, dinje. Ograni ite povr e s puno ugljikohidrata kao npr. krumpir i kukuruz.
IZBJEGAVAJTE hulahopke i tijesan džins.
IZBJEGAVAJTE vru e kupke (saune, sportski klubovi i sl.)
8. NOSITE komotan donji veš od prirodnih materijala.

Kad patite od gljivi nih infekcija, veš obavezno ISKUHAVAJTE.
ISTUŠIRAJTE SE i presvucite neposredno nakon vježbanja.
9. Svrbež se može ublažiti tamponom namo enim u prirodni JOGURT koji se ostavi u vagini 1 sat.
10. Pomažu VITAMINI B-KOMPLEKSA, velike ja ine.
4. VAGINIZAM
Nevoljne kontrakcije vagine koje esto onemogu uju spolne odnose jer se miši i na ulazu u vaginu
gr e im se pokuša penetracija. Posljedica su bol i strah. Zapravo, strah (osobito podsvjesni strah od
snošaja) je esto glavni uzrok vaginizma. Može se javiti nakon lošeg ili bolnog seksualnog iskustva
ili pak nakon teškog poroda.
LIJE ENJE:
1. Nau ite TEHNIKE OPUŠTANJA.
5. CISTOKELA
Spuštanje prednje stjenke rodnice i mokra nog mjehura, naj eš e zbog ošte enja potpornog veziva
(dna zdjelice) u porodu. Simptomi: nemogu nost zadržavanja mokra e, cistitis.
493
3. MATERNICA
1. UPALA I BOLOVI MATERNICE (metritis)
– akutni metritis naj eš e nastaje poslije umjetnog poba aja i kao komplikacija poroda ili zbog
drugih infekcija (gonoreja) a može prije i i u:
– kroni ni metritis, iji su simptomi: bolovi, povišena temperatura i neuredna krvarenja.
Obi no se upali unutrašnja sluznica tijela maternice (endometritis).
– akutni endometritis nastaje naj eš e nakon poroda i abortusa,
– kroni ni endometritis eš i je u starijih žena, u kojih ne postoji periodi no iš enje materni ine
sluznice menstruacijom. Uzro nici su banalne bakterije ili bacil tuberkuloze.
Postoji i upala miši nog sloja (myometritis) i upala potrbušnice na vanjskoj površini maternice
(perimetritis).
LIJE ENJE:
1. Ako žena ima bolove u maternici, dajemo joj 3 dana uzastopce ujutro žlicu ŠVEDSKE GREN-
ICE u CRVENOM VINU. Nakon pola sata treba prošetati, zatim može doru kovati, ali ne
mlijeko. Eliksir ne uzimamo s mlijekom!
2. Svaku ve er treba se pariti iznad posude u kojoj se šaka MAJ INE DUŠICE prelije litrom ki-
pu e vode. Sjedi se tako dugo dok ima pare. Bolest je dugotrajna i treba se uvati posljedica.
Mora se uvijek nositi TOPLA OBU A i TOPLI DONJI VEŠ. Dobro je imati TERMOFOR u
krevetu.
3. Bolove u maternici lije i CRVENI LUK, ako se pije 3 puta dnevno toplo MLIJEKO u kojem se
kuhao crveni luk.
2. SPUŠTENA MATERNICA (prolaps maternice)
Prolaps je ispadanje ili olabavljenost maternice zbog pada miši nog tonusa. Organe smještene u
zdjelici drži skup miši a i ligamenata, a ako nose preveliki teret (u trudno i, zbog debljine ili zato
što su miši i izgubili elasti nost u menopauzi) organi po inju labaviti.
Simptomi su osje aj zatezanja, pritisak u le ima ili donjem dijelu trbuha, esta potreba za
mokrenjem i kad je mjehur prazan, konstipacija (za epljenost crijeva) te osje aj rasklimanosti u
podru ju zdjelice.
LIJE ENJE:
1. Jedite hranu bogatu VLAKNIMA.
2. Ako ste se udebljali, SMRŠAVITE.
3. VJEŽBANJE zdjeli nih miši a može poboljšati miši ni tonus: stiš ite zdjeli ne miši e kao da
pokušavate zaustaviti gr eve u crijevima ili mokrenje.
4. Ako se prolaps nastavi, konzultirajte ginekologa, možda e biti nužna OPERACIJA.
5. Tijekom dana pije se AJ od VRKUTE, 4 šalice, gutljaj po gutljaj. Na etvrt litre vode stavi se
vrhom puna ajna žli ica bilja, opari i pusti kratko da odstoji.
Pijenje 4 šalice aja od vrkute i masiranje tinkturom od RUSOMA E pomaže kod spuštene
maternice. Masiranje mora po eti od me ice i nastaviti preko trbuha.
494
3. RAK GRLI A MATERNICE (cervikalni rak)
To je nakon raka dojke najve i uzrok smrtnosti od raka u žena. Rak maternice ima smrtonosan
ishod ako se ništa ne poduzme. Raku cerviksa (grli a maternice) više godina prethodi prepozna-
tljivo stanje koje se lako dijagnosticira.
Rak maternice po inje bez bolova i ne izaziva osje aj bolesti.
Nema o itih simptoma raka cerviksa a kad su prisutni bolest je obi no u neizlje ivom stanju.
Znaci koji upu uju na po etni stadij mogu biti:
– neredovite mjese nice, posebno tijekom klimakterija, i nakon što prestane menstrualni ciklus,
– kod mla ih žena to su krvarenja izme u mjese nica kao i nakon intimnog odnosa, krvarenje
prilikom mokrenja, nužde ili napornog rada.
Postoje dokazi da mehani ke kontracepcijske metode – kondom i dijafragma – imaju zaštitno
djelovanje protiv raka cerviksa, no imbenici rizika su:
– spolni odnosi u ranoj dobi, osobito prije 20. godine,
– puno razli itih spolnih partnera,
– pušenje i izlaganje dimu cigarete,
– 2 virusa: humani papilloma virus (kondilomi) i herpes simpleks virus,
– najzna ajniji faktor rizika za nastanak raka grli a maternice je infekcija humanim papilloma
virusom, koji može prouzro iti pojavu genitalnih bradavica i nekontrolirani rast stanica grli a
maternice, koji kasnije može dovesti do raka.
– u ve oj opasnosti su žene koje su vrlo rano dobile menstruaciju (prije 11. godine) i koje su kasno
ušle u menopauzu (poslije 50. godine),
– tako er su u ve oj opasnosti od raka grli a maternice žene koje puše, imaju genitalne polipe ili su
zaražene genitalnim herpesom.
LIJE ENJE:
1. Redovita KONTROLA omogu uje otkrivanje bolesti u ranoj fazi.

Rano lije enje može zna iti potpuno izlje enje, budu i da je to tip raka koji se može zaustaviti u
samom za etku. Konzultirajte lije nika ako u iscjetku ima krvi.
Napravite papa test barem jedanput godišnje i eš e ako su otkrivene abnormalnosti.
2. ŽUTO i ZELENO POVR E i VO E ima bitnu ulogu u obrani od raka maternice.
3. LIKOPEN, sastojak karotenoida (tvari koja vo u i povr u daje boju) korišten u ve oj koli ini
pruža dobru zaštitu od raka cerviksa.
Razlika od male do ve e koli ine na dan ravna je samo jednom PARADAJZU.
ak i prera eni sok paradajza i kašasti paradajz imaju visok sadržaj karotenoida, kao i slatke
CRVENE PAPRIKE.
Likopen je dostupan u obliku tableta: 10 mg dnevno.
4. Žene s nekim promjenama na grli u maternice imaju manju razinu vitamina A i C od onih koje
imaju normalan grli maternice. Izvjesnu zaštitu pruža ishrana u kojoj je više zastupljeno ŽUTO
ili ZELENO POVR E bogato vitaminima.
VITAMIN C: 5 – 60 g dnevno.
5. Rizik od razvoja raka cerviksa manji je kod žena koje imaju visok nivo FOLNE KISELINE
(folacin, VITAMIN B6) u krvi. Odli an prirodni izvor folne kiseline su: citrusno vo e, paradajz,
žitarice, kvasac, lisnato zeleno povr e.
FOLNA KISELINA: 800 g dnevno ili
495
6. Žene s niskim nivoom vitamina B12 pokazale su smanjeni rizik za obolijevanje od raka grli a ma-
ternice. Puša ima nedostaje više vitamina B12 nego nepuša ima.
VITAMIN B12: 500 µg dnevno ili
7. Stavite 50 g LATICA od NEVENA u pola litre ALKOHOLA ja ine 60 % (ili u RAKIJU KO-
MOVICU ja ine 40 %) i ostavite da stoji desetak dana.
Od tog lijeka uzeti 50 – 60 kapi u 2 dl vode i preko dana po malo piti.
8. Dnevno se pije 1,5 – 2 l aja od mješavine 300 g NEVENA i 300 g STOLISNIKA.

Za 1,5 – 2 l aja je potrebno 6 – 8 vrhom punih ajnih žli ica bilja.
aj se pije tijekom dana gutljaj po gutljaj.
3 velike žlice ŠVEDSKE GREN ICE razrijede se s 3 šalice tog aja i piju po pola šalice prije i
pola šalice poslije svakog od 3 dnevna obroka.
9. Svaki dan treba pojesti najmanje 200 g naribane MRKVE.
10. Ženi sa rakom na maternici lije nici su rekli da je bolest neizlje iva (zra ili su je kobaltom).
Žena je po ela piti AJ od STOLISNIKA, koliko god je mogla dnevno popiti.
Nakon 3 tjedna po ela se jako dobro oporavljati i vra ala joj se tjelesna težina.
11. Svaki dan koriste se sjede e KUPKE sa STOLISNIKOM.

Ako se dobro podnose, mogu se koristiti svaki dan.
12. U slu aju napada bolova mogu se dodatno još stavljati OBLOZI od POLJSKE PRESLICE
smekšane na pari (no u) i OBLOZI od ŠVEDSKE GREN ICE (4 sata danju).
4. MIOM MATERNICE
Benigni (dobro udan) tumor, sagra en od miši nog tkiva.

Razli ite je veli ine, kuglasta oblika, oštro ograni en, presvu en vezivnom ahurom.
Naj eš i je miom maternice koji, osobito ako leži neposredno ispod sluznice, može izazvati
neredovita, koji put uporna i obilna krvarenja, a uslijed gubitka krvi i slabokrvnost.
Oblik i veli ina su mu razli iti, od sitnih multiplih miomatoznih vorova do vrstog i više kg
teškog tumora.
Rje e se miom pojavljuje na crijevima ili mokra nom mjehuru.
Crijevni miom može dovesti do potpunog zatvora crijeva.
Ako se uz miši no tkivo nalazi u miomu i vezivno tkivo, taj se tumor zove fibromiom.
Katkada dolazi do maligne degeneracije mioma, te se razvije miosarkom.
LIJE ENJE:
1. OPERATIVNO; mnogi miomi znaju i spontano nestati bez operacije.
2. Miomi nestanu ako duže vrijeme svakodnevno primjenjujemo sjede e KUPKE od

STOLISNIKA, sve dok lije ni ki nalaz ne bude negativan.
Priprema kupke: 100 g stolisnika namo imo preko no i u 5 l hladne vode, slijede i dan zagrijemo
do vrenja i dodamo u vodu za kupanje. Vrijeme kupanja: 20 minuta.
Teku ina mora sezati preko bubrega.
496
5. JAKO, NEREDOVITO KRVARENJE (metroragija)
Jako neredovito krvarenje iz maternice izvan normalnog vremena menstruacija (u tome se razlikuje
od menoragije). Uzrok su bolesti maternice, osobito tumori (polip, miom, karcinom), upala
(metritis), komplikacije poroda i abortus (povrede maternice, ostaci neoljuštene posteljice) te
poreme aji funkcije jajnika.
S obzirom na ove raznolike mogu nosti, a i opasnost ja eg gubitka krvi, svaka ja a metroragija
zahtijeva savjestan pregled, a eventualno i kirurški zahvat.
6. UPALNA BOLEST ZDJELICE
To je zajedni ki termin za upalu ili infekcije jajovoda, jajnika i maternice. Mogu je prouzro iti ope-
racija u podru ju zdjelice, spirala, endometrioza, spolno prenosive bolesti ili infekcija koja može
nastati nakon abortusa. Upalna bolest zdjelice može biti:
– akutna (simptomi su oštra bol u trbuhu, bol u le ima, vru ica) ili
– kroni na (simptomi su bol u trbuhu i osjetljivost, umor, vaginalni iscjedak i op i osje aj slabosti).
Svako odga anje dijagnosticiranja i lije enja može dovesti do nastanka apscesa na jajovodima ili
maternici. Posljedica je stvaranje ožiljnog tkiva, koje uzrokuje neplodnost ili izvanmaterni nu tru-
dno u. Upalna bolest zdjelice može dovesti do peritonitisa, koji ugrožava život.
LIJE ENJE:
1. Važno je dovoljno SPAVATI.
2. Nau ite kako savladati STRES.
3. Sprije ite ponavljanje bolesti DOBROM ISHRANOM.
4. JAJNIK I JAJOVOD
JAJNIK (ovarij) je parna ženska spolna žlijezda smještena u maloj zdjelici.

JAJOVOD je 15 – 20 cm duga cijev, koja se s jedne strane otvara u trbušnu šupljinu u blizini
jajnika, a s druge se proširuje u maternicu. U njemu se oplo uje jaje, koje zatim silazi u maternicu,
gdje se razvija zametak. Ako oplo eno jaje zaostane u jajovodu dolazi do abnormalne jajovodne
trudno e.
1. ADNEKSITIS
Upala adneksa, tj. privjesaka maternice (jajovoda i jajnika) uzrokovana infekcijom ( esti abortusi).
Ponekad je prati upala opne potrbušnice male zdjelice.
Zbog za epljenosti (neprohodnosti) jajovoda est uzrok neplodnosti žene.
LIJE ENJE:
1. Kod upale jajnika esto ve prva sjede a KUPKA sa STOLISNIKOM smanji bolove i upala
postupno prestaje. Priprema kupke: 100 g stolisnika (po mogu nosti cijela biljka) namo imo
tijekom no i u 5 l hladne vode, sljede i dan zagrijemo do klju anja i ulijemo u vodu za kupanje.
Kupanje traje 20 minuta. Bubrezi moraju biti prekriveni vodom.
497
2. SALPINGITIS
Upalni proces (eventualno gnojna infekcija) jajovoda, esto uzrokuje dugotrajno bolovanje.
Posljedica je smanjena prohodnost jajovoda, što može uzrokovati za e e izvan maternice.
Obostrani salpingitis dovodi do sterilnosti žene.
Sindrom policisti nih jajnika (PCOS) je skup simptoma kojeg karakteriziraju jajnici (pove ani ili
normalne veli ine) s brojnim folikularnim (vodenim) cistama, poreme aji menstrualnog ciklusa
(produženi ciklusi ili potpuno izostali ciklusi), poja ana dlakavost, pretilost, akne, poreme ena
tolerancija glukoze, smanjena otpornost ciljnih organa na inzulin (inzulinska rezistencija). Svi ovi
simptomi ne moraju bit prisutni da bi se postavila dijagnoza.
Problem policisti nih jajnika nije jedinstven, što zna i da postoje razli iti uzroci koji mogu dovesti
do nastanka policisti nih jajnika.
Posljednjih godina uo ena je povezanost PCOS i povišene razine inzulina (hiperinzulinemija) koja
po nekim autorima predstavlja centralni doga aj u nastanku i razvoju PCOS. Inzulin je hormon
kojeg izlu uje guštera a a zaslužan je za regulaciju vrijednosti glukoze u krvi. Inzulinska
rezistencija (otpornost ciljnih tkiva na inzulin) dovodi do pove anih koncentracija glukoze u krvi
koja opet poti e guštera u na proizvodnju hormona. Tako se zatvara "za arani krug". Inzulinska
rezistencija osnovni je mehanizam koji dovodi i do nastanka še erne bolesti tipa 2.
Pove ane vrijednosti inzulina stimuliraju jajnike, koji po inju proizvoditi muški hormon
testosteron. On je zaslužan za pojavu akni, poja anu dlakavost i eventualno gubitak (prorje ivanje)
kose. Tako er stvara se pretpostavka za nastajanje še erne bolesti tipa 2 sa svim problemima koje
ona donosi.
LIJE ENJE
Lije enje sindroma je vrlo individualno, što ovisi o dobi bolesnice, poreme aju ciklusa, razini
inzulina, pretilosti, želji za trudno om itd.
Ako su bolesnice pove ane tjelesne težine svakako je dobro riješiti se prekomjernih kilograma jer se
mnogi simptomi znatno poprave nakon reguliranja tjelesne težine.
ak i kod normalne tjelesne težine dobro je smanjiti unos ugljikohidrata i umjereno vježbati.
Sindrom policisti nih jajnika ne može se u potpunosti izlije iti ve samo "držati pod kontrolom".
Lije enje primarno ovisi da li bolesnica želi trudno u ili ne.
U slu aju da bolesnica ne želi trudno u a ima problema s poja anom dlakavoš u i aknama uspješna
je terapija s kontracepcijskim tabletama koje sadrže tzv. antiandrogene kao što je npr.
ciproteronacetat. Vezanjem na testosteronski receptor spre ava se djelovanje muških hormona. S
druge strane sve kontracepcijske tablete smanjuju djelovanje jajnika inhibiraju i hipofizu pa ih je i s
te strane dobro uzimati u sindromu policisti nih jajnika. Svakako da treba poštivati sve mjere
opreza kao i kontraindikacije kod primjene kontracepcijskih tableta. Terapiju treba provoditi barem
6 mjeseci da bi se vidio odre eni rezultat. Uspješna je kod umjerene dlakavosti. Poja ana dlakavost
esto se ne može riješiti u potpunosti pa se uz terapiju savjetuje i kozmeti ko uklanjanje dla ica
(depilacija, epilacija). Akne se moraju lije iti u suradnji s dermatologom (vidi: akne).
U slu aju da bolesnica želi trudno u, nema ovulacije ili ima rijetke ovulacije i produžene cikluse
potrebno je potaknuti ovulaciju. Najbolji rezultati postižu se klomifen citratom. Pod kontrolom
ginekologa, ultrazvukom se prati rast folikula i odre uje vrijeme ovulacije te savjetuje ciljani odnos.
Ukoliko je prisutna povišena razina inzulina i poreme ena tolerancija glukoze dobri rezultati
postižu se primjenom metformina uz dobro reguliranu dijetu i tjelovježbu. Lije enje metforminom
treba provoditi uz nadzor specijaliste endokrinologa.
Kirurško lije enje
Drilling je tako er simptomatska, ali operativna metoda, prilikom koje se otvaraju sitni folikuli
jajnika i smanjuje, odnosno prekida njihova funkcija (stvaranje muških spolnih hormona).
Djelotvornost je nažalost tako er privremena.
498
5. PREDMENSTRUALNI SINDROM (PMS)
To je zajedni ki termin za niz simptoma koji se javljaju svaki mjesec (2 – 10 dana) prije po etka
menstruacije. Simptomi se kre u od vrlo blagih do iscrpljuju ih: napuhnutost, zadržavanje vode,
osjetljive ili bolne dojke, depresija i nesanica, napetost, glavobolja, razdražljivost, potreba za
slatkim, promjena raspoloženja, sve do žestokih bolova, nekontroliranog bijesa, napada pla a i, ak,
samoubila kih depresija. Neke simptome mogu prouzro iti promjene razine hormona.
Oko 50 % žena koje su u menstrualnom dobu pati od nekog oblika predmenstrualnog sindroma.
UBLAŽAVANJE PREDMENSTRUALNOG SINDROMA:
1. Namirnice koje treba IZBJEGAVATI: sol i slane namirnice, hladnu hranu i napitke (pogoršavaju
gr eve), kofein u svim oblicima, tamne ajeve koji zatvaraju, alkohol (može pogoršati PMS), ma-
snu hranu, špinat, liš e repe i ostalo povr e koje sadrži oksalate, še er (može otežati simptome).
Ograni ite potrošnju mlije nih proizvoda i ugljikohidrata.
2. Namirnice koje treba više UZIMATI: lubenice (i sjemenke), peršin, arti oke, šparoge (sve priro-
dne diuretici), sirove sjemenke suncokreta, datulje, smokve, banane, krumpir, kikiriki, raj ica (vi-
sok sadržaj kalcija).
3. Vrlo su preporu ljive energi ne ŠETNJE 30 minuta, 2 puta dnevno i / ili plivanje.
4. VJEŽBAJTE! Fizi ka aktivnost poboljšava cirkulaciju u vašem trbuhu a znojenje pomaže izbaci-
ti višak teku ine iz tijela.
5. Vitamini i minerali koji ublažavaju simptome PMS-a:

VITAMIN A(beta karoten): 5000 – 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 50 – 100 mg, tokom 10 dana prije po etka menstruacije,
CINK: 15 mg dnevno,
6. GINKO: 1 tableta od 60 mg, 1 – 2 puta dnevno, djelotvoran je u ublažavanju mnogih simptoma

povezanih sa PMS-om.
7. Poduzmite korake za svladavanje STRESA, koji može pogoršati stanje.

499
6. MENSTRUACIJA (mjese nica)
1. MENSTRUACIJA (op enito)
Menstruacija je periodi no krvarenje iz maternice spolno sazrelih žena zbog promjena na sluznici
maternice. Po inje oko 13. – 15. godine, a prestaje oko 50. (menopauza).
Krvarenje obi no nastupa svaka 4 tjedna, traje 3 – 5 dana, te je pra ena nizom lakših tjelesnih i psi-
hi kih smetnja. Menstruacija izostaje za vrijeme trudno e, dojenja i u klimakteriju, te kod nekih
bolesti i kod smetnji razvoja (vidi: amenoreja); ponekad je neredovita i spojena s tegobama, katkada
vrlo slaba (oligomenoreja), a katkada abnormalno jaka (vidi: menoragija).
Promjene na sluznici maternice koje uvjetuju menstruaciju (tzv. menstruacijski ciklus) dijele se u 3
faze:
– u prvoj fazi, od 5. do 14. dana nakon po etka menstruacije, sluznica maternice raste i deblja; u
isto vrijeme sazrijeva jajašce, te dozre 14. dan (ovulacija),
– time po inje druga faza koja traje od 15. do 28. dana; u to se vrijeme razvijaju žlijezde u sluznici
maternice koja je spremna primiti oplo eno jajašce.
– ne do e li do oplodnje, tada nastupa tre a faza, u kojoj se odljuš uje sluznica maternice, što
dovodi do menstruacijskog krvarenja. Svim tim promjenama na sluznici maternice upravljaju
ženski spolni hormoni.
Ve ina menstrualnih tegoba (depresija, napetost, gr evi, kra e nesvjestice, melankolija, osjetljivost
grudi, zadržavanje vode, bol u križima, itd.) uzrokovano je prehrambenim nedostacima, koji dovode
do nedostatka ili nepravilnog metabolizma ženskih spolnih hormona, koji "kipte" za vrijeme men-
struacije.
SPRJE AVANJE I LIJE ENJE MENSTRUALNIH TEGOBA:
1. VITAMIN C: 200 – 1000 mg dnevno, bitno pridonosi reguliranju menstruacije.
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od toga vitamin B12: 25 – 100 g, vitamin B6: 50 –
100 g. Menstrualni problemi mogu nastati zbog nedostatka vitamina B12. Vitamin B6 lije i edem
kod menstruacije, napetost i bolnost. Naro ito se treba uzimati tokom 10 dana prije menstruacije.
3. VITAMIN E: do 600 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru lije nikom), pomaže u održavanju
menstruacijske redovitosti.
4. KALCIJ: 500 mg dnevno, i MAGNEZIJ: 250 mg dnevno.
5. AJ MATI NJAKA pomaže protiv smetnji za vrijeme menstruacije.
7. Zakašnjelu menstruaciju lije i PELIN jer podsti e funkciju bubrega da izlu e mokra u. Dovoljno
je da se 5 kapi ekstrakta svježe biljke rastopi u aši vode, koju tokom dana pijemo u gutljajima.
8. Nepravilna menstruacija može biti uzrokovana slabim radom štitne žlijezde koja je od posebne
važnosti u tom slu aju. Uzimajte KELP: 3 tablete ili ajna žli ica granula dnevno.
9. Koristite svakodnevne KUPKE u toploj vodi, sa dodatkom kamilice.
10. PREHRANA:
Osnova prehrane moraju biti neljuštene žitarice, orasi, sjemenke, naro ito u obliku izdanaka.
Bademi, heljda, proso, sjemenke suncokreta i sezama e ne samo opskrbiti tijelo proteinima
najbolje kakvo e, nego i esencijalnim vitaminima i mineralima.
500
Težište mora biti na hrani bogatoj željezom; melasa, marelice, mlijeko, jaja, neljuštene žitarice i
orasi. Jedite puno sirovog vo a i povr a a naro ito grož a i cikle.
Jedite eš e više malih obroka, nego par velikih, da sprije ite nizak še er u krvi, koji je esta
pojava u vrijeme menstruacije.
Izbjegavajte pušenje jer ono pogoršava menstrualne poreme aje.
2. BOLNA MENSTRUACIJA (dismenoreja)
Kad menstruacija po ne miši i maternice kontrahiraju kako bi se izbacio sadržaj. Te kontrakcije

uzrokuje prostaglandin, supstanca nalik hormonima. Ako ga tijelo proizvodi previše kontrakcije su
ja e i bolnije i uzrokuju tupu ili gr evitu bol u donjem dijelu trbuha i le ima a ponekad mu ninu i
proljev.
– primarna dismenoreja se javlja ve inom u mla oj dobi, nezavisno od drugih bolesti i poreme aja.
Kasnije obi no nestaje ili se ublažuje. Uzroci joj nisu sasvim objašnjeni (podatak iz 1980. g.)
– sekundarna dismenoreja je posljedica patoloških promjena na spolnim ili susjednim organima.
LIJE ENJE:
1. Konzultirajte lije nika ako iznenada, nakon godina normalnih mjese nica, imate bolove.
To bi mogao biti znak neke druge bolesti kao što je endometrioza, u kojoj nakupine endome-
trijskog tkiva po nu rasti u zdjeli noj šupljini i reagiraju na hormone koji upravljaju menstru-
acijskim ciklusom.
2. Uzimajte VITAMIN E: 400 IJ dnevno (ve e doze i sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom).
3. VITAMIN C: 200 – 1000 mg ili više dnevno, bitno pridonosi reguliranju menstruacije.
4. AJ MATI NJAKA pomaže protiv smetnji za vrijeme menstruacije i protiv gr eva.
5. Položaj u JOGI poznat kao kobra iznimno je koristan za bolne mjese nice.
Lezite na trbuh, dlanovima se oslonite na pod u visini trupa, rukama podignite samo gornji dio
tijela te glavu maksimalno zabacite unatrag. Ostanite u tom položaju neko vrijeme, zatim se
odmorite i tako ponavljajte postupak.
6. AJ OD liš a MALINE ili uvarak od UMBIRA mogu vam initi dobro.
7. Malo AJA STEŽE (petoprst) kuhajte u etvrt litre mlijeka, vina ili mošta. Stavite ga u ledenu
teku inu, a kad prokuha, procijedite. Pije se ujutro. Steža koju skuhate u vodi je bezvrijedna.
Ako žena ima gr eve aj treba piti dan-dva prije menstruacije, kao i tijekom menstruacije.
Na taj na in ve i tijekom prve menstruacije uz koju se pije aj nastupi poboljšanje. To vrijedi i
za drugu i za tre u menstruaciju. Nakon etvrte menstruacije gr eva gotovo više i nema!
3. OBILNO MENSTRUALNO KRVARENJE (menoragija)
Uzroci: bolesti spolnih organa, kroni ni podražaji, poreme aji endokrinih žlijezda i op e bolesti.
Menoragiju obi no uzrokuju benigne vrste izrasline miši a i fibroznog tkiva u maternici.
Procjenjuje se da 20 % žena iznad 30. godine ima fibroide i mnoge ih nisu svjesne dok ih pri
pregledu ne otkrije ginekolog. Premda mogu uzrokovati obilno krvarenje esto ne uzrokuju nikakve
druge tegobe, a iznimno rijetko postaju kancerozni. Rast fibroida stimulira estrogen, na iju pro-
izvodnju utje e koli ina masno e konzumirane u prehrani.
501
Simptom je toliki gubitak krvi u menstruaciji koji je teško kontrolirati normalnom higijenskom
zaštitom.
LIJE ENJE:
1. konzultirajte LIJE NIKA ako vam mjese nica iznenada postane obilna. To može ukazivati na
neku infekciju, probleme sa sluznicom maternice ili hormonsku neravnotežu. Uvijek se obratite
lije niku ako imate krvarenje izme u dvije menstruacije.
2. Prehrana s MALO MASTI sastavljena ve inom od POVR A, VO A i ŠKROBA može zna ajno
smanjiti razinu estrogena.
3. Hrana bogata BIOFLAVONOIDIMA s VITAMINOM C, kao što su agrumi, grož e, marelice,

raj ica, brokula, paprika, trešnje, višnje i šipak, može oja ati krvne žile.
4. VITAMIN C: 200 – 1000 mg ili višednevno, bitno pridonosi reguliranju menstruacije.
4. IZOSTANAK MENSTRUACIJE (amenoreja)
Fiziološka amenoreja traje za vrijeme trudno e, dojenja i u menopauzi.

Patološka amenoreja nastaje kod poreme aja funkcije jajnika, a javlja se kod tuberkuloze, gonoreje
ili tumora spolnih organa, poslije kastracije (operacije ili rendgenskim zra enjem), kod endokrinih
smetnji, kod teških bolesti i slabosti organizma, jakih duševnih potresa ili promjena u na inu života.
Za vrijeme rata nastupala je kod mnogih žena višemjese na amenoreja (ratna amenoreja), osobito
kod žena interniranih u logorima (logorska amenoreja).
Prividna amenoreja je rijetka, a potje e od priro enog ili ste enog srastanja rodnice ili grla ma-
ternice, pri emu zapravo menstrualni ciklus postoji.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C: 200 – 1000 mg ili više dnevno, bitno pridonosi reguliranju menstruacije.
2. Pri oskudnoj ili izostaloj menstruaciji treba IZBJEGAVATI gove e meso i druga teška jela (koja
bi je još više stegnuli). Treba jesti ukusna jela i piti vino. Voda se smije piti samo iz cisterne
(vodovodna), ne izvorska ili bunarska!
502
7. ŽENSKA NEPLODNOST (sterilnost, infertilnost, jalovost)
Dijeli se na priro enu i ste enu.

Priro ena neplodnost naj eš e je posljedica anatomskih deformacija u spolnim organima ili
funkcionalnih poreme aja (npr. anomalije u razvitku rodnice, maternice, jajovoda).
Ste ena neplodnost nastaje nakon ozljeda ili upalnih procesa u spolnim organima muškarca ili žene,
poslije operacija (odstranjenja maternice), zra enja rendgenom ili djelovanjem nekih lijekova.
Ste ena neplodnost može biti prolazna ili trajna.
Smatra se da je neplodno oko 10 % brakova; od toga je u oko 40 % slu ajeva uzrok muškarac.
Stoga tek nakon isklju enja nesposobnosti muža treba pristupiti ispitivanju žene.
Naj eš i uzroci su hormonski problemi, odsutnost ovulacije i za epljenost jajovoda, te neplodnost
jajovoda kao posljedica preboljenih upala ili poba aja.
LIJE ENJE:
1. Vodite ljubav u PLODNIM DANIMA (9. – 16. dan menstruacijskog ciklusa).
2. Može pomo i VITAMIN E: 400 – 800 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom).
3. SMANJITE alkohol, stres i prestanite pušiti.
4. JEDITE puno sezama, bu inih sjemenki, lješnjake, orahe, avokado, sušene marelice, mrkvu,
masline, soju, riblje ulje, ulje pšeni nih klica, izdanke žitarica.
5. Ako ste ve duže u braku i ako još nemate djece, a želite ih, savjetujem da i muž i žena piju 1
šalicu hladnog AJA od PELARGONIJE i to gutljaj po gutljaj. Uspjeh obi no brzo uslijedi.
Primjer:
Tijekom samo jednog mjeseca posjetilo me 8 žena koje su imale ovaj problem i koje su bile u
braku izme u 2 i 8 godina. One su uzimale ovaj aj i svih 8 žena je zatrudnjelo tijekom idu ih
4 – 6 tjedana.
Uzmite malo aja od crvene pelargonije (geranium robertianum) i ostavite ga 10 minuta u šalici
tople vode. Ako ovaj aj ne pomogne, onda uglavnom više nema nade.
Pelargonija sadrži nešto radija. Ljubi asta pelargonija je bezvrijedna!
6. Svjež IMELIN SOK može otkloniti neplodnost u žena. Bijelu imelu (liš e i gran ice) dobro
operemo i još vlažnu stavimo u sokovnik i istisnemo sok. 25 kapljica soka uzmemo s malo vode i
popijemo natašte pola sata prije doru ka i nave er prije spavanja.
Kapljice imele možemo nabaviti i u ljekarni.
503
8. TRUDNO A
1. TRUDNO A (op enito)
Stanje žene od trenutka za e a do poroda. Traje naj eš e 280 dana (9 mjeseci). Izuzetno može
trajati i 4 – 6 tjedana dulje (zakašnjeli porod) ili 1 – 2 mjeseca manje (rani porod), a da dijete ipak
bude sposobno za život. Prerani porod (prije 7 mjeseci trudno e) donosi plod koji se obi no ne
može održati na životu (podatak iz 1980. g.).
Vjerojatni su znakovi trudno e: izostanak menstruacije, razdražljivost, povra anje, ga enje ili
poseban apetit za neku vrstu hrane.
Uslijed pritiska pove ane maternice na velike krvne žile u zdjelici dolazi esto do zastoja cirkulacije
krvi i otekline, i do proširenja vena na nogama. Mogu e su tako er smetnje u lu enju mokra e, a
uslijed zastoja nastaje proširenje i infekcija bubrežne ašice.
U zadnja 3 mjeseca trudno e treba nadzirati bubrege, da bi se sprije ila pojava gr eva u porodu.
Nakon poroda ve ina promjena nestaje. Me utim, kao posljedica nošenja, osobito nakon
ponovljene trudno e, nastupaju i stanovite promjene trajnog karaktera (labavost trbušne stjenke,
spuštanje unutrašnjih organa, varikozne vene i sl.).
KORISNI SAVJETI ZA TRUDNICE:
b) PREHRANA
c) TEKU INE
d) RAZNO
Prehrana majke u kojoj manjka bilo koji vitamin, mineral ili enzim može rezultirati:
– ro enjem mrtvoro enog djeteta,
– prerano ro enog djeteta s niskom poro ajnom težinom,
– bebom s ošte enjem mozga uklju uju i oslabljenu inteligenciju i psihološke smetnje,
– bebom sa slabim imunitetom prema infekcijama.
1. Žene koje su uzimale MULTIVITAMINE i MINERALE znatno rje e su ra ale djecu sa defor-
macijama usta ili lica (rizik je smanjen za 25 – 50 %).
2. Bilo koje ometanje metabolizma B-kompleksa u fetusu proizvest e deformacije ili abnormalno-
sti. Jedan jedini B-vitamin, folna kiselina, može prakti no u potpunosti ukloniti rizik od uro enih
deformacija kod novoro ene bebe.
Vitamini B-kompleksa pomažu u sprje avanju toksemije, mu nine i edema u trudno i.
Primjeren unos vitamina B-kompleksa, kalcija i bjelan evina pomažu normalizirati razna emo-
cionalna stanja koja se esto javljaju tijekom trudno e. Oralni antibiotici mogu razoriti B-
vitamine i vitamin K, što može uzrokovati krvarenje u placentu.
VITAMINI B-KOMPLEKSA (od toga folna kiselina 400 g): 100 – 200 mg dnevno.
3. VITAMIN C u visokim dozama (bar 1000 mg dnevno) pomaže u sprje avanju toksemije, mu ni-
ne i edema u trudno i. Vitamin C je potreban za ja anje krvnih žila i za sprje avanje preobilnog
krvarenja. Razina vitamina C u trudnica je niža nego u žena koje nisu trudne.
Kod jedne trudnice sa vrlo niskom koncentracijom vitamina C u 35. tjednu trudno e došlo je do
djelomi nog odvajanja posteljice uz vaginalno krvarenje. Kad je po ela dobivati 1000 mg vitami-
na C dnevno, krvarenja su prestala i u 40-om tjednu rodila je zdravo dijete.
Ako majka neposredno prije i za vrijeme prvih nekoliko tjedana trudno e dobiva premalo vitami-
na C, to može pridonijeti formiranju tumora na mozgu kod malog djeteta.
504
4. Primjerena je opskrba vitaminom D potrebna za osiguranje pravilne apsorpcije i iskorištavanje
kalcija i fosfora. VITAMIN D: 200 – 400 IJ dnevno.
5. Rizik od ra anja sitne bebe je dvostruko ve i, a rizik od prijevremenog poroda je trostruko ve i,

kod trudnica koje su za vrijeme trudno e uzimale premale koli ine cinka.
Žene koje su uzimale dodatak cinka tijekom trudno e ra ale su bebe sa znatno ve om težinom i
ve im obimom glave, što j znak op eg dobrog zdravlja. CINK: 15 – 30 mg dnevno.
6. Dodaci kalcija mogu sniziti krvni tlak za vrijeme trudno e, što može pomo i u sprje avanju pre-
eklampsije (opasan oblik visokog krvnog tlaka koji poga a neke žene za vrijeme trudno e).
Nedostatak kalcija, vitamina B6 ili magnezija mogu uzrokovati nervozu, nesanicu i miši ne gr e-
ve. KALCIJ: 1000 mg dnevno.
7. Ispitivanja pokazuju da niska koncentracija magnezija može dovesti do povišenog krvnog tlaka.
Mnogi lije nici svojim pacijentkinjama koje su sklone preeklampsiji savjetuju uzimanje dodatka
magnezija. MAGNEZIJ: 300 – 500 mg dnevno.
8. Nedostatak željeza utvr en na po etku trudno e povezuje se sa tromoš u, anemijom, prevelikim

dobijanjem na težini, prevelikim gubitkom krvi za vrijeme poroda, udvostru enim rizikom od
prijevremenog poro aja i ra anja bebe male težine te s izobli enjima.
9. Nedostatak joda za vrijeme trudno e može uzrokovati duševnu zaostalost djeteta.

JOD možete uzimati putem morske soli.
b) PREHRANA
1. Trudnice esto griješe zato što PREVIŠE JEDU da bi dobile snažno dijete, a to je loše, posebno
tijekom 2 posljednja mjeseca. Veliko dijete esto zna i i težak poro aj.
Dijete koje je u maj inu tijelu dobivalo previše hrane poslije obi no ima slab apetit.
2. Povremenim GLADOVANJEM ra aju se teža i zdravija djeca!

Bolesna trudnica koja je imala kuru gladovanja (oko 3 tjedna, u prvom mjesecu trudno e) dobila
je dijete teže 1 kg nego svoje prvo dijete. Pored toga, dijete je bilo vrlo mirno, nikad nije plakalo
i bilo je izvrsnog zdravlja i intelekta. To je u potpunosti razumljivo – organizam majke bio je
oslobo en od svih štetnih otrova.
3. Budu e majke dobiti e vrlo kvalitetan izvor neophodnih mineralnih soli ako jedu DATULJE.
4. Za trudnice je važno SEZAMOVO SJEME zbog vitamina, osobito vitamina E.
5. Listovi i korijen MASLA KA sadrže puno kvalitetnog beta-karotena, kalija, kalcija i željeza i
imaju blago diureti ko djelovanje koje pomaže organizmu da se oslobodi suvišne vode.
c) TEKU INE
1. Unošenje KOFEINA prije i za vrijeme trudno e ima veze sa pove anim rizikom od spontanog
poba aja.
2. Uzimanje ALKOHOLA u toku trudno e može prouzro iti ra anje djeteta sa mentalnom retarda-
cijom, problemima sa mozgom, srcem i nervnim sistemom.
505
3. AJ od KAMILICE je odli an za ublažavanje stresa, a u kombinaciji sa AJEM od UMBIRO-
VA KORIJENA (ili tableta) preporu uje se kao odli no sredstvo protiv jutarnje mu nine.
4. AJ od VRKUTE je ljekovito sredstvo protiv svih ženskih bolesti. Od tre eg mjeseca trudno e
jako je korisno piti taj aj.
d) RAZNO
1. Pošto je zatvor uobi ajeni problem u trudno i, vrlo je važno uzimati dovoljne koli ine vlakana,
npr. iz mekinja, vo a, suhih šljiva i sirovog povr a. Pogledaj još: crijeva, zatvor (opstipacija).
2. HEMEROIDI su jedan od neprijatnih efekata trudno e na organizam. Neprera ene mekinje, pu-
no vo a, povr a i integralnih žitarica dodati e vlakna u vašu ishranu, a ispijanje ve ih koli ina
vode pomo i e u omekšavanju stolice.
3. OMEGA-3 masne kiseline koriste se kod visoko rizi nih trudno a da bi se sprije io poba aj;
istraživa i vjeruju da one mogu sprije iti stvaranje ugrušaka krvi u posteljici, kao i da održe krvni
tlak majke u okviru normale.
4. Djeca iz grupe u kojoj su majke bile PUŠA I, sa po 10 ili više cigareta dnevno za vrijeme tru-
dno e, imala su manji prosjek inteligencije. Otac puša pove ava rizik svog potomka od uro enih
deformacija i dje jeg kancera.
5. ak i neki od LIJEKOVA koji se mogu normalno kupiti u apoteci, mogu utjecati na normalni ra-
zvoj djeteta ili oštetiti fetus u prvim tjednima trudno e.
2. JUTARNJA MU NINA
Smatra se da je uzrokuje povišena razina hormona u ranoj trudno i. Jutarnja mu nina je osje aj
mu nine ili pravo povra anje, obi no ujutro (ili u bilo koje doba dana).
LIJE ENJE:
1. OBROCI neka budu mali, esti, s puno ugljikohidrata.

PIJTE puno teku ine, aj od kamilice ili metvice.
IZBJEGAVAJTE masnu, obilnu i za injenu hranu.
2. Mogu pomo i:
3. ŽGARAVICA
Ovaj problem uzrokuje želu ana kiselina i esto se javlja u posljednjim mjesecima trudno e; stvara
snažan osje aj žarenja u prsima.
LIJE ENJE:
1. IZBACITE masnu i za injenu hranu te izbjegavajte aj, kavu ili alkohol.

506
2. OBROCI neka budu mali i redoviti, temeljeni na integralnoj hrani.
MLIJEKO prije spavanja može pomo i.
4. POVRA ANJE
LIJE ENJE:
1. Žlica AJA od MATI NJAKA prelije se sa 200 g klju ale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10
min. Piti više puta dnevno po malu šalicu i povra anje e nestati.
507
9. PORO AJ
1. PORO AJ (op enito)
Prema vremenu izlaženja ploda razlikuje se:

a) poba aj (abortus), koji može biti spontan ili umjetno izazvan,
b) rani poro aj, izme u 7. i 9. mjeseca trudno e,
c) pravovremeni poro aj (266 dana od po etka trudno e) i
d) kasni poro aj, koji dolazi nešto poslije 38. tjedna trudno e.
Poro aj je pravilan kada se plod ra a glavom okrenutom prema uš u maternice (96 % slu ajeva).
U toku poro aja mogu nastati i komplikacije, od kojih su naj eš e:
– nerazmjer izme u veli ine glave novoro en eta i donjeg otvora zdjelice (u tom slu aju potreban
je operativni zahvat: carski rez),
– abnormalan položaj djeteta koji zahtijeva okret;
– obvijanje pupkovine oko djeteta;
– infekcija koja se ponekad javlja u poro aju, tzv. babinja groznica; spre ava se asepsom i antibi-
oticima.
TRUDOVI su gr eviti poro ajni bolovi koji nastaju stezanjem miši a maternice. Javljaju se u
pravilnim razmacima, polaze od križa prema preponama; traju 30 – 90 sekundi; izme u 2 truda
nastupa odmor. Razlikuju se trudovi nošenja, poro aja i babinja.
Najja i su trudovi poro aja, a ti se dijele u prethodne trudove (otvaraju uš e maternice), prave
poro ajne trudove (potiskuju glavu bebe prema izlazu) i postelji ne trudove (izbacuju posteljicu, i
nisu tako bolni).
SAVJETI U VEZI PORO AJA:
1. Uronjenost u BAZEN napunjen toplom vodom ublažava bol od kontrakcija.
2. Poro ajnu bol može ublažiti trljanje šaka, ela i vrta ULJEM RUŽMARINA, LAVANDE i
KAMILICE.
3. Ako trudnica pije napitak skuhan od MEDA i KOMONIKE, kosti e joj se "otvoriti" za poro aj.
4. Žene su esto pri ale kako su izbjegle muke koje su imale pri prijašnjim porodima, jer su za
vrijeme trudno e nekoliko mjeseci uzimale biljni preparat na bazi KANTARIONA (npr.
Hyperisan ili sl. Te žene su lako rodile i poslije poroda nisu imale nikakve teško e s trombozom
kao pri prijašnjim porodima.
5. Priprema za poro aj: 1 šalica AJA od MALINOVOG LISTA dnevno.
6. Poznato je da kalcij s vitaminom D smanjuje osjetljivost na bol, pa taj mineral može ublažiti bol
kod poroda. Uzimanje 2000 mg KALCIJA izme u vremena dolaska u bolnicu i po etka poroda
rezultiralo je lakšim poro ajem kod mnogih žena.
7. Vitamin E smanjuje osjetljivost na bol, te pove ava elasti nost i rastezljivost tkiva rodnice.
8. Cink može ublažiti teško e poroda, o uvati miši e snažnim, te s dovoljno vitamina E, magnezija
i kalija može u initi poro aj lakšim i bržim.
508
9. Ako posljednjih 14 dana trudno e uzmete ujutro i nave er po 1 žlicu ŠVEDSKE GREN ICE,
pospješit ete poro aj.
10. Me ica (koža izme u vagine i anusa) se rasteže tijekom poroda i ponekad se može razderati.
U nekim slu ajevima nužno je šivanje. Da bi to sprije ili, utrljavajte pola žli ice ULJA JOJOBE
na me icu svaki dan 8 tjedana prije poroda i redovito je masirajte.
11. Kako bi se što lakše riješila posteljice, rodilji dajemo svaka 2 sata punu kavenu žli icu
ŠVEDSKE GREN ICE tako dugo dok posteljica ne iza e bez poro ajnih bolova.
12. Da pri poro aju ne bi došlo do komplikacija svaka bi trudnica 3 – 4 tjedna prije poro aja trebala
piti 1 šalicu hladnog AJA od GOSPINOG ili SREBRNASTOG PLAŠTA (gutljaj po gutljaj).
Nemojte piti više od 1 šalice dnevno, jer ete ina e posti i suprotan u inak!
Pomiješajte malu koli inu gospina plašta sa srebrnastim plaštem i ostavite 10 minuta u toploj
vodi. ajeve ne morate pomiješati, ali je tako bolje.
13. Kod povrede nakon poroda, omlitavjelog trbuha u žena koje su imale težak porod, ili kod
sklonosti poba aju, za u vrš enje ploda i ja anje stjenki maternice, VRKUTA (gospin plašt)
je velika pomo . Od tre eg mjeseca trudno e takve žene moraju piti aj od vrkute.
Vrkuta je ljekovito sredstvo protiv svih ženskih bolesti.
2. CARSKI REZ
Operacija kod koje se trudnoj ženi (rodilji) otvara trbuh, prereže maternica, a dijete i posteljica
izvade. Na živoj se ženi carski rez izvodi još od 16. st.
Isprva je smrtnost bila 80 – 100 %, zbog infekcija i kvarenja. Tek asepsa i stalno usavršavana
operativna tehnika omogu ile su današnje rezultate.
Carski rez izvodio se prije samo ako je zdjelica bila toliko sužena da je poro aj i mrtvog, pa i
raskomadanog djeteta bio nemogu , a danas se izvodi i kod drugih teških komplikacija, i to ne samo
u interesu majke, nego esto i u interesu samog djeteta. On omogu uje spašavanje majke i djeteta u
slu ajevima kada bi porod normalnim putem ugrozio jedan ili oba života.
Smrtnost kod carskog reza danas je u dobro ure enim bolnicama 2 %, a i manje.
3. POSTELJICA (placenta)
Organ koji se razvija u vrijeme trudno e a služi ishrani i disanju ploda. Po inje se razvijati u 3.
mjesecu trudno e i razvijati se do 7. mjeseca. Potpuno razvijena posteljica iznosi 15 – 20 cm u
promjeru i teži oko 500 g. Nepravilnosti posteljice:
– prirasla posteljica naziva se posteljica koja je prirasla uz miši ni sloj maternice. Kod poroda se
teže oljušti, pa se to mora izvršiti ja im stezanjem maternice ili ru nim ljuštenjem posteljice (lije-
ni ki zahvat).
– urasla posteljica urasla je u miši ni sloj maternice. U težim slu ajevima potrebno je ekstirpirati
maternicu.
– nasjela posteljica je posteljica koja se smjestila u donjem dijelu maternice i prije i izlazak ploda
kod poroda; to je vrlo teško stanje koje se o ituje krvarenjem iz maternice ve pri kraju trudno e,
a krvarenje u samom porodu je fatalno ako se pravodobno ne intervenira; naj eš e se porod mora
izvršiti carskim rezom.
Placentna insuficijencija je naziv za sva stanja kod kojih postoji zastoj u rastu fetusa, npr. zbog
509
patoloških promjena u placenti (smanjena propusnost ili prokrvljenost placente) ili zbog primarnih
promjena u fetusu (kongenitalna infekcija, malformacija).
INFARKT POSTELJICE nastaje zbog smetnja u cirkulaciji posteljice (kod apopleksije maternice,
prenošenja ploda, kroni ne upale bubrega). Kao posljedica infarkta posteljice dijete može umrijeti u
maternici ili se roditi pothranjeno i slabo razvijeno.
4. USKA ZDJELICA
Nastaje kod jakog smanjenja pojedinih promjera ili kod deformacije zdjelice; može otežati ili one-
mogu iti porod normalnim na inom. Kad postoji ve a disproporcija izme u promjera glave djeteta i
ulaza zdjelice, porod se mora dovršiti pomo u carskog reza. Ako se pravodobno ne intervenira, mo-
že zbog uske zdjelice nastati niz komplikacija u porodu: rano prsnu e vodenjaka, infekcija, razdor
maternice i dr.
5. REKTOKELA
Spuštanje zadnjeg crijeva (rektuma) i stražnje stjenke rodnice ( esto zajedno s prolapsom mater-
nice), kao posljedica razdora me ice (ošte enje u porodu). Stolica se teško zadržava.
Lije i se kirurškom operacijom (podatak iz 1980. g).
6. BABINJA GROZNICA
Oboljenje s visokom temperaturom koje nastupa nekoliko dana poslije poro aja, ako se inficiraju
ozljede i ranice koje su nastale za poro aja na ženskim spolnim organima. Zarazne klice naj eš e se
unose u žensko spolovilo za vrijeme poro aja:
– ne istim prstima ili instrumentima,
– ako osoba koja dvori rodilju (babica) ima gnojnu ranu ili kakvu upalu,
– ako žena ra a u stanu zaraženom npr. vrbancem, škrletom,
– ako žena posljednjih dana pred porod spolno op i.
Najve a je rana u maternici na mjestu gdje je bila posteljica. Odande zarazne klice prodiru u limfne
i krvne žile i razvija se op e otrovanje (sepsa).
Nekada je od babinje groznice umiralo na tisu e žena. Danas se ona spre ava strogim higijenskim
mjerama u poro aju i primjenom antibiotika.
510
10. POBA AJ (abortus)
Prekid trudno e prije navršenog 28. tjedna, dok plod još nije sposoban za život; može nastupiti bez
vanjske intervencije (spontani abortus) ili se može izazvati odnosno nasilno izvršiti.
Spontani abortus nastaje kao posljedica naglog pada ili povrede, zbog konstitucionalne slabosti
maternice, zbog hormonskih poreme aja, zbog nekih bolesti (npr. sifilisa), može biti rezultat infe-
kcija, nedostatka hranjivih tvari, preniskog unosa kalorija ili bjelan evina, oralnih antibiotika i opa-
snih kemikalija u okolišu, a ponekad i zbog neslaganja djetetove krvne grupe s maj inom.
SPRJE AVANJE:
1. Prou avanja su pokazala da žene osjetljive na poba aj mogu biti sposobne iznijeti cijelu trudno-
u, ako uzimaju dovoljne koli ine VITAMINA C: 500 mg – 4 g dnevno, pove avaju i sve do
10 – 15 g dnevno na kraju trudno e. Dobro je uzimati vitamin C sa bioflavonoidima, kako bi se
pove ala djelotvornost vitamina.
2. VITAMIN E: do 200 IJ sa svakim obrokom, ne samo da sprje ava poba aj ve utje e i na nor-
malan razvoj ploda i jam i pravilan tok trudno e. Mnoga žena ne bi trebala nakon mnogih poba-
aja toliko patiti od sr anih bolova kad bi koristila vitamin E.
3. Dovoljno ŽELJEZA tako er štiti od poba aja.
4. Folna kiselina ( lan B-kompleksa) pokazala se korisnom u sprje avanju poba aja.
Uzimajte B-KOMPLEKS: 100 mg (ili više), 2 puta dnevno.
5. Rizik od ra anja sitne bebe je dvostruko ve i, a rizik od prijevremeno poroda je trostruko ve i

kod trudnica koje su za vrijeme trudno e uzimale premale koli ine cinka.
CINK: 15 – 30 ( ili više) mg dnevno.
6. OMEGA-3 masne kiseline koriste se kod visoko rizi nih trudno a da bi se sprije io poba aj.
7. Protiv gubitka ploda u ranim mjesecima trudno e postoji pravo i prokušano prirodno sredstvo
kojim se to može sprije iti. Ono djeluje posve neovisno o tome što može biti uzrok poba aja!
Uzmi (u prolje e) male (do 15 cm duge) mlade izdanke i gran ice s listi ima (3 – 4 komada)
BIJELA GRABA (carpinus betulus, sadi se kao živica oko ku e) i kratko ih prokuhaj u 1 – 2
dl MLIJEKA. Zatim se to mlijeko procijedi i od njega se može uz dodatak nešto brašna (za-
prške) ili jaja na initi donekle ukusna "juha".
To mlijeko bijela graba treba žena uzimati esto, više puta tjedno nave er, kroz nekoliko tjedana
do više mjeseci i tako e trudno u dovesti do kraja.
8. Unošenje KOFEINA prije i za vrijeme trudno e ima veze sa pove anim rizikom od spontanog
poba aja.
511
11. KLIMAKTERIJ
Prijelazno doba u žena, kad prestaje funkcija spolnih žlijezda. Dolazi obi no izme u 45. i 50.
godine; menstruacije su sve slabije i rje e, a na koncu sasvim izostanu. Ujedno prestaje sposobnost
oplodnje. Klimakterij je esto povezan s nizom smetnji: navala krvi u glavu, glavobolje, vrtogla-
vice, razdražljivost, nervozne tegobe, depresije, katkada neredovita i teška krvarenja iz maternice i
dr. Neke od tih smetnji pojavljuju se ve i prije (pretklimaterijske tegobe).
Stanovite promjene nastaju i u muškaraca izme u 50. i 60. godine, kao posljedica smanjene funk-
cije spolnih žlijezda.
KOD KLIMAKTERIJA POMAŽU:
1. Vrlo dobro djeluje što više KRETANJA na svježem zraku i duboko disanje.
Svaki dan treba se dobro IZRIBATI ETKOM.
2 puta tjedno treba u initi SJEDE U KUPKU s uvarkom od trina ili virka.
Od pi a treba BRISATI crnu kavu i alkohol.
2. im se žena u klimakteriju po ne znojiti, neka odmah popije ašu VODE ili bilo kakve teku ine i
znojenje e prestati.
3. Kod tegoba u klimakteriiju s lupanjem i preskakanjem srca, navalama vru ine, osje ajima
tjeskobe i teškim disanjem treba piti AJ od IMELE nekoliko godina uzastopce.
Teško e se potpuno izgube i jednostavno se više nema osje aj da ste u klimakteriju.
Imela pomaže i kod menstrualnih smetnji, mjese nog krvarenja i krvarenja u babinu.
aj se priprema samo kao hladan pripravak. Vrhom punu ajnu žli icu imele (liš e i gran ice,
bez bobica) ostavimo preko no i u etvrt litre vode, ujutro samo malo zagrijemo i procijedimo.
512
12. MENOPAUZA
Definitivni prestanak menstruacije nakon završena klimakterija; javlja se obi no oko 50. g. života.
Kako reprodukcijski sustav postepeno slabi jajnici se smanjuju i proizvode sve manje i manje
estrogena, premda još nekoliko godina nakon menopauze nastavljaju proizvoditi male koli ine
hormona.
Naj eš i simptomi menopauze su valovi vru ine i znojenje, nesanica, suho a vagine, nemogu nost
zadržavanja mokra e, depresija, zaboravnost, konfuzija, osje aj nestvarnosti ponekad popra eni na-
padima panike, loše pam enje, nesposobnost koncentracije, op i osje aj slabosti.
Zbog prestanka funkcije spolnih žlijezda nastaju neke somatske promjene (nakupljanje sala), izbi-
janje dlaka na licu, osteoporoza, promjena glasa) a nastupaju i psihi ke promjene.
UBLAŽAVANJE SIMPTOMA MENOPAUZE:
1. Iako se menopauza ne može izbje i, može se odgoditi, i to za 10 – 20 godina, uz pravilnu prehra-

nu, a posebno je pri tome važan pravilan mentalni stav.
Prehrana mora biti VEGETARIJANSKA, s težištem na hrani bogatoj vitaminom E, poput sirovih
sjemenki i izdanaka, oraha, nepasteriziranog mlijeka visoke kakvo e, doma eg kravljeg sira te
puno sirovog, organski uzgojenog vo a i povr a.
Pijte puno svježe pripremljenih sokova sezonskog vo a i povr a.
IZBJEGAVAJTE svu prera enu, rafiniranu, za injenu, izmijenjenu hranu poput bijelog še era i
bijelog brašna. Izbjegavajte pušenje, alkohol, crnu kavu stres i brige, nemojte ak ni brinuti što
starite; samo u inite nešto da starenje odgodite.
3. VITAMINI B-KOMPLEKSA velike ja ine mogu biti od pomo i protiv stresa.
4. VITAMIN C: 1 – 3 g dnevno, ja a kapilare i smanjuje napade vru ine.
5. VITAMIN D:200 – 400 IJ dnevno, poboljšava apsorpciju kalcija.
6. VITAMIN E: 200 – 1200 Ij dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom), stimulira stva-
ranje estrogena, štiti od bolesti srca, može ublažiti navale vru ine.
7. KALCIJ: 500 mg, do 3 puta dnevno, smanjuje rizik od osteoporoze (bolesti krhkih kostiju) i po-
maže o uvanju srca.
8. MAGNEZIJ: 250 mg, do 3 puta dnevno, snaži kosti, uva zdravlje srca, snižava blago povišeni
tlak.
9. SELEN: 50 – 200 g dnevno.
10. AJ OD KAMILICE smiruje i poboljšava raspoloženje.
12. KELP: 3 tablete ili 1 žlica granula dnevno.
13. Protiv napada vru ine mogu pomo i odje a i posteljina od PRIRODNIH VLAKANA.
14. SOJINI PROIZVODI održavaju razinu kolesterola u krvi i mogu pomo i protiv preznojavanja,
513
nesanice i umora.
15. GINSENG vra a energiju i otklanja umor, na što se žene u menopauzi najviše žale.
16. BILJNA ULJA dobivena metodom hladnog prešanja (poput ulja maslina ili sezama) pomažu.
17. ULJE JETRE BAKALARA: 2 žli ice ili 4 kapsule dnevno.

514
13. RAZNO
1. FRIGIDNOST
Hladno a, neosjetljivost, ravnodušnost, osobito spolna hladno a, smanjenje ili odsutnost spolne
osjetljivosti u žene.
– potpuna frigidnost je stanje kada kod spolnog odnosa uop e ne dolazi do uživanja,
– djelomi na frigidnost kad to uživanje nije potpuno (izostao je orgazam); povremeno izostajanje
orgazma u žena normalna je pojava,
– prava frigidnost je stanje koje nastaje kao posljedica neuropatskih poreme aja u razvoju li nosti;
njenom razvoju može pogodovati pogoršan seksualni odgoj. esti uzrok frigidnosti je neslaganje
seksualnih partnera. Kod potpune frigidnosti može postojati i osje aj odvratnosti prema spolnom
op enju.
– kod nimfomane frigidnosti postoji, naprotiv, nezasitna potreba za spolnim op enjem, emu je
uzrok nepotpuno zadovoljavanje kod spolnog akta (izostajanje orgazma).
– psihi ki uvjetovana frigidnost lije i se psihoterapijom.
2. NIMFOMANIJA
Bolesno pretjerana seksualna razdraženost i nezasitnost u spolnim prohtjevima u žena. U estali

spolni odnosi ne donose olakšanje i rastere enje. Nimfomanija je naj eš e degenerativna pojava
koja se susre e u bolesnica od epilepsije, od nekih drugih oboljenja mozga i le ne moždine te u
slaboumnih osoba.
3. VIRILIZAM
Razvoj nekih muških osobina kod žena: brkovi i brada, dubok glas, muška gra a tijela.
Vidi još: nadbubrežna žlijezda.
515
ŽILE
1. ARTERIJE…………………………………………………………………………492
1. PULS (bilo)…………………………………………………………………...….492
2. ARTERIOSKLEROZA……………………………………………………...…493
3. INFARKT, KAP (ictus)……………………………………………………...…495
4. KOLESTEROL…………………………………………………………...…….496
5. ANEURIZMA………………………………………………………………..….497
2. VENE……………………………………………………………………………….498
1. UPALA VENE (flebitis)…………………………………………………...……498
2. PROŠIRENE VENE……………………………………………………...…….498
3. LIMFNE ŽILE, LIMFA…………………………………………………………..501

1. LIMFA (op enito)………………………………………………………….……501
2. UPALA LIMFNIH ŽLIJEZDA (limfadenitis)…………………………….….502
3. MONONUKLEOZA (upala žlijezda)…………………………………………502
4. PROŠIRENJE LIMFNIH ŽILA (limfangiektazija)………………………….503
5. RAK LIMFNIH ŽLIJEZDA (limfosarkom)…………………………...……..503
6. LIMFANGIOM…………………………………………………………...…….504
7. LIMFOGRANULOMATOZA (Hodgkinova bolest)…………………………504
8. ELEFANTIJAZA………………………………………………………….……504
1. ARTERIJE
Arterije su sve žile koje vode krv iz srca prema periferiji. Kontrakcijom sr anog miši a izbacuje se
krv iz srca u arterije. Uslijed toga se njihova stjenka izobli uje, arterije pulsiraju, kucaju.
Otuda naziv žile kucavice. Prema periferiji arterije se granaju u sve manje grane do najsitnijih
ogranaka – kapilara.
1. PULS (bilo)
Ritmi ko kucanje (širenje stjenke) žila kucavica (arterija) koje proizvodi povišenje tlaka nastalo
zbog izbacivanja krvi iz srca ritmi kim stezanjem.
PROSJE AN PULS: odrasli: 50 – 100 otkucaja u minuti,
djeca: 90 – 100,
dojen ad: 120 – 140.
U estaliji puls postoji kod ubrzanog rada srca (tahikardije) a sporiji kod usporenog rad srca
(bradikardije, s manje od 60 otkucaja u minuti).
Daljnje su karakteristike pulsa njegova puno a (ovisi o koli ini krvi koju srce izbacuje) i tvrdo a.
– Tvrdi se puls javlja kod povišenog krvnog pritiska (hipertenzije).
– Mekani ili mali puls javlja se kod hipotonije.
– Jedva primjetljiv (filiformni) puls javlja se kod kolapsa, iskrvavljenja, šoka i komatoznih stanja.
Tko ima SLAB puls, neka uzima VITAMIN B1 ( sastojak B-kompleksa).

516
2. ARTERIOSKLEROZA
Otvrdnjavanje arterija koje ograni ava vitalni protok krvi u druge dijelove tijela, pa ti organi i tkiva
ostaju neishranjeni i tako prestaju funkcionirati. S vremenom, ako se ništa ne poduzme, arterije se
za epe i prekida se dovod krvi. Kad se to dogodi na arterijama oko srca, nastaje sr ani napad.
Ako se to dogodi u mozgu, nastaje moždani udar.
Znaci i simptomi: bol u prsima (angina), gr evi u nogama, loša cirkulacija, rane na nogama,
vrtoglavica, slabost, nedostatak zraka, mentalna smušenost, zaboravljivost, slab puls, pove ana
nespretnost.
vrsto je dokazano da se glavni uroci otvrdnu a arterija i sr anih bolesti:
– prekomjerna potrošnja bijelog še era, premasne i rafinirane hrane,
– debljina, pušenje, stres, brige, sjedila ki na in života, povišen krvni tlak, alkohol.
LIJE ENJE:
a) PREHRANA
b) TEKU INE
c) VITAMINI I MINERALI
d) RAZNO
a) PREHRANA
1. Prehrana mora biti pretežno sirova, sa više manjih obroka.

Za spre avanje i lije enje ve postoje eg ovapnjenja žila najbolja je hrana prirodna RIŽA, par
puta tjedno. Riža djeluje na arterije tako da postanu opet elasti ne.
Sve vrste LUKA dobre su za žilni sustav jer održavaju elasti nost krvnih žila.
HELJDA je vrlo dobra protiv arterioskleroze.
EŠNJAK, UMBIR, LJUTA PAPRIKA ili ILI, BIBER, STOLISNIK i ALFALFA, bobice
GLOGA spre avaju stvaranje ugruška i mogu rastvoriti ve stvoren aterom u arterijama.
Tako er pomažu sokovi od svakog raspoloživog sezonskog vo a i povr a.
2. Tko želi izbje i ovapnjenje žila, sr ani infarkt i koronarnu trombozu, neka se drži dolje navede-
nih uputa koje su uvjet za pomo pri lije enju i spre avanju tih bolesti.
UPOTREBLJAVAJTE:
prirodna ulja (od suncokreta, kukuruza ili maka).
Osnovna hrana neka bude prirodna riža. Riža dugo vrijeme održava arterije mladima.
U svih ljudi koji se hrane prvenstveno rižom, puno je bolje stanje krvnih žila, posebno arterija.
Jedite puno svježeg povr a, salate i jela od riže sa svježim sirom.
Zeleni kupus i drugo zeleno povr e sadrži holin – tvar koja spre ava nastajanje arteroskleroze.
Korisna su sva jela koja sadrže morske biljke i morsku sol (u što manjoj koli ini).
Hranu solimo vrlo malo, prvenstveno morskom soli. Dobro djeluju ešnjak, luk i hren.
Kre ite se na svježem zraku i duboko dišite. Puno vježbajte!
IZBJEGAVAJTE:
svu rafiniranu i prera enu hranu, bijeli še er, bijelo brašno i sve proizvode od toga, sve izvore
trovanja metalima iz okoliša poput aluminijskog ili bakrenog posu a za kuhanje, bakrenih ili
olovnih cijevi, keramike, pocakljenje olovom itd.
Tko ima ovapnjenje žila neka ne pije piva i ne jede mesa. Izbjegavajte životinjsku mast.
U hrani mora biti malo bjelan evina i soli. Slana hrana je vrlo štetna.
Bogata hrana, prije svega ona puna bjelan evina, osobito meso, jaja i sir, vode u bolest
Prevelika koli ina konzumirane industrijske soli pogoduje nastanku arterioskleroze.
Nipošto ne jedite tvrdo kuhana jaja! Nikotin uzrokuje suženje, osobito sr anih arterija.
Prekomjerno uživanje alkohola škodi kapilarama i posredno arterijama.
517
3. Pojedite 3 puta dnevno pola litre KISELOG MLIJEKA s CRNIM KRUHOM.
Svježi SIR spre ava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti nave er.
4. ZELENI KUPUS i drugo zeleno povr e sadrži holin-tvar koja spre ava nastajanje arterio-
skleroze. Uzimajte puno sirovih sjemenki oraha te izdanaka.
5. SRIJEMUŠ (divlji ešnjak, medvje i luk) djeluje vrlo dobro protiv ovapnjenja arterija.
b) TEKU INE
1. Ekstrakt IMELE (npr. Visca kapljice ili sl.) je jedan od naj udesnijih lijekova protiv ovapnjenja
arterija.
2. Protiv zakre enja žila treba piti 1 – 2 šalice hladnog AJA od SPORIŠA, gutljaj po gutljaj.
Uzmite sporiš 2 put vrhom noža i ostavite ga u jednoj ili dvije šalice vru e vode.

INDIKACIJE:
PRIPREMA LIJEKA:
Treba dobro o istiti i oprati 350 g ešnjaka, narezati ga i istucati drvenim eki em, pa ga staviti
u 300 g 96 % -tnog alkohola (iz apoteke).

12 25 kapi 25 kapi 25 kapi itd.
518
1. VITAMIN A (beta karoten): 10000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu, ili jedna velika MRKVA dnevno
pomaže pri spre avanju nastajanja naslaga na stjenkama arterija.
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA: visoke doze.
3. Nedostatak vitamina C može izazvati arteriosklerozu.

Razvoj arterioskleroze izravna je posljedica nedostatka VITAMINA C, jer tijelo razvija
masne plo ice kako bi oja alo stjenke krvnih sudova, oslabljene nedostatkom vitamina C.
VITAMIN C: do 3000 mg dnevno (u težim slu ajevima i više).
4. VITAMIN E: 600 – 1200 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom) može puno kori-
stiti.
5. Preparati kalcija ne škode, ve mogu samo koristiti, a nemaju nikakve veze sa ovapnjenjem žila.
KALCIJ: 500 mg dnevno.
6. MAGNEZIJ: 400 mg dnevno.
7. KELP: 5 tableta ili 1 ajna žlica granula dnevno.
8. PIVSKI KVASAC: 2 – 3 žlice dnevno (npr. u soku ili jogurtu) pomaže protiv arterioskleroze.
d) RAZNO
1. GLADOVANJE smanjuje arteriosklerozna taloženja.

a) Na in za skidanje tog nataloženog sloja u krvnim žilama je dulje gladovanje, ili djelomi no
gladovanje u nekoliko faza, tijekom kojeg se ovjek hrani samo VO EM.
b) Ponovljeno kra e GLADOVANJE UZ SOKOVE 7 – 10 dana.
2. Pomo u HLADNIH KUPELJI treba urediti optok krvi. Svako jutro u hladnoj vodi oprati ruke do
ramena, a nave er noge. Preporu a se i hladan tuš, ne duže od 1 minute, zatim odmah u postelju.
Kura traje duže vremena. Ta e terapija toliko osvježiti krv da za kratko vrijeme ne e više zaosta-
jati.
3. Iz bobica obi nog GLOGA radi se udesan lijek (Crateagisan ili sl.) protiv ovapnjenja arterija.
3. INFARKT, KAP (ictus)
Odumiranje (nekroza) dijela nekog organa zbog za epljenja arterije koja tom podru ju dovodi krv.
Može nastupiti u svakom organu, ali se naj eš e doga a u srcu, plu ima, bubregu, slezeni i crijevu.
– anemi ni ili blijedi infarkt: nastaje ako se tromb ili embolus (vidi: embolija) zaustavi na ra vanju
arterija pa cijelo podru je što ga opskrbljuju te arterije ostane bez krvi.
– hemoragi ni ili crveni infarkt: nastaje ako se krv izlije iz ošte enih arterija.
– infarkt posteljice: nastaje zbog smetnja u cirkulaciji posteljice (kod apopleksije maternice, pre-
nošenja ploda, kroni ne upale bubrega). Kao posljedica infarkta posteljice, dijete može umrijeti
519
u maternici ili se roditi pothranjeno i slabo razvijeno.
– sr ana kap: vidi: srce.
– moždana kap: vidi: mozak.
– kap od vru ine: vidi: sun ani (toplotni) udar.
1. SOK ili VINO SRIJEMUŠA (divlji luk, medvje i luk, allium ursinum) mogu zaštititi od prijete e
kapi, no ako je ve došlo do kapi, može ta bilj ica bolje lije iti nego najskuplji lijek.
Ljudi u godinama s povišenim krvnim tlakom, koji su u opasnosti od kapi, mogu sebi pomo i
s ova 3 lijeka:
– SRIJEMUŠ (kao salata, pirjan, vino ili kapljice-tinktura),
– IMELA ( npr. Visca-kapljice),
– BIJELI GLOG S ARNIKOM ( npr. Arterio kompleks).
Zašto da se izlažemo opasnosti od uzetosti, kad postoje vrlo jednostavni prirodni lijekovi koji
ujedno izvrsno djeluju i na srce i itav sustav žila.
4. KOLESTEROL
U tijelu odraslog ovjeka ima ga oko 0,32 %; najviše ga ima u živom tkivu, mozgu, srcu, jetri, krvi;
glavni je sastojak žu nih kamenaca. Kod ovapnjenja arterija ester kolesterola odlaže se na
unutrašnjim stjenkama arterija; povišena koli ina kolesterola u krvi dovodi se u vezu s razvojem
arterioskleroze.
Uloga kolesterola je u velikoj mjeri krivo tuma ena i krivo predstavljena kod sr anih bolesti.
Kolesterol je bitan za život. Važno je razlikovati izme u HDL – "dobrog" i LDL – "lošeg" kole-
sterola. Što je viši HDL (idealno iznad 20 % ukupnog kolesterola) i što je niži LDL (idealno 0) to
bolje. Radi toga je važno tražiti test koji odvojeno iskazuje obje vrste kolesterola.
Idealne razine kolesterola:
Ukupni kolesterol: ispod 60 godina – maksimum 6,0 (200 mg/ 100 ml)
iznad 60 godina – maksimum 7,00 (235 mg /100 ml)
HDL kolesterol: muškarci - minimum 0,8 – 1,9 (30 – 75 mg/ 100 ml)
žene - minimum 0,9 - 2,2 (35 –85 mg/ 100 ml)
LDL kolesterol: maksimum 4,9 (160 mg/ 100 ml)
LIJE ENJE:
1. Na kolesterol povoljno djeluju MATI NA MLIJE , MED i CVJETNI PRAH.
2. Primjerena doza VITAMINA C uzeta prije doru ka djeluje laksativno i ubrzava pražnjenje
crijeva, ime se sprje ava reapsorpcija i ponovna pretvorba žu nih kiselina u kolesterol.
Hrana bogata VLAKNIMA tako er je korisna jer ima sli an u inak.
Dodatne koli ine VITAMINA C (nekoliko grama dnevno) smanjuju ukupan kolesterol i LDL
kolesterol ("loš"), a pove avaju HDL ("dobar"). Ve e doze vitamina C (1000 – 3000 mg
dnevno) dovode do dramati nog smanjenja kolesterola u krvi.
Vitamin C vrlo malo utje e na kolesterol u krvi koji je u granicama normale, ali vrlo snažno
djeluje na visoke koncentracije kolesterola. Vitamin C ga tada može smanjiti za 10 – 20 %.
520
Ako konzumirate malo še era, VITAMIN C e vas zaštititi od visoke koncentracije kolesterola u
krvotoku (sudjeluje u njegovom razaranju).
3. Tko ima visok kolesterol, vjerojatno ima nedostatak B-kompleksa, pa je poželjno da jede više
PIVSKOG KVASCA (u malim koli inama), SUHI GRAH, SUHO GROŽ E, DINJU.
Mogu se uzimati i tablete B-kompleksa.
4. EŠNJAK (svjež ili u kapsulama) znatno smanjuje kolesterol.
5. ZELENI i CRNI AJ mogu pomo i u sprje avanju zakre enja arterija kolesterolom.
6. UMBIR razara kolesterol.
7. Osobe koje su polovicu svojih proteina uzimali u vidu SOJA-proteina (60 g dnevno) imali su
prosje no smanjenje koncentracije kolesterola za 10 %.
8. Osobe koje su dobivale 1250 µg KROMA dnevno (oko 5 puta više od preporu ene doze)
doživjele su dramati an skok "dobrog kolesterola", što predstavlja smanjenje rizi nosti od
sr anog oboljenja za oko 30 %.
9. Pacijent koji je zbog visokog kolesterola ve više puta ležao u bolnici po eo je piti 2 šalice AJA
od ESTOSLAVICE dnevno. Pola godine poslije lije nici su bili zaprepašteni kada pretragama
nisu našli povišeni kolesterol.
10. Kolesterol SNIŽAVAJU: mrkva, kupušnja e (prokulica, brokula, cvjeta a), patli an, je am,
riblja ulja (omega-3 masne kiseline), ešnjak, umbir, grah, le a, luk, zobene pahuljice, crvena
paprika, sojino zrno, jogurt.
Zeleno povr e a naro ito zeleni kupus bitno smanjuju sadržaj kolesterola u krvi i jetri, te
spre avaju nastajanje arterioklaroze.
Kolesterol POVISUJU: pušenje, kofein, stres, rafinirani še er, aditivi u hrani, kontracepcijske
pilule, tvari koje zaga uju životnu okolinu.
5. ANEURIZMA
Proširenje arterije u obliku kesice.

Prava aneurizma je vre asta izbo ina svih slojeva stjenke arterije, a naj eš e je posljedica luesa ili
arterioskleroze.
Lažna aneurizma nastaje kod izljeva krvi u okolno tkivo zbog povrede; oko izljeva (hematoma) se s
vremenom oblikuje aneurizmati na kesica. Aneurizma se prepoznaje po pulzaciji otekline, a njenim
prodorom nastaje opasno iskrvarenje.
521
2. VENE
Vene su žile kojima se krv vra a natrag u srce, bez obzira na to kakva krv njima te e.
1. UPALA VENE (flebitis)
O ituje se laganim vidljivim crvenilom uzduž vene, koja postaje tvrda i bolna.
Zgrušavanjem krvi u žili na mjestu upale nastaje trombus pa se govori o tromboflebitisu.
Noga nabrekne periferno od upale. Temperatura je obi no nešto povišena.
Upala vena esta je u žena nakon poroda, u toku septi kih bolesti.
LIJE ENJE:
1. Pomažu hladni OBLOZI od razrije enog OCTA.

Dobro i brzo djeluju i oblozi od GLINE pomiješani s octom.
Tako er se preporu uju i oblozi od svježeg KRAVLJEG SIRA.
Ovakve obloge treba stavljati 1 – 3 puta dnevno.
Nakon 3 – 4 dana pacijenti obi no više nemaju bolove.
I ovdje je potrebno piti AJ za BUBREGE kao i kod drugih oboljenja.
Kod svake je upale tako er važno da se esto tijekom dana popije gutljaj VODE.
Kod upale vena u nogama iznad prstiju noge treba vrsto UMOTATI. Preporu uje se puno
HODATI. PAŽNJA: svaka unutarnja upala vena može se pretvoriti u trombozu!
2. izvrsno su sredstvo protiv upale vena OBLOZI od ALKOHOLA.

Još su djelotvornije tinkture KANTARIONA, HAJDU KE TRAVE ili NEVENA,
Iznutra podupiremo djelovanje obloga kompleksom kantariona (npr. Hiperisanom ili sl.),
ajem od kantariona, hajdu ke trave i br anke.
3. MAST NEVENA jako brzo pomaže kod upale vena, otvorenih ireva na venama, fistula,
ozeblina, rana od opekotina, ireva.
4. Za lije enje vena od velike važnosti je i biljka ECHINACEA. Preparat napravljen od svježe
biljke (npr. Echinaforce ili sl.) pomaže tijelu u borbi protiv bakterija koje su uvijek važne za
upalu vena. Sli no djeluje tako er Petroconale. To sredstvo sprje ava otrovanje krvi, koje
se može izle i iz upale vena.
5. Kod upale vena GLADOVANJE daje odli ne rezultate.
2. PROŠIRENE VENE
LIJE ENJE:

b) PREHRANA
c) RAZNO
1. Mogu pomo i:
522
VITAMIN E: 600 – 1200 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru sa lije nikom),
MULTIVITAMINSKO – MINERALNA tableta, 1 – 2 puta dnevno,
KALCIJ: 500 – 1000 mg dnevno. Proširene vene nastaju zbog nedostatka minerala, osobito
kalcija. Treba se držati kalcijem bogate hrane ili u obliku dodataka.
BIOFLAVONOIDI: 100 – 1000 mg dnevno,
PIVSKI KVASAC: 2 – 3 žlice dnevno,
KELP: 1 žlica granula ili 5 tableta dnevno,
LECITIN: 2 žlice dnevno,
BOROVNICA: 300 mg dnevno. Stjenke vena postaju vrš e od tamnog bobastog vo a, poput
borovnica. Tako er je koristan zamjenski pripravak ekstrakta borovnice, jer djeluje na stjenke
vena i okolne miši e.
b) PREHRANA
1. Kod proširenih vena GLADOVANJE daje odli ne rezultate.
2. VEGETARIJANSKA PREHRANA s težištem na neoljuštenim žitaricama, sjemenkama, orasima,

povr u i vo u koje je 75 – 80 % u sirovom stanju.
3. Dobri su SOKOVI: ananasa, šipka, crnog ribiza, grož a, agruma, mrkve.

Sokovima od povr a dodajte male koli ine soka ešnjaka i luka.
c) RAZNO
1. VJEŽBA protiv proširenih vena:

Lezite eš e na le a, podignite desnu nogu, nakon 7 sekundi je stresite, držite još 7 sekundi i
zatim je spustite. Zatim pri ekajte 7 sekundi i isto u inite s lijevom nogom. Zatim to ponovite sa
stopalima.
Nakon što spustite noge ustanite tek kad se one ponovo prokrve ( to traje 40 – 60 sekundi).
Što više puta na dan to radite, to e se proširene vene brže povu i. Pri tome se radi o slijede em
procesu:
Ako se noge drže podignute, krv se povla i i u venama ima malo krvi. Kad se noge spuste svježa
se krv vra a u vene, ona ih hrani, oživljava i spušta.
Kod proširenih vena su miši i vena oslabljeni ( kao da su paralizirani) pa se stoga one šire.
2. Kod proširenih vena pomaže izmjeni no PODIZANJE na PRSTE.
3. Pomažu KRETANJE, STEZAJU I ZAVOJI, HLADNA VODA.
4. Proširene vene ( ak i jako proširene) nestaju nakon 30-40 dana ako svaki dan noge omatamo
lanenom krpom debelo namazanom NEVENOVOM MAŠ U.
5. Proširene vene zacjeljuju ako na njih stavljamo obloge od KUPUSA.
6. Jednom tjedno namažemo noge ULJEM KANTARIONA.
7. Cipele moraju biti s normalnom visinom PETA ( 2 – 3 cm).
8. Rublje i odje a se ne smiju PRIPIJATI uz tijelo tako da ne ometaju optok krvi.
9. IZBJEGAVAJTE sjedenje jer se ono smatra jednim od glavnih uzroka proširenih vena.
523
PLIVANJE je izuzetno djelotvorno.
IZBJEGAVAJTE zatvor, koji esto pridonosi nastanku proširenih vena.
10. Kod težih slu ajeva preporu uje se nošenje elasti nih ARAPA da potiskuju krv u unutrašnjost
vene.
11. Strana KREVETA uz noge treba biti lagano povišena za 8 – 10 cm.
12. Pomaže dnevno VJEŽBANJE na povišenoj drvenoj dasci s glavom prema dolje.
Po mogu nosti stoj na glavi 2 puta dnevno.
13. IZBJEGAVAJTE rad u hladnim i vlažnim prostorijama.

524
3. LIMFNE ŽILE, LIMFA
1. LIMFA (op enito)
Tjelesna teku ina, uglavnom bezbojna, što nastaje u me ustani nom prostoru procesima filtracije;
odatle dospijeva u limfne žile, a njima u venski optok krvi. Dnevno se stvara oko 2,5 l limfe.
Funkcije su limfe: odstranjivanje iz tkiva otpadnih produkata metabolizma, vra anje u krvni optok
bjelan evina itd.
Ako se porežemo kroz kožu prodiru milijuni bakterija. Periferne limfne žile možda nisu sposobne
da se odupru tom prodoru, i bakterije putuju dalje, do žlijezda u podru noj centrali.
Žlijezde mobiliziraju toliko borbenih grupa i obrambenih tvari da se jako pove aju, pa ih lako napi-
pamo pod pazuhom ili u preponama kao potkožne gomolj i e, koji mogu narasti i do veli ine koko-
šjeg jajeta. Ako obrambene snage ne uspiju, tada limfne žlijezde cijeloga zahva enog podru ja na-
teknu, pocrvene i postanu osjetljive na pritisak.
Takvo stanje zovemo otrovanje krvi iako se otrovi još nalaze u limfnom (bijelom) optoku.
Kad bi bakterije sa svojim otrovima prodrle direktno u krv, ovjek bi podlegao infekciji još kao
dijete.
U limfni sistem su tako er uklju eni KRAJNICI (mandule) i SLIJEPO CRIJEVO. Oni tako er
imaju zada u da iste i uništavaju bakterije.
Radi se o 2 filtera koje ne smijemo odstraniti bez važnog razloga, jer njihovo odstranjenje zna i
slabljenje svih obrambenih snaga za borbu protiv bakterija.
U slu aju oboljenja moramo pokušati posti i ozdravljenje konzervativnim lije enjem i tako sa uvati
važne organe tijela.
Do e li do infekcije na mozgu, upaljene limfne žile sežu pod kožom okolo cijele noge do žlijezda u
preponama.
Ako stanice raka pri probnoj punkciji ili nemarno izvedenoj operaciji pobjegnu u okolinu, limfa ih
hvata i odvodi u podru je centrale da bi ih organizam uništio. Ako mu to ne uspije, u žlijezdama
se razviju metastaze.
Besprijekorni limfni sustav spre ava razvoj tuberkuloze i raka.
1. Budu i da limfni sustav nema crpku, limfu pokre u MIŠI NI POKRETI; zato je tjelovježba vrlo
važna za limfnu drenažu.
Još je bolje što ve i dio dana biti u pokretu a ne sjediti; tada postaje jasno zašto, uz zdraviju pre-
hranu i iš i zrak, seljaci manje obolijevaju od gradskog stanovništva.
Kretanje i disanje pod vedrim nebom je najve a potpora limfnom sustavu.
Ako ne pretjerujemo, na limfu izvrsno utje e VISINSKO SUNCE i MORSKI ZRAK.
2. Jedno od najboljih sredstava koje izvrsno djeluje na limfni sustav je HREN.

esto nestaju tvrdokorne limfne smetnje ako bolesnik uzima po 1 ajnu žli icu hrena dnevno.
3. Nedostatak kalcija i vitamina D stvaraju limfnom sustavu velike teško e.

Pojave li se u djece pove ane žlijezde na vratu i u preponama, treba pomisliti na spomenuti
nedostatak. Istodobno dijete gubi apetit, brzo se umara i razdražljivo je.
4. Tko ima smetnje u sustavu limfnih žlijezda mora piti AJ od BRO IKE (ivanjskog cvije a)
svakodnevno.
525
2. UPALA LIMFNIH ŽLIJEZDA (limfadenitis)
Pove anje limfnih vorova, ili žlijezda vrata s obje srane ždrijela, u pazušnoj jami ili preponama.
Obi no je to znak infekcije u tom podru ju.
Simptomi uklju uju pove ane ili ote ene žlijezde koje mogu biti tvrde ili mekane. Ti simptomi
mogu biti pra eni toplinom, osjetljivoš u, i crvenilom kože koja se nalazi iznad, te vru icom.
Ote ene žlijezde mogu jednostavno ukazati na infekciju ili mogu biti simptom ozbiljnije bolesti.
Stanja ote enih žlijezda mogu se javiti s takvim poreme ajima kao što su mononukleoza, ospice,
kozice, leukemija, rak, tuberkuloza i sifilis.
a) AKUTNA UPALA LIMFNIH ŽLIJEZDA (akutni limfadenitis)
Nastaje od infekcije raznim gnojnim klicama. Pri tome je žlijezda natekla i bolna a temperatura
povišena.
b) KRONI NA UPALA LIMFNIH ŽLIJEZDA (kroni ni limfadenitis)
Obi no je tuberkulozne prirode ili se javlja kod luesa. Terapija: lije enje primarnog oboljenja.
LIJE ENJE:
1, Lije enje uklju uje održavanje dobro uravnotežene prehrane i borbu protiv infekcija.
Op enito, infekcija zahtijeva pove an unos BJELAN EVINA, TEKU INA i KALORIJA.
2. Ako je infekcija pra ena vru icom potrebni su dodaci:

3. MONONUKLEOZA (upala žlijezda, bolest poljupca, groznica žlijezda)

ma.
Nakon inkubacije od 5 – 15 dana pacijenti osje aju umor, upalu grla, drhtavicu, ote ene žlijezde,
imaju glavobolju, groznicu s povišenom temperaturom, osje aj potpune iscrpljenosti.
krvi.
Bolest obi no traje 1 – 3 tjedna, ali se poteško e esto produlje i nekoliko mjeseci.
Pogledaj još pod: žlijezde, vrat.
LIJE ENJE:
1. VITAMIN C (nekoliko grama dnevno) kod pacijenata je gotovo potpuna suzbio simptome
simptomi vra aju.

sprje avanje mononukleoze.
BJELAN EVINE su potrebne za poticanje stvaranja antitijela.

526
VITAMIN A (beta-karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,
4. PROŠIRENJE LIMFNIH ŽILA (limfangiektazija)
Može biti:
– priro eno, kao posljedica distrofije, naj eš e u nogama,
– ste eno; nastaje kod kroni nih upala limfnih žila ili njihove za epljenosti metastazama raka,
trombozom ili parazitima (vidi: filarijaza).
5. RAK LIMFNIH ŽLIJEZDA (limfosarkom)
Maligno bujanje limfati noga dijela krvotvornog sustava. Tumorski rast zahva a ili samo jednu
grupu žlijezda ili je generaliziran. est je prvi simptom pove ana limfna žlijezda na vratu, u pazuhu
ili preponi. Bolest brzo napreduje, javljaju se metastaze, anemija, dekompenzacija srca, sekundarne
infekcije i dr.
LIJE ENJE:
1. CITOSTATICIMA i RENDGENSKIM ZRA ENJEM.
2. MAŽURANOM (od posljednjeg branja) napuni se boca do grla, prelije MASLINOVIM ULJEM
i ostavi 10 dana na Suncu ili u blizini drugog izvora topline. Tim uljem mažu se oboljele žlijezde.
Isto tako su dobri i MAST od NEVENA i ULJE GOSPINE TRAVE.
3. Listovi REPUHA ili svježe stabljike i listovi NEVENA operu se i razvaljaju na dasci.
Naizmjeni no se stavlja kaša na oboljele limfne žlijezde.
4. Ako je operacija ve izvedena, osim svježe kaše od liš a mogu se stavljati na 4 sata i oblozi od
ŠVEDSKE GREN ICE ili POLJSKE PRESLICE (smekšano na pari), u postelji na 2 sata.
5. Za unutarnju primjenu obavezno se dnevno pije u gutljajima 1,5 – 2 l AJA od mješavine 300 g
NEVENA, 100 g POLJSKE PRESLICE, 100 g STOLISNIKA i 100 g KOPRIVE.
Na etvrt litre vode stavi se puna ajna žli ica bilja.
U 3 šalice navedenog aja stavi se po 1 žlica ŠVEDSKE GREN ICE i popiju, gutljaj po gutljaj,
pola šalice pola sata prije i pola šalice pola sata poslije svakog od 3 dnevna obroka.
6. Pojave li se u djece pove ane žlijezde na vratu i u preponama, najvjerojatnije nedostaju vitamin
D i kalcij, koji stvaraju limfnom sustavu velike teško e.
7. Bolesniku s ote enim žlijezdama na vratu potrebno je stavljati na vrat platno namazano
melemom od MEDA i usitnjenog MAJORANA.
527
6. LIMFANGIOM
Dobro udni tumor, gra en od proširenih limfnih žila. Obi no se javlja na potrbušnici i sluznici
crijeva, rje e na koži i miši ima. Odstranjuje se operacijom.
7. LIMFOGRANULOMATOZA (Hodgkinova bolest)
Maligno oboljenje limfati nog aparata.

Znaci: otjecanje limfnih vorova na vratu, pod pazuhom, u preponama ili u grudnoj i trbušnoj šu-
pljini, slabost, znojenje, svrbež. Kod akutnih formi povišena temperatura, oteklina slezene, jetre itd.
Uzrok bolesti još nije razjašnjen (podatak iz 1980. g.).
LIJE ENJE:
1. Dok je zahva eno samo nekoliko žlijezda, najbolje ih je odstraniti, dok god ne na emo bolji na-
in lije enja.
2. Pri lije enju te bolesti pomaže potpuno izmijenjen na in prehrane, koja mora biti što prirodnija:
puno SIROVE HRANE, HRENA, SIRUTKE i PRIRODNE RIŽE.
3. Povoljni se rezultati postižu preparatima LOPUHA (npr. Petasites ili sl).
4. Preporu a se slijede a TERAPIJA:

– na svježem zraku se isprsite a svi ostali dijelovi tijela neka budu opušteni,
– bez naprezanja gledajte u neku to ku u visini o iju,
– lagano, neprekidno, bez naprezanja i gr enja izdišite sve dok zaista više ne ide,
– zadržite sve pokrete i misli i udišite (u sebi broje i do 15, 20, 25 ili više, koliko god možete),
– nakon toga odmah izdišite – tako dugo dok dalje ne ide.
To se ponavlja 4 – 6 minuta, 2 puta dnevno.
5. Protiv slabokrvnosti pomaže ako se popije dnevno 1 dl soka od MRKVE , KUPINA ili
ALFAVENA.
8. ELEFANTIJAZA
Izobli enje pojedinih dijelova tijela zbog udebljanja kože i potkožnog tkiva, esto do golemih ra-
zmjera. To su tvrde otekline na rukama, nogama i spolovilu, koje esto dolaze kod zlo udnih
oboljenja limfnih žlijezda. Ruke i noge po inju otjecati, tvrde su i bez osjeta.
Uzrok: za epljenje limfnih žila kao posljedica dugotrajnih upala.
LIJE ENJE:
1. Mogu se stavljati kašasti oblozi od listova REPUHA, NEVENA ili obi ne ŠAPIKE (medvje i
dlan, šapa). Ve a koli ina liš a se opere i još vlažna razvalja te stavi po no i na oboljelo mjesto
i dobro zaveže. Bolesniku donosi udotvorno poboljšanje.
2. CRNI SLJEZ, namo en u vodu preko no i i dodan kupki, donosi olakšanje.

Kupke pomažu da otekline na rukama i nogama polako nestanu.
Uspjeh obe ava i mazanje tih tvrdih oteklina svježim sokom ZE JE SOCE.
528
ŽIV ANE BOLESTI
1. ŽIVCI…………………………………………………………………………..….505
2. GLAVOBOLJA I MIGRENA………………………………………………...…507
a) GLAVOBOLJA…………………………………………………………….….507
b) MIGRENA…………………………………………………………………..…509
3. POREME AJI SPAVANJA………………………………………………….…510
a) NESANICA…………………………………………………………………….510
b) SNOVI……………………………………………………………………….....511
c) LETARGIJA………………………………………………………………...…512
4. EPILEPSIJA (padavica)……………………………………………………...….513
5. MULTIPLA SKLEROZA…………………………………………………..……516
6. ALZHEIMEROVA BOLEST………………………………………………...….518
7. PARKINSONOVA BOLEST (senilna demencija)………………………….…..519
8. ISHIJAS (išijas)…………………………………………………………….….….520
9. NEURALGIJA………………………………………………………………...…..521
10. NEURITIS I POLINEURITIS…………………………………………….……522
a) NEURITIS………………………………………………………………..……522
b) POLINEURITIS…………………………………………………………....…523
11. NEUROZE I NEURASTENIJA…………………………………………….…..523
a) NEUROZE……………………………………………………………...……..523
b) NEURASTENIJA………………………………………………………...…..523
12. BOLEST MOTONEURONA………………………………………………..….524
13. GUILLAIN-BARREOV SINDROM………………………………………..….525
14. TIKOVI, TRZAJI, TRNCI, TRESAVICA………………………………….....525
15. MIASTENIJA GRAVIS……………………………………………………...…526
16. PLEKSUS……………………………………………………………………..…526
1. ŽIVCI
SPRJE AVANJE I LIJE ENJE ŽIV ANIH TEGOBA:
1. Uzro nik mnogih živ anih bolesti je MOKRA NA KISELINA, koja nastaje razgradnjom
životinjskih bjelan evina (zato vegetarijanci djeluju smirenije i manje živ ano).
2. aj od JABUKOVE KORE najbolje je sredstvo za živce. Koru prokuhavajte 3 – 6 minuta.

Pijte ga koliko god želite.
3. Dvije tre ine živ ano oboljelih moglo je izbje i lije enje u sanatorijima da su im bubrezi
bili zdravi. Mnogi nesretnici koji su zbog poreme ene funkcije bubrega patili od depresije,
privi enja ili ispada bijesa, spašeni su od sanataorija koriste i kupke od preslice.
Priprema KUPKE od PRESLICE:
4. Iscijedi sok od 2 LIMUNA u malu šalicu aja, zasladi medom i popij prije spavanja.
5. Ako su živci slabi, dobro se opere list i korijen PERŠINA i pomiješa sa vo nim sokom ili
529
medom. Uzima se svaku ve er prije spavanja po žli icu.
6. U litru zdravog prirodnog vina stavi 100 g MAKA da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu
jedanput protresti. Od tog vina pije se prije spavanja po 1 – 2 ašice.
7. Sameljemo 2 glavice CRVENOG LUKA i taj sok popijemo prije spavanja, svaku ve er dok
bolest ne pro e.
8. Za in MAJORAN je blago, pouzdano sredstvo za ja anje živaca.
9. MATI NA MLIJE poboljšava rad centralnog živ anog sustava i povoljno utje e na živ anu
slabost.
10. EKSTRAKT KVASCA je od velike važnosti za itav živ ani sustav.
11. Svaki put kad se razljutite skuhajte šalicu AJA od KAMILICE i smirenje e nastupiti odmah,
prije nego što do e do ošte enja srca.
12. Dobro sredstvo za živce je GAŠENO VINO. Priprema: vidi: duševne bolesti i stanja.
13. Narodna medicina preporu uje AJ od BRO IKE (ivanjskog cvije a) kod živ anih oboljenja,
epilepsije, histerije, vidovice (ples svetog Vida) zastoja mokra e i bubrežnih kamenaca.
14. Posu e od BAKRA i ALUMINIJA može oštetiti centralni živ ani sustav.
15. Ako je živac upaljen, treba ga masirati. Iscijedimo sok od 1 LIMUNA u koji dodamo malo soli.
U tu teku inu namo imo istu bijelu krpicu i to stavimo na upaljen živac, a preko toga zaveže-
mo suhu flanelsku krpu.
16. Pri upali živaca pomaže vru a VODA. Bol popusti ako neprekidno stavljamo vru e obloge.
Još bolji su vru i biljni oblozi ili oblozi s kantarionovim uljem, pokriveni termoforom ili bocom
vru e vode.
17. Sat – dva prije spavanja dobro je PROŠETATI na istom svježem zraku i dobro disati.
18. Potrebno je sagledati brige koje nas živciraju. Još bi bolje bilo svoje brige NAPISATI: iskazane
brige – prepolovljene brige.
19. Skupi svu svoju volju i nau i u svakoj situaciji sa uvati VEDRO LICE. Ne moraš se smijati, ni
smiješiti. Važno je da ti crte lica budu uvijek iznutra vedre.
20. Živcima šteti ako uvijek itaš nešto novo i najnovije. ITATI uvijek iznova neku prokušanu
knjigu naprotiv, koristi živcima na udesan na in.
21. AJ od BOSILJKA služi za ja anje slabih živaca.
22. AJ GOSPINE TRAVE treba piti kod ošte enja živaca i živ anih tegoba svih vrsta.
23. Kod upale živaca na rukama i nogama su kupke za ruke i noge od STOLISNIKA jako
djelotvorne.
24. KEKSI za ŽIVCE: priprema: vidi: mozak, inteligencija.

2. GLAVOBOLJA I MIGRENA
530
a) GLAVOBOLJA
est i važan simptom nekog oboljenja ili patološkog stanja.

Uzroci su razli iti: vru ica, naro ito zbog sun anice i nekih infektivnih oboljenja (trbušnog tifusa,
pjegavca, malarije), gripe, meningitisa, zatim povišeni krvni tlak, neurotske tegobe, gr evi krvnih
žila u mozgu, upalni procesi u glavi (sinusitis, neuritis), glaukom, tumori i povrede glave.
Uzroci glavobolje mogu biti i probavne smetnje (kroni ni zatvor), prekomjeran rad, bolesti i tegobe
trbušnih organa, pomak kralježnice prilikom preoptere enja, oboljenja krvi, upala bubrega, sr ana
mana, nesanica, glad, preobilna jela, pokvareni zubi, naro ito umnjaci, itd.
Glavobolja, dakle, nije bolest, nego samo simptom, odraz neke bolesti.
Glavobolja nekom nestaje im dobije dobre nao ale, izlije i nos, zube itd.
LIJE ENJE:

b) PREHRANA
d) OBLOZI
e) RAZNO
1. Postoje ljudi koji imaju problema s želucem, ali ih on nikada ne boli. Oni pak imaju jake glavo-
bolje iznad o iju i ela. Te su glavobolje samo simptom problema sa želucem. Takvi se pacijenti
brzo izlije e ako 3-5 tjedana gutljaj po gutljaj piju hladan AJ od PELINA, i to najbolje svakog
sata po jedan gutljaj. Malu koli inu pelina ostavite samo 3 sekunde u toploj vodi.
2. Kod svih vrsta glavobolje obi no pomaže AJ od JAGLACA pomiješan s GOSPINOM

TRAVOM. Oba aja samo ostavite u vru oj vodi. Dobro je popiti i jednu šalicu AJA od
LJUBI ICA, gutljaj po gutljaj. To obi no odmah pomogne, posebno ako su glavobolju izazvali
živci. I aj od ljubi ica treba 10 min. stajati u toploj vodi.
3. Jake glavobolje esto se javljaju uz oboljenje bubrega.

AJ od KOPRIVE brzo e otkloniti glavobolju.
4. Od jednog ve eg LIMUNA iscijedi se sok i dobro pomiješa sa žlicom dobro samljevene prave
KAVE. To se popije i malo prilegne.
5. LIMUNOV SOK sa jednakim dijelom VODE zasladite ŠE EROM.

Uzima se nekoliko puta dnevno.
6. MED skuhan u VODI lije i glavobolju.
7. Napad migrene uzrokovan naglom promjenom vremena ili vjetrom (fen) otklanja se esto samo
jednom šalicom vrlo vru eg AJA od STOLISNIKA (gutljaj po gutljaj).
Redovitom upotrebom toga aja može migrena potpuno nestati.
8. Jednostavno, djelotvorno i neotrovno sredstvo protiv glavobolje i protiv jakih napada migrene
(s tipi nim povra anjem žu i) je preparat LOPUHA (npr. Petadolor).
531
9. PIVSKI KVASAC: 2 jušne žlice dnevno pojesti uz obroke.
b) PREHRANA
1. Kroni nu glavobolju lije i KURA GLADOVANJA.
2. Pomaže VEGETARIJANSKA prehrana s težištem na sirovoj hrani, vo u, povr u i izdancima.

– izbjegavajte sol i hranu koja stvara kiselinu, kao što su meso, previše žitarica i kruha,
– jedite este, male obroke,
– dobri su svježi sezonski vo ni sokovi.
1. Za sprje avanje glavobolje koristite:

VITAMINI B-KOMPLEKSA: 50 – 150 mg, 1-2 puta dnevno,
CINK: 15-50 mg dnevno,
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta dnevno.
d) OBLOZI
1. Nekoliko listova od glavice KUPUSA stavi se u pe nicu da se smekšaju i ugriju.

Time se obloži glava 3 puta dnevno, sve dok bol ne pro e.
2. Protiv glavobolje je korisno stavljati na zatiljak OBLOGE od LUKA, HRENA, ili zgnje ena
KUPUSOVA LIŠ A. Sitno narezan luk, zamotan u gazu stavlja se kao oblog na zatiljak.
Oblog e bolove smanjiti ili sasvim ukloniti.
3. Ako imate glavobolju stavite na elo LIMUN nasje en na kolutove.
4. Protiv glavobolje treba MEDOM namazati elo.
5. Ako patite od živ ane glavobolje, treba stavljati obloge od KVASCA (germe) – 10 grama pomi-
ješane sa žlicom MEDA.
6. Kad glava boli od prehlade, skuhamo GRAH s BIJELIM LUKOM. Kad je skuhan, dobro se
zdrobi i pomiješa sa finim uljem. Tom smjesom mažu se sljepoo nice.
7. Ako nekog stalno boli glava, neka 2-3 puta dnevno masira glavu 8 dana jakom doma om
RAKIJOM.
e) RAZNO
1. S pravilnim vježbama DISANJA (duboko udisanje i izdisaje) riješiti emo se mnogih glavobolja
ako uvijek budemo pazili da dišemo KROZ NOS.
2. Treba uvijek HODATI BOS u prirodi, po rosi, par minuta u vodi.
532
3. Toplo TUŠIRANJE po zatiljku i hrptenici, prema dolje, esto je ljekovito.

Da bismo suzbili glavobolju nastalu zbog probavnih smetnji, treba tuširati trbuh s toplom vodom.
4. PRITISAK PRSTA na to ku izme u obrva pomo i e otklanjanju glavobolje.
5. Stavite na elo POVEZ i dobro ga zategnite oko glave; na taj na in se privremeno smanjuje
dotok krvi u mozak, a time i zapaljenje i bol. U ranim stupnjevima migrena se može ovakvim
povezom prili no držati pod kontrolom.
6. Ako vas boli glava na zatiljku najvjerojatnije se radi o problemima s DISKOVIMA na podru ju
vratne kralježnice. To se može popraviti s nekoliko malih zahvata.
Uzrok može biti tako er i prenizak krvni tlak.
7. SPAVAJTE kraj otvorenog prozora, dosta spavajte no u, a kra e i poslijepodne.
8. Puno fizi ki VJEŽBAJTE i HODAJTE po svježem zraku.
b) MIGRENA
Glavobolja koja traje od 4-72 sata, pulsiraju eg karaktera, umjerenog do jakog intenziteta.
Obi no spopada samo jednu polovicu glave, a prati je niz drugih smetnja.
Bolovi u obliku napadaja po inju obi no ve ujutro, u toku dana pomalo popuštaju.
Bolesnici se osje aju loše, obi no postoji mu nina i podražaj na povra anje, preosjetljivost vida i
sluha. esto se javljaju smetnje vida, pa bolesnici vide iskre i crne mrlje.
Katkad dolazi ak i do prolazne kljenuti.
Uzrok se traži u gr evima moždanih krvnih žila, vjerojatno na alergi noj bazi, zbog preosjetljivosti
živaca koji stežu žile.
Više od 50 % bolesnika ima pozitivnu obiteljsku anamnezu.
Oko 10 % stanovništva boluje od migrene. Migrena je eš a u žena nego u muškaraca.
LIJE ENJE:
1. Osim sredstava za suzbijanje bolova, pomažu i LIJEKOVI koji šire krvne žile u mozgu ( ak i
jaka KAVA).
2. Bolesnicima godi ako za napadaja borave u ZAMRA ENOJ SOBI.
3. Za uzro no lije enje služe ANTIALERGICI i SEDATIVI, a važna je i ispravna PREHRANA,

neslana DIJETA, izbjegavanje ALKOHOLA i NIKOTINA.
4. Može pomo i GINKGO: 40 mg, 3 puta dnevno. Ginkgo poboljšava moždane funkcije i
cirkulaciju krvi u mozgu te ublažava vrtoglavicu i nesvjestice.
533
3. POREME AJI SPAVANJA
a) NESANICA
b) SNOVI
c) LETARGIJA
a) NESANICA
Izostanak sna ili nepravilno (nemirno, isprekidano, površno) spavanje.

Mogu je izazvati: uzbu enje (strah, briga, neizvjesnost), prekomjerni fizi ki ili psihi ki umor,
pretjerana hladno a ili toplina (ljetne besanice), neuroze, psihoze (melankolija, manija, delirij),
neke organske bolesti (sr ane smetnje, arterioskleroza mozga, meningitis), razna trovanja,
avitaminoze, uzbu uju a sredstva (kofein) i dr.
Nesanica je uobi ajeni simptom tjeskobe i stresa. Nestati e sama od sebe, ako se riješe problemi
koji su je izazvali.
Pokušajte spavati na lijevoj strani, kako biste poboljšali cirkulaciju krvi i izbjegli bolesti.
LIJE ENJE:
a) TEKU INE
b) KRUTINE
c) PREHRANA
d) RAZNO
a) TEKU INE
1. AJ od KAMILICE prije spavanja pomo i e vam da bolje zaspite.
2. AJ od MATI NJAKA je dobro i blago sredstvo za uspavljivanje.
3. Ako ne možete spavati popijte prije spavanja 1 ili više šalica AJA od JABUKOVE KORE.
Kora se kuha 3 – 6 minuta. aj možete piti hladan ili topao. Ovaj aj jako dobro djeluje na živce.
Ako sa uvate jabukovu koru 10 godina ona e imati još uvijek istu vrijednost kao kada je bila
svježa. Jabukova se kora nikada ne osuši potpuno, nikada ne posivi i uvijek je malo vlažna.
4. MEDOM je u prošlosti uklanjana nesanica kod djece tako što im je u usta stavljena krpica
namo ena u med. Onaj tko ne može spavati mora nave er uzeti 1 – 2 žlice MEDA.
Ako ne voli isti med, neka ga skuha u vodi.
5. AJ od HMELJA ili KORIJENA SLADI A su posebno blagotvorni.
6. U litru zdravog prirodnog VINA staviti 100 g MAKA da stoji 10 dana. Svaki dan bocu treba
jedanput protresti. Od tog vina pije se prije spavanja po 1 – 2 ašice.
7. Dvije glavice CRVENOG LUKA sameljemo i taj sok popijemo prije spavanja, svaku ve er sve
dok bolest ne pro e.
b) KRUTINE
1. Ako nave er pojedete komadi KRUHA namazan s MEDOM, vrsto ete spavati.
534
2. Ako loše spavate uzimajte 3 žlice istucanog LANENOG SJEMENA i MEDA dnevno.
c) PREHRANA
1. Ne smije se prekasno VE ERATI (najkasnije u 18 h). 3 sata prije spavanja ne treba uzeti nika-
kvu hranu. Za ve eru treba uzeti samo manju koli inu lako probavljive hrane (najbolji su svježi
kravlji sir, jogurt, jabuka). Sendvi od puretine i aša toplog mlijeka mogu biti vaš životni lijek
protiv nesanice. Suprotno tome, ujutro treba obilno jesti.
d) RAZNO
1. Sat-dva prije spavanja dobro je PROŠETATI se na svježem zraku i duboko udisati.
2. Dobro je prije spavanja oprati se HLADNOM VODOM. Još je bolje kratko vrijeme mo iti noge
u prohladnoj vodi. Ako se pere cijelo tijelo, stavi se u vodu octa drvne destilacije.
3. Prostorija u kojoj spavamo mora biti ZRA NA i ne smije biti PRETOPLA.

Prije je vrijedilo pravilo da treba spavati pri OTVORENIM PROZORIMA, ali tako da prozor ne
bude u blizini kreveta (mogu i propuh sprije imo zavjesama). Danas je to pravilo zaboravljeno
pa nije nikakvo udo ako se ovjek ujutro ne probudi svjež.
4. Nesanicu naj eš e uzrokuje NAVALA KRVI u MOZAK. Sve što povu e krv iz mozga natrag u
kožu, pomaže i vra a san. Zato pomaže pranje HLADNOM VODOM tik prije spavanja. Još je
bolje ako kožu ne obrišete, ve mokri legnete u krevet.
5. KALCIJ (50 mg dnevno) i MAGNEZIJ (250 mg dnevno) su prirodna sredstva za smirenje i ubla-
žavanje stresa. Uzimaju se pola sata prije spavanja.
Tako er pomažu i VITAMINI B-KOMPLEKSA: 100 mg dnevno.
6. Ako su napeti živci, osobito živci glave, tako da je zatiljak napet i bolan, lagana MASAŽA jago-
dicama prstiju može ponekad odmah pomo i da opet zaspimo.
7. MEDITACIJA i JOGA pomo i e vam da se opustite i oslobodite briga i napetosti.

Nakon TJELOVJEŽBE bolje ete i zdravije spavati.
b) SNOVI
Postoje razli iti uzroci snova:

– ostatak dana, neprera eni, nedovršeni dnevni doga aj, doživljaj kasne ve eri što uti u na snove,
– snovi što dolaze od jela (ve ere), npr. snovi o krumpiru, snovi što nas probude. S punim želucem
teško se zaspi; ve era smije biti najkasnije u 18 h,
– snovi što imaju svoj uzrok u nekoj bolesti,
– simboli ni snovi u vrlo uravnoteženih osoba,
– snovi što potje u od neke zle sile (urok, podzemne vode itd.),
– tjeskobni snovi koji nas esto probude zbog prevru e spavaonice ili lošeg zraka (prozori su pot-
puno zatvoreni).
Neugodni, nepoželjni snovi dosta su esti u djece i u mladeži i treba ih razlikovati od snova starijih
ljudi i teških sr anih bolesnika.
535
LIJE ENJE:
1. Sredstvo protiv loših snova je biljka RANILIST.

Pola kg suha ranilista napunimo u staru žensku arapu, preko toga se još može na initi navlaka
od vrlo tanke pamu ne tkanine i biljni jastuk je gotov. Svejedno je stavi li se biljni jastuk pod
glavu ili samo uz krevet blizu sebe. On djeluje svojim mirisom i vjerojatno putem fine prašine što
izlazi kroz sitne rupice u tkanini jastuka i dospijeva na kožu osobe koja sanja.
Ovo posljednje ini se vrlo važnim i zato se ne smije uzeti za navlaku neka gusta tkanina.
Za u uju e brzi u inak traje obi no pola godine ili još dulje. Tada je potrebno svježe biljno pu-
njenje, ukoliko je taj jastuk još uop e potreban.
Neugodni snovi naj eš e prestaju gotovo munjevito. Izlije eni posve zaboravi da je jednom imao
biljni jastuk – ako bi ga ikad kasnije opet trebao.
Ako nekoga bude no ne more i teško disanje (snovi o bijegu i tr anju) i snažno lupanje srca, tada
mu je potreban lijek, dok bi mu tu biljni jastuk bio neprikladan.
2. Ako netko esto sanja da ga progone i u bijegu ga sprje ava suprotni vjetar, radi se gotovo uvijek
o zastojima krvi (od NEZGODNOG LEŽANJA) koje bi trebalo ukloniti.
3. Tjeskobni snovi, koji nas esto probude, mogu nastati ako je u spavaonici PREVRU E ili je slab
ZRAK (svi prozori su zatvoreni).
c) LETARGIJA
Stanje jake pospanosti, iz kojega je teško bolesnika sasvim i trajno probuditi.

Nastupa kod nekih moždanih bolesti, otrovanja narkoticima itd. a i u dubokim stanjima hipnoze.
536
4. EPILEPSIJA (padavica)
Bolest karakterizirana napadajima kojima podlogu ine razni patološki procesi i disfunkcije u
mozgu. Oko 2 % ljudi boluje od epilepsije.
Razlikuju se: epilepsije nepoznatog izvora i simptomatske epilepsije kod kojih je epilepsija samo
simptom primarne bolesti (tumor i ozljede mozga, poro ajne ozljede, naro ito ako zahvate koru
velikog mozga, meningitis, encefalitis, sifilis mozga, cirkulatorni poreme aji i degenerativni procesi
mozga, intoksikacije, metaboli ki poreme aji kao uremija i hipoglikemija, kroni ni alkoholizam,
bjesno a, tetanus, rahitis, otrovanje olovom, pothranjenost, vru ica).
Postoje 2 oblika napada:

napadi koji uklju uju samo promjenu osjeta ili gubitak svijesti, dok gr eviti napadi (konvulzije)
imaju za posljedicu abnormalno ponašanje miši a.
Naj eš i oblik epilepsije je veliki napadaj, njemu prethodi aura, stanje teške po etne duševne
uzbu enosti, koje može imati i halucinantni karakter. Nakon toga bolesnik gubi svijest i pada,
zahva en toni nim gr em. Slijede trzaji itavog tijela, pri emu može do i i do ugriza u sluznicu
obraza ili u jezik. Zato pjena koja se pojavi u napadaju na ustima može biti i krvava.
Poslije velikog napada, koji traje 20 – 30 sekundi, bolesnik se postepeno budi, slomljen i umoran,
ne sje aju i se ni ega.
Kod Jacksonove epilepsije, koja je naj eš e posljedica povrede ili upalnih procesa u mozgu ili
moždanim opnama, trzaji miši a po inju pri punoj svijesti i šire se postepeno.
U epilepti ara postoje sumra na stanja koja mogu potrajati danima i tjednima; bolesnici se, pod
utjecajem poreme enih raspoloženja i afekata, daju u besciljan bijeg i lutanje, a ponekad su, nošeni
stravi nim halucinacijama, sposobni i za teška nasilja, ubojstvo, podmetanje požara.
Duševne promjene u epilepti ara s vremenom postaju trajne, pa se govori o epilepti nom karakteru
(pretjerana pedantnost, tvrdoglavost, egocentri nost, škrtost, sklonost lutanju, opijanju, lažima).
Ako usporedo s tim u estaju i napadi, onda je to epilepti no stanje.
Pojedinac može doživjeti samo jedan napad u životu ili nekoliko napada u danu.
imbenici koji mogu potaknuti napad su umor, prekomjerno jedenje ili pijenje, emocionalna
napetost ili uzbu enje, vru ica, novi stresovi okoline ili menstruacija.
Slaba padavica obi no poga a djecu i ponekad ju je teško otkriti jer djeluje kao da dijete samo sanja
na javi.
Epilepsija je u pravilu izlje iva bolest, no lije enje je esto dugotrajno.
a) PREHRANA
c) RAZNO
a) PREHRANA
1. PREHRANA mora biti VEGETARIJANSKA, sa što više sirove hrane:

– puno sokova povr a, cikle, mrkve,
– bar 2 žlice maslinovog ulja dnevno, sa hranom,
– 2 – 3 sirova žumanjka tjedno,
– svježi sir, maslac, neprera eni sir, crveno grož e, smokve,
– zasla ujte malim koli inama meda,
– blago (nikako jako) vino pomiješano s vodom, pivo, jogurt ili druga kisela mlijeka.
537
2. ZABRANJENO je svinjsko meso, sve ribe koje nemaju ljuske (jer one sadrže nešto otrovne
sluzi, zbog ega i nemaju ljuske), školjke, sir, jaja, sirovo vo e i povr e, sve pe eno i prženo.
IZBJEGAVAJTE svu rafiniranu hranu, meso, še er, alkohol, kofein. Izbjegavajte zatvor.
Obrok prije spavanje ne smije biti velik.
Epilepti ar treba izbjegavati uzimanje pretjeranih koli ina hrane ili teku ine odjedanput.
Ako se uzimaju odgovaraju e hranjive tvari antikonvulzivni lijekovi esto mogu biti prekinuti.
3. Napadi su rje i i blaži ako se bolesnik drži odre ene DIJETE.

Vrlo dobrom se pokazala SIROVA HRANA, blago slana.
4. Kuhajte 2 žlice KAMILICE, 1 dl OCTA i 1 žlicu pravog MEDA 1 minutu u 3 dl vode.

Uzima se 2 puta dnevno po malu ašicu.
5. Glavni uzrok EPILEPSIJE u Latinskoj Americi, Južnoj Africi i Indiji je neurocisticerka.

ovjek se zarazi jedu i svinjetinu koja sadrži cisticerke. Simptomi se ne javljaju 4 – 5 g. nakon
infekcije (dok je cisticerka živa). Bolest se može iskazati epilepsijom, hidrocefalusom, žarišnim
neurološkim simptomima, poreme enim mentalnim statusom i seroznim meningitisom.
Cisticerka se širi tako er zrakom prašinom kontaminiranim jajašcima.
Dobro kuhanje svinjetine spre ava infekciju odraslom trakavicom.
1. Odli ni rezultati postignuti su davanjem vitamina B6. Rezultat može izostati samo ako je slaba
apsorpcija. VITAMINI B-KOMPLEKSA (od ega vitamin B6: 100 mg, pod nadzorom lije nika
do 300 mg dnevno).
2. Manjak vitamina B6 i magnezija usko je povezan s konvulzijama, koje esto mogu biti
sprije ene dovoljnom opskrbom tih hranjivih tvari u prehrani.
MAGNEZIJ: 800 mg dnevno (500 mg za djecu).
3. Postoji veza izme u mangana i konvulzija kod ljudi. Trudne žene s manjkom mangana mogu
roditi djecu s epilepsijom. MANGAN: 5 – 10 mg dnevno.
4. Ostale hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju epilepsije:
CINK: 30 mg dnevno.
5. Svakodnevni napadi smanjili su se na samo 1 blagi napad mjese no kod bolesnika koji je uzimao
preparat morske trave KELP (koji sadrži kalijev jodid); 3 puta dnevno po 1 tabletu.
Preparat joda utje e na rad svih žlijezda s unutrašnjim lu enjem a vjerojatno djeluju i ostali
minerali koje sadrži morska trava.
6. Po mišljenju drugih bolesnika još više može pomo i biološki preparat KALCIJA (npr. Urtikalcin
ili sl.) i hrana bogat kalcijem. U pravilu, bolesnici od epilepsije imaju premalo kalcija u krvi; oni
mokra om izlu uju previše kalcija. KALCIJ: 1000 mg dnevno.
7. Treba odmah dati ŠVEDSKU GREN ICU. Bolesnik mora tada uzimati isklju ivo to sredstvo jer
ono ja a napadnuti živ ani sustav kao i tijelo i uva nas od svih bolesti.
538
8. U lije enju padavice pokazala se kao izvrstan lijek HRASTOVA IMELA.
Koristite samo list imele pretvoren u prah.
Svaka 3 sata uzmite prah na vrh noža i pomiješajte sa vodom, mlijekom, vinom ili hranom.
9. Protiv histeroepilepsije tj. posebnog oblika padavice koja je povezana s poreme ajem funkcije
jajnika, jedan od rijetkih djelotvornih lijekova je ekstrakt svježe biljke PELIN.
Rastopite 5 kapi ekstrakta u aši vode tokom dana pijte u gutljajima.
c) RAZNO
1. Za ljude koji boluju od epilepsije treba imati na umu 3 stvari:

a) Eliminirati sve mogu e ALERGENE, kao alergijske reakcije na odre ene tvari iz hrane ili na
hranu, jer to može biti skriveni ili poticajni uzrok za epilepti ne napade.
b) Prehrana mora biti bogata MAGNEZIJEM jer je dokazan nedostatak magnezija kod epilepsije.
c) Prehrana mora biti ANTIHIPOGLIKEMI NA, jer je, prema nekim istraživanjima, niska
razina še era u krvi (hipoglikemija) prisutna u ve ini slu ajeva epilepsije.
2. Mnogi se napadaji javljaju u trenucima stresa te JOGA, MEDITACIJA i AROMATERAPIJA

blagotvorno djeluju na opuštanje i svijest o vlastitom tijelu.
3. KUPKE s gorkom SOLI 2 puta tjedno imaju blagotvorno djelovanje.
4. Pomaže puno SVJEŽEG ZRAKA; ako možete, budite na otvorenom i danju i no u.

Poželjna je topla, suha KLIMA. Napadi se pove avaju za hladnih zima i kišnih oluja s jakom
vlažnoš u.
5. Pomaže što više FIZI KE AKTIVNOSTI na svježem zraku.

Treba redovito VJEŽBATI ali i dovoljno odmarati.
6. Potrebno je puno ODMORA i ZDRAV SAN (nemojte i i u postelju odmah nakon obroka),
naro ito u vrijeme menstruacije, trudno e i menopauze, jer ta stanja poti u napade.
7. Kemikalije u spreju, pesticidi, dim od parafinske vatre, ispušni plinovi, otapala i dr. mogu
potaknuti napade epilepsije.
Dje ja cjepiva DTP ( difterija/tetanus/pertusis) i OZS (ospice, zaušnjaci, kozice) mogu pove ati
rizik od napada padavice.
Istraživanja pokazuju vezu izme u padavice i celijakije, alergije ili nepodnošenja namirnica koje
sadrže gluten, poput pšenice, je ma, raži i zobi.
8. Izbjegavajte sve jake mentalne i fizi ke STRESOVE.

539
5. MULTIPLA SKLEROZA
Kroni na bolest koja uzrokuje propadanje zaštitnog omota a živaca u mozgu i le noj moždini
rezultiraju i otvrdnu ima, ožiljcima ili ozljedama na poreme enim živcima; poruke u mozak stižu
sve iskrivljenije.
Obi no se javlja u osoba izme u 25. i 40. godine života. Bolest napreduje polako i može nestati na
neko vrijeme ali se u razmacima vra a, esto u težem obliku.
Simptomi bolesti uklju uju: drhtanje ruku i nogu, smetnje vida i govora, vrtoglavicu, poreme aje
crijeva i mjehura, slabost i nedostatak koordinacije, paralizu, gubitak ravnoteže i emocionalnu
nestabilnost.
Uzrok bolesti je nepoznat, premda je uo eno da nastaje od neuhranjenosti, emocionalnog stresa,
te infekcije. O pravoj je multipleks sklerozi rije kad je uništen jedan ili više živaca pa je ona tada
neizlje iva.
LIJE ENJE:
1. Stanje bolesnika koji su uzimali dnevne dodatke VITAMINA i MINERALA, hranu koja sadrži
MALO MASTI a PUNO NEZASI ENIH MASNIH KISELINA, kruh od POTPUNIH ZRNA
i žitarice te pšeni no zrno ili vitamin E, u 90 – 95 % slu ajeva ostalo je nepromijenjeno ili se
poboljšalo tijekom slijede ih 20 godina, ako je lije enje po elo u ranim stadijima bolesti s malom
nesposobnosti.
2. Hrana mora biti pretežno SIROVA.

Glavni obrok mora biti nepolirana riža sa svježim kravljim sirom i hrenom uz tanjur salate (ne
zelena salata!).
Prehrana bogata uljima od sjemenki, ribom, povr em, vo em i potpunim žitaricama vrlo je
korisna za bolesnike od multiple skleroze. Kruha malo, crnog (graham) i krekeri.
Jedino dopušteno slatko jelo su med, grož ice i grož e.
Posebno ljekovito za multiplu sklerozu je kobilje mlijeko.
Ujutro i nave er pijemo po 1 šalicu aja od stolisnika.
3. Tko može, neka se pridržava slijede eg, još strožeg pristupa lije enju:
DOPUŠTENI SU:
– samo organski uzgojena, nezatrovana, cjelovita, neprera ena, sirova hrana:
– sirovo vo e i pretežno korjenasto povr e (peršin, mrkva, rotkva, korabica, zelje),
– sirovo mlijeko (najbolje kozje, ali ga nema u zimskim mjesecima),
– sirove sjemenke i orasi,
– sirovi, nepasterizirani doma i kravlji sir, doma e kiselo mlijeko,
– sirovi izdanci sjemenki i žitarica (pšenica, raž), kruh raženi ili grahamov,
– kiseli kupus, mrkva, rotkva, koraba, krastavci, cikla, raj ice,
– sirovi sokovi vo a i povr a.
ZABRANJENI SU:
kava, aj, okolada, sol, za ini (senf, papar, ocat), meso i životinjske masti, še er, alkohol,
pušenje, prera ena, rafinirana, konzervirana ili zale ena hrana.
Od povr a zabranjeni su: zelena salata, krumpir, cvjeta a i šparoge.
Gluten u pšenici est je krivac.
4. Pomaže kratko GLADOVANJE uz sokove 4 – 5 dana.

Nakon toga stroga sirova vegetarijanska hrana s puno sirovog vo a i povr a, mlijeka, sjemenki,
izdanaka, fermentirane "ukiseljene" hrane.
540
5. Može postojati veza izme u multiple skleroze i ALERGIJA te je poželjno oti i na alergološke
testove.
6. Skleroza multipleks lije i se MATI NOM MLIJE I (razrije enom u medu).

Ujutro natašte uzmite jednu žli icu.
7. Za lije enje multiple skleroze koriste se VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (poželjno:
B1, B2, B3, B6: po 100 mg, B12: 100 cg).
8. Nedostatak magnezija kod normalnih osoba rezultira miši nim spazmima, slaboš u, trzanjem, te
nesposobnoš u kontroliranja mjehura, što su sve karakteristike multiple skleroze.
(Osobe s bolesnim bubrezima ili teži sr ani bolesnici ne smiju uzimati magnezij!).
9. Naslije ena potreba za vitaminom D može dovesti do multiple skleroze.

Vitamin D je vitalan za pravilan razvoj živ anog sustava. Bolesnicima s dugotrajnom multiplom
sklerozom ne koristi vitamin D; me utim kod mla ih bolesnika, koji tek po inju pokazivati
simptome, vitamin D može usporiti ili ak zaustaviti napredovanje bolesti.
Iskorištavanje kalcija ovisno je o vitaminu D.
10. Ostale hranjive tvari koje mogu pomo i u lije enju multiple skleroze:
VITAMIN E: DO 1800 IJ dnevno (uz lije ni ki nadzor),
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta,
PIVSKI KVASAC: 2 – 3 jušne žlice dnevno.
11. Lagane VJEŽBE, MASAŽA, PLIVANJE, TOPLE KUPKE i kratko TUŠIRANJE HLADNOM
VODOM, MEDITACIJA, JOGA, KIROPRAKTIKA I HIDROTERAPIJA mogu biti korisni.
12. Prati se u HLADNOJ VODI, IZBJEGAVATI VRU U i toplu vodu.
13. Šetati po svježem zraku i DUBOKO UDISATI 4 sekunde, zadržati disanje 4 sekunde i zatim
izdahnuti. To se ponavlja 5 minuta, nekoliko puta dnevno.
14. Potpune kupke od MAJ INE DUŠICE ili KOPRIVE odli no djeluju na miši e, tkivo i cirku-
laciju krvi. Treba koristiti samo svježe bilje; za zimsku ga zalihu osušimo.
200 g bilja po kupki preko no i namo imo u hladnu vodu.
Slijede i dan zagrijemo i ulijem u vodu za kupanje (37 oC).
Voda mora prekriti bubrege, srce mora biti iznad vode.
Kupka traje 20 minuta, iza toga se neobrisani 1 sat znojimo u krevetu.
15. Listove OBI NE ŠAPIKE (medvje i dlan) operemo, na dasci dobro razvaljamo kuhinjskim
valjkom i pospemo na lanenu krpu u koju zamotamo bolesnika. Preko toga stavimo
još topli ru nik za kupanje i tako ga ostavimo da leži cijelu no . Ako postane nemiran, odmota-
mo ga, me utim oboljeli ve inom dobro spavaju i esto nastupa vidljivo poboljšanje.
16. ŠVEDSKU GREN ICU, 3 velike žlice, razrijedimo STOLISNIKOVIM ajem i tu koli inu,
gutljaj po gutljaj, pijemo tijekom cijelog dana.
17. eš e stavljamo obloge od ŠVEDSKE GREN ICE na potiljak 4 sata.

Prethodno se potiljak mora namazati nevenovom ili sli nom maš u, da se izbjegne crvenilo.
541
6. ALZHEIMEROVA BOLEST (senilna demencija)
Progresivna bolest koju karakteriziraju smetnje sje anja, pam enja, reprodukcije.
Javlja se u 50. – 60. godini života. Pacijent može pamtiti davne doga aje ali se noviji zaboravljaju.
Gubi se orijentacija, posebno no u, postaje se agresivan. U kasnijim fazama bolesti bolesnik ostaje
vezan uz postelju i inkontinentan zahtijeva potpunu brigu.
Ta bolest nastaje kad se živ ane stanice mozga degeneriraju i mozak se stiš e. Možda to ovisi o
razini aluminija i otrova u tijelu. Smrt nastupa nakon 2 – 20 godina, a prosjek iznosi 7 godina.
LIJE ENJE:
1. Mogu pomo i slijede i vitamini i minerali:

VITAMIN C: 5, 10, 20, 50 g ili više dnevno (sve do granice izdržljivosti crijeva - proljeva).
SELEN: 50 – 200 µg dnevno.
2. GINKO: 100 – 800 mg dnevno (polako pove avati), zaustavlja smanjivanje mentalnih
sposobnosti.
3. Pove ajte koli inu VO A i POVR A, posebno one bogate vitaminima A, C, E i SELENOM.
4. MELATONIN: 0,5 – 1 g prije spavanja. Ovaj " udesni" hormon osigurava da nivoi ostalih
vitalnih hormona ostanu u normalnom rasponu u odnosu na okolne promjene, npr. kod stresa.
Dugotrajno izlaganje stresu može izazvati ošte enja mnogih organa, i povezuje se sa Alzhei-
merovom boleš u.
5. KOLIN štiti od razaranja u nervnom sustavu.

6. Izbjegavajte DEZODORANSE i kuhanje u ALUMINIJSKIM posudama.
Izbjegavajte blizinu izvora ZRA ENJA, DIM od cigareta i utjecaj ŠTETNIH TVARI.
542
7. PARKINSONOVA BOLEST
Sporo napreduju a bolest centralnog živ anog sustava kojem su razorene neophodne živ ane
stanice te živ ani signali postaju pomiješani. Bolest se o ituje u drhtanju najprije jedne ruke ili
noge, a zatim postupno i ostalih ekstremiteta, pa miši a usta ili ždrijela, sa smetnjama u govoru i
gutanju. U duševnom životu bolesnika javljaju se usporene reakcije, tromost, sklonost no noj
nesanici a spavanju u toku dana. Bolesnici hodaju sitnim korakom, nesigurno, pognuti, ruku
priljubljenih uz struk, izraz lica im je uko en poput maske, kretnje sapete; imaju skandiraju i,
isprekidan, trom govor, gr evit (obi no vrlo sitan) rukopis, esto gubitak apetita i tjelesne težine.
Dok tijelo degenerira, intelekt ostaje netaknut, pa je depresija esta.
Smatra se da su zbog nedostatka vitamina E u prvim danima života neki ljudi osjetljiviji na
Parkinsonovu bolest u kasnijim godinama.
LIJE ENJE:
1. U ranijim stadijima bolesti TERAPIJE daju dobre rezultate.

U kroni nim uznapredovanim slu ajevima, naro ito ako je bolest emocionalnog podrijetla, ili ako
je živ ano tkivo uništeno, teško je posti i znatno poboljšanje. Kod ove bolesti može se smatrati
uspjehom ako se dobrom prehranom i s ostalim mjerama sprije i pogoršanje bolesti.
2. Laganom MASAŽOM miši i se ne e ko iti i ostati e u tonusu. Svaki oblik vježbanja pomo i e
održati tonus miši a i njihovu elasti nost.
3. JOGA pomaže u spre avanju ko enja miši a zbog nedovoljne upotrebe, i potaknut e opuštanje
koje može ublažiti neke simptome.
4. B-vitamini i magnezij doprinose postupnom poboljšanju. Bolesnici se po inju osje ati ja ima,
hodaju sigurnijim hodom, imaju bolju kontrolu mjehura, ve i osje aj blagostanja, bolju duševnu
budnost, te smanjenje miši nih gr eva, treperenja i uko enosti.
VITAMIN E: 600 IJ dnevno (sr ani bolesnici uz lije ni ku kontrolu),
Ponekad poboljšanja nisu zabilježena kod osoba koje imaju nekoliko godina teške slu ajeve
bolesti.
5. PIVSKI KVASAC: 3 – 4 jušne žlice dnevno.
6. ISTA MORSKA VODA: 1 – 2 žlice dnevno.
7. Ljekovito bilje koje može pomo i: GINSENG, DAMIJANA, CRVENA PAPRIKA.
8. Lije enje AMINOKISELINOM L-dopa (levedopa) pokazalo se djelotvornim u mnogim stadijima

u klini koj upotrebi. Pri tome prehrana mora biti siromašna proteinima.
9. Pomažu kratka, ponovljena, pro iš avaju a GLADOVANJA uz sokove , 6 – 10 dana.
10. Preporu a se PREHRANA samo sirovom, organski uzgojenom hranom, siromašnom

proteinima. Jedite pretežno sirove sjemenke, orahe i žitarice, puno izdanaka, sirovog mlijeka
(poželjno kozjeg), kao i sirovo vo e i povr e. Zeleno lisnato povr e i žuta repa su odli ni.
Izvanredni su i sezamove sjemenke i maslac te sirovi sokovi sezonskog vo a i povr a.
543
8. IŠIJAS (ishijas)
Bol u išijadi nom živcu, koji se proteže po stražnjoj strani noge od krsta e do pete.
Bol je intenzivna, naj eš e samo jednostrana, a poja ava se kod kašljanja, kihanja, sagibanja ili kad
bolesnik podigne ispruženu nogu. Išijas može trajati nekoliko dana, ali i godinama, ako je izazvan
anatomskim promjenama u kralježnici.
Naj eš i mu je uzrok: iskakanje diska koji pritiš e hrpteni ni korijen živca ili reumatizam, razna
infektivna i žarišna oboljenja (krajnici, granulomi, upala žu nog mjehura), trovanje alkoholom ili
olovom, pritisak tumora i koštanih izraslina na kralježnici u predjelu korijena išijadi nog živca, ili
ak nezgodno sjedenje.
LIJE ENJE:
1. Preporu a se ležanje na TVRDOM madracu.
2. Bol ublažuje naizmjeni no stavljanje ledenog i vru eg OBLOGA na bazu kralježnice.
3. GLADOVANJEM od oko 25 dana išijas nestaje.
4. MED pomaže onima koji pate od išijasa.
5. TRULE JABUKE lije e išijas ako se njima oblažu oboljela mjesta 14 dana.
6. Bolna mjesta treba svaki dan mazati SMREKOVOM SMOLOM dok bolest sasvim ne nestane.
7. etvrt kg MEDA pomiješa se sa istim negašenim VAPNOM, namaže se obilato na lanenu krpu
i time obloži bolna mjesta. Obloge treba mijenjati svaka 4 sata.
8. Zgnje eni EŠNJAK (2 – 3 režnja) pomiješamo sa sirovim mlijekom i popijemo. Želimo li

posti i ja e djelovanje, moramo ispiti na dan najmanje 2 dl ešnjakova mlijeka. Nakon nekoliko
dana osjeti se olakšanje, a oko 14 dana kasnije bolest potpuno nestaje.
9. DIVLJI KESTEN se istu e kladivom na istoj daski. Litrenu staklenku napunimo time do pola,
zatim nalijemo do vrha 96 % -tnog jakog alkohola (špirita). Bocu dobro zatvorimo i ostavimo
stajati 4 tjedna. Tada procijedimo i tom teku inom masiramo bolna mjesta 3 puta dnevno tako
dugo dok bolest sasvim ne prestane.
10. U 99 % slu ajeva uzrok leži u problemima donje eljusti. (informaciju uzeti s rezervom).
11. Skuhani ili pirjani KUPUS, još topao, zamotati u mekano platno i poviti na bolno mjesto.
12. AJ OD ZOBI odli no lije i išijas. U 2 dl vode kuha se 1 žlica zobi 15 minuta.
Pije se 3 puta dnevno prije jela.
Istovremeno treba stavljati OBLOGE od vru e kuhane zobi u vre ici ili istoj arapi.
Svaka 4 sata obloge treba mijenjati (da su uvijek vru i).
13. U litrenu bocu staviti tri etvrtine litre dobre komove RAKIJE. Zatim potražiti mravinjak i
postaviti kraj njega bocu tako da MRAVI mogu u i. Kad se nakupi mnogo mrava u rakiji, boca
se zatvori i ostavi 4 tjedna na suncu. Tada se ocijedi i tom teku inom masiraju bolna mjesta.
Svaki nemo nik za nekoliko mjeseci ozdravi!
544
9. NEURALGIJA
Bol u podru ju nekog živca. Jedan od eš ih uzroka je pritisak, obi no na korijen živca, zatim tvrde
koštane izrasline na kralješcima, razli iti tumori, ožiljci ili deformiteti.
Neuralgi ne boli nastaju i na reumatskoj osnovi, zbog zubobolje, uslijed infekcija ili trovanja
(olovom, živom, arsenom, alkoholom, nikotinom).
Osobito su teške neuralgije išijadi nog živca (na slabinskom i krsta nom dijelu kralježnice), zatim
neuralgije lica, te tabai ne krize, bolovi koji nastaju kao simptom neuroluesa.
LIJE ENJE:
Neuralgiju treba lije iti im se pojave simptomi, jer obamrlost i slabost što je uzrokuju mogu
dovesti do teških posljedica.
1. Hranjive tvari koje mogu pomo i u lije enju neuralgija:

SEZAMOVE SJEMENKE,
2. Najteža neuralgija lica, stara 27 godina, brzo je nestala kod ovjeka (79) koji je na lice po eo
stavljati smotuljke od MAJ INE DUŠICE, STOLISNIKA i KAMILICE, ubrane po Suncu, te
istovremeno pio njihov aj.
545
10. NEURITIS I POLINEURITIS
a) NEURITIS
Upala ili propadanje živca ili grupe živaca. Simptomi neuritisa se razlikuju ovisno o uzroku.
Neki simptomi su bol, osjetljivost, treperenje i gubitak osjeta dodira u podru ju zahva enog živca,
crvenilo i oteklina u zahva enim podru jima, u teškim slu ajevima konvulzije (gr evi).
Uzroci neuritisa uklju uju:
– ozljedu živca, kao što je ozljeda kod izravnog udarca ili prijeloma kosti,
– infekcije koje zahva aju živac,
– bolesti kao što su dijabetes, giht i leukemija,
– otrovi kao što su živa, olovo ili metilni alkohol,
– nedostaci vitamina B-kompleksa (posebno B1),
– nepravilan metabolizam kalcija,
– kroni na acidoza,
– ponekad neuritis može biti isto mehani ki, uzrokovan pritiskom na živac kod spavanja u
zgr enom položaju ili vjerojatno od premekanog ležaja.
LIJE ENJE:
Neuritis treba lije iti im se pojave simptomi jer obamrlost i slabost što je uzrokuju mogu dovesti
do teških posljedica.
1. Ako je neuritis uzrokovan otrovima, izloženost njima treba prekinuti što prije.
2. Ako je neuritis uzrokovan posebnom boleš u ili ozljedom, treba biti primijenjeno lije enje.
3. Ako je za neuritis odgovoran nedostatak B-vitamina, davanje tih vitamina rezultirat e

oporavkom za 3 – 4 dana. Potreban je dovoljan unos B-vitamina, ak i kad ne postoji nedostatak,
budu i su ti vitamini potrebni za op e zdravlje živ anog sustava.
4. Ostale hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju neuritisa:
MULTIVITAMINSKO-MINERALNA tableta, 1 – 2 dnevno,
BJELAN EVINE,
PIVSKI KVASAC: 3 – 5 žlica dnevno.
5. Najbolji tretman za neuritis sastoji se u tome da se pacijentu osigura optimalna prehrana sa svim
potrebnim vitaminima, mineralima i ostalim dodacima.
VEGETARIJANSKA PREHRANA s težištem na neoljuštene žitarice, naro ito pšenicu, heljdu,
sme u rižu, sirove sjemenke, orahe, bademe, sirovo vo e i povr e, izdanke sjemenki, arti oke,
sirovo mlijeko, šalicu doma eg kravljeg sira. Pijte sokove mrkve, cikle, naran e, limuna, grejpa,
jabuke, ananasa.
6. Pomaže suha MASAŽA etkom i izmjeni no TUŠIRANJE toplom i hladnom vodom te dnevne
ŠETNJE i fizi ko VJEŽBANJE, ako je pacijent to u mogu nosti. Ako su prisutni zatvor ili neko
drugo oboljenje, moraju biti izlije eni.
546
b) POLINEURITIS
Upala živaca; vrlo bolno oboljenje vlakana perifernih živaca koje zahva a istodobno više živaca, a
nastaje zbog nedostatka vitamina B1 (beriberi) ili kroni nog trovanja alkoholom, olovom, fosforom,
živom, bakterijskim ili drugim otrovima. Uz jaku bol duž oboljelog živca javljaju se slabost, atrofija
miši a i smetnje osjeta.
Lije enje se provodi prema uzroku bolesti (zabrana alkohola); primjenjuje se i nespecifi na
podražajna terapija, elektroterapija, velike doze vitamina B1, sredstva protiv bolova, masaža.
11. NEUROZE I NEURASTENIJA
a) NEUROZE
Poreme aj živ anog sustava bez organskih promjena na živcima, ali sa subjektivnim tegobama ili
funkcionalnim smetnjama pojedinih organa. Neuroticima se smatraju osobe koje bez ve ih sukoba
ne uspijevaju uskladiti svoje vlastite težnje sa zahtjevima odre ene okoline.
Neuroti ni konflikti odražavaju se u emocionalnoj napetosti, strahu i razli itim drugim
psihopatološkim simptomima.
Znakovi bolesti pojavljuju se u obliku glavobolje, nesanice, uzbu enja, lupanja srca (uz naglu
bljedo u ili crvenilo kože, pretjerano znojenje), poreme aja probavnih organa i nekih žlijezda,
estog mokrenja.
Neurotik se nikada u ve oj mjeri ne udaljuje od realnosti, za razliku od psihotika (duševnog
bolesnika) kod kojeg je veza izme u okoline i njega ja e poreme ena.
Uvjeti za razvoj neuroza esto sežu u rano djetinjstvo; sastoje se od razli itih toksi nih utjecaja na
organizam djeteta (kroni no trovanje majke alkoholom, nikotinom ili narkoticima), u pogrešnom
odgoju djeteta (nepravedno kažnjavanje, zastrašivanje, seksualno zavo enje, pretjerana briga
roditelja, sukobi u obitelji i sl.).
Neuroze se, me utim, esto razviju i kasnije, osobito zbog nesre enog seksualnog života (duga
apstinencija, problemi i sl.)
Do neuroza vode i konfliktne situacije, osje aji manje vrijednosti, neprilago enosti ili frustracije
izazvane uvjetima života i rada ("bijeg u bolest").
I fizi ka i duševna prezamorenost može se odraziti u neurozama ("menadžerska bolest").
Posebno mjesto zauzimaju neke specijalne forme neuroze, kao što su: traumatska i posttraumatska
neuroza, uzrokovana strahom pretrpljenim prilikom razli itih povreda, ratna psihoneuroza.
Neki autori smatraju da oko 50 % svih pacijenata koji traže lije ni ku pomo boluje od neuroza, bilo
da je neuroti ka slika jedina koja ih dovodi do lije nika, bilo da je neko organsko oboljenje jezgra oko
koje se razvija tzv. psihogena nadgradnja (koja može uvelike produžiti trajanje somatskog oboljenja).
Lije enje neuroza pretežno je psihoterapijsko; kao dopuna lije enju primjenjuju se i neki lijekovi i
neki oblici fizikalne terapije. Korisno djeluje i odmor, a i promjena radne sredine, ako je konfliktna
situacija jako izražena.
b) NEURASTENIJA
Živ ana nemo , slabost; oblik neuroze.

Neurastenik upada u o i kao osoba koja svoje subjektivne teško e i lakša organska oboljenja
preuveli ava, osje a ih kao nepodnošljive tegobe, neprestano o njima misli i govori.
Neurastenika treba razlikovati od simulanta, koji svoje bolesti preuveli ava svjesno, s nekom
namjerom.
547
Neurastenik je lako razdražljiv, preosjetljiv na živ ane i svjetlosne podražaje, naglo mijenja
raspoloženja, brzo se umara pri radu, pati od nesanice, pomanjkanja volje za jelo i razonodu,
nemira, nemogu nosti da se pažnje usmjeri na bilo što osim na vlastite brige i tegobe.
Neurastenija se pojavljuje uslijed premorenosti nastale prenapornim i dugotrajnim umnim radom,

zbog konfliktnih situacija (socijalne neprilago enosti), frustracija, nedoraslosti nametnutim
zadacima i postavljenim ciljevima, teških životnih tragedija, razo aranja, progona, poniženja,
dugotrajne emocionalne napetosti itd.
U krajnjoj liniji neurastenija dovodi do somatskih posljedica (opadanje tjelesne težine, glavobolja,
lupanje srca), eventualno do narkomanije, a koji put i do samoubojstva.
LIJE ENJE:
1. Mogu pomo i ja e doze VITAMINA B-KOMPLEKSA.
12. BOLEST MOTONEURONA
Karakterizira je slabost i atrofija miši a, nekontrolirani miši ni gr evi i uko enost.

Obi no zapo inje u rukama i nogama otežavaju i gutanje i disanje.
Tu bolest uzrokuje degeneracija živaca u središnjem živ anom sustavu. Premda se ne može
zaustaviti, neke vrste terapija mogu smanjiti potpunu invalidnost.
Od te bolesti se umire u roku 2 – 4 godine, ali neki ljudi mogu živjeti i puno dulje.
LIJE ENJE:
1. FIZIKALNA TERAPIJA pomaže u održavanju miši a gipkima i djelatnima.
2. JOGA I TAI CHI pomažu da se pove a svijest u tijelu i lakše kontrolira disanje i bol.
3. MASAŽA pomaže u održavanju miši nog tonusa i ima op e terapeutsko djelovanje.
4. Sve je više dokaza da ANTIOKSIDANSI: vitamini A, C, E te selen mogu pozitivno djelovati.

Injekcije vitamina B12 tako er blagotvorno djeluju.
VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ, 6 dana u tjednu,
SELEN: 50 – 200 µg dnevno,
VITAMIN B12: 500 µg dnevno ili
VITAMINI B-KOMPLEKSA): velike ja ine.
5. Važno je održati POKRETLJIVOST što je dulje mogu e i jesti puno BJELAN EVINA što
sadrže aminokiseline za koje se smatra da zaustavljaju napredovanje bolesti.
548
13. GUILLAIN-BARREOV SINDROM
Slabost udova, osje aj obamrlosti i bockanje najprije po inju u nogama i šire se prema rukama, na
miši e lica i, u najtežim slu ajevima, na miši e koji upravljaju disanjem i govorom, a dovode i do
paralize. Bol nije uobi ajena. Simptomi su rezultat ošte enja ili upale perifernih živaca.
Uzrok je nepoznat, obi no se razvija 2 – 3 dana nakon neke infekcije i može biti reakcija na nju.
LIJE ENJE:
Bolesnike treba pomno pratiti u bolnici sve dok ne bude jasno da miši i disanja nisu zahva eni.
Ve ina bolesnika sasvim se dobro oporave bez specifi ne intervencije, ali neke od slijede ih
metoda mogu biti prikladne ovisno o težini bolesti:
1. HIDROTERAPIJA: zglobovi i miši i opuštaju se u vodi pa se tako može primijeniti ve i pritisak.
2. MASAŽA; laganom masažom može se ublažiti napetost miši a i potaknuti opuštanje.
3. JOGA I TAI CHI; postiže se poboljšanje snage miši a i koordinacija te ublažava napetost miši a.
4. ODMOR U KREVETU i puno TEKU INE potaknuti e tijelo da obuzda alergijsku reakciju.
14. TIKOVI, TRZAJI, TRNCI, TRESAVICA
a) TIK
Tik je gr eviti trzaj miši a koji se opetovano javlja na jednom mjestu (gr lica; trzaj oko usta, oka,
nosa, nagli pokret glave, ruke). Uzrok tiku može biti ponovljen centralni podražaj u motornoj regiji
mozga, refleksni luk pobu en nekim perifernim doga ajem (svjetlom, zvukom, dodirom,
pritiskom); mnogi su tikovi i psihogenog porijekla (odrazi zatomljene uvstvene ekspresije,
neprimjerene reakcije na nezgodne situacije).
U širem smislu zovu se tikovima i neke neobi nije i napadnije reaktivne kretnje, koje su, uslijed
nedostatka voljne kontrole, prešle u naviku (trljanje nosa, bubnjanje prstima, gla enje kose).
Nekontrolirane u estale kontrakcije miši a izazivaju tikove i trzaje, kao što je slijeganje ramena,
žmirkanje ili "nervozni kašalj". esto se razvijaju u djece i mogu biti znak psiholoških poreme aja
ili reakcija na situaciju u kojoj djeca osje aju napetost.
Manjem trzanju ne treba pridavati pozornost.
b) TRESAVICA (tremor)
Drhtanje miši a; javlja se u razli itim dijelovima tijela, naj eš e na rukama pod utjecajem:
– oboljenja živ anog sustava (multipla skleroza, parkinsonizam, impertireoza),
– duševnog uzbu enja (strah, primarni šok, ratna neuroza),
– trovanja (alkoholom, nikotinom, narkoticima, živom, olovom, nekim bojnim otrovima).
Tremor je najuo ljiviji simptom u klini koj slici bolesti delirium tremens; drhte ruke, usne, jezik;
osobito je jako drhtanje ujutro prije uzimanja alkohola te kad se bolesnik smije ili govori.
Po tipu se može razlikovati:
– grubi tremor (sa grubim, sporim tremorima),
– fini tremor ( sa sitnim, brzim podrhtavanjem),
– intencioni tremor (kod parkinsonizma) javlja se pri svakom pokušaju neke koordinirane kretnje.
Grubi tremor (tresavica) javlja se u po etnom stadiju razvoja groznice (vru ice).
549
c) TRNCI
Trnci uzrokuju probadanje ili srsi, obamrlost, i rezultat su poreme aja živ anih impulsa koji prenose
osjete od kože prema mozgu. Ovaj poreme aj može biti posljedica ošte enja, nadražaja ili pritiska
na živce, i može ga jednostavno izazvati nespretno spavanje na jednoj ruci ili predugo sjedenje ili
ležanje u jednom položaju. Manjim trncima, premda su neugodni, ne treba predavati pozornost.
LIJE ENJE:
Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju tikova, tremora i trzaja:
1. Tikovi, tremori i trzaji esto su uzrokovani neravnotežom minerala, viškom olova u tijelu,
alergijskom reakcijom na hranu ili kemikalije, drogama i lijekovima.
Naj eš i uzrok je manjak kalija i/ili magnezija. Ti su minerali neophodni za provo enje živ anih
impulsa koji dolaze do miši a i kontroliraju njegove kretnje.
2. Ponekad se nalazi nedostatak vitamina B-kompleksa, potrebnih za zdravlje živ anog sustava, te
kad se uzme B-kompleks, simptomi nestaju.
3. Ako je na en višak olova, kalcij i cink mogu djelotvorno izvu i toksi an metal iz tijela:
15. MIASTENIA GRAVIS (Erb-Goldflamova bolest)
Bolest nepoznata uroka; naj eš e poga a žene u dobi d 20 – 40 g. O ituje se brzim zamaranjem
pojedinih grupa miši a (npr. o nih kapaka ili miši a za žvakanje). Za bolest je karakteristi an nalaz
tumor ili druge patološke promjene tumora. Tok bolesti je izrazito kroni an i progredijentan.
Miasteniju gravis ponekad je teško lije iti, zato treba bolesnike ak i sa umjerenim oblikom bolesti
pepustiti iskusnom specijalisti.
16. PLEKSUS
Splet vegetativnog živ anog sustava koji je smješten na stražnjem zidu trbušne šupljine u visini
žli ice (epigastrija). Udarac u to podru je ("udarac u pleksus" – npr. u boksu) može refleksno
uzrokovati nesvjesticu i sr ani zastoj.
550
ŽLIJEZDE
1. ŽLIJEZDE (op enito)………………………………………………………...…..528
2. ZNOJENJE………………………………………………………………………..528
1. ZNOJENJE (op enito)……………………………………………………...….528
2. PREJAKO ZNOJENJE…………………………………………………..……529
3. PRESLABO ZNOJENJE…………………………………………………...….529
4. NO NO ZNOJENJE………………………………………………………..…529
5. NAMJERNO ZNOJENJE (kao lijek)……………………………………..….530
3. JETRA…………………………………………………………………………..…531
1. JETRA (op enito)…………………………………………………………...….531
2. ŽUTICA…………………………………………………………………………534
3. CIROZA JETRE…………………………………………………………...…..536
4. HEPATOMEGALIJA……………………………………………………....….536
5. RAK JETRE………………………………………………………………...….537
4. GUŠTERA A (pankreas)……………………………………………………..…538
1. GUŠTERA A (op enito)…………………………………………………...….538
2. UPALA GUŠTERA E (pankreatitis)…………………………………..…….538
3. RAK GUŠTERA E……………………………………………………...…….539
5. HIPOFIZA…………………………………………………………………...……540
6. NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA………………………………………………..….541
1. NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA (op enito)……………………………….……541
2. ADRENOGENITALNI SINDROM……………………………………...……541
3. ADDISONOVA BOLEST………………………………………………...……541
7. ŠTITNJA A (štitna žlijezda)………………………………………………….…542

1. ŠTITNJA A (op enito)……………………………………………………...…542
2. HIPERTIREOZA………………………………………………………....….…542
3. BASEDOWLJEVA BOLEST………………………………………..………...543
4. HIPOTIREOZA…………………………………………………………..….…543
5. GUŠA………………………………………………………………………...….544
6. MIKSEDEM………………………………………………………………....….545
7. KRETENIZAM…………………………………………………………....……545
8. UPALA ŠTITNJA E (tireoiditis)………………………………………....…..545
9. RAK ŠTITNJA E………………………………………………………...……546
8. PARATIREOIDNE ŽLIJEZDE……………………………………………..…..547
9. TIMUS (grudna žlijezda)……………………………………………………...….547
10. ŽU ……………………………………………………………………………….548
1. ŽU (op enito)…………………………………………………………..…….548
2. UPALA ŽU NOG MJEHURA (holecistitis)…………………………..……548
3. UPALA ŽU NIH VODOVA (holangitis)……………………………..…….549
4. PREMALO ŽU I (aholija)……………………………………………..……549
5. ŽU NI KAMENCI (holelitijaza)………………………………………...…..550
551
1. ŽLIJEZDE (op enito)
Me u žlijezde sa vanjskom sekrecijom ubrajaju se:

znojnice, lojnice, slinovnice, suzne žlijezde, podjezi ne žlijezde, žlijezde u sluznici nosne šupljine i
u mokra nim cijevima, jetra, djelomi no guštera a, mlije ne žlijezde i dr.
Me u žlijezde s unutrašnjom sekrecijom idu: hipofiza, epifiza, štitnja a, paratireoidne žlijezde,
djelomi no guštera a, nadbubrežne žlijezde, spolne žlijezde i dr.
1. MATI NA MLIJE podsti e lu enje endokrinih žlijezda tj. žlijezda koje proizvode i lu e
hormone, kao što su guštera a, štitnja a, hipofiza, nadbubrežne žlijezde i dr.
2. Za bolesti žlijezda nepogrešivi lijek je kremena kiselina koju dobivamo putem AJA od
PRESLICE ili ekstrakta sirove biljke.
3. Ako pojedemo ujutro 1 bobicu BOROVICE, idu i dan 2, i tako redom po 1 bobicu više, sve do
20, a zatim obratno od 20 do 1 bobice, djelovat e to vrlo dobro na žlijezde, želudac ili ako
nemamo tek.
4. Tragovi elemenata u MORSKOJ ili BILJNOJ SOLI (npr. Herbamare, Trocmare ili sl.) izvrsno
djeluju na hormonske žlijezde, bilo da rade preslabo ili prejako.
5. Premalo životne snage i utu enost ukazuju na slab rad hormonskih žlijezda.
Izvrstan lijek za to je salata od DRAGUŠCA.
6. AJ od BRO IKE (ivanjskog cvije a) pro iš ava jetru, guštera u, bubrege i slezenu i spre ava
nastanak bolesti.
7. Kupanje u slanoj MORSKOJ VODI (ili u vodi s morskom soli) djeluje protiv poreme aja u radu
žlijezda, koji se esto ispoljavaju kao debljina.
8. AJ od KADULJE koristi se s najboljim rezultatima kod oboljenja žlijezda.
9.Na dobro djelovanje žlijezda s unutrašnjim lu enjem utje emo s DUŠEVNIM RASPOLOŽE-
NJEM.
2. ZNOJENJE
1. ZNOJENJE (op enito)
Lu enje sekreta žlijezda znojnica. Znoj sadrži pored ostalih izlu evina i upravo toliko mokra e
koliko izlu e bubrezi. Zato možemo re i da je koža tre i bubreg.
U vru ici znoj je rijedak, a hladni znoj od srama, straha i na samrti gust je i ljepljiv.
Poja ano znojenje javlja se refleksno pri visokoj temperaturi okoline, kod pijenja tople teku ine,
napornog miši nog rada, groznice, uvstvenog uzbu enja te uslijed djelovanja nekih lijekova.
Dnevno ishlapi iz tijela (a da se ne znojimo) 1 – 1,5 l vode.
Ljeti koli ina izlu enog znoja može iznositi i desetak litara dnevno; za vlažne žege, sparine,
znojenje je onemogu eno, a time i termoregulacija, te dolazi do nakupljanja suvišne tjelesne toplote
(omarica, toplotni udar).
552
Znojne žlijezde su tako er agregati za grijanje i hla enje, jer samo tako može ovjek živjeti u
tropskim krajevima. Zato što ishlapljuje voda iz znojnih žlijezda, može ovjek u takvim
okolnostima otpuštati suvišnu toplinu.
Nikada ne smijemo po i na spavanje oznojeni ve moramo pranjem osloboditi ne isto e iz tijela.
Znojenje je zdravo jer se njime tijelo rješava otrova, ali zahtijeva temeljito pranje jer posušeni znoj
spre ava pore da slobodno dišu, pa se otrovi zadrže na koži.
Kroz kožu se izlu uju i otrovne tvari zbog ega nastaju razni egzemi i osipi. Zato je nužno da takve
bolesti ne lije imo samo površno.
KURAMA ZNOJENJA možemo izlije iti razli ite bolesti.
2. PREJAKO ZNOJENJE
LIJE ENJE:
1. Protiv neugodnog znojenja i zadaha tijela prožva i i pojedi svakodnevno natašte KOMORA .
Jedini nedostatak ovog postupka je da se sirov aj od komora a mora zrno po zrno (desetak zrna)
uzeti me u zube i izgristi.
2. Prelijte 2 žlice KAMILICE sa 2 dl vrele vode. Promiješajte, poklopite i ostavite pola sata na
štednjaku, ali da ne kipi. Ocijedite, zasladite i pijte.
3. Da bismo zaustavili prejako znojenje, moramo regulirati rad bubrega. Za to je najbolji AJ za

BUBREGE. Što bude bolji rad bubrega, to e biti manje izlu ivanje kroz kožu.
Tako er pijemo AJ od KADULJE.
4. Ako ovjek iz svoje prehrane IZBACI meso, sol i alkohol, primijetit e da njegov znoj više nema
neugodan miris.
5. U obliku aja uzmu se 2 žlice ploda TRNINE na pola litre vode i kuha se 10 – 15 minuta.
Pije se natašte po šalicu. Kura traje do ozdravljenja.
6. kod znojenja nogu kuhamo po 5 žlica ORAHOVOG LIŠ A i KORE MLADOG HRASTA 6 –
8 minuta u 2 l vode. U toj neocije enoj masi prati noge. Ostaviti na zraku – ne brisati.
3. PRESLABO ZNOJENJE
Smanjeno znojenje nogu možemo dovesti u vezu s oboljenjem plu a.
LIJE ENJE:
1. Ako je isparavanje kože preslabo, treba više puta piti BAZGOV AJ ili AJ od PAPRENE
METVICE, a možemo ih i pomiješati. Istodobno treba bar jednom tjedno uzeti SAUNA –
KUPKU.
4. NO NO ZNOJENJE
LIJE ENJE:
1. No no znojenje nestaje u roku nekoliko dana ako prije spavanja popijemo 1 šalicu AJA od
KADULJE.
553
2. Kod no nog znojenja staviti u glavno jelo 6 – 8 g LISTA KADULJE i VRŠIKE, pretvorene u
prašak. Taj prašak lije i i kašalj, gušu i želu ani katar.
3. Kod no nog znojenja prelije se žlica PRESLICE sa 2 dl vrele vode i kuha 2 – 3 minute.
Pije se 1 šalica prije spavanja.
5. NAMJERNO ZNOJENJE (kao lijek)
Vrlo je dobro za svakog ovjeka, ako ima zdravo srce, da se jednom tjedno podvrgne znojenju.
To je prirodna preventiva spre avanja reume, prehlade i mnogih drugih bolesti.
Nema te bolesti na koju znojenje ne bi djelovalo i koja se sa znojenjem ne bi mogla suzbiti.
554
3. JETRA
1. JETRA (op enito)
Najve a žlijezda u ovje jem organizmu. Leži ve im dijelom na desnoj strani neposredno ispod
dijafragme. U odrasla ovjeka teži 1,2 – 2 kg.
Jetra vrši mnogobrojne funkcije, od kojih su neke po život važne, tako da odstranjenje ili
odumiranje (nekroza) jetre neminovno uzrokuje smrt.
Jetra izlu uje žu . Tvari koje se izlu uju preko jetre bivaju najprije u njoj detoksicirane.
Jetra se s pravom drži glavnom kemijskom tvornicom ovjekova organizma.
Jetra nadalje, služi kao skladište glikogena, iz kojeg se može otpuštati krvni še er (glukoza).
Na taj na in jetra sudjeluje u regulaciji koncentracije krvnog še era, pa njeno odstranjenje uzrokuje
smrtonosnu hipoglikemiju.
Naj eš e bolesti jetre su upale (hepatitis, ciroza), metastaze tumora. Od parazita naj eš i su ameba
(amebijaza), ehinokok i metilj (metiljavost). Traume jetre uzrok su teških krvarenja.
Akutna žuta atrofija jetre je difuzna nekroza jetre koja se o ituje žuticom, delirijem, komom i
gr evima a obi no smrtno svršava; uzroci: otrovanje razli itim otrovima (fosfor, itd.), ili lijekovima
(preparati arsena itd.), živežnim namirnicama (otrovnim gljivama, konzervama), infekcija (žuta
groznica, leptospiroza, infekcioni hepatitis).
Greška u metabolizmu jetre zna i da neispravna krv dolazi u plu a gdje mora (morala bi) izazvati
bolesne pojave.
Iz jetre dolaze tvari koje djeluju na slušni organ na taj na in da uslijed njih nastaju u ovjeku
"raspoloženja" što ga ine bolesnim ili zdravim. Neuskla en sluh ini ga podložnijim za bolest.
Ako vam se gade slatke stvari ili vam ne mirišu jela pe ena na masti, vjerojatno nije s vašim jetrima
nešto u redu.
Jetra je važna kod gotovo svih bolesti. Zato program pro iš avanja jetre može biti od koristi pri
lije enju skoro svakog kroni nog oboljenja. Ako je ošte enje jetre ozbiljno treba dugo vremena za
oporavak. Treba puno ustrajnosti za posebnu dijetu i ostale postupke, esto 3 – 12 mjeseci.
1. Ako bolujete na jetru, jedite mnogo JAGODA. Jagode regeneriraju stanice jetre i pridonose
izbacivanju žu nog kamenca.
2. isti p elinji MED pravi je univerzalni lijek, a naro ito povoljno djeluje na jetru, krv i bubrege.
3. Visoke koli ine VITAMINA C (1, 3, 5 i više grama dnevno) zašti uju bubrege na više na ina.
One detoksificiraju otrovne tvari, potencijalne uzro nike toksi nog hepatitisa. Na isti na in one
štite jetru od cigareta kao i od štetnog djelovanja alkohola.
Ja aju i imunogeni sustav i ine i ga djelotvornijim, vitamin C pomaže u spre avanju i lije enju
virusnih i bakterijskih infekcija jetre.
4. Kod upale jetre, pojave bolesnih izraslina na vezivnom tkivu jetre, ak i kad su oboljenja ve
zlo udna, kod ciroze jetre ak i u zadnjem stadiju, kad slu aj izgleda beznadan, CRVOTO INA
OBI NA (lycopodium clavatum) može darovati život, a u procesu ozdravljenja omogu uje brz
povrat pune snage.
Punu ajnu žli icu crvoto ine prelijemo s etvrt litre kipu e vode, samo kratko ostavimo da
stoji. Dnevno pijemo gutljaj po gutljaj samo jednu šalicu i to ujutro natašte, pola sata prije
doru ka. Kod ciroze kao i kod zlo udnih oboljenja jetre dnevno pijemo 2 šalice aja.
5. Protiv jetrenih tegoba pomaže SOK SIROVOG KRUMPIRA (oko tre ina aše) ujutro natašte.
555
6. Kod oboljenja jetre i žu i narodna medicina preporu uje višetjedne kure pijenja AJA od
KOPRIVE. Stavite 1 punu ajnu žli icu na etvrt litre vode, samo oparite.
7. Ako jetra ne rade kako treba, pomo i emo im ašom SOKA od MRKVE (može i naribana).
Protiv teških jetrenih poreme aja pomaže ako se 1 – 2 dana drži DIJETA MRKVOM.
Prestanite jesti masno e, slatkiše, ak i vo e i vo ne sokove. Ubrzo e se jetra smiriti i prestati
povra anje žu i.
8. Na jetru udesno djeluje SALATA od MASLA KA.
9. Ako jedemo ORAHE, jetra bolje radi. Pošto su orasi izvrsni za jetru, vrlo je vjerojatno da se time
objašnjava i njihovo dobro djelovanje na crijeva. Bolesnici koji imaju bolesna jetra i ne podnose
više nikakve masno e, mogu bez smetnje jesti umjerene koli ine oraha.
10. Za bolesna jetra, koja ne mogu preraditi razne masno e, preporu uju se masno e
BADEMOVOG ULJA (dobro sažva ite bademe!).
11. U naroda koji su redovito navikli jesti LANENO SJEME, jetra dobro rade.
Laneno sjeme usitnimo prikladnom spravom, sameljemo mlincem ili mikserom koji ne radi pre-
brzo. Treba jesti svježe sjeme, a kupimo li ve samljeveno, izlažemo se riziku jer poslije 4-5
dana samljeveno se laneno sjeme užegne.
12. Oboljeli na jetru neka svaku hranu za injaju VINSKIM OCTOM, jer toplina i žestina octa stežu
jetru.
13. ROTKVA (povrtnica) je najbolji lijek za jetra, koji imamo kod ku e. Ne smijemo jesti
najednom mnogo rotkve jer može naškoditi ali ako je uzimamo eš e u manjim koli inama
može nas o uvati od bolesti jetara, bolnih gr eva zbog žu nih kamenaca i drugih probavnih
tegoba. Dnevno smijete popiti najviše žli icu rotkvina soka!
14. AJ KADULJE izvrsno djeluje na bolesnu jetru, otklanja nadimanje i sve druge tegobe
povezane sa ošte enom jetrom.
15. Protiv navale krvi (kongestije) jetre izvanredno je GROŽ E, LUBENICE i SUHE ŠLJIVE.
16. Protiv uve ane jetre dobar je SOK PAPAJE.
17. Za one koji imaju bolesna jetra ili oslabljenu funkciju jetara neka uzimaju slijede u hranu, koja
je ujedno i lijek: me u najzdravija, najbolja i najhranjivija jela ubrajamo namaze za KRUH s
MAKOM i MEDOM, svježe samljevenim SJEMENOM SUNCOKRETA i MEDOM, ili nekom
drugom ULJARICOM i MEDOM.
18. Hranjive tvari koje mogu pomo i u lije enju bolesti jetre (nemojte uzimati sintetske vitamine):
VITAMIN E: do 600 IJ dnevno (iznad 200 IJ sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
PIVSKI KVASAC: 3 – 5 jušnih žlica dnevno.
19. Bolesti jetre uspješno se lije e GLADOVANJEM UZ SOKOVE 7-10 dana, s težištem na soku
CIKLE.
20. Za "zagušenu" i "zatrovanu" jetru potrebno je detoksiciraju e GLADOVANJE UZ SOKOVE

2-3 dana.
556
Postupak gladovanja:
– svježi sok od 10 limuna iscijediti u 2 litre vode i zasladiti prirodnim medom.
– pijte 1 ašu svaka 2 sata.
– tako er pijte 2 puta dnevno sok povr a pomiješan sa sokom cikle 50:50.
– nakon gladovanja uz sokove 2 tjedna vegetarijanske prehrane.
21. JEDITE:
– male, este obroke, sirove, organski uzgojene hrane,
– limun, ešnjak, krastavce, endiviju, arti oku,
– što više mrkve i kuhane pšenice,
– cikla i njen sok su kod oboljenja jetre posebno djelotvorni,
– sirovo kozje mlijeko, kravlji sir (mlije na hrana u svakom obliku),
– orahe (naro ito bademe), izdanke sjemenki žitarica, maslac sezamovih sjemenki (tahini).
– koristite med kao zasla iva ,
– najpotpuniji proteini za pacijente koji boluju od jetre dobiju se od pivskog kvasca (tako er
bogatog vitaminima B, koji su vitalni za zdravlje jetre).
– prije ru ka pojedite tanjuri salate ili jabuku.
22. IZBJEGAVAJTE:
– svu prera enu, konzerviranu i rafiniranu hranu,
– sve kemijske dodatke hrani i otrove iz zraka, vode i okoliša,
– svu mast nekoliko tjedana,
– suho i masno meso,
– sintetske vitamine (ako se duže uzimaju mogu oštetiti jetru),
– lijekove, alkohol,
– sol i jake za ine (senf, papar), še er u bilo kom obliku,
– jedite što manje koštuni avog vo a.
23. DIJETA ZA JETRA:

– ujutro: aša soka od mrkve, poprženi kruh ili kriška prepe enca (dvopeka) s nešto maslaca,
kvasnog ekstrakta i pšeni nih klica.
– u podne: juha od zelenja, riža ili krumpir kuhan u ljusci, malo sirove mrkve ili kakva druga
sirova gorka salata, pirjano povr e.
Jelovnik možemo pripremati ovako:
1. dan: – kuhana riža i razne salate.
2. dan: – kuhani oguljeni krumpir, malo svježeg kravljeg sira, malo maslaca i razne salate.
3. dan: – juha od zelenja, sendvi i od crnog kruha, grahama ili dvopeka, namazani s malo
maslaca ili istisnutog (pasiranog) povr a, obložimo lukom, ešnjakom i kriškama
raj ice.
– razne salate.
– Kneippova kava (od žita), sa malo mlijeka, ali bez še era.
– nave er: juha od zobi, je ma ili riže, malo pirjanog povr a, razne salate, za injene limunom
ili kiselim mlijekom, nikako octom.
Dok traju jetrene smetnje, vo e potpuno izostavimo.

557
2. ŽUTICA
Pojava pove ane koli ine žu ne boje u krvi, što je obilježeno žutilom kože, bjeloo nica i sluznica.
MEHANI KA (zastojna) ŽUTICA nastaje zbog mehani kih zapreka istjecanja žu i kroz žu ne
vodove u crijevo. Te zapreke mogu biti: žu ni kamenci, upalni eksudati (teku ine), paraziti, maligni
tumori u stjenci žu nih vodova, priraslice te pritisak okolnih organa.
Urin je obojen naran asto do tamnosme e a zbog nedostatka žu i u crijevu stolica je ljepljiva i
sivkastobijele boje.
HEPATOCELULARNA ŽUTICA javlja se zbog oboljenja ili ošte enja samih jetrenih stanica ili
sitnih ogranaka žu nih vodova, (hepatitis i hepatoholangitis).
Naj eš i uzroci su:
– virusi, koki, amebijaza, lues, tbc,
– otrovi (fosfor, arsen), alkohol, otrovi gljiva,
– ciroza,
– zastojna jetra uslijed sr ane dekompenzacije i adhezivnog perikarditisa,
HEMOLITI NA ŽUTICA nastaje prekomjernim stvaranjem bilirubina (žu ne boje) izvan jetre
zbog pove anog raspadanja eritrocita.
Anemija može esto rezultirati žuticom.
Teško ošte enje jetre ili ciroza, može se tako er javiti kao rezultat žutice. Žutica može ukazivati na
poreme aje krvi, bubrega ili jetra.
Požu enje kože i bjeloo nice može se tako er pojaviti kao posljedica prekomjernog konzumiranja
soka mrkve (zbog karotinoida). To je posve neškodljivo i nastaje prestankom uzimanja tog soka.
LIJE ENJE:
1. Ako imate žuticu trebate 4 dana jesti samo CRNU ROTKVU s korom i PIRE od KRUMPIRA
bez masno a i soli. Pri tome je najvažnija kora od rotkve. Nemojte dakle nikad guliti koru od
rotkve! Tijekom ljeta morate upotrijebiti neke druge vrste rotkve. Primjer:
Žena koja je ve 3 dana imala žuticu (a još nije otišla k lije niku) nije mogla jesti rotkvu, tako da
je tijekom 4 dana uzimala samo naribanu koru od rotkve s malo še era i pire od krumpira.
Nakon 4 dana nije više bila žuta i nije imala nikakvih poteško a.
2. Protiv žutice treba izdubiti plod DIVLJE KRUŠKE, udubinu naliti medom, krušku ispe i i
pojesti. Ovo treba ponoviti više puta.
3. ALOJINA VODA koristi kod svih oblika žutice (bili oni pra eni temperaturom ili ne) osim u
rijetkim slu ajevima gdje ukliješteni žu ni kamen izaziva esto bolnu žuticu koja se ponavlja ili
je žu ni kanal pritiješnjen zbog nekog drugog razloga (tumor).
U ljekarni treba nabaviti 2,5 g krupnozrnatog (ako nema, onda sitnozrnatog) praška aloje.
Kod ku e se prašak razdijeli na 5 jednaki dijelova. Nave er se istrese prva petina u ašu i
oprezno, polako prelije hladnom vodom (oko tri etvrtine aše).
Slijede eg se jutra odlije sva voda iznad taloga a da se pri tome ne izmiješa talog i bolesniku se
daje piti ta teku ina (bez taloga), po pola aše ujutro i nave er.
Ujutro se ne mora uzimati natašte. Prethodno se može pojesti kriška prepe enca ili nešto drugo
lagano. Ta alojina voda izgleda blago žuto-zelena, ima gorak okus i pije se polako, u malim
gutljajima.
Bolesnik se osje a znatno bolje, manje umorno, snažnije. Žuta boja se ve vidljivo gubi.
Svrbež kože popušta, ukoliko se uop e javio. Apetit se opet vra a, jezik se isti, stolica opet
poprima tamniju boju (ako je bila svijetlo-siva), urin postaje svjetliji i gubi pivsko-sme i ton.
Uz to se moramo tijekom itava trajanja bolesti držati "op e bolesni ke ishrane" i mirovanja u
558
krevetu. U krevetu treba ostati sve dok posve ne nestane žuta obojanost kože i o ne sluznice i još
malo dulje.
4. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju žutice:

Prehrana mora biti bogata hranjivim tvarima koje izgra uju crvene krvne stanice, osobito B-
vitaminima, vitaminima C, E, magnezijem, kalcijem i bjelan evinama.
VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine (od toga vitamin B6: 50 – 100 mg dnevno),
VITAMINC: 1 – 1,5 g svaka 3 sata (u akutnim stanjima), ak i tijekom gladovanja (visoke doze
vitamina C pomažu u prevenciji i tretmanu žutice),
VITAMINE: 600 IJ dnevno (sr ani bolesnici u dogovoru s lije nikom),
BJELAN EVINE,
PIVSKI KVASAC: 3 – 5 jušnih žlica dnevno (30 – 50 g dnevno).
5. Tko pati od posljedica dugotrajne žutice mora svakodnevno uzimati UGLJEN u PRAHU
(najbolje lipov drveni ugljen). Možete ga uzeti s mlijekom.
6. Zbog svog lakog purgativnog djelovanja, MED je vrlo koristan u lije enju žutice. Med podsti e
pražnjenje žu ne vre ice.
7. Kod akutnih stanja ne treba se uzimati vrsta hrana ve pacijenti trebaju GLADOVATI uz
posebne sokove i medicinske ajeve 1 tjedan.
Nakon gladovanja preporu a se VEGETARIJANSKA PREHRANA sa puno svježih sokova vo a
i povr a. Dnevnoj salati od povr a dodajte listove masla ka, rotkvu s liš em, endiviju, arti oke i
poto arku. Svježe jabuke i kruške posebno su djelotvorne. Svježi žumanjak ili cijelo jaje može se
uzeti 2 puta tjedno. Pijte ašu tople vode sa sokom pola limuna svako jutro.
Izbjegavajte sve masti i prženu hranu.
8. Korisno je GLADOVANJE uz SOKOVE 1 – 2 tjedna. Preporu uju se sokovi od limuna, grož a i

kruške. Male koli ine soka od rotkve i masla ka dodati soku cikle i mrkve.
Uzmite klistir sa crnom kavom svaki drugi dan. Druge dane koristite redovan klistir.
9. Kao biljka koja pro iš uje krv NEVEN je naš najbolji pomo nik u lije enju zarazne žutice.
1-2 šalice aja dnevno djeluju udotvorno.
Možemo piti dnevno i 3-4 šalice aja i to svakih etvrt sata 1 veliku žlicu.
10. JE MENU VODU treba piti nekoliko puta tijekom dana. 1 šalica je ma kuha se u 2,5 l vode i
kr ka 3 sata. To je poznati lijek za žuticu.
11. Žutica esto nastaje ako se koristi posu e od BAKRA.
12. Kod žutice e sve tegobe brzo nestati, ako 3 puta dnevno uzimamo po 1 žlicu ŠVEDSKE
GREN ICE, a na ote enu jetru stavljamo OBLOGE.
13. PAPRAT naro ito lu i žu kod žutice, pove ava koli inu izlu ena žu i i mokra e, lije i ote enu
slezenu, kroni nu za epljenost, bolesti jetre, želuca i bubrega.
Jednu punu žlicu usitnjenog korijena paprati staviti u pola litre vode da stoji 6-9 sati i piti bez
kuhanja. Na ostatak korijena može se naliti 2 dl vode i pustiti samo da zakipi. Ako se pomiješa
sa hladnom iscrpinom, još je efikasniji.
Korijen je debeo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova.
559
14. Žutica se jako brzo lije i ako 30 g ROSOPASA s korijenom ostavimo u pola l bijelog vina 1- 2
sata i pijemo po ašicu dnevno.
15. Pomažu OBLOZI od liš a kupusa na podru ju jetre.
3. CIROZA JETRE
Kroni na upala kod koje dolazi do bujanja veziva uz degeneraciju i regeneraciju specifi nog tkiva s
kroni nim skvr enjem i otvrdnu em organa (zrnata jetra).
Razlikuje se:
ATROFI NA CIROZA JETRE: u po etku s pove anom tvrdom jetrom, zatim umanjenom, s
pove anom slezenom, s ascitesom i tek pri kraju s žuticom.
HIPERTROFI NA ciroza jetre: s pove anom, tvrdom jetrom i slezenom, bez ascitesa i s žuticom.
Postoje i prelazni oblici razli itog uzroka:
– infekciona upala jetre: ciroza zbog poremetnje probave, zbog uživanja alkohola;
– kordijalna ciroza jetre: zbog zastoja krvi kod nekih bolesti srca.
Alkoholna ciroza
Jetra je osobito osjetljiva na utjecaj alkohola. U tijelu alkohol se cijepa na odre ene spojeve od
kojih su neki jako štetni za jetru. Nakon nekog vremena pretjerano uživanje alkoholnih pi a dovodi
do poja anih potreba za kisikom i u isto vrijeme uzrokuje nakupljanje masti što onemogu ava jetri
da uzima kisik. Imunološki sistem odgovara na to tako da stvara upalni proces koji kona no
uništava stanice jetre. U toku te po etne faze jetra je znatno uve ana ("masna jetra"), da bi se u
kasnijoj fazi smanjila te zadobila ožiljke i vori e koji predstavljaju nakupine regeneriranih jetrenih
stanica ("zrnata jetra").
LIJE ENJE:
1. Pacijent koji je tijekom 18 mjeseci uzimao velike doze VITAMINA C (od 25 – 40 g dnevno) i
bolovao je od mnogih drugih bolesti, nije imao pogoršanje ciroze jetre (uslijed alkoholizma).
2. Kod ciroze jetre stu e se u prah ist DRVENI UGLJEN i mala žli ica tog praha prelije se s 2 dl
mlijeka; to se popije natašte i ponavlja tokom 3 tjedna.
4. HEPATOMEGALIJA
Abnormalno pove anje volumena jetre. Dijagnosticira se pipanjem trbuha u ovjeka koji leži
pole ice, pri emu se ustanovljuje donji rub jetre. Gornji rub ustanovljuje se perkusijom.
Glavni uzroci hepatomegalije su: masna jetra (kod kroni nog alkoholizma), ciroza i apsces jetre,
sr ana insuficijencija (zastojna jetra).
LIJE ENJE:
1. Uve ana jetra (od alkoholizma) postaje normalna nakon 15 dana terapeutskog GLADOVANJA
(i 15 dana rehabilitacije).
560
5. RAK JETRE
LIJE ENJE:
1. Primjer:
Nakon što je operiran od tumora na debelom crijevu, pacijentu je tumor metastazirao u jetri.
Metastazirani rak jetre u stvari zna i smrtnu presudu jer ve ina studija pokazuje da su vremena
preživljavanja neizlje enih metastaza u prosjeku 6 mjeseci.
Pacijent je tada napravio režim prehrane utemeljen na VITAMINIMA C i E i drugim namirnica-
ma (vjerojatno dijetalna ishrana bez mesa i masti, bogata vo em i povr em).
Oko godinu dana je uzimao 10 – 12 g VITAMINA C dnevno i oko 800 IJ VITAMINA E dnevno.
Pretraga je pokazala da se tumor nije pove ao.
Zatim je pacijent pove ao dozu vitamina C na 36 g dnevno.
Nova pretraga nakon 3 godine pokazala je da se volumen tumora smanjio za 32 %.
Pacijent (81 godinu star) je u tom razdoblju bio dosta dobrog zdravlja i nije osje ao nikakve tego-
be.
2. Po 1 šalica oparene CRVOTO INE (ujutro natašte i nave er, pola sata prije jela) pomaže kako
kod ciroze jetre tako i kod zlo udnih oboljenja jetre. Na etvrt litre vode stavimo punu ajnu
žli icu bilja. Otežano disanje koje prati obje bolesti brzo nestane.
Uz to pijemo svaki dan 6 gutljaja aja od I IROTOVIH PODANAKA i 2 – 3 šalice aja od

KOPRIVE.
Obloge od ŠVEDSKE GREN ICE stavljamo u predjelu jetre po danu u trajanju od 4 sata, a
obloge od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari ujutro i popodne po 2 sata te tijekom no i.
Svi oblozi pokrivaju se toplim rupcem!
Vidi još: tumori.

561
4. GUŠTERA A (pankreas)
1. GUŠTERA A (op enito)
Trbušna žlijezda, smještena iza želuca, sastoji se od glave i repa, te je svojim vanjskim oblikom
sli na gušteru. Duljina joj je 15 – 20 cm, a težina 70 – 100 g. Sok pankreasa sadrži enzime koji
utje u u dvanaesnik, te razgra uju bjelan evine, ugljikohidrate i masti.
Naj eš e su bolesti pankreasa akutna i kroni na upala, koje mogu nastupiti kod oboljenja želuca,
crijeva i jetre. Kod zastoja gušteri inog soka u samoj žlijezdi (zbog upale, kamenca) može nastati
akutna nekroza pankreasa, koja izaziva samoprobavu (jer se razliju enzimi).
Pankreati na kap se javlja obi no u debelih osoba nakon obilna obroka masne hrane; po inje s vrlo
jakim bolom u predjelu želuca, koji se širi u lijevo; lije enje antibioticima i eventualno hitna
kirurška intervencija.
Rje a su oboljenja kamenci u izvodnom kanalu i masna nekroza.
Od tumora su naj eš i ciste i karcinomi.
Ako pankreas ne izlu uje dovoljno inzulina, nastaje dijabetes.
1. Pri poreme enom radu guštera e pomaže HREN.
2. KVASAC podsti e slabo djelovanje guštera e, osobito kada hormonske žlijezde ne rade dobro
(kada se izlu uje premalo inzulina).
3. Dok se guštera a potpuno ne oporavi treba ograni iti ili potpuno izostaviti KRUMPIR (škrobnu
hranu).
4. Na guštera u dobro djeluje AJ KOPRIVE.
5. Ako imate u mokra i še era ili acetona, ako oto i i guštera e ne rade kako treba, TUŠIRANJE
TRBUHA vru om vodom 2 – 3 puta dnevno poti e guštera u na rad.
6. Kome slabo radi guštera a (i jetra) ne smije jesti puno koštuni avog vo a (posebno ne na prazan
želudac) jer bi mogao imati neugodnosti i bolove.
Uz to vo e treba jesti dvopek ili graham kruh koji smanjuje kiselu reakciju.
2. UPALA GUŠTERA E (pankreatitis)
1) AKUTNA UPALA GUŠTERA E (akutni pankreatitis)
Kod akutnog pankreatitisa dolazi do aktiviranja enzima koji uništavaju vlastitu žlijezdu. Nakon
upale normalizira se ukupna funkcija guštera e.
Glavni uzroci akutnog pankreatitisa kod odraslih su žu ni kamenci, druga oboljenja žu nog mjehura
te alkohol. Virusna infekcija pneumonija, bakterija Campilobacter, povreda, operacija guštera e ili
žu nih vodova te neki lijekovi tako er mogu biti uzroci upale. Mehanizam koji uzrokuje
pankreatitis nije dobro poznat. Mišljenje je da se enzimi koje guštera a normalno izlu uje u
neaktivnom obliku aktiviraju u guštera i i po nu razarati njezino tkivo. To je proces autolize koji
uzrokuje oticanje, krvarenje i ošte enje krvnih žila. Napadaj može trajati 48 sati. Bolest poga a više
muškarce nego žene. Uživanje alkohola je faktor rizika.
Simptomi: bolovi u trbuhu i to u gornjem dijelu desno ili u sredini, ustrajni ili kroni ni, koji se
vra aju ili su se sli ni ve prije javljali. Bolovi se mogu poja ati ako se leži na le ima, mogu se
proširiti na le a ili ispod desne lopatice. Bol se može pogoršati kada se jede ili pije (javlja se u roku
562
od nekoliko minuta nakon obroka), naro ito masna hrana ili hrana sa visokim sadržajem masti te
nakon uzimanja alkohola.
Ostali simptomi su: mu nina, povra anje, slabost, znojenje, uznemirenost, vru ica, ljepljiva i vlažna
koža, blaga žutica.
Ostali simptomi koji se mogu povezati s boleš u: ote eni trbuh, puno a i plinovi u abdomenu,
abdominalne probavne smetnje, modrice i krvarenje u koži, bol u prsima ispod grudne kosti, bol u
slabinama, prekomjerni plinovi/vjetrovi, štucanje, osipi ili lezije na koži, stolice boje gline.
2) KRONI NA UPALA GUŠTERA E (kroni ni pankreatitis)

Trajna upala guštera e zbog koje dolazi do progresivnog propadanja žlijezde sa znakovima
poreme aja funkcije izlu ivanja.
Kroni ni pankreatitis je posljedica alkoholizma, hemokromatoze (nakupljanje željeza u jetri) i
drugih nepoznatih imbenika. Zbog upale i fibroze dolazi do razaranja funkcionalnog žljezdanog
tkiva guštera e. Rezultat je nedostatak enzima guštera e i nesposobnost probavljanja masno a.
Proizvodnja inzulina tako er je poreme ena. Napadaji postaju sve eš i s razvojem bolesti.
Alkoholizam je faktor rizika. Kroni ni pankreatitis je eš i kod muškaraca.
Simptomi: bol u abdomenu; najve a u gornjem abdomenu, može biti u srednjem ili gornjem
abdomenu; može trajati satima ili danima, da bi se na kraju pretvorila u stalnu; masna hrana i
alkoholna pi a mogu pogoršati stanje; može se širiti na le a, mu nina, povra anje, gubitak težine,
masne stolice.
Ostali simptomi koji se mogu povezati s boleš u: op e oticanje, stolice boje ilova e, probavne
smetnje.
LIJE ENJE:
1. Kod akutne i kroni ne upale guštera e izuzetno dobre rezultate daje terapeutsko GLADOVANJE
(15 – 20 dana).
2. Pri tipi nom PANKREATITISU preparati PAPAJE pokazuju se izvanrednim, osobito zajedno s
preparatima MORSKE TRAVE (kelp) koji sadrže kalijev jodid.
3. RAK GUŠTERA E
Od raka guštera e su u opasnosti PUŠA I i oni koji jedu vrlo MASNU HRANU.
Kao i kod drugih slu ajeva raka, od raka guštera e zašti eni su ljudi koji jedu puno VO A te
ŽUTOG i ZELENOG POVR A.
Vidi još: rak.
563
4. HIPOFIZA
Glavna endokrina žlijezda smještena na bazi mozga, dužine oko 1 cm, teška oko 0,6 g; u žena je
nešto teža i pove ava se u trudno i.
Osim hormona, koji djeluju direktno na izvršne organe, hipofiza lu i i glaudotropne hormone, koji
stimuliraju i reguliraju sekreciju drugih endokrinih žlijezda.
Bolesti hipofize:
– HIPOPITUITARIZAM je naziv za nedovoljnu funkciju, tj. sekreciju hormona hipofize.
Ako je smanjena produkcija i sekrecija hormona rasta, zaostaje rast organizma (patuljasti rast
ili nanosomija).
Ako se lu i previše, posljedica je divovski rast (gigantizam ili akromegalija).
– PANHIPOPITUITARIZAM (ili Simmondsova bolest) vrlo je teška bolest koja nastaje zbog
nedostatka svih hormona adenohipofize.
– AMENOREJA može biti primarno uzrokovana poreme ajem adenohipofize.
– ADIPOZOGENITALNA DISTROFIJA (Frohlichov sindrom) uzrokuje izostanak spolnog
razvoja, nizak rast, prekomjernu debljinu, a nastaje kod istodobnog ošte enja hipofize i
hipotalamusa.
– DIJABETES INSPIDUS nastaje pri nedovoljnoj produkciji adiuretina (hormona neurohipofize).
564
5. NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA
1. NADBUBREŽNA ŽLIJEZDA (op enito)
Parni organ smješten iznad gornjeg pola oba bubrega, težak oko 12 g.
Hormoni nadbubrežnih žlijezda (adrenalin, oradrenalin, kortizon, kortikosteron, spolni hormoni kao
estrogen, progesteron, androgen) imaju važnu ulogu u životu organizma: reguliraju mijenu
minerala, še era i bjelan evina, utje u na spolne funkcije itd.
Zbog hiperfunkcije ili tumora nadbubrežne žlijezde i poja anog lu enja njenih kortikalnih hormona,
javljaju se poreme aji spolnih funkcija s hipoplazijom (nepotpunim razvojem) spolnih organa i
gubitkom sekundarnih spolnih osobina:
– u žena: virilizam – razvoj nekih muških osobina (brkovi, brada, dubok glas, muška gra a tijela),
– u muškaraca: feminizacija – razvoj ženskih osobina.
Sindrom se javlja i u djece kao rano spolno sazrijevanje.
Iscrpljenost nadbubrežne žlijezde obi no je povezana sa hipotenzijom (niskim krvnim tlakom).
Ako nadbubrežne žlijezde stvaraju premalo spolnih hormona, onda ti pacijenti imaju na vratu jednu
bijelu mrlju, što se esto pokazuje i na rukama, a u težim slu ajevima i na cijelom tijelu.
Takvi su pacijenti esto jako tužni i ništa ih ne zanima.
1. Da bi bubrežne žlijezde opet dobro radile treba gutljaj po gutljaj piti hladan AJ od CRVENE
PELARGONIJE. Malu koli inu tog aja ostavite 10 minuta u toploj vodi.
Crvena pelargonija sadrži radij. U jednoj šalici tog aja ima dovoljno radija za rad nadbubrežnih
žlijezda. Ovaj se aj može piti tijekom cijele godine.
Uz to treba provoditi i vježbe disanja.
2. ADRENOGENITALNI SINDROM
Stanje nastalo zbog poja anog lu enja spolnih hormona iz kore nadbubrežne žlijezde.
Pojavljuje se kod obaju spolova, a uzrok je tumor ili hiperplazija kore. Sekundarne spolne osobine
ubrzano se razvijaju. Dje aci su hipermaskulizirani, brzo rastu, dlakavi su, ali ubrzan rast prestaje
do 13. g. pa izgledaju kao "mali muževi".
3. ADDISONOVA BOLEST
Vrlo rijetko kroni no oboljenje kore nadbubrežne žlijezde. O ituje se u: iznemoglosti, progresi-
vnom slabljenju, sme oj pigmentaciji kože i sluznica, probavnim smetnjama, sniženju krvnog tlaka
i smanjenom sadržaju natrija i klorida u krvi.
U ve ini slu ajeva (70 %) uzrok bolesti je tuberkuloza nadbubrežne žlijezde.
Addisonova bolest uspješno se lije i tuberkulostaticima i hormonima nadbubrežne žlijezde.
565
7. ŠTITNJA A (štitna žlijezda)
1. ŠTITNJA A (op enito)
Žlijezda s unutrašnjom sekrecijom; smještena je ispred dušnika u donjem dijelu vrata.

Štitnja a pomo u svog hormona tiroksina upravlja metabolizmom ili izgaranjem hrane, rastom i
tjelesnom temperaturom, te utje e na duševnu i osje ajnu ravnotežu te reproduktivni sustav.
Višak tiroksina dovodi do hipertireoze i Basedowljeve bolesti a manjak tiroksina dovodi do
hipotireoze, guše, miksedema i kretenizma.
Ostale bolesti štitnja e su razli iti oblici upala, atrofija, tuberkuloza, benigni i maligni tumori.
1. Tko boluje od preslabe ili prejake funkcije štitnja e ili od guše, posti i e kurom kupanja u
MORSKOJ SOLI dobar uspjeh.
2. HIPERTIREOZA
To je prekomjerna proizvodnja hormona u štitnoj žlijezdi. Simptomi stanja su nervoza,

razdražljivost, umor, slabost, gubitak težine, gušavost, nesanica, promjene raspoloženja,
nepodnošenje vru ine, ubrzani puls, poja ani apetit, velike, sjajne, bolne o i.
Uzroci hipertiroizma mogu biti nasljedni, emocionalni stres ili nepoznati imbenici.
Višak proizvodnje hormona štitnja e ubrzava sve procese u tijelu. Kao rezultat, sve hranjive tvari se
potroše ve om brzinom. Zato prehrana mora biti pove ana u svim hranjivim tvarima.
LIJE ENJE:
1. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju hipertiroizma:

2. Posebna se pažnja treba obratiti na dovoljan unos vitamina B-kompleksa jer su potrebni za
metabolizam dodatnih ugljikohidrata i bjelan evina.
3. Protiv dugotrajne hiperfunkcije štitne žlijezde preporu ljivo je istodobno uzimati preparate
kalcija. KALCIJ: 1000 – 1500 mg dnevno.
4. Ako je gubitak težine velik, dodatne BJELAN EVINE mogu biti potrebne za nadoknadu
miši nog tkiva koje može biti izgubljeno.
5. IZBJEGAVAJTE: kavu, aj, nikotin i alkohol, jer pove avaju brzinu metabolizma.
6. U vrlo osjetljivih ljudi, s jakom hiperfunkcijom štitnja e, može ve kuhinjska jodirana SOL
prouzro iti smetnje i lupanje srca. Tko reagira ve i na takve tragove joda, mora se odre i i soli.
566
3. BASEDOWLJEVA BOLEST
Bolest izazvana poreme ajem funkcije štitne žlijezde, tj. abnormalno poja anim lu enjem njenih
hormona. Simptomi: pove anje štitne žlijezde (gušavost), izbuljene o i, ubrzanje bila, drhtanje
ruku, mršavljenje, topla i vlažna koža s jakim znojenjem, duševni nemir.
Bolest je puno eš a kod žena nego kod muškaraca (5:1), a javlja se naj eš e izme u 20. i 40.
godine.
LIJE ENJE:
1. Lije i se BARBITURATIMA, TIREOSTATICIMA (sredstva koja ko e proizvodnju hormona

štitnja e), radioaktivnim jodom, operativnim putem i rendgenskim zra enjem.
2. Uz hranu koja sadrži dovoljno KALCIJA, bolesnik treba uzimati dodatne koli ine preparata
kalcija. Lije enje kalcijevim preparatima ne e nikada uzrokovati smetnje.
3. Oboljelima treba davati JOD u vrlo malim, homeopatskim koli inama i to pove avati postepeno
tokom 2 godine, da bi tek tada prešli na nedozirane tablete preparata morske trave ( KELP).
Tada možemo bolesnika smatrati izlije enim.
4. Jodirana sol u tih ljudi ve u malim koli inama može uzrokovati jako lupanje srca. Tko reagira
ve i na takve tragove joda, mora se odre i i soli.
4. HIPOTIREOZA
To je smanjenje proizvodnje hormona u štitnoj žlijezdi, što uzrokuje sniženi metabolizam stanice.
Može nastati u:
– fetusa i novoro en adi (kretenizam s miksedemom),
– dje joj dobi (juvenilni miksedem),
– odrasloj osobi (miksedem odraslih).
Uzrok može biti nasljedan, nedostatak štitnja e, ili može biti rezultat nedostatka joda.
Simptomi su umor, smanjeni apetit, suha kosa bez sjaja i suha koža, dobivanje na težini, stalne
infekcije, zatvor, manjak duhovne i fizi ke snage, nesanica, nejasan govor, nespretnost i obamrlost
te bockanje u rukama i stopalima, sniženje tjelesne temperature.
Niska razina hormona štitnja e može uzrokovati no nu sljepo u ili ak gluho u.
Muškarac može postati impotentan, spolni nagon žena je smanjen; one mogu ne ovulirati, a
menstruacija može biti preobilna ili neredovita.
Bolest se razvija polako i rani simptomi kao što su umor, manjak poleta i osjetljivost na hladno u
mogu se pripisati drugim izvorima (npr. stres).
Moždane su stanice pogo ene i intelektualni kapacitet je snižen ili oslabljen, za novoro enu bebu to
može zna iti duševnu zaostalost ako se hormoni hitno ne priskrbe.
Ako odrasli ovjek ima dodatne oblike stresa kao što su infekcija ili kirurški zahvat, može do i do
kome.
Kod starijih osoba hipotiroidizam je esto zamijenjen senilnoš u, pokazuju i sli ne simptome
depresije, slabog pam enja ili mentalne konfuzije.
LIJE ENJE:
1. Neophodna je prikladna opskrba svim HRANJIVIM TVARIMA u prehrani.

Lije enje hipotiroidizma može uklju ivati davanje hormona štitnja e.
2. Organski jod, kao što se nalazi u MORSKOJ TRAVI, može biti bolje zadržan u tijelu i manja je
567
vjerojatnost da se odmah izlu uje kao kalijev jodid.
Uzimajte do 1 velike žlice algi dnevno, ili kelp u granulama ili tabletama.
3. Ostale hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju hipotiroidizma:
BJELAN EVINE.
4. Koristi uzimanje MASLINOVOG ULJA.
5. GUŠA
Pove anje štitne žlijezde s nabreklim prednjim dijelom vrata. Drugi simptomi su: drhtavost,
izbuljene o i, nervoza, povišena temperatura, promuklost, i u krajnjim slu ajevima, teško e u
gutanju i disanju.
Nastaje naj eš e zbog:
– pomanjkanja joda u organizmu,
– upale štitne žlijezde (zbog infekcije) ili
– prevelike ili premale proizvodnje hormona tiroksina u štitnoj žlijezdi.
Guša unakazuje izgled, otežava disanje i gutanje, jer pritiš e okolne organe, u prvom redu dušnik; u
gušavih ljudi dolazi zbog funkcionalnih smetnji do slabljenja sluha, u male djece i do gluhonijemo-
sti; djeca gušavih roditelja su esto duševno zaostala.
Štitna se žlijezda može pove ati i kod Basedowljeve bolesti.
Zbog nedostatka joda može ovjek i oglupaviti. Štitnja a izlu uje premalo hormona i u teškim se
slu ajevima razvije miksedem. Uz tjelesnu i duševnu tromost, bolesnik izgubi veselje za bilo kakav
rad, ništa ga ne zanima, no zato ima izuzetno dobar tek, ukupna izmjena tvari se smanjuje, rad srca
spori, a krvni se tlak obi no vrlo snizi.
LIJE ENJE:
1. Za lije enje ili sprje avanje guše preporu ljiva je hrana bogata KALCIJEM. Pokusi su pokazali
da je kalcij za lije enje guše od isto tolike važnosti kao i jod.
2. U ljudi sa premalom funkcijom štitnja e, pri ve postoje oj guši izvrsno pomažu tablete KELP
(preparat morske trave) koje sadrže sastojke morskih biljki. Kelp tablete lije e uspješno i bez
neželjeni posljedica.
3. Ako je gušavost nastala zbog manjka joda, pove anje unosa joda sprije it e daljnje pove avanje
žlijezde i, u nekim slu ajevima, smanjiti njegovu veli inu. Za osobe sa gušom je JODIRANA
SOL (a posebno MORSKA SOL) koristan lijek.
4. Gušavost se uspješno lije i terapijom GLADOVANJA.
5. Gušu pod vratom lije i PORILUK (njegova sredina). Izreže se na sitno, pomiješa sa morskom
soli i cvijetom ljiljana. Taj lijek treba priviti na gušu svaku ve er prije spavanja.
6. Gornju koru starog HRASTA ili mla eg drveta ostrugati, usitniti i 6 žlica staviti u pola litre
vode. Kuhati 15 – 20 minuta. Ru nik namo iti u toj teku ini i položiti na gušu.
Oko ru nika oviti topli šal i le i u krevet. Treba piti aj kadulje nekoliko puta dnevno.
7. Ako imate gušu trebate svaki dan piti 1 šalicu hladnog aja od AN ELIKE i to gutljaj po gutljaj.
568
Jednu ajnu žli icu aja kuhajte 3 minute u šalici vode. Jedna šalica ovog aja ima toliko joda
koliko je štitnoj žlijezdi potrebno tijekom jednog dana.
8. NEDOSTATAK JODA može biti uzrokovan odre enim sastojcima koji se nalaze u nekim
sirovim namirnicama (npr. kupus ili orasi), ili zbog znojenja (ljeti).
9. Hranjive tvari koje mogu biti korisne u lije enju gušavosti:

VITAMIN A (beta karoten): 5000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu. Neophodan je za prikladan
metabolizam joda. Važan je i za djelovanje hipofize, koja lu i tvar što upravlja štitnja om.
VITAMIN B6 (sastojak B-kompleksa): 10 – 50 mg dnevno,
Bez ovih vitamina ne može se dobro iskoristiti hormon štitnja e tiroksin.
VITAMIN E: 100 – 400 IJ dnevno (sr ani bolesnici uz lije ni ki ndzor), pove ava apsorpciju
joda.
10. Gušu lije i 6 – 8 g (2 vrhom pune ajne žli ice) lista KADULJE i VRŠIKE (gospina plašta) u
glavnom jelu.
11. Gušavost i oboljela štitnja a mogu se izlije iti AJEM BRO IKE (ivanjskog cvije a) koji se
cijeli dan intenzivno grglja.
12. esto grgljanje ajem od sitno narezanih listova VORASTA STUPNIKA ili sitno narezane
BRO IKE (ivanjskog cvije a) otklanja gušavost, bilo ona unutarnja ili vanjska.
Kod stupnika uzimamo samo liš e i s tim ajem duboko grgljamo, ali ga ne pijemo.
Kod bro ike skupljamo cijelu biljku zajedno sa cvjetovima, duboko grgljamo i povremeno
popijemo koji gutljaj aja.
6. MIKSEDEM
Bolest koja nastaje zbog nedostatne funkcije štitne žlijezde.

Znakovi: odebljala, suha koža, usporeno bilo, apatija, sniženje bazalnog metabolizma.
Bolest se lije i preparatima štitne žlijezde.
7. KRETENIZAM
Bolest koja se javlja zbog slabe funkcije štitne žlijezde. O ituje se obi no ve u najranijem
djetinjstvu, a znakovi su: patuljast rast, defektan seksualan razvitak, odebljala, suha koža, gluho a;
u psihi kom pogledu sveop a mentalna zaostalost, koja est ide do idiotije.
Obi no se razlikuju 2 forme kretenizma:
SPORADI NI KRETENIZAM (miksedematorni idiotizam), kojemu je uzrok nerazvijenost ili
atrofija štitne žlijezde u fetalnom stadiju ili ranom djetinjstvu, i
ENDEMI NI KRETENIZAM, koji je est u brdskim krajevima, gdje se pojavljuje usporedo s
endemi nom gušavoš u.
8. UPALA ŠTITNJA E (tireoiditis)
AKUTNI TIREOIDITIS se javlja u toku septikemije i od infekcija u podru ju ždrijela i grkljana.

Zahvaljuju i antibioticima prognoza je dobra.
KRONI NI TIREOIDITIS pojavljuje se kao limfoidni i fibrozni. Oba su puno eš a u žena.
569
Kod prvog oblika nastaje poreme aj funkcije štitnja e, a u krvi se nalaze antitijela protiv stanica
štitnja e (autoimuna bolest).
9. RAK ŠTITNJA E
LIJE ENJE:
1. Naizmjeni no se jako duboko grgljaju AJEVI od BRO IKE i CRNOG SLJEZA.

Talog aja se zagrije sa malo vode, smiješa sa je menim brašnom u kašu, namaže na lanenu krpu
i zavije na oboljelo mjesto. Od istoga ali svježega bilja stavljaju se tijekom no i OBLOZI.
Svježe bilje se opere i razvalja na dasci, masa se stavi na oboljelo mjesto i zavije.
2. Danju se na 2 sata stavljaju OBLOZI od POLJSKE PRESLICE smekšane na pari (ostaje se u

krevetu) i oblozi od ŠVEDSKE GREN ICE (na 4 sata).
3. Svaki dan treba piti 1,5 – 2 l aja od NEVENA, STOLISNIKA i KOPRIVE.

Na etvrt litre vode uzima se puna ajna žli ica mješavine.
U 3 šalice tog aja dodajte 3 žli ice ŠVEDSKE GREN ICE. Popijte po pola šalice prije i pola
šalice poslije svakog od 3 glavna dnevna obroka.
570
8. PARATIREOIDNE ŽLIJEZDE
U organizmu obavljaju ulogu regulatora metabolizma kalcija i fosfora. Ve ina ljudi ima 4
paratireoidne žlijezde koje se kao mala ovalna tjelešca naj eš e nalaze izme u ovojnica štitne
žlijezde. Rad paratireoidnih žlijezda ovisi o koncentraciji ioniziranog kalcija u krvi. One izlu uju
paratireoidni hormon koji nadzire metabolizam kalcija mobiliziraju i njegove rezerve iz kosti i
spre avaju i da se smanji njegova koncentracija u krvi. Tako er, povisuje izlu ivanje fosfora
bubrezima i tako smanjuje njegovu koncentraciju u krvi. Nedostatak tog hormona uzrokuje teške
tetani ke krize a višak demineralizaciju kostiju.
9. TIMUS (grudna žlijezda)
Žlijezda smještena u gornjem dijelu prsne šupljine. Njena kora se najve im dijelom sastoji od
limfocita, koji se u njoj trajno nanovo stvaraju.
Timus postoji ve kod novoro en eta i razvija se u toku djetinjstva; nakon puberteta nastaje
njegova postepena involucija u masno tkivo.
Timus regulira razvitak malih limfocita (T-limfocita) koji sudjeluju u imunosnim reakcijama.
Timus zajedno s drugim centrima limfoidnog sistema omogu uje sazrijevanje i diferencijaciju
nezrelih prastanica u zrele, sposobne za imunosnu reakciju.
Kod njegove aplazije ili odstranjenja u fetalno doba (timektomija) imunosni se sistem ne može
razviti, pa nastaju tzv. imunodeficitne bolesti.
Vrlo je vjerojatno da timus utje e na limfni sustav, lu e i poseban tzv. timusni hormon.
571
10. ŽU
1. ŽU (op enito)
Žu je gusti sok žutozelene boje koji se izlu uje u kanali ima jetre odakle se kroz jetreni odvodni
kanal (žu ni kanal) izljeva u dvanaesnik. Tu žu služi za razgra ivanje i probavljanje masnih
sastojaka hrane. U 24 h jetra izlu i 0,5 – 1 l žu i; njen višak odlazi u žu ni mjehur, gdje ostaje kao
rezerva.
Žu ni mjehur je kesica kruškasta oblika, tanke stjenke; leži na donjem rubu jetre vezana svojim
odvodnim kanalom za žu ni kanal. Žu ni mjehur služi kao rezervoar žu i (oko 50 cm3), koji se
ispražnjava im se u dvanaesniku pojavi masna hrana. U žu nom mjehuru mogu nastati mnoge
zarazne klice, zbog ega dolazi do upalnih oboljenja.
Oko uginulih klica talože se katkada kruti sastojci žu i stvaraju i žu ne kamence.
Klice trbušnog tifusa mogu se desetlje ima održavati žive u žu nom mjehuru.
LIJE ENJE, (op enito):
1. SVE TREBA JESTI SIROVO.

U prolje e treba JESTI: salatu od radi a, kiselice i masla ka, rižu kuhanu na vodi, pire od
krumpira, šparoge, špinat u obliku salate ili pirjan u vlastitom soku s malo finog ulja, zeleni
grašak, bundeve, mladi kukuruz, bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s tu enim vrhnjem, pe eni
limuni. Bolesni na žu i moraju IZBJEGAVATI: mast, slatkiše, jaja, sir, kruške.
2. MATI NA MLIJE povoljno utje e na bolesti žu i.
3. Bolesti žu nog mjehura uspješno se lije e GLADOVANJEM.
4. Kod oboljenja žu i preporu uje se višetjedna kura pijenja AJA od KOPRIVE. Stavite 1 punu
ajnu žli icu na etvrt litre vode, samo oparite, kratko vrijeme neka odstoji.
5. Kod poreme aja žu i mogu pomo i slijede i dodaci:

MULTIMINERALNA TABLETA: 2 puta dnevno.
6. Uzmite 1 ašu svježe iscije enog SOKA od ZELJA poslije jela.
7. MASLINA otvara prolaze iz žu ne kesice i jetre.

Protiv žu nog napada uzima se 100-200 g svaka 3 sata.
2. UPALA ŽU NOG MJEHURA (holecistitis)
Uzroci su infekcije iz crijeva ili krvi (npr. kod tifusa) a naj eš e žu ni kamenci koji stalno
podražuju žu ni mjehur, i pogoduju infekciji.
Simptomi su: bolovi ispod desnog rebrenog luka, koji se šire u le a. Poslije masnih jela bol se
poja ava. Porast temperature i jaki bolovi znaci su da se žu ni mjehur upalio. Upala je eš a u žena.
LIJE ENJE:
1. Kod lije enja je važna DIJETA bez masno a.

572
2. Katkad je potrebna OPERACIJA.
3. Ako svakodnevno ujutro i nave er uzimamo po 1 žlicu ŠVEDSKE GREN ICE, a preko no i
stavljamo obloge, bolovi žu i e nestati.
4. Pomaže ako na bolno mjesto stavljamo hladne MLIJE NE OBLOGE koje po potrebi mijenjamo
svaki sat, dok ne do e lije nik. U hladnome mlijeku namo imo komad platna i stavimo ga na
bolno mjesto. Platno prekrijemo plastikom i omotamo vunenim pokriva em. Kad se oblog ugrije,
zamijenimo ga novim. Kod lakog oboljenja upala za nekoliko sati popusti. Jaka upala zahtijeva
dosta strpljenja i brižne njege.
5. Oblozi od RICINUSOVOG ULJA na podru ju žu nog mjehura korisni su u akutnim upalnim

stanjima.
6. Tretman ULJEM koji se preporu uje za bolove od žu i:

Natašte uzmite biljno ulje (najbolje maslinovo) 30 g i odmah nastavite sa 120 g soka od GREJPA
na 1 dl vode (ako ga nemate uzmite limunov sok ili 1 žli icu jabu nog octa). Ponovite ovaj
tretman svako jutro nekoliko dana ili ak tjedana.
7. Klistir od CRNE KAVE djelotvoran je u akutnim stanjima upale žu nog mjehura. Jedna šalica
jake crne kave (ne instant ili kave bez kofeina) doda se na 1 dl tople vode. Zadržite što je mogu e
duže.
8. Kod akutnih stanja upale žu nog mjehura treba IZBJEGAVATI svaku hranu.
Pacijenti ne bi trebali uzimati ništa osim vode 2 – 3 dana sve dok akutno stanje ne pro e.
Nakon toga treba prije i nekoliko dana na sokove (posebno kruške i zelene repe).
Izbjegavajte sve meso i životinjske masti.
9. Prehrana mora biti VEGETARIJNSKA s težištem na sirovo i kuhano povr e i sokove povr a.
Uzimajte umjerene koli ine vo a i sjemenki. Kruške treba uzimati obilno.
Uklju ite jogurt, doma i kravlji sir, 2 sirova žumanjka i 1 žlicu maslinova ulja, 2 puta dnevno.
Ulje je neophodno u prehrani da stimulira stvaranje žu i i za probavljanje masti.
Jedite male obroke; nemojte se prejedati. Ve ina pacijenata koji boluju od žu i su predebeli.
3. UPALA ŽU NIH VODOVA (holangitis)
Nastaje naj eš e kao posljedica upale žu nog mjehura, ako mikrobi zaraze žu ne vodove.
Simptomi: žutica, groznica, pove anje jetre i jaki bolovi. Lije i se ANTIBIOTICIMA.
4. PREMALO ŽU I (aholija)
Pomanjkanje lu enja žu i; naj eš e se javlja kod za epljenja žu nih kanala (kamenci, paraziti, rak).
Poznaje se po vrlo svijetloj, aholi noj stolici.
LIJE ENJE:
1. Ako je vaša stolica svijetla ili bijela to je znak da jetra stvara premalo žu i, ili je uop e ne stvara.
U tom slu aju treba tijekom nekoliko dana piti AJ od KRUMPIROVIH LJUSKI. Kuhajte 1
šaku krumpirovih ljuski u 2 šalice vode 2 – 4 minute. Ovaj aj treba piti hladan i to gutljaj po
gutljaj.
573
5. ŽU NI KAMENCI (holelitijaza)
Tvrde tvorevine u žu nom mjehuru i žu nim vodovima razli ite veli ine.
Uzroci: promjena u kemijskom sastavu žu i, u prvom redu pove ana koli ina kolesterola (preko
90 % žu nih kamenaca kod ljudi nastali su pretežno od kolesterola), zastoj žu i i infekcija.
Žu ni kamenci se stvaraju kad se nakupine kolesterola ili kalcija vežu sa žu i.
Zastoj žu i nastaje naj eš e kod smanjene motorike žu nih vodova.
U gra i žu nih kamenaca sudjeluju: kolesterol, žu ne boje (pigmenti) i vapno. Naj eš e se radi o
kombiniranim kamencima, gra enim od svih nabrojenih stvari.
Žu ni kamenci se javljaju kod dijabeti ara, gojaznih osoba, starijih ljudi i žena, posebno onih koje
su imale djecu. Oko 10 – 15 % ljudi sa žu nim kamencima ima od toga i poteško e. One se javljaju
kao nekarakteristi ni simptomi u obliku žu nog napadaja (žu ne kolike); bolesnik ima gr evite
bolove ispod desnog rebrenog luka koji se širi u lopaticu, mu no mu je i povra a.
Simptomi se obi no javljaju nekoliko sati poslije teških obroka s masnom pe enom hranom.
Ako kamenac potpuno zaprije i 1 od žu nih kanala, mogu se javiti žutica (žu kast izraz kože i
bjeloo nica), tamna mokra a, stolica boje ilova e, svrbež, vru ica, loša probava.
Glavni simptomi su gorko podrigivanje i povra anje.
U zapadnom svijetu 10 % pu anstva ima žu ne kamence koji su povezani s jelom siromašnim
vlaknima a bogatim mastima. Bolest je obi no nasljedna.
LIJE ENJE:
1. Raznim lijekovima postiže se smanjivanje dimenzija žu nih kamenaca.

U nekim slu ajevima, ULTRAZVUKOM se mogu kamenci razbiti, bez operativnog zahvata.
Ovaj tretman kojim se ne zadire u tijelo je siguran, ali nema preventivno djelovanje na
formiranje budu ih žu nih kamena.
2. JEDITE prirodnu hranu siromašnu mastima, s mnogo svježeg vo a i povr a.

Korisno je uzimati maslinovo ulje, 2 žlice dnevno. Pijte puno vode.
JAGODE pridonose izbacivanje žu nog kamenca.
3. IZBJEGAVAJTE životinjske masti i mlije ne proizvode.
4. LECITIN sprje ava stvaranje žu nih kamenaca; uzimajte 2 žlice lecitina sa jelom.
5. U pola litre zdravog bijelog VINA stavimo 2 žlice suhog BRŠLJANOVOG LIŠ A da stoji bar
24 sata. Uzima se 1 žli ica 3 puta dnevno poslije jela.
6. Žu ni se kamenci mogu sprije iti i ponekad rastopiti smanjivanjem zasi enih masti i viška
ugljikohidrata u prehrani, te uzimanjem dodatnih koli ina vitamina A, B-kompleksa i vitamina E.
Prehrana s manjkom vitamina C i visokim kolesterolom uzrokuje razvoj žu nih kamenaca.
PIVSKI KVASAC: 2 žlice dnevno.
7. Kura od 6 tjedana sa sokom od vrtne ROTKVICE pomaže u svakom slu aju, osim ako se radi o
jako rijetkoj pojavi netopljivih kamenaca (tada je potrebna operacija).
Vrtnu rotkvicu istisnemo u sokovniku. Lije enje po injemo ujutro natašte sa 100 g i u 3 tjedna
postupno uzimamo do 400 g soka, da bi zatim tijekom slijede a 3 tjedna postupno smanjili
koli inu ponovno na 100 g. Kod upale želu ane ili crijevne stjenke ne smijemo piti rotkvi in sok!
574
8. Za odstranjenje žu nih kamenaca koristi se KURA ULJEM. Koristi se sirovo, prirodno,
nerafinirano ulje masline, suncokreta ili oraha (naj eš e ulje masline).
Kuri uljem mora prethoditi dvodnevna pro iš avaju a dijeta povr a i vo a (kruške!) zajedno sa
namo enim šljivama i smokvama.
Prvo uzmite klistir da o istite crijeva. Zatim uzmite ulje, najedanput.
Nakon uzimanja ulja legnite na desnu stranu i u tom položaju ostanite 2 sata.
9. MASLINA istjeruje kamence iz žu i.
10. Tijekom 2 ve eri uzmite 1 šalicu svježeg soka LIMUNA pomiješanu sa MASLINOVIM
ULJEM (u omjeru pola-pola). Tre u ve er uzmite dvostruku dozu (2 šalice).
Slijede e jutro uzmite klistir. Zatim uzmite drugi klistir kojemu ste dodali 1 šalicu svježe
skuhane crne kave. Klistir s crnom kavom se mora zadržati što dulje – do 20 minuta.
Ponovite klistir s crnom kavom i nave er. Ova metoda djelotvorno pro iš ava jetru i žu i
mjehur. Naro ito se preporu uje kod žu nih kamenaca.
11. Stavite 2 žlice usitnjene ŽARE KOPRIVE – suhe – u pola litre mlijeka i kuhajte dok ne zavri,
ocijedite i pijte više puta dnevno po 1 malu šalicu.
12. Svježe stabljike MASLA KA mogu bezbolno rastvoriti žu ne kamence, te podsti u rad jetre i
žu i. Dnevno dobro sažva emo i pojedemo 5-10 svježih, opranih cvjetnih stabljika.
575
DODATAK
HRANJIVE TVARI
Šest hranjivih tvari – bjelan evine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali i voda – prisutni su
u hrani koju jedemo i sadrže kemijske tvari koje opskrbljuju tijelo toplinom i energijom,
osiguravaju materijal za rast i oporavak tjelesnih tkiva i pomažu u regulaciji tjelesnih procesa.
Ugljikohidrati, masti i bjelan evine primarni su izvori energije za tijelo jer oni opskrbljuju gorivom
potrebnim za toplinu i rad tijela.
1. BJELAN EVINE (proteini)……………………………………………………...554
2. MASTI (lipidi)...……………………………………………………………….…..555
3. UGLJIKOHIDRATI……………………………………………………………....556
4. VITAMINI………………………………………………………………………....557
1. VITAMIN A……………………………………………………………………..557
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA……………………………………………….....559
a) VITAMIN B1 (tiamin, tiaminklorid)…………………………………….….559
b) VITAMIN B2 (riboflavin, vitamin G)……………………………………....560
c) VITAMIN B3 (niacin, nikotinska kiselina, niacinamid, nikotinamid)…....561
d) VITAMIN B5 (pantotenska kiselina, kalcij pantotenat)…………………..562
e) VITAMIN B6 (piridoksin)…………………………………………………...563
f) VITAMIN B9 (folna kiselina, folacin, folat)………………………………..564
g) VITAMIN B12 (kobalamin, cijano-kobalamin)………………………….…566
h) VITAMIN B15 (pangaminska kiselina, kalcij pangamat)…………………568
i) VITAMIN B17 (leatril)……………………………………………………….569
j) VITAMIN H (biotin)…………………………………………………….…..570
k) INOZITOL…………………………………………………………………...571
l) KOLIN……………………………………………………………………..…572
m) PABA (para-aminobenzojeva kiselina)……………………………………..573
3. VITAMIN C (askorbinska kiselina)………………………………………..….574
4. VITAMIN D………………………………………………………………….….578
5. VITAMIN E (tokoferol)……………………………………………………..….579
6. VITAMIN F (nezasi ene masne kiseline)…………………………………..….581
7. VITAMIN K (menadion)…………………………………………………….…582
8. VITAMIN P (bioflavonoidi, C kompleks, citrusni bioflavonoidi)……….…..583
5. MINERALI……………………………………………………………………..….584
1. BAKAR………………………………………………………………………….584
2. CINK………………………………………………………………………….…585
3. FLUOR……………………………………………………………………….…588
4. FOSFOR………………………………………………………………………...589
5. GERMANIJ…………………………………………………………………..…589
6. JOD……………………………………………………………………………....590
7. KALCIJ……………………………………………………………………….....591
8. KALIJ……………………………………………………………………………594
9. KLOR…………………………………………………………………………... 595
10. KOBALT……………………………………………………………………….596
11. KROM………………………………………………………………………….597
12. MAGNEZIJ……………………………………………………………………599
576
13. MANGAN………………………………………………………………….…..601
14. MOLIBDEN………………………………………………………………..….602
15. NATRIJ…………………………………………………………………….….603
16. SELEN…………………………………………………………………….…...604
17. SUMPOR……………………………………………………………….……...606
18. VANADIJ………………………………………………………………….…..607
19. ŽELJEZO……………………………………………………………….…….608
6. VODA……………………………………………………………………………...609
7. O PREHRANI…………………………………………………………………….610
1. HRANA…………………………………………………………………………610
a) SIROVA ILI KUHANA HRANA?…………………………………………610
b) KISELOST I ALKALI NOST HRANE……………………………….….611
c) MESO…………………………………………………………………….…..613
d) SOL…………………………………………………………………………..614
e) ŠE ER……………………………………………………………………….615
2. DIJETA…………..……………………………………………………….…….616
a) LAKA DIJETA………………………………………………………….…..616
b) BOLESNI KA DIJETA……………………………………………….…...617
3. GLADOVANJE…………………………………………………………….…..619
a) GLADOVANJE (op enito)……………………………………………….…619
b) SAVJETI PRI GLADOVANJU PO AIROLI……………………………..621
4. a) OKSIDANSI…………………………………………………………………624
b) SLOBODNI RADIKALI……………………………………………………624
c) ANTIOKSIDANSI…………………………………………………………..625
8. RAZNI DODACI……………………………………………………………….…626
1. EŠNJAK……………………………………………………………….………626
2. GINKGO………………………………………………………………….….….629
3. GLUTATION……………………………………………………………….…..631
4. KOENZIM Q10…………………………………………………………….……634
577
1. BJELAN EVINE (proteini)
Uz vodu, bjelan evine su najvažnije tvari u tijelu. One su jedan od najvažnijih elemenata za dobro
zdravlje i vitalnost i od prvenstvenog su zna enja za rast i razvoj tjelesnih tkiva. Glavni su izvor
tvari za izgradnju miši a, krvi, kože, kose, noktiju i unutarnjih organa, uklju uju i srce i mozak.
Izme u ostalog, bjelan evine su potrebne za stvaranje HORMONA koji nadziru mnoge funkcije
tijela kao što su rast, spolni razvoj, te stupanj metabolizma.
ENZIMI, supstance neophodne za osnovne tjelesne funkcije, koji pomažu borbu protiv stranih tvari
u tijelu, tako er su oblikovani iz bjelan evina.
Osim što su izvor tvari za gra u tijela, bjelan evine služe kao izvor topline i energije.
Tijekom probave velike se molekule bjelan evina raš lanjuju u jednostavnije jedinice zvane
AMINOKISELINE. koje su neophodne za sintezu tjelesnih bjelan evina.
Tijelo traži oko 22 aminokiseline. Sve osim 8 aminokiselina mogu biti proizvedene u tijelu odrasle
osobe. 8 njih koje ne mogu biti proizvedene nazvane su esencijalnim aminokiselinama, jer se
moraju pribaviti hranom. Ako je premalo ili nedostaje samo jedna esencijalna aminokiselina, ak i
privremeno, sinteza bjelan evina e pasti na vrlo nisku razinu ili e potpuno prestati.
Namirnice koje sadrže bjelan evine mogu, ali ne moraju sadržavati esencijalne aminokiseline.
Ve ina mesa i mlije nih proizvoda su namirnice sa punovrijednom bjelan evinom, onom koja
sadrži sve esencijalne aminokiseline.
Ve ina vo a i povr a su namirnice s manje vrijednom bjelan evinom, onom kojoj nedostaje, ili ima
vrlo nisku razinu bilo koje esencijalne aminokseline.
Za odre ivanje osobne potrebe za bjelan evinama, jednostavno podijelite tjelesnu težinu sa 2 i
rezultat e indicirati približan broj grama bjelan evina potrebnih za svaki dan. Npr., osoba teška 70
kg treba otprilike 35 g bjelan evina dnevno.
Pomanjkanje bjelan evina može voditi abnormalnom rastu i razvitku tkiva. Kosa, nokti i koža
posebno e biti pogo eni i tonus miši a slab. Dijete u ijoj hrani nedostaju bjelan evine ne može
posti i svoj potencijalni fizi ki rast. Krajnji manjak bjelan evina kod djece rezultira zaostajanjem u
mentalnom i fizi kom razvoju, gubitkom pigmenta kose i oticanjem zglobova. Kod odraslih,
pomanjkanje bjelan evina može rezultirati pomanjkanjem živahnosti i snage, mentalnoj depresiji,
slabosti, neotpornosti infekcijama, oslabljenom zacjeljivanju rana i sporom oporavku nakon bolesti.
Za vrijeme stresnog stanja (posebno kod operacija, krvarenja, rana ili produljene bolesti) neophodno
je trošiti puno više bjelan evina kako bi se ponovno izgradila ili zamijenila istrošena tkiva.
Me utim, prekomjerno uzimanje bjelan evina može uzrokovati poreme aj ravnoteže teku ine.
a) NAJBOLJI IZBOR BJELAN EVINA:

-pile a i pure a prsa (bez kože), kuni , fazan, srnetina, divlja patka, žablji kraci,
-sva riba (naro ito losos, skuše, srdele, sardine), bjelanjak,
-nemasni sir, svježi kravlji sir, jogurt, kiselo mlijeko, mlijeko sa malo masno e ( 1%),
-proizvodi od soje (soja u zrnu, sojino brašno, odresci, komadi i, ljuskice, tofu, mlijeko od
soje, proteinski prah od soje).
b) DOBAR IZBOR BJELAN EVINA:

-nemasna govedina i svinjetina, teletina, šunka, janjetina, piletina i puretina (tamno meso), pršut
(samo crveni dio),
- sir sa smanjenim udjelom masno e, mozzarella, topljeni sir.
c) LOŠ IZBOR BJELAN EVINA:

-masna govedina, piletina i puretina s kožom, evap i i, slanina, hrenovka; dimljena, ljuta ili
svinjska kobasica, jetra, salama, svinjska pe enica, krvavice, mortadela, pršut.
578
2. MASTI (lipidi)
Masti ili lipidi su najkoncentriraniji izvor energije u namirnicama. Kad oksidiraju, masti daju više
od dva puta ve i broj kalorija po gramu nego ugljikohidrati ili bjelan evine.
Masni depoziti okružuju, uvaju i drže u mjestu organe, kao što su bubrezi, srce i jetra. Sloj masti
štiti tijelo od promjena okolne temperature te uva tjelesnu toplinu
Osim opskrbljivanja energijom, masti djeluju kao nosa i za vitamine A, D, E i K, topljive samo u
mastima.
MASNE KISELINE su tvari koje mastima daju razli ite okuse, strukturu i to ke topljenja
Postoje 2 vrste masnih kiselina, zasi ene i nezasi ene.
Zasi ene masne kiseline su redovito krute na sobnoj temperaturi i koje su prvenstveno iz
životinjskih izvora.
Nezasi ene masne kiseline (uklju uju i višestruko nezasi ene kiseline) redovito su teku e na sobnoj
temperaturi i dobivaju se iz povr a, oraha ili sjemenaka kao što su kukuruz, šafran, suncokret i
maslina.
Drugi izvori masti su mlije ni proizvodi, jaja i sir.
KOLESTEROL je lipid ili mastima srodna tvar neophodna za dobro zdravlje. To je normalna
komponenta ve ine tjelesnih tkiva, posebno mozga i nervnog sustava, jetre i krvi.
Iako je pomanjkanje kolesterola malo vjerojatno, ako se masti pretjerano jedu, mogu se u tijeku
uskladištiti velike koli ine kolesterola. Istraživanja se nastavljaju o pitanju veze izme u pove anog
uskladištavanja kolesterola i razvitka arterioskleroze.
Mast i hrana koja sadrži masti trebale bi se držati u pokrivenim posudama, daleko od izravnog
svjetla, na hladnom mjestu kako bi se sprije ila užeženost prouzrokovana oksidacijom.
Prekomjerne koli ine masti u hrani mogu voditi do abnormalnog dobivanja težine i debljine ako je
više kalorija konzumirano nego što tijelo treba. Osim debljine, prekomjerno uzimanje masti e
uzrokovati vrlo slabu probavu i apsorpciju, rezultiraju i lošom probavom.
Ako je nedostatak ugljikohidrata pra en pomanjkanjem vode u hrani, ili ako postoji loše
funkcioniranje bubrega, masti ne mogu biti potpuno metabolizirane i mogu postati toksi ne za
tijelo.
a) NAJBOLJI IZBOR MASNO A (bogat jednostruko nezasi enim mastima):

-bademi, maslac badema, kikiriki, maslac od kikirikija, pistachio,
-masline, maslinovo ulje, repi ino ulje, avokado.
b) DOBAR IZBOR MASNO A (malo zasi enih masti):

-majoneza (lagana), sezamovo ulje, sojino ulje, orasi.
c) LOŠ IZBOR MASNO A (bogat zasi enim mastima):

-maslac, vrhnje (slatko i kiselo), sir za mazanje, svinjska mast, biljna masno a.
579
3. UGLJIKOHIDRATI
Ugljikohidrati su glavni izvor energije za sve tjelesne funkcije i miši ni rad i neophodni su za
pomaganje u probavi i asimilaciji drugih hranjivih tvari.
Glavni ugljikohidrati u hrani su ŠE ER, ŠKROB i CELULOZA.
Jednostavni še eri, kao oni u medu i vo u, vrlo su lako probavljivi.
Še erima (disaharidi) kao što je še er za jelo, potrebne su neke probavne aktivnosti, ali niti blizu
složene kao za škrob iz neobra enog zrna žita.
Škrob traži produljenu akciju enzima kako bi se razgradio u jednostavni še er (glukozu) za probavu.
Celuloza, esta u kožici vo a i povr a, uglavnom je neprobavljiva za ljude i daje malu energetsku
vrijednost u prehrani. No ona ipak osigurava volumen neophodan za rad crijeva i pomaže
izlu ivanje neprobavljenog dijela.
Sav še er i škrob u tijelu pretvaraju se u jednostavni še er kao što je glukoza ili fruktoza. Nešto
glukoze ili "krvnog še era" koristi kao gorivo u mozgu, živ anom sustavu i miši ima. Mali se dio
glukoze pretvara u glikogen i pohranjuje u jetri i miši ima; višak se pretvara u mast i pohranjuje se
po tijelu kao pri uvni izvor energije. Kad se pri uve masti ponovno pretvore u glukozu i koriste za
gorivo tijelu, dolazi do gubitka težine.
Ugljikohidrati koji sadrže še er i škrob opskrbljuju tijelo sa skoro trenuta nom energijom jer
uzrokuju iznenadan rast razine glukoze u krvi. Me utim, razina še era u krvi padne opet brzo,
stvaraju i glad za slatkom hranom i mogu i umor, vrtoglavicu, nervozu i glavobolju.
Namirnice sa velikom koli inom rafiniranih ugljikohidrata esto su manjkave vitaminima,
mineralima i celulozom.
Istraživanja se nastavlja o tome jesu li ili nisu takvi simptomi kao dijabetes, bolest srca, visoki krvni
tlak, anemija, poreme aji rada bubrega te rak povezani s prekomjernom uporabom rafiniranih
ugljikohidratnih jela u prehrani.
a) POVOLJNI UGLJIKOHIDRATI:
-povr e: arti oke, blitva, bob, brokula, celer, crni i crveni grah, crveni kupus, cvjeta a, gljive, kelj,
kupus, krastavac, le a, luk, mlada repa, pasirane raj ice, patli an, paprika, poriluk, radi ,
raj ica, rotkvice, salata (kristalka i puterica), slanutak, šparoge, špinat, tikvice, vrganji,
zelene mahune.
-vo e: ananas, borovnice, breskva, grejp, grož e, jabuke, jagode, kivi, klementina, kruška, kupine,
limun, maline, mandarina, marelica, mušmule, naran a, nektarina, ribiz, sok jabu ni
(nezasla en), šljive, šumsko vo e, trešnje, višnje.
-žitarice: je am, zob, zobene pahuljice.
b) MANJE POVOLJNI UGLJIKOHIDRATI (koristiti do 25 % od ukupnih ugljikohidrata):

-povr e: bob, cikla, grašak, krumpir, kukuruz, mrkva, pomfrit, šareni grah,
-vo e: banana, datulje, dinja, grož ice, kesten, lubenica, mango, papaja, smokva, suhe marelice,
suhe šljive, suhe smokve.
-vo ni sokovi: ananas, grejp, jabuka, limunada, naran a, raj ica,
-žitarice i krušni proizvodi: brašno (bijelo, integralno i raženo), dvopek, grisini, krafna, kreker, kruh
(bijeli, integralni, kukuruzni, pšeni ni, raženi, sojin, zobeni), krušne
mrvice, kukuruzna krupica, kukuruzni škrob, musli, pala inka, pecivo,
pereci, griz, riža (bijela i sme a), tjestenina, tost, žganci, corn flakes.
-ostalo: okolada, okoladni bomboni, džem, fruktoza, kakao, ketchup, marmelada, med,
sladoled, še er (sme i i kristal), ips.
580
4. VITAMINI
Vitamini su organski kemijski spojevi razli ita sastava koji se nalaze u hrani u malim koli inama a
prijeko su potrebni za razvitak, održanje i normalno funkcioniranje organizma. Poznato je oko 30
vitamina, najve i dio njih proizveden je i sintetski. Neki vitamini raspadaju se dužim stajanjem
živežnih namirnica, a osobito sušenjem i kuhanjem.
Nemojte uzimati dodatne vitamine tako da koristite velik broj vitaminsko-mineralnih tableta.
Vitamine uzimajte zasebno a minerale samo u preporu enim dozama i ne prekora ujte ih.
Izvanredno je važno da dodatne vitamine uzimate kontinuirano, ne propuštaju i ni jedan jedini dan.
Poznato je da postoji povratni efekt, koji se o ituje u pove anom riziku od raznih bolesti kad se
naglo prekine uzimati vitamin C. Mogu e je da postoje sli ni povratni u inci i za ostale vitamine
topive u vodi.
Vitamini nisu tablete za ja anje i sami po sebi nemaju kalorijsku vrijednost.
Vitamini nisu zamjena za proteine ili bilo koje druge hranjive tvari, kao što su minerali, masti,
ugljikohidrati, voda; oni ak nisu ni zamjena jedan za drugog!
Ne možete uzimati vitamine, prestati jesti i o ekivati da budete zdravi. Nedostatak samo jednog
vitamina može ugroziti itav ovjekov organizam. Sli na pravila vrijede i za minerale.
1. VITAMIN A
Mjeri se u internacionalnim jedinicama (I. J.). U tijelu se 90 % vitamina A nalazi u jetri.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Produljeni nedostaci mogu uzrokovati: upalu o iju, slab vid, no no sljepilo, pove anu sklonost
prema infekcijama (naro ito dišnih putova), u estale prehlade, poreme aj rasta u djece, nedostatak
apetita i živosti, defektne zube i desni, hrapavu, ljuskavu i suhu kožu te kožne bolesti (akne,
vori e, ireve, prerane bore, psorijazu), perutavu kosu i prekomjeran gubitak kose, nokte koji se
ljušte i lome, slab osjet okusa i mirisa.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI

Mrkva, špinat, kelj i druge lisnate tamno zelene biljke, žitarice, grašak, mahune, cvjeta a, šparoga,
mlije ni proizvodi, jetra, jaja, naran e, nektarine, smokve, grož e, marelice, jagode, lubenice.
KOJI OBLIK?
Postoje dva oblika:
– beta-karoten (provitamin A) – ima ga u namirnicama biljnog i životinjskog porijekla.
U tijelu se beta-karoten pretvara u vitamin A.
– vitamin A (retinol) – nalazi se samo u namirnicama životinjskog porijekla.
Vitamin A bolje je uzimati u obliku beta-karotena jer nema toksi ni potencijal retinol vitamina A.
KOLIKO?
a) Preporu ena dnevna doza je 5000 I. J. beta-karotena dnevno za muškarce, 4000 I. J. za žene.
b) Ve ina odraslih može uzeti do 20000 I. J. beta-karotena, dok je za djecu je granica 5000 I. J.
c) Ako se želite dodatno zaštititi protiv starenja, preporu uje se doza od 15000 – 25000 I. J.
d) Uobi ajene terapeutske doze su 25000 – 50000 I. J. beta-karotena dnevno.
1 mrkva sadrži oko 8000 I. J. beta karotena (zadovoljava vaše dnevne potrebe za vitaminom A!)
1 šalica suhih marelica sadrži 14000 I. J. a stabljika brokule 4500 I. J. beta karotena.
KADA, KAKO?
Vitamin A se otapa u masti. To zna i da ako u vašoj hrani uop e nema masti ili ulja, iz probavnih
organa se ne može apsorbirati vitamin A. Beta-karoten koji uzimamo uz hranu bez ikakve masno e
je ist gubitak. Za apsorpciju vitamina A potrebno je oko 5 g masti dnevno.
581
Uzimanje beta-karotena 3 puta tijekom dana povisilo je koncentraciju vitamina u krvi 3 puta više od
jedne jedine velike dnevne doze. Unošenjem vo a i povr a mogu e je unijeti u organizam ve e
koli ine beta-karotena, iako se beta-karoten iz tableta bolje apsorbira. Tijelo dobro apsorbira beta-
karoten iz povr a koje je lagano kuhano. Dugotrajno kuhanje uništava beta-karoten.
TOKSI NOST
Dnevne doze od 50000 I. J. beta-karotena nisu izazvale nikakve toksi ne reakcije. Visoke doze
mogu uzrokovati samo bezopasno žutilo kože koje nestaje kada se doza beta-karotena smanji.
Više od 50000 I. J. dnevno, tijekom više mjeseci kod odraslih i više od 18000 I. J. dnevno kod djece
može biti toksi no. Toksi nost se o ituje u opadanju kose, mu nini, povra anju, proljevu, peruta
nju kože, osipu, zamagljenom vidu, boli u kostima, neredovitoj menstruaciji, zamoru, glavobolji.
UPOZORENJE
Vitamin A (retinol tip) se može nataložiti u jetri u koli inama opasnim za organizam. Mnogi
multivitaminski pripravci sadrže visoke koncentracije retinol vitamina A. Odrasli ne bi smjeli
uzimati više od 5000 – 10000 I. J. retinol vitamina A osim po savjetu lije nika. Potrebno vam je
barem 10000 I. J. vitamina A (beta-karotena) ako dnevno uzimate više od 400 I. J. vitamina E.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN A?

-skra uje trajanje bolesti, doprinosi zdravlju, izgra uje otpornost protiv svih vrst infekcija,
-potpomaže rast, ja a kosti, igra vitalnu ulogu u izgradnji kože i kose,
-pomaže u lu enju želu anih sokova, održava sluznicu i membrane tijela u zdravom stanju,
-štiti protiv škodljivog djelovanja zatrovanog zraka,
-pove ava propustljivost kapilara pridonose i boljem snabdijevanju tkiva kisikom,
Spre ava rak

Više od 100 istraživanja pokazalo je da su osobe s visokim razinama beta-karotena u krvi gotovo
dvostruko otpornije na nastanak razli itih oblika raka. Pojedinci s niskim razinama beta-karotena 4
puta su podložniji obolijevanju od raka plu a uzrokovanog pušenjem.
Mega-doze beta-karotena zalije ile su pretkancerozne rane u usnoj šupljini kod 50-70 % bolesnika.
Kod muškaraca oboljelih od raka debelog crijeva, dnevne doze od 50000 I.J. beta-karotena u 44 %
oboljelih smanjile su razvoj kanceroznih stanica za samo 2 tjedna.
Žene oboljele od raka dojke koje su uzimale ve e doze beta-karotena, imale su 12 puta ve u stopu
izlje enja tijekom 6-godišnjeg razdoblja, od onih koje su uzimale male doze.
Spre ava sr ane udare

Beta-karoten zaustavlja nastanak kardiovaskularnih oboljenja, vjerojatno zaustavljaju i arterijska
za epljenja. Lije nici koji su svaka dva dana, tijekom 6 godina, uzimali dozu od 50 mg beta-
karotena, imali su upola manje slu ajeva smrtonosnih sr anih napada, udara i težih posljedica
sr anih oboljenja. Zaštita se razvila za samo 2 godine. Ispitanici koji su uzimali male doze beta-
karotena imali su 200 % ve u mogu nost prvog infarkta od onih koji su uzimali visoke doze.
Smanjuje rizik od moždanog udara

Žene koje tjedno uzimaju najmanje 5 mrkava bogatih beta-karotenom su 68 % manje izložene
opasnosti od moždanog udara od žena koje mrkvu jedu jednom mjese no ili rje e.
Ve e koli ine špinata, koji je bogat beta-karotenom, za 40 % smanjuju rizik moždanog udara.
Poboljšava djelovanje imunosnog sustava

Doze od 30-60 mg beta-karotena dnevno pove avaju broj imunosnih stanica koje štite tijelo od
raka, te virusnih i bakterijskih infekcija.
582
2. VITAMINI B-KOMPLEKSA
Topivi su u vodi. Svaki višak se izlu uje i ne skladišti se u organizmu te se mora svakodnevno
obnavljati. 67 % slu ajeva povišene razine otrova homocisteina, koji se taloži u arterijama i mozgu,
povezano je s preniskim razinama koncentracije jednog ili više vitamina skupine B u krvi.
a) VITAMIN B1 (tiamin, tiaminklorid)
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Gubitak apetita, miši na slabost, usporen rad srca, kroni na opstipacija, še erna bolest, gubitak
težine. Produljeni nedostaci mogu uzrokovati beri-beri, neuritis, edem.

Pivski kvasac, pšeni ne klice, posije, ljuska riže, ve ina mahunarki (naro ito soja), mlijeko,
mlije ni proizvodi, povr e (repa, krumpir, zeleno lisnato povr e).
KOJI OBLIK?
Vitamin B1 je najbolje uzimati kao sastavni dio vitamina B-kompleksa.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je oko 1,5 mg.
Dostupne su i slabe i jake doze, od 1,5-500 mg u jednoj tableti.
TOKSI NOST
Nije poznata. Ako je doza i previsoka, višak se izlu uje mokra om i ne taloži se u tkivima i
organima.
Doza od 5-10 g dnevno može prouzrokovati drhtavicu, herpes, otoke, alergije i ubrzani rad srca.
UPOZORENJE
Nedostaci se mogu javiti zbog pušenja, prekomjernog uzimanja alkohola i bijelog še era, kofeina, te
prera ene i rafinirane hrane.
Toplina uništava vitamin B1.
Vitamin B1 treba pove ati ako ste pod stresom, bolesni, trudni ili dojite dijete.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN B1?

-poznat je kao vitamin protiv starenja i antiberi-beri vitamin,
-pospješuje rast,
-štiti sr ani miši ,
-stimulira aktivnost mozga,
-nezamjenjiv je za zdravlje itavog živ anog sustava,
-spre ava zamor, pove ava izdržljivost,
-pomaže u spre avanju opstipacije,
-olakšava probavu, posebno ugljikohidrata,
-poboljšava psihi ko stanje,
-pomaže kod visinske i morske bolesti,
-pomaže kod herpes zostera.
583
b) VITAMIN B2 (riboflavin, vitamin G)
Naj eš e pomanjkanje vitamina u Americi je upravo pomanjkanje vitamina B2
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Zakrvavljene o i, abnormalna osjetljivost prema svjetlu, žarenje o iju, svrbeži, raspucale usnice i
rubovi usna, upaljeni, žare i jezik (purpurnocrvene boje), slaba ili masna kosa, prerane bore na licu,
ispucani nokti.

Pivski kvasac, neljuštene žitarice, pšeni ne klice, sjemenke suncokreta, bademi, sir, mlijeko, jetra,
kuhano lisnato povr e, riba, jaja.
KOJI OBLIK?
Najdjelotvorniji je u dobro uravnoteženoj formuli s ostalim vitaminima B-kompleksa.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je oko 1,5 mg.
Uobi ajene terapeutske doze su 25-50 mg dnevno.
Dostupne su i slabe i jake doze, od 1-100 mg u jednoj tableti.
TOKSI NOST
Nema je. Mogu i simptomi manjeg predoziranja uklju uju svrab, obamrlost, osje aj pe enja,
trnjenja.
UPOZORENJE
Svjetlost i alkohol uništavaju vitamin B2. U vodi za kuhanje se taj vitamin rastvara.
Stresne situacije pove avaju potrebu za ovim vitaminom.
Unošenje vitamina B2 morate pove ati ako jedete malo crvenog mesa, mlije nih proizvoda, ako ste
na dugoj dijeti zbog ira ili dijabetesa, ako ste trudni ili dojite.

-neophodan je za rast i op e zdravlje, plodnost,
-poboljšava zdravlje o iju, kože, noktiju i kose,
-može pomo i u spre avanju nekih vrsta katarakta,
-ubrzava zaraš ivanje rana u ustima, na usnama i jeziku.
584
c) VITAMIN B3 (niacin, nikotinska kiselina, niacinamid, nikotinamid)
U ljudskom tijelu ga ima najviše od svih vitamina.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Koža koja je posebno osjetljiva na sunce esto je rani pokazatelj nedostatka vitamina B3.
Ostali simptomi: "obložen" jezik, razdražljivost, nervoza, proljev, zaboravnost, nesanica, kroni na
glavobolja, probavni poreme aji, anemija, dermatitis.
Jako produljeni nedostaci mogu uzrokovati: pelagru, neurasteniju, mentalne poreme aje, tupost,
depresiju, lošu orijentaciju.

Pivski kvasac, pšeni ne klice, ovojnica riže, orasi, sjemenke suncokreta, neoljuštena pšenica, sme a
riža, zeleno povr e, jetra, bezmasno meso, jaja, prženi kikiriki, avokado, datulje, suhe šljive.
KOJI OBLIK?
Niacin može izazvati crvenilo dok ga niacinamid ne e izazvati. Crvenilo je sasvim bezopasno i
nestaje poslije 20-ak minuta. Pomaže ako popijete ašu vode. Crvenilo možete svesti na najmanju
mogu u mjeru ako nijacin uzimate na pun želudac.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je oko 15 mg.
Terapeutska doza je 100 mg sa svakim obrokom.
U formule B-kompleksa obi no je uklju eno 50-100 mg vitamina B3.
TOKSI NOST
U biti nije toksi an, ako se izuzmu neke nuspojave izazvane dozama od preko 100 mg dnevno.
Poneki osjetljivi pojedinci mogu osjetiti peckanje ili svrab na koži.
Produljeno uzimanje velikih doza vitamina B3 može biti opasno i može uzrokovati ir na želucu,
ošte enje jetre i žuticu.
UPOZORENJE
Uništavaju ga lijekovi, alkohol, tablete za spavanje. Ljudi skloni gihtu i še ernoj bolesti neka ne
uzimaju velike doze vitamina B3 bez konzultacije sa lije nikom.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN B3 ?

-važan je za pravilnu cirkulaciju,
-pomaže u održavanju zdravlja živ anog sistema,
-manjak niacina može izazvati negativne promjene u psihi li nosti,
-neophodan je za pravilan metabolizam,
-može sprije iti migrensku glavobolju,
-širi krvne sudove, pove ava protok krvi,
- esto se pripisuje u slu aju hladnih ruku i stopala,
-u megadozama se uspješno koristi u lije enju šizofrenije,
-smanjuje visoki krvni tlak,
-smanjuje nivo kolesterola i triglicerida,
-smanjuje simptome vrtoglavice,
-pospješuje zarastanje ireva i, esto, otklanja loš zadah.
585
d) VITAMIN B5 (pantotenska kiselina, kalcij pantotenat)
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Kroni ni zamor, pove ana sklonost infekcijama, sijedost i gubljenje kose, mentalna depresija,
razdražljivost, mu nina, miši na slabost, želu ane tegobe i zatvor, ir na dvanaestercu.
Produljeni nedostaci mogu uzrokovati: bolesti kože i krvi, usporeni rast, bolna i goru a stopala,
nesanicu, miši ne gr eve, niski še er u krvi (hipoglikemiju), nizak krvni pritisak.
Smatra se kao jedan od uzroka astme i alergije.

Pivski kvasac, pšeni ne klice i posije, mati na mlije , zeleno povr e, grah i grašak, kikiriki, jetra,
žumanjak, meso, integralne žitarice, mekinje, koštunjavi plodovi.
KOJI OBLIK?
Naj eš e je sastojak B-kompleksa u raznim dozama, od 10-100 mg.
KOLIKO?
Stvarne potrebe procijenjene su na 30-50 mg dnevno.
Uobi ajene terapeutske doze su 50-300 mg dnevno.
TOKSI NOST
Nije poznata.
U nekim ispitivanjima davano je 1000 mg i više dnevno u razdoblju od 6 mjeseci, bez popratnih
pojava.
UPOZORENJE
Ako vas esto mu e hladne ruke ili stopala, možete pokušati pove ati unošenje vitamina B5 u
kombinaciji sa ostalim vitaminima B-kompleksa.

-uklju en je u sve vitalne funkcije tijela,
-spre ava umor, pove ava vitalnost,
-štiti od infekcija te ubrzava ozdravljenje,
-pomaže u spre avanju preuranjenog starenja, naro ito bora,
-važan je u pretvaraju masti i še era u energiju,
-pospješuje adrenalne žlijezde i pove ava stvaranje kortizona i drugih adrenalnih hormona,
-štiti protiv ve ine fizi kih i mentalnih stresova i toksina,
-pomaže održavanje normalnog rasta i razvoja centralnog živ anog sistema,
-može pomo i u zaštiti od ošte enja uzrokovanih prekomjernom radijacijom,
-neophodan je za sintezu antitijela,
-umanjuje toksi an u inak mnogih antibiotika.
586
e) VITAMIN B6 (piridoksin)
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Anemija, edemi, ekcemi, ranice na usnama i usnoj šupljini, nervoza, bubrežni kamenci, upala
debelog crijeva, nesanica, karijes, razdražljivost, gubitak miši ne kontrole, migrena, prerana
senilnost.

Pivski kvasac, pšeni ne klice i mekinje, bubrezi, soja, ribe i plodovi mora, integralne žitarice, orasi,
banane, slatki krumpir, šljive, dinja, kupus, integralna riža, jaja, kikiriki, avokado, mlijeko, jetra,
zeleno lisnato povr e, paprika, mrkva.
KOJI OBLIK?
Da se izbjegne manjak drugih B-vitamina, vitamin B6 trebalo bi uzimati u jednakim koli inama s
vitaminima B1 i B2.
KOLIKO?
Obi ne multivitaminske tablete sadrže oko 3 mg vitamina B6 što je dovoljno za ispravljanje
nedostataka i poboljšanje imuniteta.
Dnevne doze od 10-50 mg mogu e su potrebne za snižavanje razine homocisteina (razara a krvnih
sudova) u krvi.
Terapeutske doze do 200 mg dnevno uspješno se koriste u toku nekoliko mjeseci, u kombinaciji sa
drugim vitaminima B-kompleksa.
TOKSI NOST
Najsigurnije je ne premašiti dozu od 50 mg vitamina B6 dnevno.
Izbjegavajte dnevne doze ve e od 200 mg.
Dnevne doze od 500-1000 mg prouzro ile su toksi ne promjene živ anog sustava.
Svakodnevne doze od 2-10 g mogu prouzro iti neurološke poreme aje.
Mogu i simptomi predoziranja vitaminom B6 su no ni nemir i previše jasno sje anje na snove.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN B6 ?

-pomaže u prevenciji mnogih nervnih i kožnih poreme aja,
-ublažava no no gr enje miši a, uko enost ruku,
-pomaže asimilaciji hrane, spre ava karijes,
-može sprije iti i ublažiti epilepti ke napade,
Poboljšava u inkovitost imunosnog sustava

Kod starijih ljudi se funkcioniranje imunosnog sustava vratilo na normalu kada su tijekom 3 tjedna
dobivali dnevne doze od 2 mg vitamina B6 (žene) i 3 mg (muškarci).
Iznimno visoke doze (50 mg dnevno) nisu dovele do daljnjeg pomla ivanja imunosnog sustava.
Spašava krvne sudove

Vitamin B6 je zna ajan borac protiv homocisteina, razara a krvnih sudova. Bez vitamina B6 u krvi
dolazi do porasta koncentracije homocisteina, što dovodi do ošte enja arterija, te uzrokuje sr ane i
moždane udare. Vitamin B6 tako er spre ava opasno zgrušavanje krvi.
Poboljšava rad mozga

20 mg vitamina B6 dnevno, tijekom 3 mjeseca, zna ajno poboljšava pam enje 70-godišnjaka.
587
f) VITAMIN B9 (folna kiselina, folacin, folat)
Neki autoriteti vjeruju da je folna kiselina kontraindicirana (nedostaje) kod raka i leukemije.
Osobe starije od 50 godina gotovo obavezno pate od nedostatka folne kiseline.
Dokazana je sigurnost po zdravlje ako se velike doze folne kiseline uzimaju zajedno sa vitaminima
B-kompleksa, pivskim kvascem ili vitaminom B12.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Teška oboljenja kože, gubitak kose, poreme ena cirkulacija, sivkastosme a pigmentacija kože,
umor, mentalna depresija, spontani poba aj, težak poro aj, visoka stopa smrtnosti dojen adi.

Tamnozeleno lisnato povr e, mrkva, jetra, žumanjak, dinja, marelica, pivski kvasac, pšeni ne klice,
gljive, orasi, kikiriki. Hrana poput suhih sjemenki, špinata, kelja i citrusa sadrži prili no visoke
koli ine folne kiseline.
Ipak, tijelo može apsorbirati i upotrijebiti najviše 50 % folne kiseline sadržane u hrani.
KOJI OBLIK?
Formule B-kompleksa obi no sadrže od 100-400 µg vitamina B9.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je oko 400 µg.
400 µg folne kiseline dnevno smanjuje opasnost od porasta homocisteina i prijetnju od raka, što
više, ispravlja deficijencije koje vode prema psihi kim poreme ajima.
Ta ili manja doza se obi no nalazi u multivitaminskim tabletama ili tabletama B-kompleksa.
Ako se želite uistinu dodatno osigurati, osobito ako ste ve oboljeli na srcu, neki stru njaci
preporu uju dnevne doze od 1000-5000 µg folne kiseline dnevno.
U lije enju anemije i drugih nedostataka potrebno je 5 mg (5000µg) ili više dnevno.
TOKSI NOST
Nije poznata, iako se kod malog broja ljudi javlja osip na koži.
Doze od 5000-10000 µg folne kiseline dnevno nisu uzrokovale nikakve primjetnije nuspojave.
UPOZORENJE
Svatko tko uzima više od 2 g vitamina C dnevno vjerojatno bi trebao pove ati koli inu folne
kiseline jer više doze vitamina C pove avaju izlu ivanje folne kiseline.
Kod mnogih pacijenata koji su u kratkom vremenu primali 1-5 mg folne kiseline dnevno,
promijenilo se nekoliko tipova pjega na koži. Ako se to i vama dogodi, posavjetujte se sa
lije nikom.
Pretjerane doze folne kiseline mogu dovesti do gr eva kod epilepti ara koji uzimaju fention.
ŠTO SVE LIJE I FOLNA KISELINA?

-bitna je za dijeljenje stanica tijela,
-pomaže u obrani od anemije,
-pomaže metabolizam bjelan evina,
-važna je za proizvodnju DNK I RNK,
-ublažava bol,
-pomaže u izgradnji antitijela te u spre avanju i lije enju infekcija.
Spre ava rak

Folna kiselina sposobna je zaustaviti razvoj i usporiti rast kancerogenih stanica, ak i kad je
ustanovljeno postojanje premalignih stanica. Bez folne kiseline kromosomi su lomljivi na "krhkim"
588
to kama što virusu omogu uje da se uvu e u zdrav genetski materijal stanice i uzrokuje ošte enja
DNK koja prethode razvoju raka.
Žene s niskim razinama folne kiseline u crvenim krvnim tjelešcima maternice 5 puta eš e su
razvijale pretkancerozne promjene koje su za ishod imale rak, od žena s višim koncentracijama
folne kiseline.
Žene koje su dnevno uzimale 700 µg folne kiseline imale su za tre inu manju u estalost nastanka
polipa (pretkanceroznih izraslina) od žena koje su uzimale samo 170 µg dnevno.
Zaštitnik srca
Pravilna koncentracija folne kiseline u krvi može snažno utjecati na spre avanje i zaštitu organizma
od kardiovaskularnih bolesti.
Ako do e do manjka B-vitamina razina krvne bjelan evine homocisteina postaje opasna, uzrokuju i
za epljenje arterija. Mogu nost obolijevanja od sr anih bolesti pove ava se 4 puta.
ak i male doze B-vitamina u kratkom roku izbacuju homocistein iz organizma pri emu
najsnažnije djeluje folna kiselina, zatim vitamini B6 i vitamin B12.
Spasitelj uma
Folna kiselina može pomo i da sa uvate umne sposobnosti tijekom starenja.
Stariji pacijenti s mentalnim poreme ajima, a osobito demencijom, imali su 3 puta niže razine folne
kiseline od ostalih ispitanika njihove dobi.
Depresiju je otklonilo 400 µg dnevne doze folne kiseline.
Nedostatak folne kiseline u prehrani mla e populacije izazivao je emocionalnu nestabilnost, lošu
sposobnost koncentracije, povu enost u sebe i nedostatak samopouzdanja.
Svi simptomi zna ajno su se poboljšali kada su ispitanici tijekom 8 tjedana uzimali dovoljne
koli ine folne kiseline (umjerene doze iz multivitaminskih tableta).
589
g) VITAMIN B12 (kobalamin, cijano-kobalamin)
Zapanjuju ih 20 % osoba starijih od 65 godina pati od nedostatka vitamina B12.

Nestašica vitamina B12 vjerojatno po inje u srednjim godinama ali postaje opasna tek 10, 20, ili 30
godina poslije. Nestašica vitamina B12 razvija se vrlo sporo tijekom mnogo godina, a njezin je
razvoj nepredvidiv; esto napada mozak i itav živ ani sustav dok ostatak organizma ne trpi
nikakve posljedice.
Neki tvrde da je vitamin B12 vjerojatno najvažnija hranjiva tvar koja utje e na proces
starenja.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Slab apetit i rast u djece, nutritivna a naro ito perniciozna anemija, kroni an umor, ranice na
usnama, osje aj obamrlosti ili uko enosti, gubitak mentalne energije, teško e u koncentraciji.

Oboga eni pivski kvasac, sjemenke suncokreta, liš e gaveza, sirove pšeni ne klice, pelud, jaja.
Hrana životinjskog porijekla, meso, riba, perad i mlije ni proizvodi u sebi sadrže vitamin B12, što
zna i da su nedostatku vitamina B12 najpodložniji vegetarijanci, posebno oni koji ne uzimaju
mlije ne proizvode.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je oko 3 µg.
Dostupne su i slabe i jake doze, od 1-100 µg vitamina B12 u jednoj tableti.
Za zaštitu starijih osoba najprikladnija doza je 500-1000 µg dnevno.
KADA, KAKO?
Ne asimilira se dobro kroz želudac. Da bi organizam od njega imao koristi mora se kombinirati sa
kalcijem. Vitamini B-kompleksa e imati ja e djelovanje (sinergi ni su) ako se koriste zajedno.
TOKSI NOST
Vitamin B12 nema nikakvih toksi nih svojstava.
UPOZORENJE
Manjak vitamina B12 uzrokuje i pernicioznu anemiju koja se o ituje u lošoj apsorpciji vitamina B12
uzrokovanoj autoimunološkim poreme ajem koji zaustavlja stvaranje želu anih sokova.
Do toga dolazi obi no u kasnim srednjim godinama i to naj eš e kod žena. Potreban je lije ni ki
nadzor a esto i doživotno primanje injekcija vitamina B12 ili pak iznimno visokih doza vitamina
B12 u tabletama.
Dulje uzimanje bilo kojeg pojedina nog vitamina B-kompleksa samostalno (bez ostalih) može
dovesti do velikog gubitka ostalih vitamina B-kompleksa putem izlu ivanja urina.

-poboljšava koncentraciju, pam enje i ravnotežu.
-potpomaže rast i pove ava energiju, pospješuje rast djece,
-stvara i regenerira crvena krvna zrnca, što zna i da štiti od anemije.
Može ukloniti prekancerozne stanice

Puša i koji dnevno puše 20-30 cigareta obi no u iscjetku koji iskašljavaju imaju prekancerozne
stanice. One mogu postati maligne, uzrokuju i nastanak potpuno razvijenog raka plu a.
Ako možete uništiti prekancerozne stanice, opasnost od raka plu a e nestati.
Veliki broj premalignih stanica jdnostano je nestao tijekom 4-mjese ne terapije puša a ( ak i
kada su nastavili pušiti) kada su uzimali visoke dnevne doze vitamina B12 (1000 µg) i folne
590
kiseline (10000 µg). Kada je tkivo dobili dovoljnu koli inu vitamina B-skupine, prekancerozne
stanice su se vratile u "normalno" stanje.
Oporavlja um, održava zdravlje živ anog sustava

Bez vitamina B12 možete izgubiti mentalne sposobnosti, polako tijekom dugog niza godina.
Gotovo 50 % osoba starijih od 60 godina vjerojatno je zahva eno ovim poreme ajem, koji se zove
atrofi ki gastritis.
Tijekom starenja želudac lu i sve manje želu anih sokova, pepsina i klorovodi ne kiseline,
bjelan evina neophodnih za apsorpciju vitamina B12 iz hrane.
Koli ina izlu enih tvari u starosti je bitno manja od one koju želudac lu i u mladosti.
Starije osobe s razinama B12 u krvi koje su bile na granici potreba, pokazivale su nekoliko
simptoma neuroloških poreme aja, me u kojima i gubitak pam enja. Ve ini se stanje popravilo
nakon terapije vitaminom B12.
Ako kod starije osobe do e do neo ekivanih neuropsihijatrijskih poreme aja uvijek prvo
posumnjajte na nedostatak vitamina B12.
591
h) VITAMIN B15 (pangaminska kiselina, kalcij pangamat)
Uveli su ga Rusi, oduševljeni njenim razultatima, dok se u SAD smatra nepoželjnim.

Po svojim antioksidansnim svojstvima sli an je vitaminu E.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Neka istraživanja ukazuju na mogu e žljezdane i živ ane poreme aje, sr ana oboljenja i smanjeno
napajanje tkiva kisikom (hipoksija).
NAJBOLJI PPRIRODNI IZVORI

Pivski kvasac, neglazirana sme a riža, integralne žitarice, sjemenke bundeve i sezama, orasi.
KOLIKO?
Naj eš e dnevne doze su 50-150 mg.
KADA, KAKO?
Bolje je uzimati B15 poslije najja eg dnevnog obroka.
TOKSI NOST
Nije poznata. Neki tvrde da su na po etku režima uzimanja ovog vitamina osje ali mu ninu ali je
uglavnom nestajala poslije par dana.
UPOZORENJE
B15 je važan dodatak za stanovnike velikih gradova i podru ja s visokim stupnjem zaga enosti.
ŠTO SVELIJE I VITAMIN B15?

-dobar je detoksinator,
-produžava životni vijek stanica,
-neutralizira žudnju za alkoholom,
-otklanja mamurluk,
-ubrzava oporavak nakon zamora,
-snižava koli inu kolesterola u krvi,
-štiti od zaga iva a,
-ublažava simptome angine i astme,
-štiti jetru od ciroze,
-stimulira imunološke reakcije,
-potpomaže sintezu proteina,
-pove ava tjelesnu otpornost prema hipoksiji ili nedovoljnom snabdijevanju kisika u tkivu i stanici,
-pomaže u reguliranju metabolizma masti,
-stimulira žljezdani i živ ani sistem,
-može pomo i protiv škodljivog djelovanja trovanja uglji nim monoksidom,
-koristan je protiv poreme ene cirkulacije i preranog starenja te sr ane bolesti.
592
i) VITAMIN B17 (leatril)
Dobiva se iz koštica marelice. Jedini je od B-vitamina koji se ne nalazi u pivskom kvascu.

Jedan od najkontroverznijih vitamina desetlje a.
Kao dopuna u lije enju raka, nije proihva en u velikom dijelu SAD-a ali se ipak legalno
upotrebljava u dvadeset saveznih država SAD-a.
Uprava za namirnice i lijekove ga je odbila uz objašnjenje da zbog prisustva cijanida može biti
opasan.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Mogu e je da pomanjkanje ovog vitamina dovodi do smanjene otpornosti prema raku.

Malene koli ine leatrila prona ene su u košticama marelica, jabuka, trešanja, šljiva i nektarina.
Sadrži ga i ve ina sjemenki vo a (sjemenke jabuke, maline, brusnice, borovnice i kupine te mnoge
žitarice i povr e.
KOLIKO?
Naj eš e dnevne doze su 0,25-1g.
Smatra se da ne e biti nedostatka vitamina B17 ako prehrana sadržava obilje ljekovitih sjemenki
žitarica, mahunarki, oraha, i druge spomenute hrane.
TOKSI NOST
Uzimanje ve ih koli ina leatrila moglo bi biti opasno.
3 g dnevno je sigurno, ali ne bi trebalo uzimati više od 1 g odjednom.
5-30 koštica marelice pojedenih tijekom dana (ali ni u kojem slu aju odjednom!) može osigurati
koli inu ovog vitamina koja je dovoljna u svrhu prevencije.
Ako su koštice marelica i drugog vo a uklju ene u prehranu (u preventivne svrhe) onda se trebaju
koristiti samo u malim koli inama (samo nekoliko koštica dnevno!).
UPOZORENJE
Konzultirajte se s lije nikom prije nego zapo nete s bilo kojim režimom koji uklju uje vitamin B17.

-možda ima neka svojstva koja mu omogu uju da na odre en na in kontrolira i spre ava rak,
-ima specifi no preventivno i kontrolirano antikancerogeno djelovanje, kao što drži njegov otkriva
Ernst T. Krebs.
593
j) VITAMIN H (biotin)
lan je B-kompleksa, topiv je u vodi.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Ekcem lica i tijela, perut, gubitak kose, seboreja, infekcija plu a, anemija, gubitak apetita, ekstremni
zamor, konfuzija, mentalna depresija, ošamu enost, haluciniranje, pogrešan metabolizam masti,
anoreksija, depresija.

Pivski kvasac, neoljuštena riža, jetra, bubrezi, soja, žumanjak, mlijeko.
KOJI OBLIK?
Biotin je obi no uklju en u dodatke B-kompleksa i u multivitaminske tablete.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 150-300 µg dnevno.
TOKSI NOST
Nije poznata.
UPOZORENJE
Tijekom trudno e razina biotina progresivno pada.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN H?

-uklju en je u metabolizam proteina i masti,
-utje e na rast kose i zdravu kosu,
-spre ava gubitak apetita,
-koristi se u lije enju malarije,
-sinteza askorbinske kiseline zahtijeva prisustvo biotina,
-ublažava bolove u miši ima,
-ublažava ekcem i dermatitis.
594
k) INOZITOL
lan obitelji vitamina B-kompleksa.

Inozitola ima u ljudskom tijelu više od bilo kojeg drugog vitamina osim vitamina B3 (niacina).
SIMPTOMI NEDOSTATKA
elavost, ekcem (dermatitis), abnormalnosti o iju, visoka razina kolesterola u krvi.

Pivski kvasac, pšeni ne klice, lecitin, neprera ene neoljuštene žitarice (posebno zobeno brašno i
kukuruz), orasi, mlijeko, agrumi, jetra, suhi grah, dinja, grejp, suhe grož ice, kikiriki, kupus.
KOJI OBLIK?
Ve ina dodataka B-kompleksa sadrži oko 100 mg inozitola i kolina.
Može se nabaviti u obliku praška ili kapsula lecitina (koji sadrži inozitol i kolin).
KOLIKO?
Nije utvr eno. Preporu uje se ista koli ina inozitola kao i kolina.
Zdrava odrasla osoba dnevno uzima oko 1 g.
1 jušna žlica kvasca pruža oko 40 mg inozitola i kolina.
dnevna doza koja se naj eš e koristi je 250-500 mg inozitola.
Terapeutske doze su 500-1000 mg dnevno ako se uzimaju u obliku tableta.
TOKSI NOST
Nije poznata.
ŠTO SVE LIJE I INOZITOL?

-zna ajan je za rast kose; može sprije iti lomljivost kose i elavost,
-važan je za zdravlje sr anog miši a,
-može pomo i u smanjenju razine kolesterola u krvi,
-koristi se u lije enju debljine i šizofrenije (kao dio prehrane moždanih stanica),
-zna ajan je u ishrani moždanih stanica,
-pomaže u prevenciji ekcema,
-ima umiruju i u inak.
595
l) KOLIN
Pripada grupi vitamina B-kompleksa. Kolin je lipotropik (pretvara masno a u emulzije).

Jedna je od malobrojnih tvari koje su u stanju probiti tzv. krvno-moždanu barijeru (koja obi no štiti
mozak od varijacija u svakodnevnoj prehrani) i odlazi izravno u moždane stanice da bi proizvela
kemikaliju koja potpomaže pam enje.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Produljeni nedostaci mogu uzrokovati visoki krvni tlak, cirozu i degenerativno "omaš enje" jetre,
arteriosklerozu i otvrdnu e arterije, možda i Alzheimerova bolest.

Pivski kvasac, pšeni ne klice, žumanjak, jetra, zeleno lisnato povr e i mahunarke, lecitin u
granulama ili teku ini (na injen od soje), mozak, srce, jetra.
KOLIKO?
Kolin se može proizvesti u tijelu zdrave osobe koja prima optimalnu prehranu, naro ito primjerene
koli ine vitamina B6, B12, magnezija, folne kiseline i metionina (aminokiselina).
Procjenjuje se da ishrana odrasle osobe sadrži 500-900 mg kolina dnevno.
Mnogi autoriteti vjeruju da su minimalne dnevne potrebe 1000 mg ili više dnevno.
Naj eš a dnevna doza je 500-1000 mg .
KOJI OBLIK?
Prosje ni B-kompleks sadrži oko 50 mg kolina.
TOKSI NOST
Nije toksi an u dozama do 6000 mg dnevno.
UPOZORENJE
Produljeno uzimanje visokih doza kolina može dovesti do nedostatka vitamina B6, zato ga uvijek
treba uzimati s ostalim vitaminima B-kompleksa.
ŠTO SVE LIJE I KOLIN?

-neophodan je za pravilan metabolizam masti,
-pomaže u probavi, apsorpciji i prenošenju u krv masti i drugih vitamina topivih u mastima (A,
D,K),
-neophodan je za sintezu nukleinske kiseline DNA i RNA,
-svodi na najmanju mjeru prekomjerno nakupljanje masti i kolesterola u jetri i arterijama.
-neophodan za zdravlje ovojnica živaca,
-regulira i poboljšava funkciju jete i žu nog mjehura,
-koristan je u lije enju nefritisa,
-može sprije iti stvaranje žu nih kamenaca,
-koristan u smanjenju visokog krvnog pritiska,
-koristi se u lije enju: arterioskleroze, ošte enja bubrega, glaukoma, miastenie gravis,
Alzheimerove bolesti,
-pomaže u eliminiranju otrova i lijekova, tako što pomaže jetri,
-doze od 1-5 g dnevno pomažu u spre avanju gubitka pam enja u starijim godinama.
596
m) PABA (para-aminobenzojeva kiselina)
lan je B-kompleksa, može se sintetizirati u organizmu.

Mnoge holivudske zvijezde koriste PABA-u protiv bora na koži. Ona svakako ne otklanja bore, ali
kod nekih ljudi neko vrijeme odlaže njihovo stvaranje.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Prekomjeran zamor, ekcem, anemija, sijeda kosa, reproduktivni poreme aji, neplodnost, gubitak
libida.

Pivski kvasac, integralne žitarice, mlijeko, jaja, jogurt, pšeni ne klice, jetra, bubrezi, riža, mekinje.
PABA sintetiziraju i bakterije u zdravim crijevima.
KOLIKO?
Doze od 30-100 mg esto su ugra ene u dobrim B-kompleks ili multivitaminskim tabletma.
Terapeutski se koriste puno ve e koli ine - do nekoliko stotina mg dnevno.
1000 mg dnevno (s produženim otpuštanjem), 6 dana u tjednu, zajedno sa folnom kiselinom

(vitamin B9) može pomo i da svojoj osijedjeloj kosi vratite njenu prirodnu boju.
TOKSI NOST
Stalno uzimanje velikih doza PABA-e nije preporu ljivo jer može biti štetno za srce, bubrege i
jetru. Simptomi predoziranja mogu biti mu nina i povra anje.
ŠTO SVE LIJE I PABA?

-stimulira metabolizam i sve vitalne životne procese, vjerojatno s folnom kiselinom.
-spre ava promjene na koži uzrokovane starenjem,
-spre ava sijedost kose,
-neophodan za zdravu kožu,
-ublažava bolove opeklina,
-kao melem može kožu zaštititi od sun evih opeklina te ak sprije iti rak kože,
-koristan je kod itavog niza kožnih oboljenja,
-odga a stvaranje bora i održava kožu zdravom i glatkom,
-faktor je pospješenja rasta.
597
3. VITAMIN C (askorbinska kiselina)
Topiv je u vodi. Snažan je antioksidans; hvata i uništava slobodne radikale.

Vodena otopina vitamina C kiselkasta je okusa. Slaba je kiselina, nešto ja a od octene u octu, ali
slabija od limunske (u limunu ili grejpu) i mlije ne (u kiselom mlijeku ili zelju).
Istraživanje prehrambenih navika 11000 osoba pokazuje da dnevna doza od 300 mg vitamina C
muškarcima produljuje život za 6, a ženama za 9 godina.
"Život možemo produljiti za 12-18 godina uzimaju i dnevno 3200-12000 mg vitamina C", izjavio
je pokojni doktor Linus Pauling, dvostruki nobelovac, koji je svojih posljednjih 30 godina života
(doživio je 93) uzimao velike doze vitamina C i u tom razdoblju se nije ni jednom prehladio.
Ve ina životinja sintetizira svoj vlastiti vitamin C; samo se ljudi, ovjekoliki majmuni i zamorci
moraju oslanjati na izvore u prehrani.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
-smanjena otpornost prema svim infekcijama i toksi nom djelovanju lijekova i otrova iz okoliša,
-sporo zacjeljivanje krasta i rana,
-slabost kapilara, pogoršanje kolagena,
-karijes, mekano zubno meso,
-tiroidna insuficijencija, skorbut.

Južno i bobi asto vo e, zeleno lisnato povr e, raj ica, kelj, kupus, cvjeta a, krumpir, slatka paprika,
šipak, jagode, prokulice, kivi, brokula, jabuka, cvjeta a.
KOLIKO?
a) Preporu ena dnevna doza je 60-100 mg vitamina C.
b) Naši preci u kamenom dobu uzimali su oko 400 mg vitamina C dnevno jedu i plodove divljeg
vo a i povr a. Ako jedete ve e koli ine vo a i povr a (bar 5 obroka dnevno, pri emu se u obrok
ubrajaju doru ak, ru ak, ve era i me uobroci, u obliku aše soka ili komada vo ke) unositi ete
300-500 mg vitamina C dnevno.
c) Dnevna doza od 250-1000 mg smatra se dovoljnom za borbu protiv uobi ajenih ošte enja koja
nastaju starenjem i bolestima povezanima s njime.
d) Mnogi istraživa i uzimaju dnevne doze od nekoliko tisu a mg (nekoliko grama) dnevno.
e) Terapeutski se koristi u velikim dozama od 1000-10000 mg dnevno.
f) Kod akutnih trovanja ili infekcija uzima se 1000-2000 mg svakih sat i pol ili dva.
g) Optimalna doza vitamina C za odrasle ljude je 2, 3-10 g dnevno (za velike populacije može sezati
od 250 mg-20 g dnevno). To se može zaklju iti po tome što se ve ina životinja (koje za razliku
od ovjeka same sintetiziraju vitamin C!) proizvode, razmjerno svojoj težini, oko 10 g vitamina
C dnevno. Teško je povjerovati da životinje bez razloga proizvode tako puno vitamina C.
Još teže je povjerovati da se ljudska bi a toliko razlikuju od drugih životinja da im je za
optimalno zdravlje dovoljno 200 puta manje vitamina C (50 mg) koliko iznosi preporu ena
dnevna doza.
h) Najbolji na in odre ivanja prosje ne sigurne dnevne doze je da uzimate sve više vitamina C
(1, 3, 5 ili više g dnevno) sve dok ne dobijete proljev, a zatim treba dozu malo smanjiti.
To je postupak uzimanja vitamina C sve do "granice izdržljivosti crijeva".
Ako ste zdravi, ta e doza biti puno manja nego ako ste bolesni.
598
KOJI OBLIK?
Preporu uju se tablete sa produženim osloba anjem jer je vrlo važno da se neprestano održava
njegova visoka razina u krvi.
Vitamin C (u obliku praha ili tablete) dobiven iz šipka ili višnje (prirodan oblik) sadrži
bioflavonoide i druge enzime koji potpomažu njegovu asimilaciju.
Najbolji dodatak vitamina C je onaj koji sadrži potpuni C-kompleks bioflavonoida, hesperidina i
rutena.
Umjetni oblik vitamina C (bijeli prah ili tableta) financijski je najpristupa niji a njegova korist po
naše zdravlje puno je ve a od odre ene male štetnosti zato što nije proizveden u prirodnom obliku.
KADA, KAKO?
Uzimajte svoju dnevnu dozu 3-4 puta dnevno, radije nego u jednoj velikoj dozi.
Korisnije je uzimati manje doze vitamina C, npr. 1 g svaka 3 sata, nego jedan put dnevno uzeti vrlo
veliku dozu. Budu i da vaše tijelo ne zadržava u vodi topivi vitamin C, morate ga redovito uzimati
kako biste stani ne zalihe održali stalnima.
TOKSI NOST
Vitamin C iznimno je siguran iako "pretjerana doza", koja je vrlo individualna i obi no prelazi 1000
mg dnevno, kod nekih pojedinaca obi no uzrokuje proljev, mu ninu ili žgaravicu.
Ponekad se doga a da vrlo visoke doze (preko 10 g dnevno) uzrokuju proljev, esto mokrenje i
osipe na koži. Tada smanjite dozu.
8 istraživanja nije izvijestilo ni o kakvim negativnim djelovanjima doza od ak 10000 mg vitamina
C dnevno, tijekom nekoliko godina.
U medicinskoj literaturi nema ni jednog jedinog zapisa o nastanku bubrežnih kamenaca zbog
uzimanja velikih doza vitamina C. Ne može se, me utim, isklju iti mogu nost da su neki ljudi
skloniji stvaranju bubrežnih kamenaca zbog uzimanja velikih doza vitamina C.
Mokra a sadrži u prosjeku 16-64 mg oksalne kiseline. Dnevna doza vitamina C od 2 g pove ava
sadržaj oksalne kiseline u mokra i za samo 3 mg, 4 g vitamina C za 12 mg, 8 g vitamina C
pove ava sadržaj oksalne kiseline za 68 mg. Pojedinci me utim moraju ograni iti doze vitamina C.
Neki ljudi boluju od rijetke nasljedne bolesti što izaziva poja ano stvaranje oksalne kiseline (oko 50
puta više).
UPOZORENJE
Kad se prestanu uzimati velike doze vitamina C bolje je dozu smanjivati postupno, tijekom 1-2
tjedna, nego iznenada, jer nagli prekid izaziva neuobi ajeno nisku koncentraciju vitamina C u krvi.
Efekt prekida može biti opasan za bolesnike od raka te oni ne bi smjeli ni za jedan jedini dan
prekinuti uzimanje vitamina C!
Uzimanje vitamina C može dovesti do pove anja koli ine toksi nog željeza, ali samo kod osoba s
poreme ajem gena koji obra uju željezo, osobito kod osoba oboljelih od hemokromatoze. Oni se
moraju obavezno konzultirati sa lije nikom.
Ako se spremate na bilo kakve analize krvi ili urina, ne zaboravite napomenuti svome lije niku da
uzimate vitamin C, da ne bi došlo do postavljanja pogrešne dijagnoze (vitamin C može prikriti
prisustvo krvi u stolici).
Dijabeti arima testiranje urina na še er može dati neto ne rezultate ako uzimaju puno vitamina C.
Ako uzimate više od 750 mg vitamina C dnevno predlaže se dodatak magnezija. On je odli an
ista kamenca u bubrezima.
Uglji ni monoksid uništava vitamin C pa bi stanovnici gradova trebali pove ati njegovo unošenje.
Uzimanje aspirina utrostru uje stupanj izlu ivanja vitamina C.
599
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN C?
-pospješuje lije enje kod svake bolesti,
-uklju en je u sve vitalne funkcije svih žlijezda i organa,
-neophodan je za zdravo stanje kolagena, ja a sva vezivna tkiva,
-pomaže u spre avanju i lije enju prehlade, vru ice, svih vrsta infekcija i probavnih poreme aja,
-sveop i je detoksikant i štiti od toksi nog djelovanja lijekova,
-koristi se uspješno kod zmijskog ujeda i op enito kao prirodan antibiotik,
-štiti protiv škodljivog djelovanja toksi nih kemikalija iz okoliša, hrane, zraka i vode,
-zacjeljuje rane i opekotine,
-neophodan za zdrave zube, zubno meso i kosti,
-ubrzava zacjeljivanje nakon kirurških zahvata,
-pomaže snižavanju kolesterola,
-djeluje kao prirodni laksativ,
-ublažava djelovanje mnogih tvari koje izazivaju alergije.
Oja ava imunitet

ak i najmanji nedostatak vitamina C u organizmu uzrokuje rušenje imunosnog sustava.
Ve i samo 500 mg dnevna doza vitamina C pove ava za 50 % koncentraciju glutationa
(antioksidantne tvari neizmjerno bitne za pravilan rad imunosnog sustava).
Dnevne doze od 5000 mg vitamina C pove avaju proizvodnju limfocita, bijelih krvnih tjelešaca,
koje su prva crta obrane od infektivnih virusa i bakterija. Vitamin C na viruse ima antibioti ko
djelovanje.
Obr e tijek starenja

Vitamin C uistinu može zaustaviti i obrnuti tijek starenja, biokemijski pomla uju i bijela krvna
tjelešca kod starijih osoba. Dnevna doza od samo 120 mg vitamina C pove ala je broj bijelih krvnih
tjelešaca grupi 76-godišnjaka, izjedna uju i ga s koli inom u 35-godišnjaka, i to za samo 2 tjedna
terapije.
Vitamin C produžava život tako što omogu ava stanicama da ostanu na okupu.
uva arterije
Vitamin C pruža cjelovitu zaštitu arterija. Ve i umjerene doze vitamina C mogu povisiti razinu
pozitivnog kolesterola koji spre ava arterijska za epljenja, smanjuje koli inu negativnog
kolesterola, snižava povišeni krvni tlak, oja ava stjenke krvnih žila, krv ini manje ljepljivom.
Vitamin C, kao i vitamin E, pomaže održanju arterija mladima, istima i elasti nima.
Imunizira protiv raka

Oko 120 istraživanja potvrdila su vitamin C kao oblik cjepiva protiv raka.
Oni koji uzimaju ve e doze vitamina C (nekoliko grama dnevno) imaju samo polovi nu mogu nost
obolijevanja od raka za razliku od onih koji vitamin C ne uzimaju.
Spre ava bolesti plu a

Kada uzimate ve e koli ine vitamina C vaša plu a bolje rade. Tko uzima 300 mg vitamina C
dnevno, ima 30 % manje šanse obolijevanja od kroni nog bronhitisa ili astme, za razliku od onih
koji uzimaju samo 100 mg vitamina C.
Muškarcima vra a plodnost

Ispitivanja su pokazala da se muška neplodnost može izlije iti uzimanjem dnevnih doza od
najmanje 200 mg vitamina C.
Spre ava nastajanje katarakta

Oboljeli od katarakta vjerojatno su u samo 30 % slu ajeva uzimali vitamin C za razliku od onih
koji nisu oboljeli od te bolesti.
600
TOLERANCIJA CRIJEVA
Koli ina vitamina (C) oralno unesena u organizam koja je nešto manja od one što uzrokuje proljev.
Ta koli ina nije jednaka za sve ljude, pa ni za istu osobu kod razli itih bolesti.
Tolerancija bolesti teških bolesnika je obi no vrlo velika; smanjuje se kako se zdravlje pacijenta
poboljšava.
Tolerancija crijeva nekih vrlo teških bolesnika doseže više od 200 g vitamina C na dan. Nakon
nekoliko dana, ako se bolest obuzda, granica pada na uobi ajene vrijednosti izme u 4 i 15 grama na
dan.
Vitamin C slabo djeluje na akutne simptome neke bolesti sve dok ne dosegne 80-90 % tolerancije
crijeva.
Nestanak simptoma ponekad je potpun, ali je naj eš e vrlo znatan i vrlo esto se poboljšanje
završava potpunim izlje enjem.
Uobi ajene doze tolerancije crijeva na vitamin C

Stanje: grama na dan:
normalno 4-15
blaga prehlada 30-60
jaka prehlada 60-100
gripa 100-150
tjeskoba, fizi ki napori i
drugi lagani stresovi 15-25
alergija na hranu i okoliš 0,5-50
astma, peludna hunjavica 15-50
opekotine, ozljede i
kirurške rane 25-150
mononukleoza 150-200 i više
virusna upala plu a 100-200 i više
rak 15-100
ankilozna upala kralježaka 15-100
reumatski artritis 15-100
bakterijske infekcije 30-200 i više
infektivni hepatitis 30-100
kandidijaza 15-200 i više
601
4. VITAMIN D
Topiv je u mastima. Dobiva se hranom ili putem sun eve svjetlosti.

Vitamin D se stvara putem sun evih zraka na masnoj koži i apsorbira putem kože u organizam.
Kad koža potamni od Sunca proizvodnja vitamina D preko kože prestaje.
Vitamin D potreban je za apsorpciju kalcija.
Starije osobe pate od "nevidljive epidemije" manjka vitamina D.
ak 40 % pacijenata sa lomom kuka pati od manjka vitamina D. Naime, ostarjela koža nesposobna
je stvarati vitamin D iz sun eva svjetla, a stara ki bubrezi nisu više sposobni pretvarati taj vitamin
u njegov aktivni oblik. Zato, bez dovoljnih koli ina aktivnog vitamina D, kosti slabe.
Neki znanstvenici smatraju da je vitamin D prije hormon nego vitamin, budu i da funkcionira kao i
hormoni.
Mjeri se u internacionalnim jedinicama (I. J.) ili mikrogramima (µg).
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Rahitis, jako truljenje zuba, osteomalacija (razmekšavanje kostiju), osteoporoza ( šupljikavost
kostiju), usporen rast, loše formiranje kostiju kod djece, nedostatak živahnosti, nedostatna
asimilacija minerala, prerano starenje. Nedostatak vitamina D kod žena pove ava u estalost
nastanka raka dojke, a kod muškaraca raka prostate i debelog crijeva.
NAJBOLJI PRIRODNI PROIZVODI

Mlijeko i mlije ni proizvodi oboga eni vitaminom D, jetra, ribe bogate masno ama (sardina, tuna),
riblje ulje, izdanci sjemenki, suncokretove sjemenke, gljive.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza za odrasle je 400 I. J. ili 5-10 µg,
Ako esto boravite na Suncu, tada vam je dovoljna doza od 200 I. J.
Starije osobe koje rijetko borave na Suncu dnevno trebaju 600 I. J. vitamina D.
Djeca i trudnice zahtijevaju 400 I. J. dnevno.
Terapeutska doza je 4000-5000 I. J., ne više od 1 mjesec.
TOKSI NOST
Za odrasle osobe iznosi 2000 I. J. vitamina D dnevno, za djecu 1800 I. J. dnevno.
Znakovi toksi nosti: prekomjerna že , pe enje u o ima, svrab kože, povra anje, proljev, stalni
nagon za mokrenjem.
UPOZORENJE
Stanovnici gradova zaga enih smogom, radnici u no noj smjeni, opatice i ostali ija odje a ili na in
života spre avaju dostup sun evih zraka do kože, trebali bi pove ati koli inu vitamina D u hrani.
Uzimate li neki od lijekova protiv gr eva, vjerojatno vam je potrebna nešto ve a koli ina vitamina
D. Vitamin D najbolje djeluje s vitaminima A i C.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN D?

-pomaže u asimilaciji kalcija, fosfora i drugih minerala u probavnom traktu.
-neophodan je za zdravlje tiroidne žlijezde,
-vrlo je važan kod djece i odraslih za pravilno stvaranje zubi i kostiju,
-spre ava artritis,
-pomaže u spre avanju zubnog karijesa i pioreje,
-ako se uzima s vitaminima A i C može pomo i u spre avanju prehlade,
-pomaže u lije enju konjuktivitisa.
602
5. VITAMIN E (tokoferol)
Vitamin E vrlo je jak antioksidant topiv u masti.

Mjeri se internacionalnim jedinicama (I. J.). Kod ovog vitamina, 1 I. J. odgovara 1 mg.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Nedostaci mogu dovesti do: degenerativnog razvoja u koronarnom sistemu, kapi, sr ane bolesti,
degeneracije stanica testisa i gubitka potencije.
Produljeni nedostaci mogu uzrokovati: reproduktivne poreme aje, poba aje, mušku ili žensku
sterilnost, pove anu lomljivost (razaranje) crvenih krvnih stanica, degenerativne procese u
miši ima.

Biljna ulja (sojino, suncokretovo, kukuruzno), orasi, bademi, sve neoljuštene sirove sjemenke,
pšeni ne klice, integralne žitarice, sojino zrno, koštunjavo vo e, prokulica, lisnato zeleno povr e,
špinat, jaja, neoljuštena pšenica.
KOLIKO?
Najve a koli ina vitamina E koju možete unijeti u organizam uobi ajenom dnevnom prehranom
iznosi oko 25 I. J., zbog ega svakodnevno treba uzimati dodatne koli ine vitamina E.
Preporu ena dnevna doza je oko 15 I. J. dnevno.
Za imalo bolju zaštitu od sr anih udara preporu a se dnevna doza od 100 I. J.
Doza od 400 I. J. oja ava imunosni sustav.
Dnevne doze od 400-800 I. J. smatraju se sasvim sigurnima.
Terapeutske doze su 200-2400 I. J. vitamina E dnevno, ovisno o oboljenju.
KOJI OBLIK?
Vitamin E dostupan je u obliku kapsula, u teku em obliku ili u sklopu multivitaminskih tableta.
KADA, KAKO?
Uzimajte ga uz jelo koje sadrži nešto masno a. Bolje uzimajte nekoliko doza tijekom dana kojima
ete održavati ujedna enu razinu koncentracije vitamina u krvi.
TOKSI NOST
Jednogodišnje uzimanje 200 I. J. vitamina E kod 800 pacijenata nije otkrilo nikakve negativne
u inke.
Primije ena je uzimanjem dnevnih doza ve ih od 3200 I. J. Simptomi su: glavobolje, proljev,
povišeni krvni tlak.
UPOZORENJE
Ako imate še ernu bolest, visoki krvni tlak, reumatsku bolest srca ili previše aktivnu tiroidnu
žlijezdu, svoju dozu vitamina E smijete pove avati postupno i to samo u dogovoru s lije nikom.
Po nite vrlo malom dozom, od 50-100 I. J. i postepeno dodajte po 100 I. J. mjese no, dok ne
dostignete dozu od 400-800 I. J.
Ukoliko uzimate aspirine ili bilo koje drugo sredstvo za razrje ivanje krvi, ili sumnjate na bilo koje
probleme sa krvnom slikom, savjetujte se sa vašim lije nikom prije nego što uzmete vitamin E, koji
je tako er razrje iva krvi.
U dozama preko 400 I. J. vitamin E, poput aspirina, ima blago dekoaguliraju e djelovanje,
"razrje uje krv", te se ne preporu a osobama koje uzimaju lijekove za spre avanje koagulacije ili se
pripremaju za operaciju.
603
Neorgansko željezo (ferosulfat) uništava vitamin E tako da to dvoje ne bi trebalo uzimati zajedno.
Ako uzimate neki dodatak željeza u obliku ferosulfata, tada vitamin E morate uzimati najmanje 8
sati prije ili poslije. Organski oblici željeza ne uništavaju vitamin E.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN E?

-usporava starenje stanica ime održava vaš mladena ki izgled,
-pomaže ublažavanju gr eva u nogama i uko enosti miši a,
-snabdijeva organizam kisikom (znatno smanjuje potrebu za kisikom) daju i time organizmu ve u
izdržljivost,
-spre ava stvaranje ožiljaka na tkivima kod opeklina i rana,
-može poboljšati cirkulaciju u najmanjim kapilarama,
-neophodan je za zdravu funkciju reproduktivnih organa,
-nezamjenjiv je u spre avanju i lije enju: sr ane bolesti, astme, artritisa, angine pectoris, enfizema,
"umornih nogu" i ireva na nogama, proširenih vena, hipoglikemije i mnogih drugih oboljenja.
Zaustavlja za epljenje arterija (arteriosklerozu)

Uzimanje 800 I.J. vitamina E tijekom 3 mjeseca smanjuje izazivanje arterijskih ošte enja i sr anih
oboljenja za 40 %.
Smanjuje u estalosti sr anih napada.

87000 žena koje su uzimale 100-250 I.J. vitamina E tijekom 2 godine imale su 41 % manje težih
sr anih oboljenja, 29 % manje moždanih udara a stopa smrtnosti te skupine je pala za 13 % odnosu
na skupinu žena koje nisu uzimale vitamin E. Sli ne rezultate postigli su i muškarci.
Vitamin E potrebo je uzimati bar 2 godine prije nego što zaštita srca postane u inkovita.
Pomla uje imunosni sustav

Doze od 400-800 I.J. vitamina E kod ve ine ljudi starijih od 60 godina zapanjuju e pomla uje i
osnažuje imunosni sustav. Neke imunosne funkcije poja ale su se ak za 80-90 %!
Proizvodnja bijelih krvnih zrnaca, koje se bore protiv infekcija, u toku 30 dana pove ala se za
10-50 %.
Sprje ava rak

Niske razine vitamina E u krvi za 50 % pove avaju mogu nost oboljenja od bilo koje vrste raka.
Uzimanje vitamina E tijekom 6 mjeseci upola smanjuje rizik oboljenja od raka grla i usne šupljine.
Vitamin E izravno usporava rast i razvoj malignih stanica.
Kod 35000 žena koje su uzimale vitamin E, za 68 % pokazala se manja u estalost razvoja raka
debelog crijeva.
Uzimanjem vitamina E, nepuša i za 50 % smanjuju rizik obolijevanja od raka plu a.
Olakšava artritis
Oboljeli od artritisa esto imaju niske koncentracije vitamina E u krvi. Vitamin E, u dozama do
1200 mg dokazao se u inkovitim jednako kao bilo koji protuupalni lijek u smanjenju boli, otoka
jutarnje uko enosti uzrokovane reumatoidnim artritisom.
Odga a nastanak katarakte

Ispitanici koji uzimaju vitamin E smanjuju rizik za 56 %.
Kod ove bolesti se vitamin C pokazao još u inkovitijim.
Zaustavlja starenje mozga i krvi

Vitamin E dovodi do poboljšanja cirkulacije krvi u mozgu, pomaže u odga anju gubitka mentalnih
sposobnosti i Alzhajmerove bolesti.
604
6. VITAMIN F (nezasi ene masne kiseline)
To su esencijalne nezasi ene masne kiseline (linoleinska, linoleninska i arahidonska), topive u

mastima, smatraju se najvažnijim masnim kiselinama.
Svi koji su zabrinuti zbog stvaranja kolesterola trebali bi unositi odgovaraju u koli inu vitamina F.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Bolesti kože poput ekcema, akni, suhe kože; žu ni kamenci, poreme aj rasta, slabljenje
reproduktivnih funkcija, poreme aj rada bubrega, bolesti prostate, menstrualne smetnje.

Neprera ena i nerafinirana biljna ulja, (naro ito ulje soje, kukuruza, lanenih sjemenki, suncokreta i
šafrana), orasi, bademi, avokado, sjemenke suncokreta, ulje kikirikija, pšeni nih klica.
12 ajnih žli ica sjemenki suncokreta mogu u potpunosti zadovoljiti dnevne potrebe.
KOLIKO?
Nije ustanovljeno. Dostupan je u kapsulama od 100-150 mg.
TOKSI NOST
Nije poznata, ali pretjerano uzimanje može debljati.
UPOZORENJE
Konzumiranje ugljikohidrata u velikoj mjeri pove ava potrebe za vitaminom F.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN F?

-spre ava sr anu bolest snižavanjem razine kolesterola kod arterioskleroze,
-neophodan je za normalnu aktivnost žlijezdi, naro ito adrenalnih,
-neophodan je za zdravu kožu, kosu, sve membrane,
-pospješuje rast,
-potreban je za sve metaboli ke procese,
-pomaže u borbi protiv sr anih bolesti,
- ini kalcij dostupan stanicama.
605
7. VITAMIN K (menadion)
Topiv je u mastima. Mjeri se u mikrogramima (µg).
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Može uzrokovati krvarenje bilo gdje u tijelu uslijed produljenog vremena zgrušavanja krvi, poput
krvarenja iz nosa, krvarenja ira; celijakija, kolitis.

Kelp (alge), lucerna i drugo lisnato zeleno povr e, ulje soje, žumanjak, kravlje mlijeko, jetra, riblja
ulja.
KOJI OBLIK?
Vitamin K obi no nije uklju en u vitaminske pripravke jer ga u hrani ima dovoljno.
ako se jogurt, kefir ili acidofilno mlijeko uklju e u prehranu, tijelo može biti sposobno stvoriti
dovoljne koli ine vitamina K.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 300-500 µg.
UPOZORENJE
U estali proljev može ukazati na nedostatak vitamina K, ali prije uzimanja dodatka posavjetujte se
sa lije nikom.
TOKSI NOST
Ne preporu uje se više od 500 µg sintetskog vitamina K.
ŠTO SVE LIJE I VITAMIN K?

-pomaže u zgrušavanju krvi,
-važan je za normalno funkcioniranje jetre,
-vitamin protiv unutrašnjeg krvarenja,
-djeluje na smanjivanje pretjeranog menstrualnog iscjetka,
-uklju en u stvaranje energije tkiva, naro ito živ anog sistema.
606
8. VITAMIN P (bioflavonoidi, C kompleks, citrusni bioflavonoidi)
Flavonoidi su tvari koje daju žutu i naran astu boju citrusnom vo u i povr u.
To su antioksidanti topivi u vodi, smatraju se kao dio kompleksa vitamina C.
Vitamin C poja ava svojstva bioflavonoida.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Kapilarna lomljivost (krhkost), pojava purpurnih ili plavih to kica na koži, smanjenje aktivnosti
vitamina C.

Bioflavonoidi se nalaze u bijelom dijelu kore citrusnog vo a (limun, naran e, grejp).
Svježe vo e i povr e, agrumi, grož e, zelena paprika, marelice, jagode, crni ribiz, višnje, šljive,
breskve, heljda, kupine, trešnje, šipak.
KOJI OBLIK?
Obi no se mogu na i u obliku C-kompleksa ili posebno.
KOLIKO?
Uobi ajene terapeutske doze kre u se od 50-200 mg ili više dnevno.
Ve ina stru njaka se slaže da na svakih 500 mg vitamina C treba uzeti bar 100 mg bioflavonoida.
Uobi ajene doze rutina i hesperidina iznose 100 mg, 3 puta dnevno.
TOKSI NOST
Nije poznata.
UPOZORENJE
Ako vam esto krvare desni za vrijeme pranja zubiju, uzimajte dovoljne koli ine rutina i
hesperidina.
ŠTO SVE LIJE E BIOFLAVONOIDI?

-lije e kapilarne zidove i spre avaju ili lije e lomljivost kapilara, ime spre avaju nastajanje
modrica,
-spre avaju krvarenje kapilara i djeluju kao antikoagulant,
-mogu sprije iti kap,
-štite vitamin C u tijelu od uništenja uslijed oksidacije,
-pove avaju djelotvornost vitamina C, pomažu vitaminu C u održavanju zdravog stanja vezivnih
tkiva,
-pomaže u lije enju edema i vrtoglavice zbog oboljelog srednjeg uha,
-blagotvorni su kod: visokog krvnog tlaka, respiratornih infekcija, hemoroida, proširenih vena,
hemoragije, krvarenja iz desni, ekcema, psorijaze, ciroze jetre, bolesti zra enja, koronarne
tromboze, arterioskleroze.
607
5. MINERALI
Minerali su tvari koje postoje u hrani i u tijelu, u organskim i anorganskim kombinacijama.

Otprilike je 17 minerala neophodno u ljudskoj prehrani.
Minerali su od životne važnosti za sveukupno mentalno i fizi ko zdravlje. Sva tkiva i unutarnje
teku ine živih bi a sadrže razli ite koli ine minerala.
Pomanjkanje minerala esto rezultira bolestima, koje mogu biti zaustavljene dodavanjem minerala u
hrani. Svi minerali za koje se zna da su potrebni ljudskom tijelu moraju se dobiti u hrani.
Minerali koegzistiraju s vitaminima i njihov je rad me usobno povezan.
Minerali se razlikuju od vitamina po tomu što njihove prevelike doze mogu biti štetne.
Zato se ograni ite na preporu ene koli ine i nemojte ih prekora iti.
1. BAKAR
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Anemija, edem, mane na kosturu, možda reumatoidni artritis.
NAJBOLJI PIRODNI IZVORI

Suhi grah, integralna pšenica, suhe šljive, iznutrice, škampi, školjke, ribe i rakovi.
KOJI OBLIK?
Bakar je obi no dostupan u multivitaminskim i mineralnim dodacima, u dozama od 2 mg.
KOLIKO?
Nije ustanovljeno ali se za odrasle osobe trenutno savjetuje 1,5-3 mg bakra dnevno.
Ako jedete dovoljno proizvoda od integralnih žitarica i svjetlozelenog lisnatog povr a ili iznutrica,
ne morate brinuti da li uzimate dovoljno bakra.
TOKSI NOST
Rijetka. Unos od 4 i više mg bakra dnevno dovodi do njegovog nagomilavanja.
UPOZORENJE
Koliko god je bakar važan, rijetko preporu ujemo posebne dodatke.
Pretjerana koli ina bakra može sniziti razinu cinka, uzrokovati nesanicu, opadanje kose, neuredne
menstruacije i depresivna stanja.
Kuhanje i držanje kisele hrane u bakrenim posudama može pove ati vaše dnevno unošenje bakra.
ŠTO SVE LIJE I BAKAR?

-održava vašu energiju tako što djelotvorno apsorbira željezo,
-neophodan je za pretvaranje tjelesnog željeza u hemoglobin,
-od bitne je važnosti za iskorištavanje vitamina C,
-omogu ava pigmentaciju kože i kose.
608
2. CINK
Svaka tre a zdrava osoba starija od 50 godina pati od manjka cinka ne sumnjaju i u taj poreme aj.
Više od 90 % starijih ljudi ne uzima ak niti preporu enu dnevnu dozu cinka.
Mnogim ljudima oslabljen je tjelesni imunitet zbog nepotrebnog blagog manjka cinka u organizmu.
Vi ste kandidat za snižene koli ine cinka u organizmu ako:
-ste vegetarijanac; cink nalazimo ve inom u mesu, ribi i plodovima mora,
-jedete puno hrane bogate vlaknima; vlaknasta hrana otežava apsorpciju cinka,
-ste prošli pedesetu; vaša apsorpcija cinka sve više slabi,
-u organizam unosite manje od 2400 kalorija dnevno.
Timus, žlijezda koja uskla uje rad imunosnog sustava, u mladosti je velik i snažan (u trenutku
ro enja ve i je od srca!). Starenjem se smanjuje sve više gube i snagu.
Progresivno smanjivanje te žlijezde po inje nedugo nakon puberteta, a nakon etrdesete nemogu e
ga je otkriti ak ni rendgenom, ime brzo propadaju funkcije imunosnog sustava.
Smanjivanje obujma timusa jedan je od najo evidnijih znakova starenja.
Stopa smrtnosti od gripe u dobi od 70 g. je 35 puta ve a od stope u životnoj dobi od 10 g.
Sve donedavno stru njaci su smanjivanje obujma timusa smatrali nepovratnom pojavom
uzrokovanom starenjem ali to jednostavno nije to no.
Njegovo propadanje mogu e je zaustaviti, a tako er mu je mogu e vratiti i njegovu mladena ku
snagu pomo u – cinka.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Nedostaci mogu uzrokovati:
-poreme aj rasta, uro ena ošte enja,
-slabo razvijene spolne organe, poreme aj spolnih funkcija,
-pove anje žlijezde prostate, gubitak plodnosti,
-smanjenu otpornost prema infekcijama,
-usporeno lije enje rana i kožnih bolesti,
-bijele pjege na noktima ruku i nogu,
-slabi osje aj okusa i mirisa,
-letargiju, apatiju, gubitak interesa za u enje,
-gubitak kose, perut,
-arteroklerozu, epilepsiju, osteoporozu.

Cinka najviše ima u plodovima mora i mesu.
Žitarice, orasi i sjemenke (suncokreta i bundeve) su relativno bogate cinkom, ali ih organizam teže
apsorbira.
Cink sadrže još i pšeni ne klice i posije, pivski kvasac, mlijeko, jaje, luk.
KOLIKO?
Prehranom je vrlo teško u organizam unijeti dovoljnu koli inu cinka, osobito vegetarijancima, ili
osobama koje jedu manje mesa.
Preporu ena dnevna doza iznosi 15 mg.
Dnevna doza od 15-30 mg cinka obi no je dostatna da o uva djelotvornost imunosnog sustava.
Ipak, starijima od 75 g. možda e biti potrebne doze od 50 ili više mg cinka, kojima e povratiti
aktivnost timusa. Starije osobe tako visoke doze cinka ne bi smjele uzimati bez lije ni kog nadzora
budu i da visoke doze cinka mogu smanjiti tjelesni imunitet.
609
KOJI OBLIK?
Cink je dostupan samostalno ili u obliku multivitaminskih tableta.
Preporu ljiviji su kelatirani oblici (oblici koji se lakše apsorbiraju) npr. cinkov citrat, cinkov
glukonat ili cinkov monometionin. Cinkov pikolinat tako er je preporu ljiv oblik.
Cinkov sulfat i cinkov oksid, koji se mogu na i u multivitaminsko-mineralnim tabletama daleko
slabije se apsorbiraju a više nadražuju probavni trakt.
TOKSI NOST
Za ublažavanje nedostataka i poboljšanje djelotvornosti imunosnog sustava u ve ine ljudi potrebno
je samo 15-30 mg cinka dnevno, pa nema razloga uzimati ve e doze.
Ne uzimajte više od 50 mg cinka dnevno, osim po savjetu lije nika.
Neki stru njaci se boje da visoke doze cinka mogu djelovati na druge hranjive tvari i oslabiti
tjelesni imunitet.
Doze od 2 g ili više dnevno mogu proizvesti toksi an u inak.
Sumnja se da megadoze cinka spre avaju reakciju imunosnog sustava.
UPOZORENJE
Pretjerano znojenje može uzrokovati gubitak od ak 3 g cinka dnevno!
To ne zna i da smijete pokušati nadoknaditi taj gubitak uzimanjem 3 g cinka dnevno!
Starije, senilne osobe, alkoholi ari, dijabeti ari i muškarci sa problemima prostate trebaju pove ati
unošenje cinka.
Dodatak cinka pove ava potrebu za vitaminom A.
ŠTO SVE LIJE I CINK?

-neophodan je za stvaranje DNA i RNA i sintezu tjelesnih proteina,
-neophodan je za normalan rast i razvoj spolnih organa i za normalno funkcioniranje prostate,
-pomaže tijelu da se oslobodi toksi nog uglji nog dioksida,
-ubrzava lije enje opeklina i cijeljenje rana,
-neophodan je za stvaranje kostiju,
-održava kiselo-alkalnu ravnotežu u organizmu,
-važan je za moždane funkcije i lije enje šizofrenije,
-uklanja bijele pjege s noktiju,
-održava budnost uma,
-sudjeluje u lije enju psihi kih poreme aja,
-pomaže smanjivanju naslaga kolesterola.
Produljuje život
Osobe stare od 73-106 godina primale su nekoliko mjeseci 20 mg cinka dnevno. Aktivnost timusa
porasla im je za 50 %!
Cink je u krvi zna ajno pove ao razinu albumina-bjelan evine ija je koncentracija u krvi kod
starijih osoba upravo opasno niska.
Albumin je biomarker dugovje nosti: osobe s visokim razinama albumina žive dulje.
I tako, cink neizravno može produljiti životni vijek.
Cink tako er poboljšava stvaranje gama-interferona, tvari neophodno potrebne za pravilno
funkcioniranje imunosnog sustava.
Oživljava djelovanje imunosnog sustava.

Timus, u stvari, ne iš ezava tijekom starenja; os se jednostavno smanjuje jer se smanjuje i njegova
aktivnost. Dodavanjem cinka koji nedostaje mogu e je obrnuti tijek starenja tjelesnog imuniteta, te
starijim osobama vratit djelotvornost timusa kakvu je imao u etrdesetim godinama njihovog života.
610
Ispitanici koji su patili od blagog nedostatka cika u organizmu i koji su svakodnevno uzimali 30 mg
cinka, za 6 mjeseci terapije otkrili su da im je imunosni sustav ponovno oživio. Proizvodnja i
aktivnost timulina, hormona kriti no važnog za stvaranje limfocita porasla je za više od 40 %.
To dokazuje da za slabljenje tjelesnog imuniteta uzrokovanog smanjenjem obujma timusa nije krivo
starenje, ve manjak cinka u organizmu, poreme aj kojeg je mogu e zaustaviti.
bori se protiv napada slobodnih radikala

Cink pruža potpunu zaštitu protiv starenja djeluju i kao antioksidans.
Ako u organizmu imate manjak cinka, razaraju i slobodi radikali slobodno lutaju vašim tijelom
napadaju i stanice te ubrzavaju i op e propadanje organizma i starenje.
Istraživanja su otkrila da su životinje sa manjkom cinka u organizmu imale 15-20 % ve a ošte enja
koja su uzrokovali slobodni radikali, od životinja s normalnom razinom cinka u organizmu.
611
3. FLUOR
Fluor je sastavni dio sintetskog spoja natrij-fluorida (koji se dodaje vodi za pi e) i kalcij-fluorida
(prirodne tvari).
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Kvarenje zuba.

Fluorirana voda za pi e, hrana iz mora i aj. Sadržaj fluorida u namirnicama se bitno pove ava ako
se kuhaju u fluoriranoj vodi ili teflonskim posudama.
KOJI OBLIK?
Fluor uglavnom nije uklju en u multimineralne preparate. Dobiva se na recept, u sklopu
multivitaminskih preparata, za djecu koja žive na podru jima gdje se voda za pi e ne fluorira.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je oko 1,5-4 mg.
Ve ina ljudi dobiva oko 1 mg dnevno piju i fluoriranu vodu.
TOKSI NOST
Doze od 20-80 mg dnevno mogu izazvati toksi no djelovanje.
UPOZORENJE
Ne uzimajte dopunske koli ine fluora, osim ako vam ih nije prepisao lije nik ili stomatolog.
Ako pijete vodu koja možda nije fluorirana (npr. iz boca) možete patiti od nedostatka fluora.
ŠTO SVE LIJE I FLUOR?

-spre ava kvarenje zuba,
-smanjuje izglede da obolite od karijesa, premda pretjerane koli ine mogu promijeniti boju vaših
zubiju,
-ja a kosti.
612
4. FOSFOR
Fosfor je mineralni "prijatelj" kalcija. Oni djeluju zajedno i moraju biti prisutni u pravilnoj
ravnoteži da bi bili djelotvorni.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Slaba mineralizacija kostiju, poreme aji rasta, rahitis, pioreja, slaba funkcija živaca i mozga,
smanjenje spolne mo i, op a slabost.

Neoljuštene žitarice, sjemenke i orasi, mahunarke, mlijeko, mlije ni proizvodi, žumanjak, riba,
sušeno vo e, kukuruz, meso peradi, koštunjavo vo e.
KOLIKO?
Nedostaci fosfora su rijetki budu i da se široko primjenjuje.
Preporu ena dnevna doza je za odrasle 800 mg a za djecu ili žene za vrijeme trudno e ili dojenja:
1000-1400 mg.
TOKSI NOST
Nije poznata.
UPOZORENJE
Naša je ishrana obi no bogata fosforom (pojavljuje se u gotovo svim namirnicama). Uzimanjem
previše fosfora pove avate potrebu za kalcijem.
Ako ste prešli etrdesetu, jedite manje mesa a više zelenila i mlijeka. Poslije etrdesete bubrezi više
nisu od pomo i pri izlu ivanju viška fosfora pa se tako smanjuje koli ina kalcija.
ŠTO SVE LIJE I FOSFOR?

-potreban je za održavanje zdravlja kosti, zubi i desni,
-pomaže rast i održavanje tijela u dobrom stanju,
-potreban je za zdravlje živaca i djelotvornu mentalnu aktivnost,
-osigurava energiju i snagu tako što sudjeluje u metabolizmu masti i škroba,
-važan je za pravilan rad srca,
-od velike je važnosti za normalno funkcioniranje bubrega.
5. GERMANIJ

U tragovima je prona en u ešnjaku, ginsengu, gavezu, granuliranom je mu i sušiju.
ŠTO SVE LIJE I GERMANIJ?

-obnavlja i stimulira imunološke funkcije,
-oboga uje tkiva kisikom,
-može sprije iti razvoj tumora,
-ublažava ve inu bolesti.
613
6. JOD
Koli ina joda u krvi svih ljudi na svijetu je jednaka!

Dvije tre ine tjelesnog joda nalazi se u štitnja i (tiroidnoj žlijezdi).
U gorskim udolinama esto postoji nestašica joda jer ga voda prebrzo ispire iz zemlje.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Gušavost, hipotiroizam. Jod ima veliki utjecaj na rad tiroidne žlijezde, koja kontrolira metabolizam.
Zato nedostatak joda može rezultirati usporenim psihi kim reakcijama, pove anjem težine i
pomanjkanjem energije.

Sve vrste hrane iz mora, luk, povr e koje je raslo na tlu bogatom jodom.
Kupujte jodiranu sol.
KOJI OBLIK?
Jod je dostupan u multivitaminsko-mineralnim tabletama, u dozama od oko 150 mg.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 140 µg za odrasle osobe, 175-200 µg za trudnice i dojilje.
50-75 µg dnevno spre ava gušavost kod odraslih; nasuprot tome prekomjerno uzimanje joda može
dovesti do gušavosti.
TOKSI NOST
Nije poznata toksi nost prirodnog joda. Ne preporu uje se doza ve a od 2 mg dnevno.
UPOZORENJE
Ako jedete velike koli ine sirovog kupusa, možda ne dobivate potrebne koli ine joda jer neki
elementi u kupusu spre avaju pravilno korištenje joda.
Osim algi i joda uklju enog u multivitaminsko-mineralne tablete, ne uzimajte dodatne koli ine
joda, osim ako vam ih ne propiše lije nik.
U ve im je koli inama jod za ovjeka jak otrov, a posve bez joda opet ne možemo živjeti.
ŠTO SVE LIJE I JOD?

-potpomaže pravilan rast,
-daje više energije,
-pove ava aktivnost uma,
-doprinosi zdravlju kose, noktiju, kože i zubiju.
614
7. KALCIJ
Oko 80 % žena pati od nedostatka kalcija!

Ve ina ljudi uzima samo polovicu doze kalcija potrebne za usporavanje starenja.
Manje od polovice djece dobiva preporu enu dnevnu dozu kalcija.
Sa svakom proživljenom godinom tijelo je sve nesposobnije apsorbirati kalcij.
Da bi mogao apsorbirati kalcij, organizam mora imati dovoljne koli ine vitamina D.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Nedostatak kalcija može uzrokovati:
-osteomalaciju (omekšavanje kostiju) i osteoporozu (krhke i lomljive kosti),
-poreme aj rasta, rahitis,
-zubni karijes,
-nervozu, nesanicu, razdražljivost,
-mentalnu depresiju,
-lupanje srca, gr enje miši a.

Mlijeko i mlije ni proizvodi, sir, sojino zrno, sardine, kikiriki, orasi, sjemenke suncokreta, suhi
grah, kelj, prokulica, kupus, pretežno sirovo povr e (posebno tamnozeleno lisnato), zob, bademi,
proso.
aša mlijeka sadrži 300 mg, šalica jogurta do 400 mg kalcija.
KOLIKO?
Naši preci iz kamenog doba dnevno su uzimali 2000-3000 mg kalcija, pretežno se hrane i divljim
biljem. To je 5 puta više od današnjeg prosjeka – škrtih 500 mg.
Potrebne dnevne koli ine:
Djeca do 10. g. života: 800 mg kalcija dnevno,
-od 11. – 24. g.: 1200 – 1500 mg ,
-od 25. g.: 1000 mg dnevno,
-žene poslije 50. g. života: 1000 – 1500 mg,
-žene poslije 65.g.: 1500 mg kalcija dnevno.
Da biste popravili nastalu štetu i sprije ili neke druge starosne tegobe (povišen krvni pritisak,
kolesterol i rak) možda e vam trebati i ve e doze ( od 1000 – 2000 mg kalcija dnevno).
Najpametniji na in kojim usporavate starenje: jedite hranu bogatu kalcijem, a povrh toga uzimajte
punu dnevnu dozu kalcija iz tableta.
KOJI OBLIK?
Najbolji oblik su tablete kelatiranog kalcija.
Najbolji izbor je kalcij citrat i kalcij karbonat.
Kalcij je naj eš e dostupan kao tablete od 250-500 mg.
Ne uzimajte kalcijeve pripravke na injene od koštanog brašna ili dolomita. Oni mogu sadržavati
opasne koncentracije olova.
Isto tako, kalcij iz kamenica (morskih školjaka) uzimajte samo ako garantirano ne sadrže olovo.
Kalcijev karbonat sadrži samo 9 % upotrebljivog elementarnog kalcija.
Mnogi dobri multivitaminski i mineralni preparati uklju uju u sebi i kalcij.
Kad je kombiniran s magnezijem, odnos bi trebao biti 2 dijela kalcija i 1 dio magnezija.
KADA, KAKO?
Uzimajte tablete uz obrok.
Svaka 3 mjeseca na inite tjedan dana stanke kako bi tijelo imali vremena za odbacivanje starog
koštanog tkiva i njegovu zamjenu novim.
615
Ako tijekom duljeg razdoblja uzimate 1000-1500 mg kalcija dnevno bez stanke, tijelo nikada ne e
dobiti znak da je vrijeme za odbacivanje.
20 % koštanog kalcija zdrave osobe apsorbira se i zamjenjuje svake godine (nove stanice se
formiraju nakon razaranja starih).
TOKSI NOST
Prevelike koli ine kalcija mogu prouzro iti zatvor.
Pijte ve e koli ine vode, a dozu rasporedite tijekom dana.
Da bi organizam mogao optimalno apsorbirati kalcij, ne uzimajte jednokratnu dozu ve u od
500 – 600 mg.
Svakodnevno unošenje preko 2000 mg kalcija može dovesti do hiperkalcemije.
Previše kalcija može uzrokovati zatvor i pove ati rizik od infekcija urinarnog trakta.
UPOZORENJE
Ako trošite puno osvježavaju ih napitaka, unosite u sebe puno fosfora, koji vam može smanjiti
koli inu kalcija u organizmu i pove ati vaše izglede da obolite od osteoporoze.
ŠTO SVE LIJE I KALCIJ?

-neophodan je za sve vitalne funkcije tijela,
-potreban je za izgradnju kostiju, zuba i normalan rast,
-neophodan je za funkcioniranje srca i svu miši nu aktivnost,
-potreban je za normalno zgrušavanje krvi,
-izuzetno je važan u trudno i i za vrijeme dojenja,
-pomaže živ anom sustavu,
-pomaže da srce radi ujedna enim ritmom,
Snižava razinu kolesterola

Masti iz mesa, sira i maslaca upravo zastrašuju e podižu razinu kolesterola.
Ako ih organizam apsorbira, do podizanja kolesterola ne dolazi. To se dokazalo dvostruko ve om
koli inom masti izlu enom u stolici tijekom uzimanja visokih doza kalcija.
Muškarci sa umjereno povišenom razinom kolesterola jeli su hranu bogatu mesom i masno ama, a
siromašnu kalcijem – 410 mg dnevno. Nakon toga po eli su uzimati velike doze kalcija – 2200 mg
dnevno. Ukupna razina kolesterola pala je za 6 %, dok je razina "lošeg" kolesterola (uzro nika
arterijskog za epljenja) pala za itavih 11 %.
Spre ava razvoj raka

Pojedinci koji u organizam unose nedovoljne koli ine kalcija imaju 3 puta ve u mogu nost
obolijevanja od raka debelog crijeva od onih koji u organizam unose dovoljne koli ine.
Uzimanjem 200 mg kalcija dnevno može se normalizirati razvoj stanica u debelom crijevu kod ljudi
s visokim rizikom obolijevanja od raka debelog crijeva.
Smanjuje povišen krvni tlak

Ispitanici koji su 18 godina uzimali ve e doze kalcija (do 1100 mg dnevno) bili su za 20 % manje
podložni stvaranju visokog krvnog pritiska tijekom starenja, od skupine koja je uzimala najmanju
dozu kalcija (oko 110 mg).
Druga skupina ispitanika, mla a od 40 godina, koja je uzimala dnevne doze od 1000 mg kalcija,
imala je za 40 % manji rizik nastanka visokog krvnog pritiska u višoj životnoj dobi.
Kada bi svi ljudi uzimali dodatne koli ine kalcija, u estalost povišenog krvnog pritiska smanjila bi
se za 50 %; ipak, u preostalih 30 % ne bi došlo do nikakvih promjena, a kod 20 % bi došlo ak i do
porasta krvnog pritiska.
616
Održava kosti mladima
Kalcij vam je potrebna da sprije i krhkost kostiju i deformaciju kostura.
Ideja je do najve e mjere oja ati koštanu masu u mladosti, te u što manjoj mjeri dopustiti slabljenje
kostiju u starosti.
Za mlade, osobito djevojke, neizmjerno je važno da do 25-e godine života u organizam unose velike
doe kalcija.
Ipak ako tijekom mladosti niste uzimali dovoljno kalcija, uzimanje kalcija ak i u višoj životnoj
dobi može pomo i pri zaustavljanju gubljenja koštanje mase u kralježnici, kukovima i zglavcima.
Smanjuje lomljenje kostiju

Tijekom godinu i pol dana ispitivanja 3000 zdravih žena starijih od 80 godina uzimalo je dnevne
doze od 1200 mg kalcija i 800 I.J. vitamina D.
Kod njih je zabilježeno 43 % manje lomova kuka i 32 % manje lomova ru nog zgloba, podlaktica i
karli ne kosti, uspore eno s ispitnom grupom koja nije uzimala te dodatke.
Lomovi kuka esto imaju za posljedicu nepovratnu nesposobnost hodanja, a ak 20 % unesre enih
ne preživi te posljedice.
617
8. KALIJ
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Edemi, hipoglikemija.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVOR

Agrumi, dinja, raj ica, lisnato povr e, banane, krumpir, sjemenke suncokreta.
KOJI OBLIK?
Preporu a se organski kalij u obliku glukonata, citrata ili fumarata.
Kalij je dostupan samostalno i u ve ini boljih multivitaminsko-mineralnih tableta.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 2000-5000 mg.
TOKSI NOST
Doza od 18 g ili više može izazvati toksi nost.
UPOZORENJE
Hipoglikemija (niska razina še era u krvi) uzrokuje gubitak kalija, baš kao i duga ak post ili jaki
proljev.
Psihi ki i fizi ki stres mogu dovesti do nedostatka kalija.
Alkoholi arima i svima koji vole slatko razina kalija je vrlo niska.
Ako pijete puno kave, umor koji osje ate vjerojatno je posljedica gubitka kalija.
ŠTO SVE LIJE I KALIJ?

-pomaže izbacivanju otpadnih tvari iz organizma,
-pomaže snižavanju krvnog tlaka,
-pomaže pri lije enju alergija,
-normalizira ritam rada srca,
-djeluje sa natrijem u reguliranju vodene ravnoteže organizma (kalij djeluje unutar stanica a natrij
izvan njih). Kada se poremeti ravnotežni odnos natrija i kalija, stradaju živ ane i miši ne funkcije.
-pomaže jasnom razmišljanju, tako što šalje kisik u mozak.
618
9. KLOR
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Otpadanje kose i zubi.

Kuhinjska sol, alge, masline.
KOJI OBLIK?
Gotovo svi dobri multimineralni dodaci sadrže klor.
KOLIKO?
Nije odre eno, ali ako unosite prosje ne koli ine soli dobivate ga dovoljno.
TOKSI NOST
Koli ina od preko 15 g može izazvati neugodne popratne u inke.
UPOZORENJE
Svi koji piju kloriranu vodu trebali bi konzumirati jogurt, što je dobar prirodni na in obnavljanja
crijevnih bakterija koje klor uništava.
Ako pijete kloriranu vodu, dobivate manje vitamina E, jer ga klorirana voda uništava.
ŠTO SVE LIJE I KLOR?

-pomaže probavu,
-pomaže da održite gipkost,
-regulira alkalno-kiselinsku ravnotežu u krvi,
-pomaže u iš enju organizma od otpadnih tvari tako što olakšava rad jetre.
619
10. KOBALT
Ovaj mineral sastavni je dio minerala B12.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Perniciozna anemija, spori rast.

Meso, bubrezi, jetra, mlijeko, oštrige.
KOJI OBLIK?
Rijetko se nailazi u prodaji kao dodatak.
KOLIKO?
Nije ustanovljeno jer u ishrani treba biti zastupljen u vrlo malim koli inama.
Prosje ni dnevni unos iznosi 5-8 µg.
TOKSI NOST
Nije poznata. Prekomjerno uzimanje kobalta može imati nuspojave u nekih osoba.
UPOZORENJE
Ako ste vegetarijanac, vjerojatnije je da ete patiti od nedostatka ovog minerala nego netko ija
ishrana sadrži meso i školjke.
ŠTO SVE LIJE I KOBALT?

-spre ava anemiju,
-održava crvene krvne stanice.
-aktivira dio enzima u tijelu.
620
11. KROM
Najmanje 90 % osoba trpi od ozbiljnog manjka kroma u organizmu.

Razina kroma u tijelu postupno opada i nakon desetlje a dolazi do porasta razine inzulina, glukoze
(še era); raste razina "lošeg" LDL kolesterola, pada razina "dobrog" HDL kolesterola–u nevolji ste.
Ve ina ljudi uvjerena je da se sve to doga a zato što stare. U stvari, sve se to doga a zbog unošenja
premalih koli ina kroma i previše še era u organizam. A sve je to mogu e sprije iti.
Štakori koji su dobivali krom živjeli su za tre inu duže. U ljudskim razmjerima to bi zna ilo
produljiti prosje ni životni vijek sa 75 godina na otprilike 102 godine života.
Svakome je potrebno najmanje 200 µg kroma dnevno.
Ako jedete slatku hranu, krom vam je tada još više potreban. Še er je sposoban uništiti i one male
koli ine kroma koje uzimate putem hrane. Dakle, vaše tijelo napadnuto je sa dvije strane – visoka
razina še era i smanjena koli ina kroma. Sve to podiže razine inzulina i še era u krvi, time
ubrzavaju i starenje.
Bijeli, kao i kukuruzni še er bogat fruktozom (u osvježavaju im pi ima i drugdje) a osobito
ujedinjeni, doslovno izbacuju krom iz tijela.
Unošenje 30 % kalorija putem še era uzrokuje 3 puta ve e gubitke kroma u organizmu, nego
unošenje samo 10 % kalorija putem še era.
Ako uzimate krom, poboljšanja razina inzulina i še era u krvi su brza – par dana do nekoliko
tjedana. Za poboljšanje stanja i razine kolesterola i triglicerida u krvi potrebno je nekoliko tjedana
do nekoliko mjeseci.
Krom se mjeri u mikrogramima (µg).
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Jaki nedostatak može pridonijeti nastanku dijabetesa, visoke ili niske razine še era u krvi,
arterioskleroze, sr ane bolesti.

Pivski kvasac, brokula, je am, jetra, škampi, žitarice i neke vrste piva. Prirodni kompleks kroma
(faktor tolerancije glukoze – GTF) prisutan je u prirodnoj vodi, naro ito tvrdoj (visoko
mineraliziranoj) i u integralnom kruhu.
Zalihe kroma kojima ete usporiti starenje ne tražite u hrani – ona je nepouzdan izbor.
Najve i dio kroma iz hrane vrlo se slabo apsorbira.
Pored toga, u najboljem slu aju iz hrane možete dnevno dobiti oko 75 µg kroma a potrebno vam je
bar 200 µg.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza iznosi 50-200 µg.
Za spre avanje kroni nih oboljenja uzrokovanih starenjem potrebno je 200 µg dnevno.
Muškarcima se preporu uje 400 µg kroma dnevno.
Ako ste dijabeti ar, ili pak pokušavate popraviti razinu kolesterola ili triglicerida u krvi, potrebno
vam je više od 400 – 1000 µg kroma dnevno.
KOJI OBLIK?
Dostupan je zasebno ili u svim boljim multimineralnim preparatima.
Uzimajte organske, "biološki aktivne" oblike kroma, npr. krom-pikolinat ili GTF-krom.
Krom klorid, est u multivitaminsko-mineralnim tabletama, nije toliko u inkovit.
Ipak, bilo kakav krom bolji je od nikakvog.
TOKSI NOST
Toksi nost kroma izuzetno je niska. Mogu e je uzeti dozu 100 puta ve u od preporu enih 200 µg
dnevno bez "nekakvih nevolja". Ipak, budu i da se krom može taložiti u jetri i bubrezima, nema
razloga da ve ina zdravih ljudi uzima više od 200 µg dnevno.
621
UPOZORENJE
Ako ste dijabeti ar, dodatne doze kroma uzimajte isklju ivo pod lije ni kim nadzorom, budu i da
unošenje tog minerala može izmijeniti vaše potrebe za inzulinom.
Ako imate nisku razinu kroma (to možete provjeriti analizom kose) možete pokušati sa dodatkom
cinka. Iz nekog razloga, izgleda da je kelatirani cink dobra zamjena za nedostaju i krom.
Bijeli še er pridonosi gubitku kroma iz tijela i dovodi do njegovog nedostatka.
ŠTO SVE LIJE I KROM?

-potpomaže rast,
-važan je u metabolizmu kolesterola,
-uklju en je u sintezu sr anih proteina,
-djelotvoran je pri prevenciji i snižavanju visokog krvnog tlaka.
-neophodan je za pravilno iskorištenje še era,
-sastavni je dio mnogih enzima i hormona.
Poja ava u inkovitost hormona koji usporavaju starenje

Krom može ukloniti znakove starenja, pove avaju i u organizmu razinu neizmjerno važnog DHEA,
hormona koji usporava starenje.
DHEA je hormon ija razina opasno opada tijekom starenja, zajedno sa opadanjem u inkovitosti
inzulina. U dobi od 75 g u organizmu je preostalo samo 10 % koli ine DHEA koju ste imali sa 25 g.
DHEA može poboljšati rad mozga, ublažiti posljedice gubitka pam enja, poboljšati stanje
imunosnog sustava, miši nog umora, krhkosti kostiju, a možda i sprije iti razvoj raka.
Visoke razine inzulina omogu uju proizvodnju hormona DHEA.
Dodatne doze krom-pikolinata poboljšavaju proizvodnju DHEA u organizmu. Skupini starijih žena
razina DHEA opale su za oko 10 % nakon što su prestale uzimati 200 µg doze kroma tijekom 4 – 6
mjeseci.
Snižava koncentraciju kolesterola u krvi

Krom snižava koncentraciju negativnog LDL kolesterola, istovremeno podižu i razinu pozitivnog
HDL kolesterola u krvi za 11 % (dnevne doze od 200 µg kroma).
Poboljšava u inkovitost imunosnog sustava.
Spre ava sr ana oboljenja

Umrli od sr anih bolesti imali su zamjetljivo niske razine kroma u aortama. Sr ani bolesnici imaju
do 40 % niže razine kroma u organizmu, uspore eno sa zdravim pojedincima.
Mnogi znanstvenici tvrde da su poreme aji koncentracije inzulina kao i poreme aji ravnoteže
krvne slike, koje je djelomice mogu e ispraviti davanjem doza kroma, daleko važniji imbenici i
uzro nici sr anih bolesti od povišene razine kolesterola u krvi.
Normalizira razinu še era u krvi

Krom normalizira razinu še era u krvi, bez obzira na prirodu poreme aja. Krom uspješno snižava
povišenu razinu še era u krvi ali tako er podiže i preniske razine še era u krvi.
Kod 11 dijabeti ara, uzimanje kroma prouzro ilo je za 24 % sniženje koncentracije še era u krvi, uz
pretpostavku da su ispitanici patili od manjka kroma (oko 90 % ljudi zaista i pati od manjka kroma).
Nadzire razinu opasnog inzulina

S dovoljnim razinama kroma u organizmu, krvotokom kruži daleko manje koli ine inzulina koje
mogu oštetiti stjenke arterija ubrzavaju i time arteriosklerozu, a mogu e i zapo inju i dijabetes tipa
2 (dijabetes koji nastaje u odraslih osoba).
Dnevna doza od 200 µg krom-pikolinata za samo 10 dana pove ala je otpornost na inzulin za 62 %
kod žena i za 50 % kod muškaraca oboljelih od dijabetesa tipa 2.
622
12. MAGNEZIJ
Samo svaka etvrta osoba uzima preporu enu dnevnu dozu magnezija. Dvije tre ine starije
populacije, kojima je magnezij najpotrebniji, uzimaju manje od 75 % preporu ene dnevne doze.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Trajan nedostatak uzrokovati e gubitak kalcija i kalija iz tijela.
Nedostatak može dovesti do: ošte enja bubrega i bubrežnih kamenaca, miši nih gr eva,
arterioskleroze, sr anog napada, epilepti kih napada, živ ane razdražljivosti, naglašene depresije i
zbunjenosti, poreme aja metabolizma, preranog nastanka bora.

Orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci, kikiriki, pistacio), bundevine i bu ine koštice (u 30 g
sadrže 150 mg magnezija), raž (u 30 g sadrži 42 mg magnezija), žitne pahuljice (u 30 g sadrže 35
mg magnezija), sojine sjemenke (u 30 g sadrže 25 mg magnezija), smokve, koštuni avo vo e,
povr e, banane, zeleno lisnato povr e (kelj, endivija, bijela blitva, celer, jabuke, limun, breskve,
bademi, sme a riža, sjemenke suncokreta i sezama. Donat Mg dobar je izvor magnezija.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 350 mg magnezija.
Terapeutske doze su 700 mg dnevno.
Dodatne doze vam trebaju, osim ako neprestano ne jedete magnezijem bogatu hranu.
Jedete li puno koštuni avog vo a, sjemenki i zelenog povr a, tada vjerojatno dobivate dovoljno
magnezija. Tako er ga dobivaju dovoljno i oni koji žive u podru jima sa tvrdom vodom.
KOJI OBLIK?
Magnezijev klorid, magnezijev aspartat, magnezijev glukonat ili magnezijev laktat dobro se
apsorbiraju, te kod ve ine ljudi izazivaju manje tegoba i bolje se podnose od magnezijeva oksida.
KADA, KAKO?
Odli an dodatak su kelatirani magnezij i kalcij u savršenoj ravnoteži (jedan dio magnezija s dva
dijela kalcija). Dodaci magnezija ne bi se trebali uzimati poslije jela, jer magnezij neutralizira
želu anu kiselinu.
TOKSI NOST
Doze od 600-700 mg magnezija dnevno mogu prouzro iti proljev.
Velike koli ine uzimane duže vrijeme mogu izazvati toksi no djelovanje ako uzimate puno kalcija i
fosfora ili imate pogoršanu funkciju bubrega.
UPOZORENJE
Ako imate bolesne bubrege ili ste teži sr ani bolesnik nikako ne uzimajte magnezij.
U slu aju proljeva tako er prestanite uzimati magnezij.
Ako ste doživjeli sr ani udar, prije nego što po nete uzimati magnezij obavezno se savjetujte sa
lije nikom.
Važan je i odnos kalcija i magnezija.
Previše kalcija a premalo magnezija dovodi do lakšeg zgrušavanje krvi, što za posljedicu može
imati sr ani udar.
Trebali biste uzimati dozu magnezija koja je najmanje polovica doze kalcija, dok ve ina starijih
osoba uzima dozu magnezija koja je jednaka etvrtini doze kalcija, osobito oni koji uzimaju kalcij
kao dodatak u tabletama (bez magnezija).
Dakle, ako uzimate 1200 mg kalcija, što je široko preporu ena doza, potrebno vam je oko 600 mg
magnezija.
Što više masti, še era i alkohola unosite u organizam, to vam je magnezij potrebniji.
623
Ako svakodnevno naporno vježbate, vjerojatno su vam potrebne ve e koli ine magnezija.
Mlijeko sa umjetnim vitaminom D, dakle skoro svako mlijeko iz du ana, može ukloniti magnezij iz
vašeg tijela!
ŠTO SVE LIJE I MAGNEZIJ?

-potreban je za zdrave miši e, kosti, srce i djelotvornu sintezu proteina,
-regulira ravnotežu alkalija i kiselina u tijelu,
-spre ava izgradnju kolesterola i posljedi no arterioskleroze,
-prirodno umiruju e sredstvo,
-pomaže iskorištavanju vitamina B, E, masti, kalcija i drugih minerala,
-ublažava probavne smetnje.
Produžava život
2000 ispitanika koji su u organizam unosili male koli ine magnezija (za tre inu manju od prosjeka)
bili su 150 % više podložniji riziku od neo ekivane smrti zbog sr anog udara.
Ispitanici koji su uzimali ve e doze magnezija upola manje su obolijevali od kardiovaskularnih
poreme aja kao što su sr ani i moždani udari, angina pectoris i sl.
Razlika u dozi koja je jam ila tu zaštitu bila je samo 30 mg – koli ina koja sadrži otprilike 15 g
badema.
I najgore od svega, mitohondriji, energane koje se nalaze u stanicama neizmjerno važnima za
pravilan rad srca, u nedostatku magnezija trpe velika ošte enja.
Ošte enjem mitohondrija ošte uje se sama srž stani nog života, njezina sposobnost stvaranja
energije. To se smatra prvenstvenim uzro nikom starenja.
Zaustavlja djelovanje slobodnih radikala

Stanice pokusnih životinja s manjkom magnezija u organizmu daleko su podložnije napadima
slobodnih radikala. Membrane tih stanica otvrdnjivale su, razaraju i time gra u itave stanice i
remete i pravilan dotok kalcija u stanicu.
uva srce
Osobe koje u organizam unose premale koli ine magnezija lakše obolijevaju od sr anih bolesti.
Oko 50 % pacijenata na kardiološkom odjelu pati od manjka magnezija.
Magnezij štiti srce spre avanjem gr enja koronarnih arterija kao i sr anih aritmija, koji su glavni
uzrok nagle smrti.
Koli ina magnezija u tijelu može presuditi ho ete li preživjeti sr ani udar ili ne.
Magnezij pomaže i u spre avanju stvaranja ugrušaka u krvi koji ubrzavaju za epljenja arterija i
uzrokuju sr ane udare.
Magnezij spre ava stezanje krvnih sudova, time spre avaju i porast krvnog pritiska, moždane i
sr ane udare.
Magnezij se u regulaciji broja otkucaja srca i krvnog pritiska pokazao toliko u inkovitim da
su ga prozvali "prirodnim ista em zatvorenih kalcijevih kanala".
Snižava krvni pritisak

Pacijentima koji su dnevno uzimali 360 mg magnezija, nakon 2 mjeseca sistoli ki je krvni tlak pao
sa 154 na 146, a dijastoli ki sa 100 na 92.
Spre ava i zaustavlja razvoj še erne bolesti
Dijabeti ari imaju osobit poreme aj metabolizma koji im otežava apsorpciju magnezija.
Ve ina dijabeti ara esto pati od manjka magnezija u stanicama i krvi.
Održava vrsto u kostiju

Da biste tijekom starenja održali kosti snažnima potreban vam je magnezij, jednako kao i kalcij. Ta
dva minerala djeluju uskla eno zajedno s vitaminom D spre avaju i propadanje kostiju.
624
13. MANGAN
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Ataksija (gubitak koordinacije miši a, naro ito na udovima).

Proizvodi od integralnih žitarica, koštunjavo vo e, zeleno lisnato povr e, grašak, razne vrste repe.
KOJI OBLIK?
Naj eš e se nalazi u multivitaminsko-mineralnim tabletama, u dozama od 1-9 mg.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 2-5 mg dnevno.
TOKSI NOST
Toksi nost je rijetka, osim ako su u pitanju industrijski izvori.
UPOZORENJE
Ako patite od povratne vrtoglavice, dodajte više mangana svojoj prehrani.
Svima koji su rastreseni i imaju poteško a s pam enjem savjetuje se da uzimaju više mangana.
Tko pije puno mlijeka i jede puno mesa mora tako er pove ati unos mangana.
Velike koli ine kalcija i fosfora spre avaju apsorpciju mangana, tako er mekinje i grah.
ŠTO SVE LIJE I MANGAN?

-pomaže otklanjanju umora,
-poboljšava miši ne reflekse,
-pomaže u prevenciji osteoporoze,
-potreban je za normalnu gra u kostiju,
-poboljšava pam enje,
-smanjuje živ anu razdražljivost,
-važan je za stvaranje tiroksina, glavnog hormona tiroidne žlijezde,
-neophodan je za pravilnu probavu i iskorištavanje hrane,
-zna ajan je za reprodukciju i normalno funkcioniranje centralnog živ anog sustava,
-neophodan je za pravilno iskorištavanje vitamina C, B1 i biotina.
625
14. MOLIBDEN
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Nisu poznati.

Tamnozeleno lisnato povr e, proizvodi od integralnih žitarica, mahunarke.
KOJI OBLIK?
Naj eš e nisu dostupni kao dodaci.
KOLIKO?
TOKSI NOST
Rijetko se o ituje, ali 5-10 mg dnevno smatra se toksi nim.
UPOZORENJE
Izgleda da nema potrebe za dodacima molibdena.
ŠTO SVE LIJE I MOLIBDEN?

-pomaže prevenciji anemije,
-poboljšava op e dobro stanje organizma,
-pomaže u metabolizmu ugljikohidrata i masti,
-zna ajan je za iskorištavanje željeza.
626
15. NATRIJ
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Otežana probava ugljikohidrata, mogu a neuralgija. Ishrana bogata natrijem u mnogim slu ajevima
je odgovorna za visoki krvni tlak. Velike koli ine natrija (soli) rezultirati e smanjenjem koli ine
kalija u organizmu.

Sol, mrkva, repa, arti oke, mozak, bubrezi, slanina, ljuskari.
KOJI OBLIK?
Dodaci obi no nisu potrebni, ali, ako jesu, morske alge su siguran hranjivi dodatak.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 1000-3000 mg natrij-klorida.
TOKSI NOST
Svakodnevna upotreba 14 g i više natrija može proizvesti toksi an u inak.
UPOZORENJE
Slana hrana je vrlo štetna za naše tijelo. Vidi još: sol.
ŠTO SVE LIJE I NATRIJ?

-natrij i kalij su od temeljne važnosti za normalan rast,
-natrij pomaže da se kalcij i ostali minerali u krvi održe u topivom stanju,
-pomaže pravilan rad živaca i miši a,
-pomaže u prevenciji iscrpljenosti od vru ine ili sun anice.
627
16. SELEN
Antioksidant, mjeri se u mikrogramima (µg).

Ako u organizam ne unosite dovoljnu koli inu selena, vaše stanice napadaju virusi, rak, sr ane
bolesti i drugi znaci ubrzanog starenja. Gotovo polovina selena u organizmu muškaraca koncentrira
se u testisima i sjemenim kanalima pokraj prostate.
Tijekom starenja u organizmu se smanjuje koli ina selena.
Nakon 60-e godine života koli ina selena u krvi opada za 7 %, a nakon 75-e za 24 %.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Nedostaci mogu uzrokovati:
-ošte enje jetre,
-degeneraciju miši a,
-prerano starenje,
-prerani gubitak izdržljivosti,
Produljeni jaki nedostaci mogu dovesti do:
-razvoja raka, naro ito probavnog i eliminativnog trakta,
-kešanova bolest.

pivski kvasac, kelp, gljive, organski uzgojena hrana, ve ina povr a, žitarice, suncokretove
sjemenke, ribe, morski plodovi, ešnjak, mlijeko, jaja, meso, bubrezi, jetra, pšeni ne klice, mekinje,
luk, raj ica, prokulica.
KOLIKO?
Redovna upotreba prirodnih namirnica može biti dovoljan izvor selena.
Preporu ena dnevna koli ina je 50-200 µg .
Da bi se zaštitili od raka doze moraju biti od 100-200 µg selena dnevno.
Bez opasnosti se smije uzimati 50-200 µg dnevno.
KOJI OBLIK?
Najbolji oblik selena je selenometionin, dobiven iz kvasca.
Selen je dostupan u mikrogramskim tabletama od 25-200 µg.
Tako er može biti kombiniran sa ostalim antioksidantima ili u multivitaminsko-mineralnoj tableti
(niža doza).
TOKSI NOST
Ne postoji nikakav razlog zašto bi se prelazilo 200 µg dnevnu dozu koja štiti od posljedica starenja,
a koju znanstvenici smatraju sasvim sigurnom.
Japanski ribari unose dnevno u organizam više od 500 µg bez ikakvih vidljivih posljedica.
Selen može biti opasan u koli ini od 1000 µg (1 mg) dnevno.
Da bi selen djelovao kao toksi na stvar morate uzimati doze ve e od 2500 µg dnevno.
Simptomi: opadanje kose ošte enje jetre, upale zglobova, lomljenje noktiju, dah s mirisom
ešnjaka, mu nina, razdražljivost.
UPOZORENJE
Neoljušteni brazilski orah sadrži oko 100 µg selena te njegovo prekomjerno uzimanje može izazvati
ošte enje jetre.
Vitamin C smanjuje razinu selena.
Za najbolje antioksidativno djelovanje treba uzimati selen sa vitaminom E jer su oni zajedno ja i od
zbroja njihovog pojedina nog djelovanja.
628
ŠTO SVE LIJE I SELEN?
-spre ava da hemoglobin u crvenim krvnim stanicama bude ošte en oksidacijom,
-može pomo i u regeneraciji jetre poslije ošte enja, naro ito poslije ciroze,
-može usporiti procese starenja,
-neophodan je za funkcioniranje enzima,
-štiti tijelo od toksi nog ošte enja trovanja živom,
-doprinosi o uvanju mladena ke elasti nosti tkiva.
Zaustavlja napredovanje raka

ini se da selen spre ava nastanak i razvoj raka spre avanjem mutacija, popravljanjem ošte enih
stanica kao i osnaživanjem imunosnog sustava.
Kod pokusnih životinja selen je do 100 % zaustavio napredovanje razli itih vrsta tumora.
Ispitivanje na 300 starijih osoba koje su primale visoke doze selena rezultiralo je 50 %-nim
smanjenjem u estalosti obolijevanja od raka.
Pojedinci s manjkom selena u organizmu eš e oblijevaju od polipa, malenih izraslina koje se mogu
razviti u rak debelog crijeva.
Smanjuje u estalost sr anih oboljenja

Kod ispitanika sa niskim razinama selena u krvi smrtnost uzrokovana sr anim oboljenjima tri puta
je ve a nego kod ispitanika s dovoljnom koli inom selena u krvi.
Pomla uje imunitet

Starijim ispitanicima, koji su 2 mjeseca dobivali 100 µg selena, koncentracija selena se u krvi
udvostru ila. U roku 6 mjeseci u inkovitost imunosnog sustava porasla im je za oko 80 %,
podižu i se do razine koj se obi no nalazi kod mladih i zdravih ljudi.
Ima antivirusno djelovanje

Selen može pod nadzorom držati viruse.
Kod miševa kojima su davali hranu bez selena i vitamina E, virus koji je obi no bezopasan
doslovno je podivljao i prouzro io teška ošte enja sr anog miši a.
Bez dovoljnih koli ina vitamina E i selena slabi antioksidacijska obrana organizma, što je virusima
omogu ilo mutaciju koja ih je iz bezopasnih mikroorganizama pretvorila u prave ubojice.
Kod pokusnih životinja koje su dobivale dovoljno selena i vitamina E virus nije mutirao niti izazvao
ikakva ošte enja.
Ublažava simptome SIDE

Kod mnogim oboljelih od SIDE otkrivene se niske razine selena u organizmu.
Pretpostavlja se da virus SIDE polako uništava zalihe selena u organizmu, a kada se te zalihe
dokraja iscrpe, virus izlazi iz zaražene stanice u potrazi za novim zalihama te napadaju i zdrave
stanice širi infekciju u tijelu.
Uzimanje selena moglo bi zaustaviti širenje virusa.
U teoriji, doga a se slijede e: u nazo nosti selena virus stvara odre enu bjelan evinu, kojom
zaustavlja vlastito množenje. Kada se koli ina selena iscrpi, virus to shva a kao znak da je došlo
vrijeme za "uklju ivanje" gena za replikaciju te odlazak iz zaražene stanice u potragu za novim
selenom. Sve dok je u stanici dovoljna koli ina selena, virus se ponaša uljudno.
Kad do e do manjka selena, virus zapo inje ubrzano razmnožavanje, uzrokuju i time potpuno
razvijeni oblik SIDE.
Umiruje strahove i napetosti

Raspoloženje ispitanika koji su uzimali selen u velikoj se mjeri poboljšalo, napetost i strahovi su
smanjeni. Starijim osobama, koje su uzimale selen i vitamin E ili druge antioksidanse (vitamin A,
vitamin C) vidno se poboljšalo raspoloženje i mentalne sposobnosti, kao i dotok krvi u mozak.
629
17. SUMPOR
SIMPTOMI NEDOSTTKA
Nisu poznati.

Suhi grah, riba, jaja, kupus, posna govedina.
KOJI OBLIK?
Sumpor se ne može nabaviti kao gotov dodatak hrani. Može se na i u obliku masti za lokalnu
primjenu i krema za problemati nu kožu.
KOLIKO?
Nije ustanovljeno, ali ishrana koja sadrži dovoljno proteina uglavnom osigurava i dovoljne koli ine
sumpora.
TOKSI NOST
Organski sumpor nije toksi an. Velike koli ine anorganskog sumpora mogu dovesti do neželjenih
u inaka.
ŠTO SVE LIJE I SUMPOR?

-neobi no je važan za zdravu kožu, kosu i nokte,
-sumporne kreme i masti pokazale su se izuzetno uspješnima u lije enju najrazli itijih kožnih
bolesti,
-pomaže u borbi protiv bakterijskih infekcija,
-pomaže pravilnom funkcioniranju mozga održavanjem ravnoteže kisika,
-pomaže jetri pri lu enju žu i,
-zajedno sa B-kompleksom djeluje na osnovni metabolizam,
-pomaže tvorbi tkiva,
-daje koži tamniji ten i ini kosu sjajnijom.
630
18. VANADIJ
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Nisu poznati.

Riba.
KOJI OBLIK?
Dodaci vanadija nisu dostupni osim u ponekim multivitaminskim tabletama.
KOLIKO?
Jedna dobra riblja ve era dati e vam dovoljnu koli inu vanadija.
TOKSI NOST
Sintetski oblik lako može biti toksi an!
UPOZORENJE
Ovaj mineral ne spada u one koje treba uzimati kao dodatak. Stoga izbjegavajte multivitaminske
tablete koje sadrže vanadij.
Vegetarijancima, koji se ne hrane ribom, sigurno nedostaje ovaj mineral.
ŠTO SVE LIJE I VANADIJ?

-pomaže u prevenciji sr anih napada,
-spre ava nastajanje kolesterola u krvnim žilama.
631
19. ŽELJEZO
Mjeri se u miligramima (mg).

Od bitne je važnosti za život jer je neophodno za proizvodnju hemoglobina (crvenih krvnih zrnaca),
mioglobina (crvenog pigmenta u miši ima) i odre enih enzima.
U ishrani žena u Americi naj eš e nedostaju željezo i kalcij. Tijekom jednog mjeseca, žene izgube
gotovo dvostruko više željeza od muškaraca. Samo 8 % unesenog željeza u e u krvotok.
SIMPTOMI NEDOSTATKA
Anemija uzrokovana nedostatkom željeza.

Svinjska jetra, gove i bubrezi, srce i jetra, škrobno brašno, suhe breskve, crveno meso, žumanjak,
ostrige, koštunjavo vo e, orah, šparoge, zobena kaša.
KOLIKO?
Preporu ena dnevna doza je 10 mg za muškarce i 18 mg za žene te 30 mg za trudnice.
KOJI OBLIK?
a) Dodaci koji sadrže organski vezano željezo (feroglukonat, ferofumarat, ferocitrat ili feropeatonat)
ne uništavaju vitamin E.
b) Neorgansko željezo (ferosulfat) se pojavljuje u mnogim multivitaminsko-mineralnim dodacima i
može uništiti vitamin E. Zato bi vremenska razlika izme u uzimanja ferosulfata i vitamina E
trebala biti najmanje 8 sati.
TOKSI NOST
Kod normalnih, zdravih pojedinaca rijetko se javljaju toksi ni u inci. Pretjerane doze ipak mogu
biti vrlo opasne za djecu. Doza od 3 g može biti smrtonosna za dijete od 2 godine.
Osobe s idiopatskom hemokromatozom genetski su podložne riziku od pretjeranog unošenja
željeza.
UPOZORENJE
Oni koji piju puno kave ili aja moraju znati da konzumiranjem velikih koli ina ovih napitaka
ometaju apsorpciju željeza u svom organizmu.
Kod djece ije su majke za vrijeme trudno e uzimale previše tableta željeza utvr eno je trovanje
željezom.
Ako uzimate lijekove protiv upale ili svakodnevno koristite aspirine, vjerojatno imate pove anu
potrebu za željezom.
ŠTO SVE LIJE I ŽELJEZO?

-pove ava otpornost prema bolestima, lije i i spre ava anemiju izazvanu nedostatkom željeza,
-potpomaže rast,
-spre ava umor,
-vra a koži normalan ten,
-neophodan je za pravilan metabolizam B-vitamina.
632
6. VODA
Glavni razlog zbog kojeg je dobro piti više vode je da se time pove ava koli ina mokra e a time se
smanjuje optere enje bubrega.
8 aša dnevno smatra se zdravom navikom. Za optimalno zdravlje treba piti do 3 l dnevno.
Korisno je svaki sat popiti po 1 ašu.
Najbolji prirodni izvori su izvorska voda, vo ni sokovi (prirodni, bez še era ili umjetnih
zasla iva a) te vo e i povr e.
Mineralna voda te pivo u umjerenim koli inama tako er su zdravi izvori vode.
Voda održava rad svih tjelesnih funkcija, regulira tjelesnu temperaturu, pomaže u prevenciji
zatvora, ako se popije prije jela smanjuje tek te tako poja ava u inak dijeta.
Voda je osnovno otapalo svih proizvoda probave i od bitne je važnosti za uklanjanje otpadnih tvari.
UPOZORENJE
– ako živite u staroj ku i, ije su vodene instalacije ra ene od olovnih cijevi izlažete se mogu em
trovanju. ak i instalacije napravljene sa bakrenim cijevima možda imaju zglobove sa olovnim
lemovima, što tako er može utjecati na kvalitetu vode.
– svakog jutra pustite vodu da te e iz slavine nekoliko minuta, kako bi otišlo olovo koje se nakupilo
preko no i (i kadmij i kobalt).
– ne pijte vodu iz slavine za vru u vodu, jer vru a voda razlaže više olova od hladne.
– pustite vodu da vrije 20 minuta (barem) prije upotrebe. Prokuhavanje može uništiti bakterije i
neke organske spojeve.
– mikserom mutite vodu 15 minuta. Takvo prozra ivanje otklanja klor i klorirane organske tvari.
– kloriranje vode je povezano sa grupom kancerogenih kemikalija u vašoj vodi. Ali, rizik za javnost
je višestruko (?) premašen koristima od kloriranja-prvenstveno spre avanjem epidemija tifusne
groznice i ostalih bolesti koje se prenose vodom.
– ako koristite filtere za vodu, redovito ih provjeravajte, istite ili zamijenite novima.
– 15 minuta tuširanja vodom u kojoj se nalaze klorirana otapala ili pesticidi (koji se mogu
apsorbirati putem kože) isto tako je toksi no kao i ispijanje 8 aša kontaminirane vode.
633
7. O PREHRANI
1. HRANA
a) SIROVA ILI KUHANA HRANA?
Postoji mnogo teorija o tome da li je zdravije hraniti se sirovom ili kuhanom hranom.
Navodimo samo dva poznatija a razli ita mišljenja.
1. Poznati njema ki znanstvenik Rudolf Virchow ve je prije punih 100 godina otkrio fenomen pod
nazivom probavna leukocitoza. Naime, kad se ovjek hrani kuhanom hranom, bilo kojom, onda se
odmah javlja reakcija fizi kog organizma protiv takve rane, jer se broj bijelih krvnih tjelešaca od
normalnih 6000-7000 na kubni milimetar krvi popne za pola sata do 30000. Takva se pojava javlja i
kod svake upale, pošto su bijela krvna tjelešca branitelji organizma od svega što je tu e ustrojstvu
ovjeka.
Me utim, ako ovjek prije jela uzima predjelo od sirove hrane, dakle vo ke ili neko povr e (samo
mora biti sirovo), a ne npr. kuhani kompot ili nešto drugo kuhano, nema pove anja broja bijelih
krvnih tjelešaca.
Dokaz je to da je ustrojstvo ovjeka "uprogramirano" na vo e i povr e, dakako sirovo.
Razlog je jednostavan: stotinama tisu a godina, kroz itavu svoju prapovijest, ljudska je vrsta (kao i
sva druga bi a) konzumirala isklju ivo sirovu hranu i naš se organizam tome prilagodio.
Kuhana hrana je nešto sasvim novo, nastalo prije samo nekoliko tisu a ili desetaka tisu a godina, i
naravno da se naš organizam na to još nije prilagodio a pitanje je da li e ikada.
Izbjegavajte kuhano povr e ili ga upotrebljavajte tek poslije sirovog predjela.
Sirove žitarice se probavljaju dvostruko brže od kuhanih.
2. Sveta Hildegarda (11. st.) ima druga ije mišljenje. Ona kaže: "Ako je ovjek jeo sirovo vo e ili
povr e koje nije bilo temperirano (izjedna iti, umjereno zagrijati, ublažiti, prigušiti, ventilirati) niti
zagrijavanjem ni nekim drugim na inom pripremanja (dodavanjem soli, octa i sl.), ne može se niti u
želucu-crijevu lako do kraja rastvoriti.
Loši sokovi tih jela koji bi se zagrijavanjem ili dodavanjem soli ili octa pohvatali ili neutralizirali
tako nisu uklonjeni i napadaju slezenu pritom je mijenjaju i tako da ona otekne i boli.
Ima ljudi ije srce, jetra, plu a i ostali isporu itelji topline ne mogu svojom toplinom dovoljno
pomo i želucu pri završnoj probavi ako su ti ljudi jeli sirova, nekuhana jela ili teška i masna jela
(osobito premasna), ili suha i tvrda jela.
Ono što je prethodno skuhano rastere uje rad želuca. Pri tome dolazi do odstranjenja otrova.
Isto se može posti i soljenjem ili dodavanjem octa ili drugih za ina.
Dakle, prema svetoj Hildegardi, sirovu hranu treba obraditi dodavanjem za ina ili kuhanjem.
Me u najzdravija, najbolja i najhranjivija jela ubrajamo namaze za kruh (integralni, grahamov) s

makom i medom, svježe samljevenim sjemenom suncokreta i medom ili nekom drugom uljaricom i
medom.
ovjek ujutro treba prvo jesti toplu hranu pripremljenu od žitarica i brašna.
Pojedini autori tvrde da je cvjetni prah najkoncentriranija prirodna hrana. Velika vrijednost peluda
potje e od prili ne doze bjelan evina odnosno aminokiselina, što je prijeko potrebno za normalnu
funkciju organizma, te od mnoštva vitamina i minerala.
Odstranjivanje ostataka DDT-ja, arsena i drugih toksi nih spojeva iz vo a i povr a: pomiješamo 30
ml iste klorovodi ne kiseline (iz ljekarne) sa oko 3 l vode (koristite samo stakleno ili zemljano
posu e). Stavite povr e ili vo e u otopinu 5 minuta, izvadite je i i isplahnite istom vodom.
Otopina se može sa uvati i koristiti puno puta.
Neki tvrde da se mogu koristiti otopine klorovodi ne kiseline i puno slabije od navedene.
634
b) KISELOST I ALKALI NOST HRANE
Sva hrana "izgara" u tijelu (probavlja se) ostavljaju i "pepeo".

Taj pepeo iz hrane može biti neutralan, kiseo ili alkali an, zavisno od mineralnog sastava hrane.
Prirodan omjer u zdravom tijelu je približno 80 % alkalija prema 20 % kiselina. (4:1).
Kada se taj idealan omjer održava tijelo ima veliku otpornost prema bolestima.
Zdravo tijelo ima obi no velike rezerve alkalija u slu aju da konzumira puno hrane koja sadrži
kiseline. Ali te normalne rezerve mogu biti iscrpljene.
Kada omjer alkalija i kiselina padne na 3:1, zdravlje može biti ozbiljno ugroženo.
Vaše tijelo može normalno funkcionirati i biti zdravo samo u prisustvu primjerene rezerve alkalija i
pravilnog omjera kiselina i alkalija u svim tjelesnim tkivima i krvi.
U lije enju bolesti, kada pacijent obi no ima povišenu kiselost do i e do bržeg oporavljanja
ukoliko je ve i omjer alkali nih elemenata u prehrani. Alkalije neutraliziraju kiseline.
Zato je u ve ini bolesti važno da prehrana pacijenata obiluje hranom koja daje alkali ni pepeo da
izjedna i djelovanje hrane koja stvara kiselinu i ostavi sigurnosnu granicu alkali nosti.
Kiselost u tjelesnim tkivima jedan je od osnovnih uzroka mnogih bolesti, naro ito artriti kih i
reumatskih bolesti.
Za optimum zdravlja i najve i stupanj otpornosti, imperativ je da u prehrani malo "preteže"
alkali na hrana nad kiselom. Idealan omjer je 4:1.
Tablice najraširenije hrane s približnim potencijalom kiselosti ili alkali nosti za 100 g hrane:
HRANA KOJA STVARA KISELINE

oštrige 17,6
teletina i ve ina riba 12.4
iznutrice, jetra, piletina 10.6
ve ina mesa, peradi i ribe 10.6
jaja, ve ina žitarica 10,6
riža, cijela pšenica ili raženi kruh 8,8
ve ina oraha i badema, kikiriki 7,1
prirodan sir, le a 5,3
pahuljice, brašno, kruh, keksi, kola i
griz, tijesta
majoneza, okolada, ocat, kvasac
Ve ina žitarica stvara kiseline, osim prosa i heljde za koje se smatra da su alkali ni.
Izdanci sjemenki i žitarica postaju više alkali ni u procesu klijanja.
ALKALIZIRAJU A HRANA
smokve 105,8
soja, grah mjese ar 42,3
marelice 33
špinat, bijela repa, blitva 28
grož ice 24,7
bademi, mrkva 12.7
datulje 10,8
celer, krastavac, dinja 8,8
krumpir,ananas 7,1
kupus, grejp, raj ica, breskva 6
jabuke, grož e, banane. lubenice,
proso, lješnjak, kokosov orah 2,8
635
Svi sokovi vo a i povr a vrlo su alkali ni. Najviše su alkali ni sokovi smokve, sokovi od zeleni,
svega zelenog povr a oi liš a, mrkve, celera, ananasa, te sokovi agruma.
Juha od povr a je izuzetno alkaliziraju e pi e.
Višnje imaju izuzetnu mogu nost alkaliziranja sistema i neutraliziranja mokra ne kiseline.
NEUTRALNA (ILI SKORO NEUTRALNA) HRANA

Mlijeko, maslac, biljna ulja, bijeli še er, med, aj.
636
c) MESO
"Dokle god ljudi budu ubijali životinje, i oni e se sami ubijati" (Pitagora).
Kod smrti od starosti, život se gasi skladno kako u itavom tijelu, tako i u pojedinoj stanici.
Ali, ako zbog nasilne smrti životinje krvotok prestane stanice e živjeti još neko vrijeme.
Svi putovi za izbacivanje otrovnih tvari tada su potpuno blokirani, jer srce više ne radi.
Zdrave stanice organizma nastoje opstati. Materijal za obnovu i život (hrana, kisik i sl.) više ne
dolaze. Dok je stanica živa, ona stvara i izbacuje otrovni otpad, ali kad krvotok ne cirkulira, taj
otpad se gomila unutar stanica. Neke stanice žive poslije smrti tijela i po nekoliko tjedana.
Kada se opere zaklana životinja ili se pusti da iz nje istje e krv pogrešno se misli da je higijenski
postupljeno; jer to bi postigli samo kada bi mogli oprati unutrašnjost svake od milijardi stanica,
nagomilanih otrovnim otpadom.
Svatko može kušati svježe odrezano meso i uvjerit e se da ima okus znoja i mokra e. Takav okus
ukazuje da se teku ina s otpadnim tvarima zadržava u mesu, jer zbog zaustavljenog krvotoka
umiru a stanica se ne može osloboditi otrova.
Svaka životinja –mesožder može prekrasno živjeti od mlije no-biljne hrane, dok biljojed brzo umire
hranjen mesom.
Tko pokuša živjeti isklju ivo od mesa ve nakon 3 dana nalazit e se u vrlo lošem stanju. Kada se
crijeva napune mesom dolazi do truljenja koje je ubrzano toplinom, izmet je smrdljiv, te dolazi do
proljeva. Pri truljenju stvaraju se mnogi otrovi koji prelaze u krv i uzrokuju op e trovanje
organizma. ovjek to rijetko primje uje jer ne jede samo meso.
Dakle, posljedice isklju ivo mesne hrane jasne su i vidljive, a ostaju podmuklo pritajene kada je
takav na in prehrane djelomi an.
Zajedni ka zna ajka mesa je progresivno samorazaranje, raspadanje tkiva. Koli ina bakterija naglo
se pove ava u toplini i vlazi. 1 g svinjskog mesa sadrži 28.000.000 bakterija, 1 g hamburgera sadrži
75.000.000 bakterija a 1 g ribe sadrži 110.000.000 bakterija.
Za razliku od ovjeka, životinje mesožderi jedu sirovo meso, s tek ubijene životinje, dok to meso
sadrži još minimalnu koli inu otrova. Njihov želudac je manji i hrana se nema gdje gomilati.
To zna i da se hrana na mjestu gdje bi mogla snažno toksi no djelovati ve izbacuje kao izmet!
Put kojim hrana prolazi dvostruko je kra i nego u ovjeka! ovje ja su crijeva duga 8-9 metara, u
ma ke su svega 1 metar. Životinja mesožder odmah izbacuje neiskorištenu hranu, jer je tako
anatomski izgra en njen mehanizam probave. Kod njih je trovanje organizma minimalno.
Pa ipak je za sve mesoždera zna ajan težak zadah tijela i nemirne agresivne kretnje.
Otrovi koji se u životinjama nagomilavaju zbog straha od klanja, pove avaju se pri agoniji.
Ti otrovi stvoreni od nervnog sloma životinje, u nas se ponovo nagomilavaju uglavnom u nervnom
sustavu. Bolesti straha, nemira i sl. lije e se vegetarijanstvom; to pomaže nemiru i psihi koj
ravnoteži.
Mokra na kiselina je posljedica nepravilne izmjene tvari i glavni uzro nik ve ine bolesti.
Nastaje viškom bjelan evina koje su sadržane velikim dijelom u mesu.
637
d) SOL
Slana hrana je vrlo štetna za naše tijelo (bubrege, jetru, srce, krvne žile) i jedan je od najopasnijih
otrova.
Dijete koje tek po inje jesti hranu ne osje a nikakvu potrebu za soli ali dugogodišnje navike
otupljuju okus.
Bi e najsli nije ovjeku, gorila, troši oko 300 puta manje soli od ovjeka, koji hranu soli
"umjereno"! Nijedna životinja ne soli hranu!
uveni u itelj joge kaže da ovjek koji 6 godina ne uzima sol, stje e djelomi an imunitet od bilo
koje vrste zmijskog ujeda a nakon 12 godina taj imunitet je potpun; ni ugriz kobre mu ne može
naškoditi.
Napuhnutost i otekline esto su posljedica prekomjernog uzimanja soli, jer svaki njen dio veže oko
sebe 80 dijelova vode.
Primitivan je trik da dajemo više soli životinji kad želimo da se napuni vodom i dobije na težini.
Previše soli može uzrokovati povišeni krvni tlak a time i sr ane bolesti, zatim migrenozne
glavobolje, izaziva nenormalno zadržavanje teku ine što može rezultirati vrtoglavicom i oticanjem
nogu. Sol donosi i visok faktor rizika raka rektuma i debelog crijeva.
Prevelika koli ina konzumirane industrijske soli pogoduje nastanku arterioskleroze.
Suvremena medicina kaže da je ovjeku dnevno potrebno 1 g soli.

A ta se koli ina nalazi u 2-3 l mlijeka; dakle mlijeko tako er sadrži sol, kao gotovo i sve vrste
namirnica. U sokovima vo a sigurno ima soli.
Ameri ko udruženje za bolesti srca ne savjetuje unos ve i od 3 g soli dnevno. Unos preko 14 g soli
smatra se pretjeranim. Prosje ni Amerikanac konzumira oko 19 g soli dnevno!
Sadržaj soli:
-2 kriške kruha oko 230 mg
-pizza od 120 g 650 mg
-pivo 0,33 25 mg
-pola šalice pudinga od okolade 480 mg
-konzervirana tuna, 100 g 430 mg
-1 hrenovka 425 mg
638
e) ŠE ER
Smanjite godišnju potrošnju še era, tako da bude manja od 25 kg (bilo koji oblik še era ili meda).
Sadašnja prosje na potrošnja u SAD iznosi oko 50 kg.
Klonite se slatkih deserta.

Nemojte piti bezalkoholna pi a i sokove koji sadrže še er.
Kavu i aj pijte bez še era.
Do otprije 200 g dnevna potrošnja fruktoze bila je niska – oko 8 g. Tada se po eo proizvoditi stolni
še er (saharoza) od še erne trske i še erne repe) i zastupljenost fruktoze u hrani pove ala se gotovo
10 puta (oko 74 g dnevno). Naš organizam je naviknut da metabolizira samo 8 g fruktoze dnevno te
ovaj višak može prouzro iti probleme.
Fruktoza za razliku od glukoze ne služi u tijelu samo kao izvor energije nego i kao sirovina za
sintezu kolesterola.
Pove an unos saharoze povisuje koli inu kolesterola u krvi.

Koli ina konzumirane saharoze izravno je povezana sa pojavom sr anih bolesti.
Najbolji še er je prirodni še er u plodovima svih vrsta, u svježem i posušenom grož u, rozinama,

datuljama, smokvama. Vo ni še er u tim obliku prelazi neposredno u krv i daje snagu.
Medi zgusnuti sok še erne trske tako er su dobri izvori še era.
Prirodni še er nije isto što i tzv. grož ani še er koji dobivaju iz kukuruznog škroba. Pravi grož ani
še er dobiva se iz svježeg ili posušenog grož a (rozina).
Smatra se najboljim sladilom a podnosi se lakše od meda.
Hranjivi grož ani še er lako prelazi u krv i sagorijeva bez puno šljake.
Njegova prednost pred obi nim še erom je što ne oduzima kalcij organizmu, pa ne spre ava
ozdravljenje bolesnika.
Pri kupnji sušenog vo a moramo paziti da ne uzmemo sumporeno ili druga ije ošte eno vo e.
VRSTE ŠE ERA
Fruktoza – prirodni še er iz vo a i meda
Glukoza – tjelesni krvni še er
Dekstroza – dobiva se iz kukuruznog škroba, po kemijskom sastavu je jednak glukozi
Laktoza – mlije ni še er
Maltoza – dobiva se iz škroba djelovanjem kvasca
Saharoza – še er koji se dobiva iz še erne trske ili repe, prera uje se u kristalni še er
Sme i še er – obi an kristalni še er obložen sirupom od melase
Med – mješavina fruktoze i glukoze
Sorbitol, Manitol, Ksilitol – prirodni še erni alkoholi koji se u krvi apsorbiraju sporije od glukoze i
saharoze
Aspartam – kombinacija aminokiselina fenilalanina i aspartamske kiseline, nema kalorija
Acesulfam k – nema kalorija
Saharin – derivat nafte, nema kalorija, 300-500 puta je sla i od še era, apsorbira se ali ne
modificira u organizmu i neizmijenjen izlu uje s mokra om.
639
2. DIJETA
a) LAKA DIJETA
Tko želi pravu laku dijetu kako ne bi optere ivao jetru, ili tko želi svako lije enje potpomo i
ishranom, taj e se odre i svi proizvoda od bijelog brašna i bijelog še era, konzervi i drugih
denaturiranih namirnica. Od masno a dozvoljen je samo svježi maslac ili malo svježeg ulja. U
težim slu ajevima treba i takva jela izbjegavati.
DORU AK
Kaša od jabuka ili drugog vo a oboga ena orasima i zobenim pahuljicama. Možemo joj dodati
pšenicu u zrnu koju smo prije smekšali i samljeli da bi bila hranjivija. Grož ice samljevene sa
pšenicom obogate kašu pa se preporu uju za stvaranje krvi.
Tko pati od zatvora stolice, može dodati žlicu samljevenog lanenog sjemena.
Zasladimo medom ili grož anim še erom.
Uz tu kašu jedemo graham kruh, ili dvopek s malo maslaca i namazom od šipkova pekmeza ili
meda. To sve možemo posuti i pšeni nim klicama ili ih pomiješati s kašom. Piti možemo šipkov aj
zasla en medom ili grož anim še erom. Žitna kava je tako er dozvoljena.
Za doru ak je vrlo dobro piti sokove, npr. naran e, grož a i naro ito grejpa.
Bolesnici sa slabim jetrima zamjenjuju slatke vo ne obroke sa 1-2 dl sirovog mrkvinog soka i
prepe encem namazanim sa malo maslaca te posipanim pšeni nim klicama.
RU AK
Treba što obilnije prire ivati razli ite salate prema godišnjem dobu. Treba ih uvijek pripremati sa
limunom a nikada sa octom. Salatu možemo zakiseliti jogurtom ili kiselim vrhnjem.
Možemo i za initi za inima (bolje sirovim, jer kuhani kao umak lako i esto uzrokuju vrenje).
Salata od kupusa treba se eš e jesti jer je vrlo zdrava i hranjiva.
Pirjamo samo ono povr e koje ne uzrokuje vrenje.
U dijetnoj je hrani prirodna riža na prvom mjestu.
Možemo jesti i krumpir kuhan u ljusci, koji prije upotrebe ogulimo.
Tko ima osjetljiva jetra ne smije jesti krumpir pe en na masti.
Pšenica je tako er izvrsna hrana a pripremamo je kao i rižu.
Proso i heljda su tako er kvalitetna hrana.
Juha od povr a, sa slabim za inima, je zdrava osobito za oboljele od artritisa. Prije jela dodajemo
juhi uvijek svježe zelenje ili još bolje - sok od svježeg povr a.
Tko mora smršaviti jer naginje debljini, taj e juhu izostaviti.
Mesna juha nije zdrava jer sadrži mokra nu kiselinu.
Samo po sebi je razumljivo da salate nikako ne smijemo soliti.
VE ERA
Bolje je jesti rano nave er (do 18 h) nego kasno po no i.
Ve era može biti jednaka doru ku, ali je treba pripremiti bez vo a i slatkih jela.
Za ve eru prija vo na salata sa zobenim pahuljicama, grož icama i malo samljevenih oraha.
Uz vo nu salatu možemo jesti prepe eni kruh ili graham-kruh s malo maslaca.
Tko se zbog jetara mora odre i maslaca, može kruh namazati medom ili pekmezom od šipka.
Za ve eru se mogu jesti i sendvi i i razne salate.
Piti možemo žitnu ili vo nu kavu s malo mlijeka ili vrhnja. Pri izrazito jetrenoj dijeti treba popiti
ašu mrkvina soka. Za promjenu možemo katkad jesti i juhu od povr a.
SENDVI I
Koristimo prepe eni ili grahamov kruh namazan tanko maslacem ili sasvim tanko kvasnim
ekstraktom ili biljnim za inima. Dobar je i namaz od svježeg mekog sira.
640
Na sendvi e obložene raj icom možemo dodati sitno isjeckan luk, naribanu mrkvu i malo naribana
hrena. Sendvi i su ukusni ako na njih stavimo sitno narezane krastavce ili kupus.
b) BOLESNI KA DIJETA
Bez obzira o kojoj se bolesti radi, pri temperaturi ili povra anju, proljevu ili gr evima, neka bude:
PRVI STUPANJ DIJETE
a) prvi dan
Potpuni post: Bolesniku se ne daje ništa osim nezasla ena aja protiv že i i to onoliko koliko
ga želi popiti. Jedini stopostotni aj koji ni u mladih ni u starih nikada ne može naškoditi je
aj od komora a (u nedostatku njega, u obzir dolazi samo šipkov aj).
U slu aju proljeva daje se i slabi crni aj.
b) drugi dan
Tada bolesnik može pojesti prepe enca koliko god želi, a uz to i kuhane komadi e jabuka
(kompot), ne jabu nu kašu. Jabuke narezane na ve e komadi e kratko se kuhaju u puno vode i
daju se bolesniku sa puno te vode u kojoj su se kuhale. To gasi že puno bolje od jabu ne kaše
i podnosi se puno bolje od sirove jabuke. Jabuke se ne moraju bezuvjetno guliti i smiju biti
prirodno slatke.
c) tre i dan
Dopušteno je zasla ivanje še erom, medom ili malinovim sokom.
Dopuštena je prava pile a juha a esto i kuhana piletina, te malo topla vina i stari, bijeli kruh.
Drugo vo e ili sokove bolje je prvih dana izostaviti (osobito banane).
Dobre kuhane jabuke daju zapravo sve što može vo e pružiti ovjeku u bolesnom stanju.
Previše razli ita vo a ili sokova može tu prije naškoditi.
Nastupe li tijekom bolesti "komplikacije" može se uvijek vratiti dijeti drugog ili tre eg dana.
DRUGI STUPANJ DIJETE
Ono što se tu ne navodi može naškoditi:
Sada su dopušteni: nisu dopušteni:

-pšeni ni prepe enac -krastavci
-stari bijeli kruh -blitva
-staro pecivo s kvascem -mrkva
-maslac i med na kruhu -orasi
-kompot od dunja, trešanja, kuhan, -salata endivija
zasla en še erom ili medom -pire od krumpira
-kuhani tele i ujušak -sladoled
-pirjana jetrica - okolada
-povr e iz porodice repe
-bundevasto povr e
-zobene pahuljice
-gove a juha
-zelena salata, ne svježa, svježi peršin
-salata od celera, matovilac
-malo krumpirove salate
-datulje, biskvit
-za ini, muškatni oraš i , cimet
641
TRE I STUPANJ DIJETE
Tu je dopušteno sve što se izri ito ne zabranjuje (dakle to no obrnuto nego kod drugog stupnja
gdje je zabranjeno sve što nije nabrojeno).
zabranjeni su: dopušteni su:

-suhomesnati proizvodi -gotovo svi za ini, osobito:
-konzerve, ribe -muškatni oraš i
-svinjetina, guska, patka -cimet
-poriluk, krastavci, sirovi luk, rabarbara, dragušac - ešnjak (kuhati ga kao
-šljive, jagode, kruške, borovnice, orasi, pire od krumpira za in hrani)
-žestoke stvari kao likeri, rakija, kava, duhan
-sve ledeno, vru e, zasla eno še erom, jako gorko
-u debelih ljudi zabranjeni su med i sve vrste kelja
Ve era treba uvijek biti posve lagana.

Nikada jaja ili ak jaja na oko; isto tako ni sir. Nikada ne uzeti puni obrok.
Treba izbjegavati: u prolje e – jagode, u ljeto – breskve, u jesen – šljive i u zimu – poriluk.
Žumanjak zdravlja, priprema: kuhati vodu, dodati joj veliku žlicu vina, razbiti jaje i pustiti da padne
u kipu u vodu. Bez ljuske tvrdo skuhati (12-15 min.), vodu i bjelanjak odstraniti.
Pojesti samo žutu žumanjkovu kuglicu.
642
3. GLADOVANJE
a) GLADOVANJE (op enito)
"Posegnuo si za medicinom i izbjegao gladovanje, kao da postoji bolji na in izlje enja od toga".
(sveti Ambrozije, 245. g.)
Nema ni ega što prodire dublje i što više lije i od dragovoljnog uzdržavanja od hrane.
Nakon toga djeluju unutarnje snage samoizlje enja koje posjeduje svaki ovjek.
Samo tijelo mora tijekom gladovanja pojesti tumor raka!
Pri gladovanju tijelo izbacuje sve što mu ne pripada i tijelo doista razdvaja zdravo od bolesnog dok
god raspolaže rezervne snage i dok god bolesnik vrsto vjeruje da postoji božanska snaga izlje enja.
Za vrijeme posta tijelo ima priliku da odstrani sve što mu smeta. Zato je dobro povremeno imati
dan vo nih sokova, pa onda postiti dan - dva piju i samo istu vodu.
Pred post treba crijeva dobro isprazniti, npr. pomo u lanenog sjemena, trpuca (bokvice) ili nekim
biljnim sredstvom za iš enje.
Dobar je i biljni eliksir, u prvom redu od kamilice.
Kad su jetra u redu, možete po eti post vo nim sokovima (naran a, grejp, grož e).
Tijelo e odstraniti šljaku i organi e bolje raditi.
Protiv mu nine dobro je izlu ivanje kroz kožu; tijelo treba snažno prati, brižljivo ga trljati ili etkati
i tako ponovno potaknuti cirkulaciju.
Pomažu kratke šetnje i lake vježbe disanja.
Post može trajati ve i samo 2-3 dana.
Nakon trodnevnog posta tijelo se priviklo na nove prilike i može sasvim dobro izdržati još daljnjih
5 dana.
Osmodnevan post u prolje e samo sa vo nim sokovima, provest e temeljito iš enje.
Zbog artriti nih tegoba koje nikako ne prestaju, možemo postiti još i duže.
Post pri velikim duševnim poslovima pomaže iskristalizirati misli.
Postom se ne bi smjeli lije iti oni koji boluju od tuberkuloze, Basedowljeve bolesti, ili oni s
izvjesnim sr anim smetnjama.
Pri jetrenim smetnjama post vo em uzrokovati e teško e; zato treba postiti sokovima od povr a,
naro ito mrkve.
ZA VRIJEME GLADOVANJA POSTOJE 2 OPASNOSTI:

1. Strah okoline da e onaj koji gladuje umrijeti od gladi
2. Nepravilno provo enje rehabilitacije
Koli ina rezervi koje organizam može koristiti prilikom gladovanja do nastupa potpune
iscrpljenosti iznosi 40-45 % njegove težine.
Prilikom potpunog gladovanja s gubitkom težine tijela do 20-25 % u organima i tkivima životinja
ne zapažaju se ireverzibilne patološke pojave.
Ne treba prekora ivati bezopasnu granicu u gubljenju težine (20-25 %).
Prilikom gladovanja u trajanju 25-30 dana gubitak težine obi no iznosi 12-18 % ukupne težine, tj.
znatno ispod bezopasne norme.
Ako za vrijeme gladovanja ovjek upotrebljava bilo kakvu jednoli nu ishranu, makar i u najmanjim
dozama, onda e se kod njega pojaviti distrofija.
U po etku gladovanja raspoloženje bolesnika karakterizira glavobolja, ga enje, osje aj slabosti,

op a nemo . Takvo stanje je rezultat taloženja otrovnih tvari u krvi. ovjek mora i u tom slu aju
iza i na zrak, duboko disati, o istiti crijeva klistiranjem, istuširati se, izmasirati, šetati – i svi
simptomi e nestati.
643
Me utim pojave lakšeg samootrovanja – pojave acidoze – mogu se postepeno poja avati od 6.-10.
dana gladovanja, kada se obi no odjednom izgube i bolesnik se po inje dobro osje ati.
Gladovanje, izazivaju i duboke promjene u metabolizmu organizma, predstavlja neposrednu

stimulaciju za razvoj autolize: za vrijeme gladovanja potrebne bjelan evine crpu se iz rezervi koje
se nalaze u tkivima za organizam manje važnih organa; oboljelo tkivo, tumori, otekline, izraštaji i
sl.
Pomo u strogog režima života, periodi nog uzdržavanja od hrane, potpunim odbacivanjem pušenja
i alkohola, stroge biljno-mlije ne dijete, uspjeh kod gladovanja je siguran.
U rehabilitacijskom dijelu kure terapeutskog gladovanja treba strogo isklju iti sol iz dijete. Kasnije
ga upotrebljavati minimalno.
Ra en je pokus lije enja 31 bolesti gladovanjem.

Kura gladovanja trajale su 5-55 dana. Potpuno ozdravljenje nastalo je kod 71 % bolesti, djelomi no
kod 20 %, bez poboljšanja bilo je 9 % bolesti.
Kada se u procesu terapeustkog gladovanja produkti razlaganja izlu uju iz organizma pomo u
itavog niza procedura (klistiranje, kupke, masaže, pove ana ventilacija plu a, šetnja) onda
organizam bolesnika može izdržati gladovanje u trajanju do 30-40 dana bez ikakve pojave trovanja.
1.Gladovanje po inje sa neprijatnom procedurom iš enja crijeva ve om dozom gorke soli.

Sol se daje nave er, i od tog momenta prestaje uzimanje bilo kakve hrane.
Jutro prvog dana po inje se klistiranjem. Moglo bi se pomisliti da e purgativ i klistir odstraniti iz
želuca i crijeva sve otpatke. Ali to nije tako. U toku itavog perioda gladovanja bolesnik jednom
dnevno prima klistir i svakodnevno izbacuje iz organizma otpatke sli ne izmetu novoro en adi.
2. Sljede a procedura kojom po inje dan bolesnika je kupanje i masaža. Vrši se specijalna masaža-
tzv. pritiskuju a masaža, koja izaziva hiperemiju kože, naro ito u predjelu ki me, njenog
grudnog i vratnog dijela. Poslije masaže i kupanja slijedi:
3. Doru ak: aj od šipka. Poslije pola sata-šetnja (dobro obu en) sa udisajnim i gimnasti kim
vježbama do 13-14 sati. Dobro je ponijeti bocu sa vodom.
4. Ru ak: aj od šipka, voda ili mineralna voda.
5. Tokom dana: radna terapija ( itanje, društvene igre, sport).
6. Nave er: aj od šipka.
7. Prije spavanja aj, pranje zubi, ispiranje grla (higijena usta je jako važna).
Spava se u dobro provjetrenim prostorijama, dobro pokriven.
PERIODI GLADOVANJA:
1. (Draženje gladi): 2-4 dana.

Signali hrane izazivaju lu enje pljuva ke, kr enje u trbuhu, osje aj dugog i tupog bola.
Pogoršava se san, pove ava se razdražljivost, loše je raspoloženje.
Težina opada oko 1 kg dnevno.
2. (Pove anje acidoze): 3-5 dana.

Osje aj gladi obi no se smanjuje, že se pove ava. Ponekad, naro ito ujutro, neki se bolesnici
žale na glavobolju, vrtoglavicu, ga enje, nemo .
644
Te pojave se znatno ublažuju ili nestaju poslije šetnje, uzimanja slatkih alkalnih voda
(mineralne). Pojavljuju se sve ve e naslage bijelo-sive skrame na jeziku, suho a u ustima, zadah
acetona, bljedo a kože. Kod nekih bolesnika zapaža se izvjesno pogoršanje simptoma popratnih
kroni nih bolesti. Gubitak težine je 300-500 g dnevno.
3. (Oporavljanje).
esto no u dolazi do naglog preokreta (acidozna kriza).
Zna ajno se poboljšava op e raspoloženje, nestaje slabost, nestaju neprijatni osje aji i pogoršanja
popratnih bolesti. Ponekad se ta poboljšanja postepena, u "valovima".
Jezik se po inje istiti od skrame, boja lica se poboljšava, smanjuje se zadah. Gubitak težine je
minimalan, 100-200 g dnevno. Psihi ko stanje se znatno poboljšava. Ovaj stadij se završava
obi no pojavom vu jeg apetita. Jezik se potpuno osloba a od skrame. Pojavljuju se snovi o
hrani. Poneka se pove ava nemo i razdraženost.
Nastupa gotovo potpun prestanak izlu ivanja izmeta pomo u klistira.
REHABILITACIJSKI PERIOD
1. Prvi dan
Sokovi razblaženi vodom. Poslije prve male porcije (100-200 g soka) osje a se zasi enost, ali
ubrzo (pola sata) se ponovno javlja jaka glad. U hranu se postepeno dodaju mlije no biljni
proizvodi (prvo pasirano sirovo vo e i povr e, zatim kefir i kaše).
Zabranjena je sol, meso, gljive, jaja, pušenje itd.
Stolica se pojavljuje spontano 2-3 dana nakon po etka uzimanja rane.
Težina se u prva dva dana rehabilitacije još smanjuje100-200 g dnevno.
2. Intenzivna rehabilitacija
Kod ve ine bolesnika težina tijela dostiže prvobitni nivo u roku koji je jednak periodu
gladovanja. Dnevni režim bolesnika za vrijeme rehabilitacije ostaje siti (šetnje, vježba).
Samo prvih par dana rehabilitacije bolesnici obi no osje aju slabost, promjenjivog su
raspoloženja i provode velik dio vremena u krevetu.
3. Normalizacija
Apetit postaje normalan. Raspoloženje je stabilno.
Postoje bolesnici kod kojih se ne vide spomenuti stadiji. Njihovo lije e gladovanjem obi no daje
neznatne i kratkotrajne rezultate ili ih uop e nema.
b) SAVJETI PRI GLADOVANJU PO AIROLI
Uputno je da se pripremite za gladovanje putem kra e pro iš avaju e dijete.

U toku 2-3 dana nemojte ništa jesti osim sirova vo a i povr a - jedan obrok dnevno od bilo kojeg
vo a, a drugi od svježe salate od povr a.
Gladovanje obi no po inje s djelotvornim pro iš avanjem crijeva uz pomo purgativa kao što su
glauberove soli ili ricinusovo ulje (npr. 40 g glauberove soli na 0,8 l tople vode, ujutro, prvog dana
gladovanja).
Pošto taj napitak nije osobito ukusan, odmah zatim popijte ašu vo nog soka.
Glauberove soli e dovesti do temeljite pro iš enosti.
Ili: prvog dana gladovanja 1-2 sata prije uzimanja klistira stavite u ašu vode 2 jušne žlice
ricinusova ulja, zatim dodajte sok od polovice limuna.
Naravno, možete po eti gladovati i bez purgativa, jednostavno uzmete dvostruki klistir.
Kod prvog uzmite do 0,5 l iste vode, i pustite da istje e.
Ponovite s litrom vode kojoj dodajte aj kamilice ili nekoliko kapljica limunova soka.
645
Sljede i dan kao i svaki dan gladovanja koji slijedi, koristite ovaj postupak:
Nakon ustajanja: klistir, zatim trljanje suhom etkom na suho i tuširanje toplom vodom,
9 sati: šalica toplog (ne vru eg) biljnog aja,
11 sati: aša svježe istisnutog vo a, razrije enog jednakom koli inom vode,
11-13 sati: šetnja ili lagano vježbanje, ili sun anje,
13 sati: aša svježe na injenog soka od povr a ili šalica juhe od povr a,
13.30-16 sati: odmaranje u postelji,
16 sati: šalica biljnog aja,
16.15-19 sati: šetnja, terapeutske kupke, vježbanje i sli no,
19 sati: aša razrije enog soka vo a ili povr a,
21 sat: aša juhe od povr a.
Kada ste žedni pijte obi nu mlaku vodu. Ukupna koli ina teku ine od sokova i juhe trebala bi se
kretati u toku dana izme u 0,75 i 1,5 l.
Nikada ne razrje ujte sokove juhom od povr a, samo istom vodom.
Ukupan unos teku ine trebao bi se kretati od 6-8 aša, ali pijte ili više, ako ste žedni.
Pod nadzorom stru njaka takvo se gladovanje može provoditi kod ku e do 30 dana.
Bez nadzora stru njaka ne preporu a se gladovanje dulje od jednog tjedna do 10 dana odjednom.
Poslije nekoliko tjedana uz zdravu prehranu program gladovanja možete ponoviti.



646
4. PUŠENJE I ALKOHOL. Nemojte pušiti, piti alkohol i crnu kavu. Usput, gladovanje je najbolji
za pušenjem i alkoholom e nestati ( stotine pacijenata tako je odviknuto).

(ova informacija, bar što se ti e tumora, razlikuje se od terapije raka po Breussu).
virane ili zamrznute sokove. Smijete koristiti i gotove sokove Biota.
stiti i specifi ne biljne ajeve (vidi: terapija raka po Breussu).

647
4. a) OKSIDANSI
Ako narežete jabuku i ostavite je na tanjuru 1 sat primijetiti ete da su kriške jabuke poprimile
tamno sme u boju. Jabuku su napale i uništile molekule kisika iz zraka, iste one koje u hr u
pretvaraju nezašti ene metalne dijelove automobila. Kada kisik obavi takav neugodan posao,
kažemo da je jabuka oksidirala, a molekule koje su to obavile nazivaju se oksidansi.
Ako bocu s jestivim uljem zaboravite u toploj kuhinji na mjesec dana osjetit ete da je izmijenilo
miris ili okus i zaklju iti da je ulje užeglo. To je drugi primjer, gdje su svoj posao obavili oksidansi.
Nažalost, i vi u svakoj stanici vašeg tijela imate mast ("vaš tjelesni maslac") pa do e vrijeme
kada i vi užegnete.
Posljedica može biti naborana koža, ali i puno opasnija, kao što je maligni tumor.
Što e se dogoditi ovisi o brojnim uvjetima. Ponajprije, o trajanju procesa i o vrsi tkiva u kojemu se
proces doga a. Tako er na to utje u genetski preduvjeti, ishranjenost, zdravlje i stresna stanja u
kojima se osoba može na i.
b) SLOBODNI RADIKALI
Tijekom metabolizma u stanicama tijela se obavlja oksidacija i nastaju slobodni radikali

(nestabilne molekule, koje imaju neparni broj elektrona). Oni su vrlo esto oksidansi.
Slobodne radikale, tako er, u tijelu stvaraju:
-alkohol,
-suho meso,
-umjetne boje, kemikalije iz okoliša,
-proizvodi naftne industrije,
-dimovi, smog, sun eva svjetlost,
-herbicidi, azbest,
-emocionalni stres,
-fizi ke ozljede,
-neki lijekovi i drugo.
Metali i biološke tvari (u što se ubraja i hrana) oksidiraju kad su izloženi kisiku.
Višak slobodnih radikala, ovisno o vrsti tkiva koje je napadnuto, može izazvati razli ite
bolesti.
-slobodni radikali mogu napasti DNK (naše genetsko naslje e) i izazvati rak ili nasljedne
-nedostatke.
-ako napadnu guštera u posljedica je še erna bolest.
-izazivaju bolesti srca i krvožilnog sustava.
-u o ima stvaraju sivu mrenu.
-slobodni radikali esto napadaju masti u stani nim membranama. Posljedica toga je da stanica ne
može nadzirati koje tvari prolaze kroz membranu, pa je u velikoj opasnosti od otrovnih tvari i
drugih utjecaja.
Ipak, u malim koli inama radikali koriste organizmu. Oni, na primjer, ubijaju bakterije.
Zanimljivo je da za obranu naš imunološki sustav upotrebljava oksidanse. Kad se približi napada ,
bijela se krvna zrnca brane eksplozijom oksidiraju ih tvari: slobodnim radikalima.
Oksidansima napadaju neprijateljsku bakteriju sve dok je ne ubiju.
To je objašnjenje zbog ega se u borbi protiv stanica raka upotrebljavaju lijekovi koji stvaraju
slobodne radikale. Pritom se uništava naš imunološki sustav, ali se umjesto njega stvori drugi.
Izgubili smo neke branitelje, ali dobili smo rat.
648
c) ANTIOKSIDANSI
Ako oksidacija zapo ne u živom tkivu, tijelo na to odgovara stvaranjem tvari koje e ih opkoliti,
nadzirati i uništiti oksidanse. Te se tvari nazivaju antioksidansi.
Antioksidansi su tvari koje mogu zaustaviti pove anje koli ine slobodnih radikala, mogu
zaustaviti njihovu lan anu reakciju te popraviti ošte enja nastala oksidacijom.
U antioksidanse ubrajamo:
-vitamin A,
-vitamin C,
-vitamin E,
-mineral selen,
-bioflavonoidi,
-aminokiseline,
-biljke, kao npr. borovnica, ešnjak, ginko, sok od i ka.
Funkcija antioksidansa:
-spre avaju stvaranje oksidansa.
-popravljaju ošte enja koja su oksidansi ve na inili, a što se nije moglo sprije iti.
-odstranjuju i zamjenjuju ošte ene molekule, te odstranjuju preostale neželjene tvari koje su nastale
tijekom procesa.
-usmjeravaju kisik samo u one dijelove tijela gdje nam je potreban, a izbacuju ga iz dijelova gdje bi
nam mogao naškoditi.
-spre avaju oksidaciju koju izazivaju neki metali, kao npr. željezo (ima još nekih metala koji
pomažu stvaranje slobodnih radikala. To su: bakar, kadmij, živa i olovo).
-antioksidansni obrambeni sustav prihva a stvaranje nekih oksidansa, ali zaustavlja lan ano
stvaranje velikog broja drugih.
649
7. RAZNI DODACI
1. EŠNJAK
Lijek koji "lije i sve", bolji je od mnogih antibiotika. Mjeri se u miligramima (mg).
"Svakog jutra, nakon joge, svaka od nas uzme glavicu ešnjaka, nareže je i itavu pojede."
(sestre Sarah L., 104 g. i Elizabeth D., 102 g.)
KOJI OBLIK?
a) Mora se jesti sirov, jer tko bi ga kuhao na inio bi od njega takore i pokvareno vino.
Svježi ešnjak je osobito ljekovit jer (za razliku od pripravaka iz trgovine) ne sadrži samo tvari
topive u ulju, ve i u vodi. Sirov ešnjak, drobljen ili rezan, sadrži velike koli ine alicina, tvari
koja ešnjaku daje njegov miris i koja ima snažno antibakterijsko djelovanje.
b) ešnjak možete uzimati i kuhan ali kuhani ešnjak ili onaj kojem je uklonjen miris ne sadrži
nikakve zna ajne koli ine alicina, te tako nema gotovo nikakvo antibakterijsko djelovanje.
ešnjak u tabletama u Njema koj je najprodavaniji farmaceutski proizvod kojeg se nabavlja bez
recepta. U ve ini slu ajeva tablete ešnjaka sadrže iste kemijske spojeve kao i sirov ešnjak.
KADA, KAKO?
Tablete ešnjaka uzimajte uz obrok.
Treba ga jesti umjereno (da se krv u ovjeku ne bi prekomjerno ugrijala).
KOLIKO?
Od pola do 3 kriške ešnjaka dnevno.
Jedna i pol kriška dnevno spre ava stvaranje kancerogenih nitrozamina u želucu.
Dio aktivnog ešnjaka u prahu (tableta od 600-900 mg dnevno ) ve ima dokazan u inak u zaštiti
srca.
Snaga kojima ešnjak usporava tijek starenja ovisi i veli ini glavice i sastavu tla u kojem je uzgajan.
Tlo bogato selenom daje ešnjak ve e mo i.
Poput drugih namirnica oštra mirisa i okusa ni ešnjak ne možemo uživati u ve oj koli ini jer bi
mogao naškoditi bubrezima.
Usporedba oblika:
2-3 kriške svježeg ešnjaka =
1 žli ica ešnjaka u prahu (za in) =
4 tablete od 1000 mg ešnjaka u prahu =
4 želatinske kapsule u prahu =
1 žli ica teku eg pripravka od ešnjaka.
UPOZORENJE
ešnjak se ne smije davati djeci!
TOKSI NOST
Velike koli ine sirovog ešnjaka mogu proizvesti toksi no djelovanje; ako uzimate kuhani ešnjak,
opasnosti gotovo i nema.
Uzimanje više od 3 kriške sirovog ešnjaka dnevno može prouzro iti proljev, plinove, nadutost i
vru icu.
Više od 7-10 kriški ešnjaka (20 g) dnevno uzrokuje krvarenja u gastrointestinalnom traktu.
Ako uzimate tablete ešnjaka, strogo se držite proizvo a evih uputa.
650
ŠTO SVE LIJE I EŠNJAK?
Zaustavlja i uništava rak

ešnjak zaustavlja razvoj kancerogenih stanica u svim tkivima a oboljelima produžuje život.
ešnjak je pouzdan antigens za gotovo sve vrste raka.
ešnjak može djelovati kao kemoterapijsko sredstvo za zaustavljanje razvoja raka.
Osobe koje jedu ešnjak i luk imaju upola manju u estalost obolijevanja od raka želuca.
Žene koje u starijoj dobi jedu ešnjak diše od jednom tjedno imaju upola manju u estalost
obolijevanja od raka debelog crijeva, od žena koje nikada ne jedu ešnjak.
Snižava kolesterol
Samo pola kriške ešnjkadnevno snižava povišen kolesterol za oko 9 %.
Uzimanem nekoliko kriški ešnjaka dnevno postiže se u inak jednak onom koji imaju lijekovi za
snižavanje kolestrola a koje se smatra u inkovitima ako razinu kolesterola snize za 15 %.
ešnjak ili njegovi pripravci u prosjeku snižavaju razinu kolesterola za 12 % nakon mjesec dana.
Detoksificira kolesterol
Unato visokoj razini kolesterola, uzimanjem ešnjaka mogu e je smanjiti opasnost za epljenja
arterija.

Uzimanjem 2 kriške ešnjaka dnevno krvni pritisak se snižava sa 171/ 102 na 152/ 89, nakon 3
mjeseca terapije.
Spre ava nastanak ugrušaka

3 kriške sirovog ešnjaka dnevno poboljšava za 20 % razaranje ugrušaka.
Kuhani ešnjak pokazao je još ve u u inkovitost u zaustavljanju i spre avanju nastanka tromba.
Spre ava sr ane udare

Uzimanjem ešnjaka nakon sr anog udara mogu se sprije iti novi sr ani udari, kao i smrt
uzrokovana njima.
430 pacijenata koji su doživjeli sr ani udar svakodnevno su uzimali 2-3 kriške ešnjaka (u svježem
obliku ili tablete).
Nakon 2 godine ta skupina je pokazala upola manju smrtnost od skupine koja nije uzimala ešnjak.
Nakon 3 godine u skupini koja je uzimala ešnjak smrtnost se smanjila na tre inu u usporedbi sa
skupinom koja nije uzimala ešnjak.
U ešnjaku su otkriveni i beta-blokatori (ina e dobro poznati lijekovi za srce i krvni pritisak ) koji
smanjuju snagu i u estalost stezanja sr anog miši a.
Pomla uje mozak i imunosni sustav

Pokusi na životinjama pokazuju da se uzimanjem ešnjaka mogu obnoviti moždane funkcije kao i
djelotvornost imunosnog sustava-dvije sposobnosti koje obi no propadaju starenjem.
ešnjak je sposoban sprije iti i zaustaviti razvoj "senilnosti" Alzheimerovog tipa.
Ekstrakt ešnjaka zaustavlja razaranje moždanih stanica (neurona) u štakora, štoviše, pti e grananje
novih moždanih neurona. Stoga ešnjak pomaže preživljavanju moždanih stanica.
Produljava životni vijek

ešnjak produljuje život laboratorijskih miševa i nižim životnim oblicima.
Apaurin (prozac) iz samoposluživanja

Pretpostavlja se da ešnjak ima protustresno djelovanje, kao što smiruje napetost, a ima i
antidepresivno djelovanje poput apaurina, iako sa daleko blažim u incima.
651
ešnjak povisuje razinu serotonina u mozgu, što djeluje kao sredstvo za umirenje koje smiruje,
izaziva san i uklanja potištenost.
Istraživanje na miševima otkrilo je da ekstrakt ešnjaka u usporedbi s valiumm dosiže 60 %-tnu
djelotvornost tog lijeka.
Oboljeli od klaudikacije (bolovi u nogama izazvani za epljenjem ili sužavanjem nožnih arterija)
nakon uzimanja ešnjaka u prahu (800 mg dnevne doze) mogli su bez zaustavljanja prije i 50 m
dulji put od oboljelih koji nisu uzimali ešnjak.
Do ovog poboljšanja došlo je nakon 5 tjedna lije enja ešnjakom.
Priprema lijeka od ešnjaka:

Glavica ešnjaka fino se isjecka i stavi u litru vode da stoji 12 sati.
Od tog lijeka ja a probava, umnožava se mokra a, izbacuje se sluz iz plu a i dušnika.
Dobar je i protiv mnogih drugih bolesti. Naro ito za ja anje želuca, protiv trbobolje, proljeva,
vodene bolesti itd.
Uzimanje ešnjaka trebalo bi zaštititi vojnike od dizenterije.
652
2. GINKGO
Ginkgo je ime 200.000.000 godina starog ukrasnog drveta koje i danas uspijeva u podru jima
umjerene klime po itavom svijetu a njena medicinska slava poznata je ve barem 5000 godina.
"Ginkgo je najvažnija ljekovita tvar koja se tijekom prošlog stolje a pojavila na Evropskom
tržištu".
Ginkgo je snažan antioksidans, u uništavanju slobodnih radikala bolji i ja i od vitamina E.
Najvažnija zna ajka djelovanja ginkga je sposobnost poboljšavanja cirkulacije krvi. Ginkgo poti e
krv da se provla i ak i kroz najuže i najza epljenije žilice i tako kisikom hrani izgladnjelo tkivo u
mozgu, srcu i udovima, esto vra aju i pam enje, kao i uklanjaju i bolove u miši ima.
Ginkgo doprema ljekoviti kisik i krv ne samo u zdrave dijelove mozga, ve , i to osobito, u
bolestima ošte ene dijelove, donose i tako ostarjelom mozgu nov život.
Mjeri se u miligramima (mg). Za 500 g ekstrakta ginkga potrebno je oko 25 kg suhog liš a, a tada
se ekstrakt pripravlja u obliku otopine, kapsula ili se preša u tablete.

Tablete ginkga.
KOLIKO?
Uobi ajena doza je 1 tableta od 40 mg, 3 puta dnevno, ime ete ublažiti tegobe starenja.
KOJI OBLIK?
Tablete su preporu ljivije od aja. Šalica aja na injena od listova ginkga nije toliko u inkovita.
KADA, KAKO?
Ginkgo treba po eti uzimati u srednjim godinama kako bi sa uvali svježinu i bistrinu mozga u
starosti.
TOKSI NOST
Ginkgo se smatra jednim od najsigurnijih u skupini prirodnih lijekova. Dnevne doze od 120 mg i
više ponekad uzrokuju prolaznu vrtoglavicu kod nekih starijih pacijenata.
Ti se poreme aji mogu popraviti smanjenjem doze.
UPOZORENJE
Pojedinci koji piju lijekove propisane od lije nika, kao i oni s pove anim zgrušavanjem krvi, prije
uzimanja ginkga obavezno se moraju posavjetovati sa lije nikom.
ŠTO SVE LIJE I GINKGO?

-ublažava vrtoglavicu i nesvjestice,
-ublažava zvonjenje u ušima, poboljšava oslabljen sluh uzrokovan oslabljenim krvotokom,
-usporava slabljenje vida uzrokovano manjkom kisika u mrežnici,
-snižava krvni pritisak,
-zaustavlja abnormalno grušanje krvi,
-ublažava tegobe impotencije,
-pokazao se u inkovitim u smanjivanju kemijskim pute razvijenog moždanog edema,
-smanjuje potencijalno smrtonosno stezanje i gr enje bronhija tijekom alergijskih reakcija.
Poboljšava moždane funkcije

Ginkgo može ublažiti simptome senilnosti. Nakon 3 mjeseca uzimanja ginkga, pam enje se
poboljšalo kod 70 % pacijenata od 70 godina.
Pomla uje ostarjele mozgove

Dotok krvi u mozak ispitanika od 50-70 godina koji su uzimali ginkgo porastao je za 70 %.
653
Brzo poboljšava pam enje
Ispitanici od 70 godina (patili su od lakšeg gubitka memorije) koji su prije testa dobili dvostruku
dozu ginkga (od 300-600 mg) zadatke su riješili gotovo dvostruko brže od ispitanika koji nisu uzeli
ginkgo.
Ispitanici (25-40 godina) koji su uzimali dozu od 600 mg ginkga pokazali su bitno poboljšanje
pam enja. Tog poboljšanja nije bilo uz doze od 120 ili 240 mg.
Usporava Alzheimerovu bolest u njezinom ranom stadiju

Ginkgo u dozama od 80 mg, 3 puta dnevno, uzrokuje vidljiva i zna ajna poboljšanja pam enja,
usredoto enosti kao i motori kih funkcija nakon mjesec dana terapije.
Ginkgo je osobito prikladan za pojedince koji po inju primje ivati slabljenje mentalnih funkcija.
On može odgoditi propadanje odga aju i, pa ak i uklanjaju i potrebu institucionalizacije u starosti.
Poboljšava perifernu cirkulaciju.

Tijekom starenja mogu e je iskusiti bolove u nogama uzrokovane smanjenim dotokom krvi u
periferne arterije (povremena šepavost). Bol se javlja kada cirkulacija postaje preslaba, uzrokuju i
manjak dotoka kisika u miši e, te oja ano stvaranje toksina i slobodnih radikala.
Postoje vrsti dokazi da ginkgo poboljšavanjem cirkulacije može olakšati takve tegobe.
U 6-mjese nom ispitivanju ginkgo je pove ao za 30 % udaljenost koji su oboljeli mogli prije i ne
osjetivši bolove (dvije tre ine ispitanika). Preostala tre ina ispitanika mogla je prije i više od 100 %
ve u udaljenost bez bolova.
Kod 80 % bolesnika od migrene koji su uzimali ginkgo došlo je do poboljšanja a neki su se i

izlije ili.
654
3. GLUTATION

Glutation je najmo niji, naju inkovitiji i najvažniji antioksidans u skupini koju proizvodi sam
organizam.
Glutation je glavna tjelesna energana za onesposobljavanje i uništavanje slobodnih radikala koji sa
sobom donose tegobe starenja. On može odrediti kojom brzinom ete starjeti, te tjelesnu osjetljivost
na kroni na oboljenja.
Ako u krvi i tkivima nemate dovoljne koli ine glutationa, funkcije organizma sve brže propadaju, te
tako starite brže i umirete ranije.
Ako organizmu uskra ujete glutation, stanica se raspada i nestaje njeno imunološko djelovanje.
Ako ošte enoj stanici date glutation ona se regenerira i njezina imunološka u inkovitost
ponovno raste.
Koncentracija glutationa u krvi izme u 40.-e i 60.-e godine života opada za 17 %.
Ako u organizmu imate premalo glutationa, mogu nost obolijevanja od raznih kroni nih bolesti i
prerane smrti pove ava se za 33 %.
ak 77 % bolesnika oboljelih od raznih kroni nih bolesti pate od nedostatka glutationa.
Što eš e jedete masnu hranu, to je ve a mogu nost pojave nedostatka glutationa u organizmu.
ak i u dubokoj starosti, pojedinci s visokim koncentracijama glutationa brane se od bolesti i
ozljeda jednakom u inkovitoš u kao daleko mla e osobe. Jednostavno, otporniji su.

Svježe i smrznuto vo e i povr e. Avokado, lubenica, grejp, šparoge, krumpir, raj ica, naran a,
dinja, cvjeta a, brokula, breskve, luk, tikvice, mrkva, špinat.
Kuhanje, pe enje i konzerviranje uništava glutation u hrani.
Glavi asto povr e (brokula, prokulica, kupus i cvjeta a) sadrže tvar (CHB) koja snažno djeluje na
pove anje koncentracije glutationa. Kada su pokusnim životinjama davali tu tvar (u koli ini koju
ovjek u organizam unese jedu i 500 g prokulice) razina glutationa u stanicama guštera e
utrostru ila se tijekom 4 dana. Zaštitni glutation u stanicama jetre udvostru ila se za samo 3 dana.
Uzimanje najmanje 500 mg vitamina C dnevno brza je i jednostavna zaštita kojom se osigurava
dostatna razina glutationa u stanicama. Doza od 500 mg vitamina C nakon 2 tjedna pove ava
koncentraciju glutationa u crvenim krvnim tjelešcima za 50 %.
Vitamin C morate uzimati neprekidno – razine glutationa u krvi opadaju za samo tjedan dana nakon
prestanka uzimanja vitamina C.
Hrana bogata selenom tako er poboljšava tjelesnu proizvodnju glutationa.

Neki znanstvenici su uvjereni da je upravo pove ana glutationska aktivnost glavni razlog zašto
selen usporava razvoj raka kad pokusnih životinja, te da takvo djelovanje može imati i na ljude.
Uzimanjem dodatnih doza glutamina mogu e je pove ati zasi enost krvi glutationom daleko
u inkovitije nego izravnim unošenjem istog glutationa u organizam.
Glutamin poti e jetru na stvaranju ve ih koli ina glutationa. Davanjem glutamina pokusnim
životinjama koncentracija glutationa u krvi porasla je za 40 %. U estalost smrtnih slu ajeva
smanjila se tako er za 40 %.
Pacijentima oboljelima od upalnih bolesti koji su uzimali dnevnu dozu glutamina od 5000-15000
mg glutation u krvi porastao je za 20 %.
KOLIKO?
Dnevne doze izme u 20 i 50 mg glutationa uzetog iz namirnica dostatne su za detoksifikaciju
opasnih masno a u hrani.
Ako mislite da iz namirnica ne uzimate dovoljno glutationa, preporu ljivo je uz glavni obrok uzeti
dozu od 100 mg.
655
Mnogi doktori, znaju i za njegovu korisnost i bezopasnost, uzimaju dnevne doze od 2000-8000 mg
glutamina dnevno.
U nekim bolnicama davanje 30000 mg glutamina dnevno postoperativnim pacijentima u kriti nom
stanju postalo je sasvim uobi ajeno.
KOJI OBLIK?
Glutamin je prirodna aminokiselina koja uzrokuje nagli porast koncentracije glutationa u
organizmu.
Glutaminski prah preporu ljivije je uzimati od tableta; prah nema okusa i lako se topi.
KADA, KAKO?
Glutation uzimajte uz obrok kako biste onemogu ili djelovanje toksi nih masno a iz hrane, te da
istovremeno glutation postigne zna ajno djelovanje u usporavanju starenja.
Možete ga miješati sa vodom, sokovima ili pudinzima.
Ne uzimajte ga sa izrazito kiselom hranom, kao što je ocat, ni s toplim jelima.
Toplina i kiselo okruženje uništavaju glutamin; želu ana kiselina nema negativan u inak na
apsorpciju glutamina.
Doze u tabletama su od 50-500 mg i preskupe su u usporedbi sa prahom.
TOKSI NOST
Ne smatraju se opasnima megadoze glutationa koje prelaze 1000 mg dnevno.
Dnevne doze od 40000 mg uzimane pod lije ni kim nadzorom nisu izazvale nikakve negativne
posljedice.
UPOZORENJE
Ako ste bolesni, glutamin uzimajte isklju ivo pod lije ni kim nadzorom.
ŠTO SVE LIJE I GLUTATION?

Pomla uje imunosni sustav
Glutation je u laboratorijskim uvjetima pokazao toliku snagu da je uspio smanjiti
umnožavanje i širenje virusa SIDE za oko 90 %. Oboljeli od SIDE obi no imaju smanjenu
razinu glutationa u organizmu.
Starijim osobama koje su uzimale glutation imunosni sustav se oporavio, izjedna uju i se svojom
u inkovitoš u s imunitetom daleko mla ih osoba.
Glutation osobito poja ava sposobnost dijeljenja stanica, omogu uju i im da se suprotstave daleko
snažnijim napadima stranih tijela.
Zaustavlja nastanak i razvoj stani nih ošte enja.

Glutation spašava stanice neutraliziranjem i uništavanjem slobodnih radikala koji se tada bez
ikakvih štetnih posljedica izbacuju iz tijela.
On je sposoban deaktivirati najmanje 30 kancerogenih tvari.
Glutation djeluje ak i kao profilakti ko sredstvo koje spre ava stvaranje slobodnih radikala
uništavaju i spojeve iz kojih oni nastaju.
Unošenje ve ih koli ina vo a i povr a, prirodno bogatih glutationom, esto je povezano sa
smanjenom u estaloš u obolijevanja od raka, sr anih i drugih kroni nih bolesti.
Uništava opasne masti

Glutation u probavnom traktu doslovno detoksificira i " isti" hranu od oksidiranih ili užeglih masti,
spre avaju i time nastanak bujica slobodnih radikala koji napadaju stanice.
Ako stanice probavnog trakta u sebi sadrže premale koli ine glutationa, te ako u organizam unosite
previše užeglih masti, obrambeni sustav se ruši, osloba aju i opasnu oksidiranu mast u krvotok,
ubrzavaju i time sve tegobe starenja.
656
Spre ava i lije i dijabetes
Tijekom pokusa, miševe sklone obolijevanju od dijabetesa tipa 2 (dijabetes koji se javlja u zreloj
životnoj dobi) hranili su mastima bogatom hranom. Razlog što su oboljeli leži u tome što su miševi,
sagorijevaju i velike koli ine hranjive masti, osloba ali velike koli ine slobodnih radikala. Ti su
radikali blokirali tjelesnu sposobnost prerade še era. To je dovelo do prevelike koncentracije še era
u krvi, te prouzro ilo dijabetes.
Nevjerojatno zvu i, ali kada su miševima po eli davati glutamin dijabetes je nestao.
Glutation je iz organizma iš istio razaraju e slobodne radikale tako da metabolizam še era više nije
bio u opasnosti. Razine še era u krvi su opale. To daje nadu da je taj antioksidans tako er može
ukloniti, ili odgoditi nastanak dijabetesa tog tipa i kod ljudi.
657
4. KOENZIM Q-10

Koenzim Q-10 (vitamin Q) jedan je od najdjelotvornijih antioksidansa u spre avanju starenja, kao i
prevenciji i lije enju oboljenja uzrokovanih starenjem, a osobito sr anih oboljenja.
Q-10 je prirodna tvar koju proizvodi ljudski organizam a sadrže ga i neke namirnice, osobito ribe i
plodovi mora. Proizvodi se i sinteti kim putem.
Možda starite prebrzo jer vaše stanice ne dobivaju dovoljne koli ine koenzima Q-10.
Ljudi se nakon što ga po nu uzimati osje aju neizmjerno bolje.
Na nesre u, tijelo ve oko 20.-ete godine po inje smanjivati proizvodnju Q-10, što vrlo esto do
srednjih godina uzrokuje ozbiljan manjak. U ostarjelim, bolesnim sr anim stanicama otkriveni su
veliki manjkovi Q-10.
Q-10, kao i drugi antioksidansi, vrlo je bitan za o uvanje mladosti; starenje se ubrzava upravo
proporcionalno koli ini ošte enja na mitohondrijima izazvanim djelovanjem slobodnih radikala.
Takva ošte enja smanjuju razinu stani ne energije za 80 %, što jako narušava pravilno
funkcioniranje srca, jetre i mozga.
Drugim rije ima, energija se smanjuje, bioelektricitet opada i svjetla polako gasnu.
Q-10 o ito nazivaju "iskrom" koja "pali" mitohondrijske "motore", bez kojih stani ni a posljedi no
tome i ljudski život gasne.

Plava riba (skuša i sardina), iznutrice (srca, jetra, bubrezi), govedina, sojino ulje i kikiriki.
Pola kg sardina ili 1200 g kikirikija u sebi sadrži oko 30 mg Q-10.
Ostali na ini na koji možete pove ati koncentraciju Q-10:
-uzimajte vitamin E; on poboljšava stvaranje Q-10 (oko 30 %) i zajedno s njim osnažuje tjelesni
imunitet,
-uzimajte dovoljne koli ine selena; on poja ava biosintezu Q-10.
-uzimajte B-vitamine; za stvaranje Q-10 tijelo treba vitamine B3, B6, B9 i B12.
KOLIKO?
30 mg dnevno uobi ajena je doza koja usporava starenje, ako ste zdravi.
30-100 mg je prosje na dnevna doza.
50-150 mg su uobi ajene doze za ljude sa simptomima kroni nih oboljenja.
120 mg, 2 puta dnevno, podiže koncentraciju Q-10 u krvi kod 80 % sr anih bolesnika do razina
uobi ajenih za zdravo srce.
TOKSI NOST
Koenzom Q-10 smatra se jednom od najsigurnijih ispitanih tvari.
ak i vrlo visoke doze tokom dužeg vremena ne nanose zamjetnije toksi ne u inke (lagana prolazna
mu nina).
KADA, KAKO?
Tablete Q-10 uvijek uzimajte s malim koli inama masti (maslacem, maslinovim uljem) ili uzimajte
kapsule punjene uljem. U protivnom ne dolazi do potpune apsorpcije a tablete koje pijemo s vodom
znaju pro i kroz tijelo potpuno netaknute, ne izazivaju i nikakvo poboljšanje.
KOJI OBLIK?
Kapsule na bazi ulja i tablete za žvakanje osobito su dobre jer ih organizam brzo apsorbira.
UPOZORENJE
Ako uzimate lijekove za odre ena oboljenja, prije uzimanja Q-10 obavezno se savjetujte s
lije nikom. U slu ajevima bolesti me u kojima je i kardiomiopatija, Q-10 se koristi kao dodatak
klasi nim lijekovima, a nikako kao njihova zamjena.
658
ŠTO SVE LIJE I Q10?
uva arterije
Koenzim Q-10 u samome korijenu spre ava nastanak arterioskleroze. Osobito je u inkovit u
zaustavljanju neobuzdane oksidacije kolesterola u krvi, što je prvi korak u pretvaranju arterija u
hrpu truleži, i pove anju rizika od sr anog i moždanog udara.
Neki istraživa i tvrde da Q-10 zaustavlja oksidaciju LDL kolesterola, koji uništava arterije, daleko
u inkovitije od vitamina E ili beta-karotena.
Budu i da je riblje ulje najbolji izvor Q-10, time je mogu e objasniti zašto ljudi koji esto jedu ribu
imaju zdravije arterije.
Osnažuje oslabljeno srce.

Zakazivanje rada srca (kardiomiopatija)-potencijalno smrtonosno slabljenje sr anog miši a-u
starijoj populaciji je najopasniji sr ani poreme aj. Srce postaje preveliko i preslabo da ostatku tijela
dostavlja dovoljne koli ine krvi, oboljeloga pretvaraju i u bogalja i mogu eg kandidata za
transplantaciju srca.
Prvenstveni uzrok sve ve e u estalosti zakazivanja rada srca je posvuda nazo na, iako
nezamije ena nestašica Q-10 u organizmu, tvrd neki znanstvenici.
Sr ani bolesnici u krvi imaju za 25 % nižu razinu Q-10 od zdravih osoba.
Kod 75 % sr anih bolesnika je otkriven ozbiljan manjak Q-10 u tkivu sr anog miši a.
Stanje tri etvrtine starijih osoba oboljelih od kardiomiopatije bitno se poboljšalo nakon uzimanja
Q-10.
U Izraelskim se bolnicama Q-10 na kardiološkim odjelima obavezno daje pacijentima s oslabljenim
srcem.
Dnevna doza od 50 mg Q-10 davana sr anim bolesnicima tijekom mjesec dana, u velikoj mjeri
smanjuje simptome kardiomiopatije. To poboljšava kakvo u življenja.
Niske razine Q-10 u krvi pretkazale su smrt kod sr anih bolesnika u skupini od 100 nasumce
odabranih pacijenata starijih od 50 g. Oni koji su umrli tijekom sljede ih 6 mjeseci imali su nižu
razinu Q-10 u organizmu od preživjelih.
Oko 15 % Šve ana i 20 % Danaca uzimaju dodatne doze Q-10.

Imunoglobulin (antitijelo G) glavno je antitijelo u krvi, iji broj zna ajno porastao kod pacijenata
koji su uzimali dnevne doze od 60 mg Q-10.
Do porasta broja dolazi obi no 1-3 mjeseca nakon po etka terapije.
Stariji miševi proizvode samo 30 % koli ine antitijela potrebnih za obranu od infekcije koju
proizvode mladi miševi. Kada su starijim miševima dali Q-10, koli ina antitijela u njihovim
organizmima dovedena je na 80 % koli ine antitijela u organizmima mla ih životinja.
Štiti mozak od ošte enja

Neki istraživa i pretpostavljaju da bi Q-10 mogao pomo i u sprje avanju degenerativnih bolesti
mozga (npr. Alzheimerova bolest), kao i kod postupnog gubitka pam enja i otkazivanja moždanih
funkcija.
Mitohondriji u moždanim stanicama su glavni ciljevi napada slobodnih radikala, što za ishod ima
opadanje moždanih aktivnosti. Koenzim Q-10 smatra se jednim od samo nekoliko poznatih
antioksidansa koji su sposobni prodrijeti i ponovno oživjeti stani ni mitohondrij.
Produljuje život i mladost

Miševi koji su primali Q-10 dulje su ostajali mladi. Do polovice životnog vijeka miševi se nisu
gotovo ni u emu razlikovali. Kada su se primakli kraju životnog vijeka, razlike su postale i više
nego o evidne. Miševi koji su dobivali Q-10 izgledali su sve bolje i bolje!
659
9. VAŽNO ……………………………………………………………………………..636
1. LIJE ENJE VODOM...........................................................................................636
2. LIJE ENJE LANENIM ULJEM…………………………………………….. .637
3. LIJE ENJE SUNCOKRETOVIM ULJEM.......................................................641
4. LIJE ENJE EŠNJAKOM.................................................................................643
5. LIJE ENJE CIMETOM I MEDOM…………………………………………..644
1. LIJE ENJE VODOM
Pijte vodu na prazan želudac
U Japanu je navika piti vodu odmah nakon bu enja. I znanstveni testovi su tako er uvidjeli
prednosti te tehnike. Lije enje vodom daje rezultate za "stare" i ozbiljne bolesti kao i za "nove "
moderne.
Lije enje vodom priznato je kao 100%-tno efikasno za lije enje slijede ih bolesti:
glavobolja, bolovi u tijelu, sr ani sustav, artritis, brzi otkucaji srca, epilepsija, masno a u krvi,
bronhitis, astma, tuberkuloza, meningitis, bolesti bubrega i mokra nih organa, povra anje, gastritis,
dijareja, hemoroidi, dijabetes, zatvor, sve bolesti o iju, bolesti maternice, rak i menstrualni
poreme aji, bolesti uha, grla i nosa.
METODA LIJE ENJA:
1. Ujutro im se probudite, prije nego operete zube, popijte 3 aše vode

(u jednu obi nu ašu stane oko 2,2 decilitra vode)
3 aše vode sadrže oko 6,6 decilitra vode, što zna i da ste ukupno popili nešto više
od pola litre vode.
2. Operite zube i usnu šupljinu i nemojte jesti ni piti ništa narednih 45 minuta
3. Nakon 45 min. možete normalno jesti i piti
4. Nakon 15 min. (koliko je trajao vaš doru ak/ru ak/ve era) nemojte jesti ili piti ništa
narednih 2 sata.
5. Oni koji su stari ili bolesni i ne mogu popiti 3 aše vode odmah na po etku (dok se ne
priviknu) mogu po eti tako da popiju odjednom koliko mogu a onda svakim danom
pove avati koli inu vode dok ne dosegnu te 3 aše vode.
6. Ova metoda izlije it e bolesne a i zdravi e uživati još ve e zdravlje
KOLIKO JE DANA POTREBNO DA SE IZLIJE E SLIJEDE E BOLESTI:
zatvor - 10 dana
gastritis - 10 dana
visoki krvni tlak - 30 dana
dijabetes - 30 dana
tuberkuloza - 90 dana
rak - 180 dana
Oni koji imaju artritis, ovu metodu lije enja mogu provoditi samo 3 dana u prvom tjednu, a od
drugog tjedna nadalje, svakodnevno.
Ovo lije enje nema popratnih efekata, osim što ete eš e i i mokriti.
Dobro bi bilo da ovo uzmemo za dnevnu praksu tokom cijelog života, a ne samo dok lije imo
bolest. Pijte vodu i ostanite aktivni.
660
Ovaj lanak je koristan za one koji piju hladnu vodu:
Lijepo je popiti neko hladno pi e nakon obroka, ali hladna voda e zbiti masno e koje ste upravo
konzumirali - usporit e probavu. Kada takve tvorevine reagiraju s kiselinom, slome se i crijeva ih
apsorbiraju brže nego krutu hranu. To e izbrazdati crijeva (oštetiti crijevne resice) i uskoro e
uzrokovati debljinu i voditi do raka.
Zato je bolje piti toplu juhu ili toplu vodu nakon jela. Ima smisla. Kinezi i Japanci piju vru aj
tijekom jela ... ne hladnu vodu.
Možda je vrijeme da usvojimo njihove navike pijenja (u malim gutljajima) tijekom jela.
Važna napomena o sr anom udaru: morate znati da nisu uvijek isti simptomi prije sr anog
udara bol u lijevoj ruci. Budite svjesni intenzivne boli u eljusti (vilici).
Mu nina i intenzivno znojenje tako er su uobi ajeni simptomi. 60% ljudi koji su imali sr ani udar
tijekom sna, nisu se više probudili. Bol u eljusti može vas probuditi iz vrstog sna. Budite pažljivi i
svjesni toga. Što više znamo, imamo više šansi za preživljavanje...
2. LIJE ENJE LANENIM ULJEM
Dr. Johanna Budwig je poznata i štovana u svijetu kao njema ka prvorazredna biokemi arka.
Ona ima doktorat iz prirodnih znanosti, prošla je medicinsko školovanje, školovala se još i u
farmacijskoj znanosti, te fizici, botanici i biologiji. U svim se ovim znanostima isticala.
Dr. Budwig po ela je skupljati i vrlo pozorno analizirati doslovno na tisu e uzoraka krvi i od
zdravih i od vrlo bolesnih ljudi. Podaci koje je ona svrstala u tablice, pokazivali su da je krv
ozbiljno bolesnih (uklju uju i bolesne od raka, dijabetesa, pretkanceroznog stanja jetre) uvijek i bez
izuzetka bila deficijentna u jednoj esencialnoj masnoj kiselini: linoleinskoj!
Ova injenica objašnjava zašto su bolesnici od raka slabi i anemi ni. Bez linoleinske kiseline tijelo
ne može proizvoditi hemoglobin. Bez hemoglobina krv ne može donositi životno važan kisik do
stanica i tkiva koje se guše. Trpi i proizvodnja energije; žrtva raka postaje progresivno sve više i
više anemi na, tone u letargiju i kona no umire.
Dr. Budwig je otkrila pravu kombinaciju esencijalnih masnih kiselina (koje se nalaze u lanenom
ulju) i proteina koji u sebi imaju sumpora (a koji su obilato prisutni u svježem nemasnom siru) i to
je arobna formula kojom možete izlije iti rak i druge bolesti uzrokovane masnom degeneracijom.
Zbog utjecaja mo ne industrije ulja u Njema koj, koja nastavlja svoje pokušaje diskreditiranja
njezinih nalaza, odbili su joj publicirati radove u medicinskim asopisima! Zato je Dr. Budwig
objavila rezultate svojih istraživanja u knjigama: "Rak-problem masno e", "Smrt tumora", "Istinsko
zdravlje nasuprot arterioskleroze, infarkta srca i raka".
Ona je tako er primijetila da prehranu sa velikom koli inom masno e ne podnosi nijedna zdrava
osoba dok trostruko nezasi ene masno e u lanenom ulju povezane s proteinima bogatim svježim
sirom lako podnosi svatko, pa i teško bolesne osobe.
Ispitivanje kemijski prera enih masno a

Dr. Budwig izri ito traži da ne upotrebljavamo ono što ona zove "pseudo-masno e". U želji da
produže njihovo trajanje i da teku e i krute masno e (margarini) budu vizualno privla ne, tvorni ari
se koriste kemijskim procesima koji te masno e ine štetnima za ljude, ali tako oni mogu zaraditi
više novaca. Ove masno e mogu biti ozna ene ak i kao "polinezasi ene", ali su ipak svejedno
štetne za ljude.
Kemijski prera ene masno e nisu topive u vodi kad se vežu uz proteine. One se talože, sprje avaju
cirkulaciju krvi i limfe, ošte uju srce i njegovu funkciju, spre avaju obnovu stanica itd.
661
Tijelo odbacuje kemijski prera ene masno e jer je njihov prirodni sustav tako drasti no
promijenjen da one nisu više u stanju ispuniti svoju zada u u organizmu, nego uzrokuju ogromne
štete u tijelu.
Zanimljivo je zabilježiti da je Rusija još 1902. zakonom zabranila umjetno skru ivanje masno a
kemijskim na inom kao što se doga a kod margarina.
U potpunoj suprotnosti s kemijski napravljenim masnim kiselinama, ako i samo vrlo malu koli inu
(1 miligram) lanenog ulja dovedemo u krvni optok bolesnika od raka, krv tog bolesnika oporavlja
se u roku 4-6 sati jer se prirodne masne kiseline prisutne u lanenom ulju lako vežu s proteinima i
kisikom.
Ošte enja uzrokovana mastima o ita su u srcu, jetri, arterijama i jasno su vidljiva u zlo udnim (i
dobro udnim) tumorima. Uzrok ovih degenerativnih ošte enja leži u pogrešnoj prehrani, u jedenju
krivih vrsta masno a.
Dr Budwig u i i tvrdi da je najbolji na in da napadnemo rak u njegovim korijenima tako da
odstranimo sve krive masno e (pseudomasno e) iz prehrane i uvedemo pravU prehranu prirodnim
ljekovitim masno ama prisutnima u lanenom ulju.
Velika potrošnja masno a

U nastojanju da pojedu dovoljno esencijalnih masnih kiselina koje je zahtijevalo njihovo tijelo,
laboratorijske životinje jele su 5 puta više komercijalno prera enih masno a u odnosu na one koje
su se hranile elektronima bogatim aktivnim prirodnim masno ama. Ovo može biti vrlo dobro
objašnjenje zašto dolazi do op eg pove anja potrošnje masno a.
Kad kemijski prera ene masno e jedu ljudi, dolazi do op e blokade itave žljezdane aktivnosti
unutar organizma. Jedan od prvih znakova poreme enog metabolizma krivih masno a i koje
možemo lako zamijetiti, jest sušenje sluznice usta i nosa. Isušene sluznice tipi ne su kod bolesnika
od raka i rezultiraju hrapavim glasom, a nastaju u svezi sprije enog lu enja žlijezda slinovnica. Nije
tako lako prepoznati, ali ima vrlo štetno djelovanje sušenje itavih probavnih organa.
Lijek protiv ve ine bolesti

Postoje mnogobrojni primjeri koji dokazuju kako je ovaj prirodni lijek za samo nekoliko tjedana ili
mjeseci doveo do ozdravljenja ak i kod najtežih bolesti (rak, uklju uju i i tumore na mozgu),
visoki krvni tlak, ateroskleroza, bolesti metabolizma (npr. štitnja a), multipla skleroza, ir, upale i
mnoge druge…
Osnovni recept
Kao dodatak prehrani uzimati svaki dan 1-2 žlice hladno istješnjenog (prešanog), sirovog,
nerafiniranog lanenog ulja (može se nabaviti u prodavaonici zdrave hrane ili u biljnoj ljekarni),
dobro pomiješanog sa pola do 1 šalice što manje masnoga (do 10 posto) svježeg sira.
Preporu eni na in prehrane (nije uvjet ali pridonosi bržem oporavku)

Doru ak: osnovnom receptu možete dodati sok od pola limuna, jednu zgnje enu cijelu bananu i (ili)
jednu žli icu meda, 1 žli icu tek samljevenih sjemenki (lana, suncokreta, sezama, badema, oraha ili
lješnjaka), 2 žlice sirovih, tek samljevenih integralnih žitarica (zob, je am, integralna riža, heljda) i
svježeg vo a.
Ru ak: trebate se hraniti svježim vo em i povr em (sirovim i kuhanim). Svakodnevno jedite
integralne žitarice skuhane kao juha ili pripremljene na druge na ine.
Zabranjeno je: jaja (pržena ili kuhana), torte, kola i, slatko, okolada, nikakve masno e (maslac
tako er ne), ništa alkohola. Obrano mlijeko ponekad, soli malo.
Nekoliko poticajnih pri a:
Zlo udni osteom

662
Magda W. pri a: "Najiskusniji lije nici su mi rekli da moram biti operirana kako bi izrezali
kancerozni tumor koji je uzrokovao oteklinu ispod mog oka. Objasnili su mi da je tumor mnogo
ve i iznutra i da je ve uvelike zahvatio kost: zlo udni rast ve je bio previše uznapredovao i ne bi
više reagirao na zra enje. Lije nici su planirali odstraniti veliki dio tkiva lica i kosti. Bila sam
zabrinuta za svoj život, a budu i sam mlada žena, nisam mogla podnijeti misao o takvom
unakaženju svog lica.
Kad sam ula za recet dr. Budwig sa lanenim uljem bila sam sumnji ava, ali pomo mi je o ajno
trebala. Nakon 4 mjeseca ovakvog na ina prehrane oteklina ispod oka potpuno mi je nestala.
Lije nici su me podvrgli mnogim iscrpljuju im testovima. Jedan mi je rekao:" Da nemam pred
sobom vaše rentgenske slike i povijest bolesti, ne bih vjerovao da ste ikada imali tumor". Nisam
mislila da e formula dr. Budwig biti tako uspješna.
Karcinom bazalnih stanica

Starija žena (76 godina) bila je zahva ena spororastu im rakom na vrhu svog nosa. Rak se razvio u
osobito ružan i unakazuju i oblik (ulcus rodens), dakle oblik koji glo e i uništava meka tkiva i kost.
Budu i da je bila u poodmakloj dobi, a i zbog položaja raka lije nik se nije odlu io na operaciju.
Žena je slu ajno doznala za recept dr. Budwig te ga po ela koristiti dodaju i mu i trave iz svog vrta
da joj obrok bude ukusniji. Tako er je stavljala laneno ulje izravno na nos svake ve eri prije
spavanja. Vrlo polako tkivo se po elo oporavljati i ružni ulkus je nestao.
Karcinom crijeva
U svojoj 42. godini William Y. po eo je trpjeti od kroni nog poreme aja probave. Unato bolovima
tvrdoglavo je odbijao oti i lije niku. Uskoro je po eo povra ati napola probavljenu hranu i
primijetio je tragove krvi u izmetu. Uplašen, otišao je lije niku koji ga je odmah poslao u bolnicu na
temeljite preglede. Otkrilo se da ima zlo udni tumor na probavnom traktu. Sre om kod gospodina
Y. još nisu bile zahva ene limfne žlijezde. Operirali su mu zlo udni tumor koji je još bio
lokaliziran. Me utim, kako je bilo mogu e da je krv nosila male nakupine stanica dalje po tijelu,
primao je još i kemoterapiju. Patio je od svih uobi ajenih nuspojava ovog toksi nog lije enja:
žestoko povra anje, tjelesnu slabost i gotovo potpuni gubitak kose. Iscrpljen i izmu en
povra anjima žalio se da je "lije enje" tako strašno da ga jedva može izdržati. O ajna supruga
nabavila je recept dr. Budwig i nagovorila supruga da to jede svaki dan. U po etku je mogao
progutati samo nekoliko žli ica. Bivalo mu je sve bolje i uskoro je jeo itav obrok svakog dana.
Vratio se na posao, ponovo uzdržava svoju obitelji i zadobio je opet svoje vrsto zdravlje.
Sarkom
Kad je Keithu bilo 16 godina, glavni kirurg poznate bolnice mu je rekao da bi mu amputacije desne
noge mogla spasiti život. Sarkom su intenzivno zra ili ali nikakvog poboljšanja nije bilo. Situacija
se inila beznadežnom. Keithovi o ajni roditelji konzultirali su najistaknutije lije nike i svi su
potvrdili zastrašuju u dijagnozu.
Samo susret s Johannom Budwig i njezine rije i nade zaustavile su amputaciju noge na vrijeme.
Nakon samo 2 tjedna terapije hranom dr Budwig Keith je mogao ispružiti nogu prvi put nakon
mnogo mjeseci. Dva mjeseca kasnije otok se zna ajno povukao i nalaz krvi postao je normalan.
Kaithovo zdravlje zna ajno se poboljšalo, vratio je svoju uobi ajenu tjelesnu teinu i op enito se
po eo znatno bolje osje ati. Za svega 3 mjeseca otkad je po eo terapiju lanenim uljem i svježim
sirom, Keith se vratio u školu. Recept dr. Budwig i dalje je ostao dijelom obiteljske prehrane.
itava obitelj, uklju uju i Keitha, odli nog je zdravlja.
Tumor mozga
Ka je Scotty A. doživio zamu eni vid, gubitak ravnoteže i koordinacije miši a te kad mu se još
potpuno zatvorio mokra ni mjehur i kad je osjetio bol od zadržanog urina, otišao je da u ini
potrebne pretrage. Nalazi su pokazali arahnoidno krvarenje u svezi tumora na mozgu (arahnodea je
nježna opna koja se nalazi oko mozga i le ne moždine). Gospodin A. odmah je primljen u bolnicu,
stavljen mu je kateter da isprazni mjehur i odmah su mu po eli davati kemoterapiju. Zbog položaja
663
tumora lije nici su se bojali operirati boje i se da e gospodin A. nakon operacije postati paraliziran
i biti bez misaonih sposobnosti. Za vrijeme terapije stane gospodina A. brzo se pogoršavalo. Noge i
ruke postajale su mu paralizirane i nije mogao više uop e zadržavati hranu u želucu. Što god je
pojeo, žestoko bi povra ao. Primijenjeno mu je intravenozno hranjenje. Miši i koji su pokretali
njegove o i postali su paralizirani ostavljaju i mu o i otvorene i u jednome fiksiranome položaju.
Da bi o i bile vlažne, davali su mu kapi za o i svakih nekoliko sati itavih 24 sata. Lije nici su ga
obavijestili da mu više ne mogu pomo i. Na svoju izri itu želju gospodin A. je otpušten iz bolnice
da umre kod ku e u miru. Švicarski prijatelj žurno mu je došao te donio utjehu i nadu s jelom dr.
Budwig. Scotty A. bio je iznena en što je uop e mogao to jelo zadržati u želucu. On piše: " Od
kada sam po eo jesti po receptu dr. Budwig, paraliza o iju, ruku i nogu povla ila se svakog dana.
Poslije kra eg vremena mogao sam normalno mokriti. Poslije 8 tjedana ovakve prehrane mogao
sam hodati bez tu e pomo i po prvi put nakon mnogo mjeseci. Zdravlje mi se tako brzo poprvljalo
da sam po eo raditi dio radnog vremena. Zatim su me ponovno pregledali u istraživa kom centru i
refleksi su mi bili potpuno normalni. Budwigino jelo spasilo mi je život! Deset godina kasnije
temeljito su me pregledali u centru. Moj je slu aj bio opisan u mnogim medicinskim asopisima i
smatrali su me "slu ajem iz knjiga"!, a sve to zahvaljuju i Budwiginom jednostavnom jelu."
Arterioskleroza
Gra evinskom radniku u 50. godini života lije nik je našao vrlo povišenu razinu kolesterola u krvi
te mu objasnio da mu prijeti za epljenje arterija, što e izazvati infarkt srca ili mozga. Kako je
lije nik bio nutricionisti ki orijentiran, protuma io mu je prehrambene promjene koje treba provesti
i preporu io mu je da svakodnevno jede laneno ulje i svježi sir. ovjek ga je poslušao u potpunosti
i dva mjeseca nakon zdrave prehrane razina kolesterola u krvi bila je znatno snižena te nije više
prijetila tako snažno opasnost od infarkta srca ili mozga.
Visoki krvni tlak

Vrlo zaposleni odvjetnik u 47. godini nije bio iznena en kada mu je lije nik rekao da ima visoki
tlak i da e trebati gutati tablete protiv tlaka itavog života te da riskira infarkt. Savjetovao mu je da
se odmori te da smanji rad i stres u svojoj profesiji. Nakon nekog vremena odvjetnik se osjetio
potpuno iscrpljenim te odlu io odmoriti i obnoviti svoje zdravlje u poznatoj klinici. Upravitelj
klinike bio je pristalica lije enja lanenim uljem i svježim sirom pa su pacijenti to trebali jesti svakog
dana. Odvjetniku se nakon nekog vremena tlak normalizirao bez ikakvih lijekova te je on uklju io
to jednostavno jelo u svoju prehranu i sad je mnogo otporniji na stres. Više nema povišeni tlak i
lije nik mu je rekao da više nema pove ani rizik da doživi infarkt.
Hodgkinova bolest
U 7. godini života Tommy je bio poslan u dje ju bolnicu, gdje mu je bila dijagnosticirana
Hodgkinova bolest. Dijete je operirano i u injena su mu 24 zra enja. Uz to u injene su mu još i
eksperimentalne terapije za koje su se stru njaci nadali da e mu pomo i. Kako Tommy nije
povoljno reagirao na ovu terapiju, otpustili su ga kao neizlje ivog i poslali ku i. Tuguju im
roditeljima rekli su da o ekuju njegovu smrt unutar 6 mjeseci. Za vrijeme boravka u bolnici
Tommy je od vrstog malog dje aka postao mršava krhka figura. Njegove ruke i noge bile su tako
tanke da su se jasno nazirale kosti. Imao je opekotine i ožiljke na vratu te na oba pazuha i u
preponama zbog mnogih radijacija kojima je bio podvrgnut. Glas mu je postao hrapav i otežano je
disao. Nakon samo nekoliko tjedana nesretno dijete više uop e nije moglo govoriti. Specijalisti za
uho, grlo i nos rekli su roditeljima da su mu glasnice ozbiljno ošte ene radijacijama. Opet su ga
primili u bolnicu, ovaj put da umre.
O ajni roditelji konzultirali su specijaliste širom svijeta. Poznati asopis ponavljao je apele mole i
da se javi itko tko bi ponudio nadu u spas dje jeg života. U tome asu dogodilo se udo za koje su
se roditelji molili. Tomijeva majka dobila je od prijatelja tiskani govor dr. Budwig. To joj je dalo
nadu i kontaktirala je dr. Budwig. Htjela je sinu dati tu hranu u bolnici, ali lije nici su rekli da
nemaju vremena za takve specijalne postupke. Uzeli su sina ku i i po eli prehranu prema receptu
dr. Budwig. U samo 5 dana Tomijevo se disanje normaliziralo prvi put u gotovo dvije godine. Tri
664
tjedna kasnije vratio mu se glas. Od toga dana Tommy se po eo opet osje ati dobro. Vratio se u
školu, po eo plivati i baviti se drugim sportovima. Uskoro e imati 12 godina i sad je zdrav i
zadovoljan dje ak krasnog izgleda.
Bolesti metabolizma
G ica Georgina mlada je ambiciozna žena od 33 godine, koja je uzimala lijekove za štitnja u puno
godina po preporuci svog lije nika, ali je i dalje bila vrlo iritabilna, osje ala se stalno preumornom
i neprestano se borila da se ne udeblja. Ova atraktivna mlada žena doslovno se izgladnjivala ne bi li
tako zadržala elegantnu figuru. Kad ne bi izdržala "ispala bi iz dijete" i prejedala se zasi enim
masno ama i kola ima. To je smatrala slaboš u i zatim bi idu eg dana postila. Jednoga dana žurno
je objedovala svoj ru ak od svježeg sira i vidjela kolegicu koja je objedovala isto, osim što je po
siru polila ulje koje je izvukla iz torbe.
Georgina se zainteresirala za udnu praksu i tako doznala o Budwiginu receptu. Sad i ona to radi i
kaže "da se nikad nije osje ala bolje". Njezine dijete sad su joj sasvim nepotrebne.
Ima ogromnu energiju i neprestano se penje u karijeri.
3. LIJE ENJE SUNCOKRETOVIM ULJEM

( Uljna terapija doktora Karacha )
Na zasjedanju Ukrajinskog saveza onkologa i bakteriologa dr. Karach je održao referat koji je
pobudio golemo zanimanje sudionika zasjedanja i šire javnosti. Naime, dr. Karach je iznio krajnje
jednostavnu i vrlo djelotvornu metodu ozdravljenja ovje jeg organizma pomo u suncokretova ulja.
Velika prednost te terapijske metode je njezina posvemašnja jednostavnost, bezna ajna cijena i
POSTUPAK:
Za terapiju je potrebno suncokretovo ulje (može se koristiti i arašidovo ili biljno ulje od osata -
osjaka - poznatije kao "korabenedikta" ili "benediktinka").
Ujutro, prije doru ka, na tašte, stavimo u usta jednu veliku (jušnu) žlicu ulja. Polako i opušteno
preme emo ga po ustima, žva emo, bu kamo, mijesimo i procje ujemo kroz zube. Pri tom se u
usnoj šupljini proizvodi puno sline i ulje se u ustima postupno razgra uje.
Ulje naprosto "usisava" razli ite mikroorganizme i otrove iz krvi kroz usnu sluznicu.
dugo i dovoljno temeljito obra ivali pa cijeli postupak valja ponoviti.
665
Nakon svega usnu šupljinu temeljito isperemo vodom i po potrebi operemo zube zubnom pastom,
jer je u ustima ostao donekle neugodan okus (sa vremenom se lako naviknemo na to i neugoda
nestaje).
smrtnosti.
potpuno zaustavljanje krvarenja iz desni. Tako er se zubima vra aju prvobitna bjelina i sjaj.
Kroni na oboljenja zahtijevaju dugotrajnu terapiju, a s njom se preporu a nastaviti još neko vrijeme
i nakon izlje enja kako ne bi došlo do recidiva.
666
4. LIJE ENJE EŠNJAKOM
Stari narodni recepti sa ešnjakom
ZA 200 GODINA ŽIVOTA
JANI INA SUZA

Pripremanje lijeka: 0,5 dag (pola dekagrama ili 5 grama, puna mala žli ica) ešnjaka, 0,5 dag
crvenog luka, 0,5 dag limuna sitno isjeckati i izmiješati sa 0,5 kg meda (livada).
Doziranje: svaki dan jednu žlicu.
Sadrži puno vitamina A, B1, B2, C, E, H, P te mineralne tvari.
Lijek sadrži jako baktericidno djelovanje, utje e na probavni sistem, jetru i žu , regulira crijevnu
floru, krvni tlak i masno e u krvi, cijeli rane, odli no je sredstvo protiv gripe, hunjavice, upale grla i
protiv kašlja, ja a imunološki sustav, poti e apetit…
MARTININ POLJUBAC
Narodni recept za rastvaranje masnih i vapnenastih naslaga u krvi i krvnim žilama uz pomo
ešnjaka i limuna; operacija srca i mozga nepotrebna.
Priprema lijeka: 30 ešanja ešnjaka i 4 limuna (cijela) sitno narezati, staviti u lonac, preliti sa
litrom vode te prokuhati i procijediti. Doziranje: svako jutro 5 žlica. Lije enje ponoviti 2 puta na
godinu. Lijek je odli an i za bolesti eljusti, zubi, paradentoze, vida, sluha, nesanice…
KAKO SMRŠAVITI: 20 dana jesti samo zelje (kuhano, sirovo, pirjano) za injeno sa sirovim
ešnjakom. Gubi se 10 kg.
BOLESTI ŽELUCA I CRIJEVA: 1 ešanj ešnjaka i ajnu žicu osušenog cvijeta divizma preliti
kipu om vodom. Pijte 2 šalice dnevno.
BOLESTI PROSTATE: 1 ešanj ešnjaka i 30 sjemenki bundeve pojesti ujutro i nave er.
BOLESTI BUBREGA: 3 ešnja ešnjaka i 2 žlice suhe gospine trave preliti sa 4 dl vru e vode. Piti
4 puta po 1 dl na dan.
BUBREŽNI KAMENAC: 40 g rusoma e i 3 ešnja ešnjaka preliti sa 1 l vru e vode: 2 sata poslije
pije se umjesto vOde.
ŽU NI KAMENAC: dnevno pojesti 1 ešanj ešnjaka i 5 šparoga (sirovih).
ŠTITNJA A: 1 ešanj ešnjaka nave er, te na dlanu lijeve ruke crtati s jodom krug i u krugu križ,
stisnuti dlan i prespavati no .
NIZAK KRVNI TLAK: povremeno piti ašu crnog vina i pola kriške ešnjaka te piti sok od cikle, i
vodu u kojoj se nalazi kineska gljiva.
VISOKI ŠE ER: svaku ve er masirati prsa i le a ešnjakom te na vrhu noža pojesti cimeta. Prelite
20 g suhih ljuski graha (umjesto ljuski graha može i suho liš e maslina) kipu om vodom i ostavite
15 minuta. Pijte pola litre dnevno.
667
TEŠKA PREHLADA: u svaku nosnicu staviti pola kriške ešnjaka i tako prespavati no . Popiti 1 l
lipovog aja i dobro se pokriti.
VISOKA TEMPERATURA I LEUKEMIJA : esto jesti ešnjak, ciklu i piti sok od cikle.
ZUBOBOLJA: na bolnoj strani saviti krišku ešnjaka u uho.
KOSTOBOLJA: naribati 5 g sira i 1 ešanj ešnjaka u 1 dl mlijeka te popiti svako jutro i ve er.
RAZNE IZRASLINE: sirovim ešnjakom što eš e masirati.
RAZNE ALERGIJE: topli aj od ešnjaka piti i masirati.
KI MENA MOŽDINA, UPALA, SLABLJENJE ŽIVACA I KI ME: treba ugrijati svježu borovu
ili smrekovu smolu: smolu namažemo na platno i prilijepimo na bolno mjesto ki me
(ponavljati dok bol traje). Jesti u hrani puno ešnjaka.
TEŠKE PSIHI KE BOLESTI (shizofrenija, shizo) i druge teške duševne bolesti: 5 ešanja
ešnjaka i šaku svježeg celera pojesti tokom dana.
5. LIJE ENJE CIMETOM I MEDOM
Prona eno je da mješavina meda i cimeta lije i mnoge bolesti.

Nau nici danas prihva aju med kao vrlo efikasan lijek za sve vrste bolesti.
Med može biti korišten bez sporednih efekata za sve vrste bolesti.
Današnja nauka kaže da med iako je sladak, ako se uzme u pravoj dozi kao lijek ne šteti
dijabeti arima.
Poznati kanadski magazin Weekly World News objavio je 17. Januara 1995. godine listu bolesti
koje se mogu lije iti medom i cimetom u skladu sa istraživanjima zapadnih nau nika.
Imunološki sistem
Dnevna upotreba meda i cimetovog praha ja a imunološki sistem i štiti tijelo od bakterija i napada
virusa. Nau nici su pronašli da med sadrži razli ite vitamine i željezo u velikim koli inama.
Konstantna upotreba meda ja a bijela krvna zrnca u borbi sa bakterijama i virusnim bolestima.
Umor
Nedavne studije su pokazale da je še er sadržan u medu više koristan nego štetan za snagu tijela.
Ljudi srednje dobi koji uzimaju med i cimetov prah u jednakim dijelovima su pokretljiviji i
fleksibilniji.
Uzimanje pola jušne žlice meda u 1 aši vode sa posutim cimetovim prahom, nakon jutarnje
toalete te nakon tri sata popodne kada vitalnost tijela po inje da opada, vra a vitalnost tijela u roku
jednog tjedna.
Prehlada
Treba uzeti 3 dana po 1 jušnu žlicu mlakog meda sa etvrtinom ajne žlice cimetovog praha
dnevno. Ovaj proces e izlije iti ve inu kroni nog kašlja, prehlada te iš istiti sinuse.
Gripa
Med sadrži prirodni sastojak koji ubija klice po etka gripe i sprje ava da pacijent dobije gripu.
Dugovje nost
Kada se redovno uzima aj napravljen sa medom i cimetovim prahom to produžava dugovje nost.
668
Uzeti 4 žlice meda, 1 žlicu cimetovog praha i 3 šalice vode te prokuhati i napraviti u obliku aja.
Popiti etvrt šalice, 3 do 4 puta dnevno. To održava kožu svježom i nježnom te sprje ava starenje.
Životni vijek se tako er pove ava tako da ak i osoba stara 100 godina, po ne obavljati rutinske
poslove nekoga mla eg 20 godina.
Artritis (upala zglobova)

1. Uzeti jedan dio meda na dva dijela mlake vode te dodati malu ajnu žlicu cimetovog praha,
napraviti masu i polako masirati na bolne dijelove tijela.
Primije eno je da se bol smanjuje u roku od jedne do dvije minute.
2. Tko boluje od artritisa može ujutro i nave er uzeti jednu šalicu vru e vode sa 2 žlice meda i 1
malom ajnom žli icom cimetovog praha. Ako se pije redovno, ak i kroni ni artritis može biti
izlije en.
3. U nedavnom istraživanju na Univerzitetu u Kopenhagenu, doktori su tretirali svoje pacijente sa

mješavinom 1 jušne žlice meda i pola ajne žlice cimetovog praha prije doru ka. U roku od
jednog tjedna od 200 ljudi koji su tretirani, njih 73 bilo totalno oslobo eno bola, a u roku od
jednog mjeseca skoro svi pacijenti koji nisu mogli hodati ili se kretati zbog artritisa, su po eli
hodati bez boli.
Rak
Nedavno istraživanje u Japanu i Australiji otkrilo je da se uspješno lije i uznapredovani rak
stomaka i kostiju. Pacijenti koji boluju od ovih oblika raka trebaju dnevno uzimati 1 jušnu žlicu
meda sa 1 ajnom žlicom cimetovog praha 3 puta dnevno u toku jednog mjeseca.
Nervoza i bolovi u stomaku

Med uzet sa cimetovim prahom lije i bolove u stomaku te tako er otklanja stoma ne ireve u
korijenu.
Probava
Cimetov prah posut u 2 jušne žlice meda uzet prije jela smanjuje kiselinu i vari ak i "najteža" jela.
Plinovi
Ako se uzme med sa cimetovim prahom, stomak se osloba a plinova.
Bolesti srca
Napraviti masu od meda i cimetovog praha i mazati na kruh umjesto želea ili džema i jesti redovno
za doru ak. To smanjuje kolesterol u arterijama i spašava pacijenta od sr anog udara.
Redovna upotreba navedenog smanjuje gubitak daha i ja a otkucaje srca.
U Americi i Kanadi razli iti domovi za brigu tretirali su svoje pacijente uspješno i našli da su
arterije i vene koje gube svoju elasti nost i postanu za epljene starenjem bile revitalizirane.
Kolesterol
Ako se pacijentu koji ima povišen kolesterol daju 2 jušne žlice meda i 3 ajne žli ice cimetovog
praha pomiješane sa 4,5 dl aja, to e smanjiti nivo kolesterola u krvi za 10% u roku 2 sata. Kao što
je navedeno za pacijente koji boluju od artritisa, ako se uzima 3 puta dnevno, lije i se bilo koje
kroni no povišenje kolesterola. Što se ti e informacije iz spomenutog magazina, uzimanje istog
meda dnevno uz hranu smanjuje mogu nost dobivanja kolesterola.
Infekcije mokra nog mjehura

Popiti 2 jušne žlice cimetovog praha i 1 ajnu žlicu meda u aši mlake vode.
To uništava klice u mokra nom mjehuru.
669
Infekcije kože
Ekcemi, lišajevi te sve vrste kožnih infekcija se lije e primjenom meda i cimetovog praha u
jednakim dijelovima na oboljela mjesta.
Bubuljice
Od 3 jušne žlice meda i 1 ajne žlice cimetovog praha napravi se masa, stavi na bubuljice prije
spavanja i opere ujutro toplom vodom. Ako se to radi svaki dan, u roku 2 tjedna bubuljice e
nestati iz korijena.
Loš zadah
Ljudi u Južnoj Americi, ujutro prije svega grgljaju (ispiru grlo), 1 ajnu žli icu meda i cimetovog
praha pomiješane u toploj vodi. Tako njihov dah ostaje svjež tokom cijelog dana.
Gubitak sluha
Svakog jutra i ve eri uzimanje jednakih dijelova meda i cimeta vra a sluh.
Gubitak kose
Oni koji pate od gubitka kose ili elavosti mogu primijeniti masu od vru eg maslinovog ulja, 1
jušne žlice meda i 1 ajne žlice cimetovog praha prije kupanja i držati otprilike 15 minuta, a
nakon toga oprati kosu. Vrlo je efektivno ako se drži ak i 5 minuta.
Zubobolja
Napraviti masu od 1 ajne žlice cimetovog praha i 5 ajnih žlica meda te staviti na bolni zub.
Ovo može biti u injeno 3 puta dnevno, onoliko dugo dok zub ne prestane boljeti.
Mršavljenje
Svako jutro, pola sata prije doru ka, na prazan želudac i nave er prije spavanja popiti med i
cimetov prah prokuhan u jednoj šalici vode. Ako se uzima redovno, smanjuje težinu ak i najdeblje
osobe. Tako er, uzimanje ove mješavine redovno ne dozvoljava masno ama da se akumuliraju u
tijelu ak i ako je osoba na visokokalori noj dijeti.
KAZALO
abdomen 332
acesulfam k 615
adenoidne vegetacije 55
adenom 337
adipozogenitalna distrofija 540
Addisonova bolest 541
adneks, adneksitis 473
adrenogenitalni sindrom 209, 541
afagija 54
afazija 197
afektivni sezonski poreme aj 96
afte 392
ageuzija 112
agorafobija 94
agranulocitoza 177
aholija 549
AIDS 423
670
Airola, savjeti pri gladovanju 360
akne 135
akrodinija 76
akromati 230
akromegalija 540
Albers-Schonbergova bolest 120
alergija 3
algofobija 94
alimentarne zarazne bolesti 437
alkali nost hrane 611
alkoholizam 245
Allepo-kvrga 455
aluminoza 49
Alzheimerova bolest 518
amauroza 222
amebijaza, amebna dizenterija 443
amelopija 221
amencija 102
amenoreja 478, 540
aminokiseline 554
amiotrofi na laterarna skleroza 308
amnezija 200
amputacija 10
anabolizam 184
anafilakti ki šok 8
anemija 167
anemija, rudarska 429
anemija srpastih stanica 177
aneurizma 497
angina 56
angina pectoris 317
angiom 337
ankilostomioza 429
ankiloza 133
anoreksija 261
antioksidansi 625
antitijelo G 635
antrakoza 49
antraks 444
antropofobija 94
anurija 32
apatija 96
apendicitis 272
apendiks 272
aperihondritis 122
apetit 261
apopleksija 197
apsces 389
671
apsces dojke 465
ariboflavinoza 13
arterije 492
arterioskleroza 493
artritis 125
artroza 129
ascites 333
asfiksija 78
askarioza 429
askorbinska kiselina 574
aspartam 615
astigmatizam 230
astma 5
astma, sr ana 320
ataksija 601
ataraksija 96
atetoza 305
atletsko stopalo 435
atopijski dermatitis 7
atopijski nabor 7
atrofija 192
atrofija, miši na 195
aura 513
autizam 79
autotransfuzija 177
avitaminoza 11
babinja groznica 484, 486
bakar 584
bakterije 14
Bangova bolest 449
Basedowljeva bolest 543
batrljak, bataljak 10
bedrenica 444
beri beri 12
berilioza 49
Besnier-Boeck-Schaumannova bolest 331
bijele pjege 148
bijelo pranje, bijeli cvijet 468
bilharcijaza 431
bilo 492
bioflavonoidi 583
biotin 570
bjelan evine 554
bjesno a 447
blefaritis 228
boginje, male 68
boginje, velike 421
bol 15
bol u dojki 465
bol gladi 282
bol krsta e (križne kosti) 160
bol, miši na 193
bolesni ka dijeta 22
672
bolest, Addisonova 541
bolest, Alzheimerova 518
bolest, Bangova 449
bolest, Basedowljeva 543
bolest, Besnier-Boeck-Schaumannova 331
bolest, Bornholmska 192
bolest, Burnevilleova 308
bolest, Chagasova 455
bolest, Charcotova 308
bolest, Croetzfeld-Jakobova 444
bolest, etvrta, spolna 416
bolest, Erb-Goldflamova 526
bolest, Gaisbockova 177
bolest, Hirschsprungova 285
bolest, Hodgkinova 368, 504
bolest krpelja 452
bolest, kuru 446
bolest, Lajmska 452
bolest ma jeg ogreba 447
bolest, morska 297
bolest motoneurona 524
bolest mramornih kostiju 120
bolest novoro en adi, hemoliti ka 78
bolest, papagajska 448
bolest, Parkinsonova 519
bolest poljupca 71, 423, 502
bolest, Raynaudova 306
bolest, Rickova 102
bolest, Riggova 463
bolest, Simmondsova 540
bolest spavanja 455
bolest srca, vodena 322
bolest, St. Gotthardska 429
bolest, ulkusna 290
bolest, Vaquez-Oslerova 177
bolest, vodena 397
bolest, Weilova 449
bolest zdjelice, upalna 473
bolesti 17
bolesti, infektivne, zarazne 400
bolesti, živ ane 505
bolna menstruacija 477
bolne noge 211
bolovi, fantomski 10
bolovi srca 316
bore 136
borelioza, Lajmska 452
Bornholmska bolest 193
bradavice 418
bradikardija 323, 492
Breuss, terapija raka 353
bronhi 58
bronhiektazija 59
673
bronholitis 59
bronhitis 58
bruceloza 449
bubrezi 25
bubrežna ašica (vre ica, zdjelica, nakapnica) 32
bubuljice 135
bujanje tkiva, upalno 330
bulbarna paraliza 163
bulimija 262
Burnevilleova bolest 308
burzitis 124
C kompleks 583
campylobacter 442
carski rez 484, 485
celijakija 75, 274
cerebralna dje ja kljenut 78
cerumen 381
cerviks, rak 471
Chagasova bolest 455
Charcotova bolest 308
cijano-kobalamin 566
cijanoza 176
cink 585
cirkulacija 165
ciroza jetre 536
cistadenom 337
cisticerka 432
cisticerkoza 433
cistinaoza 191
cistitis 36
cistokela 469
citrusni bioflavonoidi 583
CJB 444
Creutzfeld-Jakobova bolest 444
crijeva 268
crijeva, ispadanje 284
crijeva, ispiranje 285
crijeva, tolerancija 577
crijeva, zapletaj 272
crijevna gripa 72
crijevni katar 268
crijevo, debelo, gr 271
crijevo, debelo, upala 269
crijevo, dvanaest-pala no 282
crijevo, iritabilno, sindrom 271
crijevo, slijepo, upala 272, 501
crljenica 65
crne kozice 421
crni prišt 444
Crohnova bolest 268
crv, infekcije 427
crv, zanoktica 305
crvene žilice 136
674
crveni vjetar 421
crvenilo, uro eno 136
crvenilo kože 137
crvuljak 272
ašica (zdjelica, vre ica, nakapnica), bubrežna 32
elavost 114
ešnjak 626
ankir 416
etvrta spolna bolest 416
ir, duodenalni 282
ir na 12-pala nom crijevu 282
ir, orijentalni 455
ir želuca 290
irevi 137
irevi u ustima 391
iš enje krvi 166
dakrioadenitis 227
dakriocistitis 227
dalekovidnost 221
daltonizam 230
DDT 238
debelo crijevo, gr 271
debelo crijevo, upala 269
debeo vrat 399
debilnost 101, 102
debljina 262
dekompenzacija 320
dekstroza 615
dekubitus 255
delirij 101
delirium tremens 194, 525
demencija 102
demencija, senilna 519
denga 456
Dennie-Morgannov nabor 7
depresija 91
depresija, mani na 92
dermatitis 156
dermatitis, atopijski 7
dermatomikoza 434
dermoid 337
desni, krvarenje i upala 390
deuteranopi 230
DHEA 598
difterija 66
dijabetes 185
dijabetes inspidus 540
dijabeti ka koma 185
dijafragma (ošit) 42
dijareja 275
dijeta 616
dijeta, bolesni ka 22
dikromati 230
675
dioksid, duši ni 236
diplopija 230
disanje 60
diseboreja 155
diskovi 160
dismenoreja 477
dispepsija 75
dispneja 60
distomijaza 430
distrofija 195
distrofija, adipozogenitalna 540
distrofija dojen eta 75
divertikli 271
divertikulitis 271
divlje meso 256, 338
divovski rast 540
dizenterija 442
dizgerminom 339
dje ja paraliza 70
dje je bolesti 63
dje je kolike (gr evi) 76
dje je zarazne bolesti 64
dje ji kala-azar 455
dlake 139
DNK 624
dobrac 64
dodaci za zdravu kožu 139
dojka 465
drakontijaza, drakunkuloza 430
drepanocitoza 177
drhtanje miši a 194
droga 247
držanje, loše 163
duchenne 195
duodenalni ir 282
dugovje nost 82
duševne bolesti i stanja 86
duši ni dioksid 236
dvanaest-pala no crijevo, ir 282
edem 388
egzoftalmus 230
ehinokok, ehinokokoza 432
ekcemi (egzemi) 77, 140
eklampsija 109
ekshibicionizam 104
eksudat 389
ektima 74, 425
elefantijaza 504
embolija 173, 175
emfizem 44
empijem 388
encefalitis 200
encefalomeningitis 200
676
encefalopatija, spongiformna, gove a 445
endokarditis 323
endometritis 470
enteritis 268
enzimi 554
epidemije 106
epidermofitija 435
epigastrij 526
epilepsija 513
epiloja 308
epiteliom 337
Erb-Goldflamova bolest 526
eritem 137
erythema migrans ( EM) 452
eritrazma 426
eritroblastoza 167
eritroblastoza, fetalna 78
eritrociti 164
eritrocitoza 177
eritrodermija 137
eritrofobija 94
erizipel, erizipeloid 421
Escherishia coli (E. coli) 442
eventeracija 335
fantomski bolovi 10
favus 425
fekalije 284
fekalna inkontinencija 278
feminizacja 209, 541
feokromocitom 337
fetalna eritroblastoza 78
fibrom 337
fibromiom 339
fibrozitis 193
fimoza 209
flebitis 498
flebotromboza 173
flegmona 389
fliktena 229
fluor 588
fobija 94
fokalna infekcija 403, 462
folacin, folat 546
folna kiselina 564
fosfor 589
fotofobija 94
fotopsija 230
fraktura 117, 253
frambezija 426
frigidnost 491
Frohlichov sindrom 540
fruktoza 615
frustracija 96
677
ftiza 47, 230, 411
fungus 133
furunkul, furunkuloza 425
Gaisbockova bolest 177
galaktozemija 77
gangrena 330
garojlizam 191
gastritis 288
gastritis, hemoragi ni, psa 449
gastroenteritis 72, 290
gelotripsija 196
geloza 196
genitalni herpes 417
germanij 589
gerontofilija 104
gigantizam 540
giht 130
ginekomastija 209
gingivitis 390
ginkgo 629
glad, bol 282
gladovanje 619
gladovanje, savjeti po Airoli 360, 621
glas 53
glaukom 225
glavi 209
glavobolja 507
glikogenoza 191
gliste 427
glositis 111
gluho a 378
glukoza 615
glutamin 632
glutation 631
gljivi ne infekcije 434
gljivi ne naslage 391, 436
gljivi na infekcija spolovila 414
gljivi ne infekcije, vaginalne 467
gnoj 387
gnjilo a zubi 461
gonoreja 413
gove a spongiformna encefalopatija 445
gove a trakavica 432
granulom 330, 462
gravis, miastenija 526
grba 158
greška srca 320
gripa 407
gripa, crijevna 72
griža 442
gr debelog crijeva 271
gr , zli 422
gr enje miši a 194
678
gr evi 107
gr evi (kolike), dje ji 76
gr evi, kloni ki 109
gr evi u želucu 288
grlo 51
grlobolja 51
groznica 326
groznica, babinja 484, 486
groznica ma jeg ogreba 447
groznica, Malteška 449
groznica, mo varna 451
groznica, peludna 4
groznica, papata i 456
groznica, poljska 449
groznica, povratna 454
groznica, pse a 456
groznica, Q 449
groznica, reumatska 73
groznica žlijezda 71, 423, 502
groznica, žuta 454
grudi, mekane 467
grudna žlijezda 547
GSE 445
guba 422
gubitak pam enja 200
Guillain-Barreov sindrom 525
guša 544
gušenje 60
gušobolja 66
guštera a 538
gutanje, nemogu nost 54
halitoza 393
hebefrenija 97
heilitis 395
helmintijaza 427
hemangiom 337, 338
hematemeza 176, 299
hematokela 176
hematom 172, 176, 248
hematomijelija 162
hematurija 34
hemeralopija 13, 223
hemianopsija 222
hemiplegija 197
hemofilija 173
hemoglobin 164
hemoglobinopatija 177
hemoglobinurija 34
hemokromatoza 191
hemoliti ka bolest novoro en adi 78
hemopoeza, hematopoeza 164
hemoragi ni gastritis psa 449
hemoragija 172
679
hemoroidi 282
hepatitis 437
hepatomegalija 536
hernija 333
herpes 420
herpes, genitalni 417
heteroforija 229
heterozigoti 177
hidatidoza 432
hidroftalmija 230
hidronefroza 32
hiperemija 176
hiperinzulizam 88
hiperlipidemija 171
hipermaskulinizacija 209
hipertenzija 178
hipertireoza 542
hipertrofija 192
hipofiza 540
hipoglikemija 188
hipoksija 568
hipopitutarizam 540
hipotenzija 182
hipotermija 310
hipotireoza 543
hipovitaminoza 11
hipselofobija 94
Hirschsprunova bolest 285
histadeli ari 98
histapeni ari 98
HIV virus 423
hladna smrt 426
hladne noge i stopala 211
hladni prsti 306
Hodgkinova bolest 368, 504
holangitis 549
holecistitis 548
holelitijaza 550
holesteatom 338
homocistein 559
homozigoti 177
hondritis 122
hondrom 338
hormoni 554
hrana 610
hranjive tvari 552
hripanje 67
hripavac 67
hrkanje 394
hrskavica 122
hunjavica 406
hunjavica, peludna 4
idiotija 101, 102
680
ihtioza 141
ikri avost 433
ileus 272
imbecilnost 101
imobilizacija 117
impetigo 425
impotencija 207
imunoglobulin 635
imunost 405
incizija 379
induracija 331
infantilizam 104
infantilizam, intestinalni 75
infarkt 173, 175, 495
infarkt srca 318
infarkt posteljice 486, 495
infektivne bolesti 400
infektivno žarište 301
infertilnost 210
influenca 407
inkontinencija, fekalna 278
inkontinencija, urinarna 35
inkubacija 403
inozitol 571
inspidus, dijabetes 191
inteligencija 202
intestinalni infantilizam 75
iridociklitis 228
iritabilno crijevo, sindrom 271
ishemija 175
ishemija, periferna 165
iskrivljenje kralježnice 159
ispadanje crijeva 284
ispiranje crijeva 285
iš ašenje 130
išijas (ishijas) 520
izbijanje zubi (kod djece) 463
izbjeljivanje zubi 462
izbo enje trbušnih organa 335
izbuljeno oko 230
izljev krvi 176
izostanak menstruacije 478
Jacksonova epilepsija 513
jajnici, policisti ki, sindrom 474
jajnik i jajovod 473
jalovost 210
je menac 228
jednjak 286
jetra 531
jetrene pjege 148
jezik 111
jod 590
jod, radioaktivni (jod 131) 240
681
jutarnja mu nina 482
izbijanje zubi 81
kadmij 239
kaheksija 266
Kala-azar 455
kalcij 591
kalcij pangamat 568
kalcij pantotenat 562
kalij 594
kamenci, bubrežni 28
kamenci, mokra ni 38
kamenci, žu ni 550
kancerofobija 95
kandidijaza 434
kandidoza spolnih organa 414
kap, pankreati na 538
kap, sr ana 318, 493
kap od vru ine 324
kapavac 413
kapilare 136, 492
kaplji ne zaraze 406
Karach, uljna terapija 21, 351
karijes 460
karpalni tunel, sindrom 133
kašalj 53
kašalj, veliki (magare i) 67
katabolizam 184
katalepsija 97, 196
katapleksija 196
katar, crijevni 268
katarakta 223
katatonija 97
kateter 34
kaverna 47, 410
keloid 338
keratitis 228
keratomalacija 231
kifoza 158
kihavica 215
kila 333
kiselina, askorbinska 574
kiselina, folna 564
kiselina, mokra na 40, 505
kiselina, nikotinska 561
kiselina, pangaminska 568
kiselina, pantotenska 562
kiselina, para-aminobenzojeva 573
kiselina, želu ana, višak 294
kiselina, želu ana, manjak 295
kiseline, masne 555
kiselost hrane 611
klamidija 415
klaustrofobija 95
682
klavus 142
kleptomanija 94
kliconoše 403
klimakterija 488
klini ka smrt 310
klistir 360, 622
kloni ki gr evi 106
klonus 194
klor 595
koagulacija 164
kobalamin 566
kobalt 596
koenzim Q10 634
kokošja sljepo a 13, 223
kolagen 331
kolesterol 496, 555
kolera 444
kolike 107
kolike (gr evi), dje je 76
kolin 572
kolitis 269
kolpitis 468
koljeno 124
koma 112
koma, dijabeti ka 185, 190
koma, hiperglikemijska 190
koma, hipoglikemijska 188, 190
kompleks C 583
kondilomi 415
konduktor 173
kontaktne zarazne bolesti 418
kontuzija 249
kontuzija mozga 200
konvulzije 107, 513
konjuktivitis 227
koplikove pjege 64
koprivnja a 9
korioiditis 227
korionepiteliom 338
koronarna tromboza 318
kosa 113
kost 117
koštana moždina (srž) 121
kozice, crne 421
koža 134
kožne infekcije 418
Kraepelinova bolest 102
krajnici 54, 501
kralježnica 158
kraste 142
krastica, mlije na 77
kratkovidnost 221
kravlje ludilo 445
683
kretenizam 545
krive noge 11
krom 597
kroni ni umor, sindrom 385
krpelj 452
krup 66
krv 164
krvarenje 172
krvarenje iz nosa 217
krvarenje i upala desni 390
krvarenje, menstrualno, obilno 477
krvarenje, neredovito, jako 473
krvni sudovi, suženje 214
krvni tlak 178
ksantom 338
ksenofobija 95
kseroftalmija 222
ksilitol 615
kucavice, žile 492
kuga 451
kuga, ze ja 448
kuk 123
kukac 305
kupica 176
kurje oko 142
kuru-bolest 446
kvrga, Allepo 455
kwashiorkor 76
labirintis 380
Lajmska bolest, borelioza 452
lamblijaza 446
lakat 305
laktoza 615
laterarna skleroza, amiotrofi na 308
laringitis 51
leatril 569
le a 163
le na moždina 162
lentigo 148
leontijaza 422
lepra 422
leptospiroze 449
letargija 512
leukemija 169
leukociti 164
leukocitoza, probavna 610
leukodermija 143
leukoplakija 393
ležanje, rane 255
libido 207
lihen 143
lijek za djecu 81
lijekovi, toksi no djelovanje 241
684
limfa 501
limfadenitis 502
limfangiektazija 503
limfangiom 337, 338, 504
limfne žile 501
limfne žlijezde na vratu, ote ene 399
limfogranulomatoza 368, 504
limfosarkom 368, 503
lipidi 555
lipoidoza 191
lipom 338
lipotropik 572
liquor 199
lišaj 143, 434
lišmanija, mediteranska 455
lišmenijaze (lišmanioze) 455
lom kosti 117, 253
lordoza 158
loš uspjeh u školi 83
loša probava 281
loše držanje 163
ludilo, kravlje 445
lues 413
lumbago 161
lupanje srca 316
lupomi 145
lupus 145
ljuskavica 149
ma ji ogreb 447
madež 146
magare i (veliki) kašalj 67
magnezij 599
majmunska brazda 103
makroglosija 111
malarija 451
male boginje 68
Malteška groznica 449
maltoza 615
mana srca 320
mandule 54, 501
mangan 601
mani na depresija 92
manija 94
manirizam 97
manitol 615
manjak želu ane kiseline 295
marazam 266
masne kiseline 555
masno a u krvi 171
masti 555
mastitis 465
mastodinija 465
mastoiditis 380
685
mastopatija 466
maternica 470
mazohizam 104
med 615
mediteranska lišmanija 455
megakolon 285
melankolija 95
melankolija, zimska 96
melanom 338
memorija 201
menadion 582
menedžerska bolest 178
Menierov sindrom 382
meningitis 412
menisk 124
menopauza 489
menoragija 477
menstruacija 476
meso 613
meso, "divlje" 256, 338
metaboli ki proljev 278
metabolizam 184
metastaze 337, 339
metilji, infekcije 430
metritis 470
metroragija 473
mialgija 193
miastenija gravis 526
miatonija 195
midrijaza 231
migrena 509
mijeh 334
mijelitis 162
mijelom 338
mijeloza 162
mikoze 434
mikrosporija 74
miksedem 545
milijarija 147
minerali 584
miogeloza 193
miokarditis 323
miom 338
miom maternice 472
miosarkom 339
miotonija 195
mioza 231
miozitis 193
miši , sr ani, ošte enje 322
miši , sr ani, upala 323
miši i 192
mitohondriji 600
mjese nica 476
686
mlije na krastica 75
mlijeko, premalo 467
mlohavost miši a 195
mo varna groznica 451
modrica 249
modrilo 176
mokra a 34
mokra ni kamenci 39
mokra na kiselina 40, 505
mokrenje 34
molibden 602
mongoloizam 103
monoksid, uglji ni 236
monomanija 94
mononukleoza 71, 423, 502
morbili 64
morska bolest 297
motoneuroni, bolest 524
mozak 197
moždana kap, moždani udar 197, 493
mramorne kosti 120
mrena, siva 223
mrena, zelena 225
mrlja, žuta 226
mršavost 265
mrtvi zubi 462
mu nina 297
mu nina, jutarnja 482
multipla skleroza 516
mumps 69
muške bolesti i stanja 204
myometritis 470
naboj 249
nabor, atopijski 7
nadbubrežna žlijezda 541
nadutost 297
nadutost plu a, emfizem 44
nagluhost 377
nagluhost, nasljedna 381
nagluhost, stara ka 382
nagnje enje 249
nakapnica 33
nanosomija 540
napad, sr ani 318, 493
napadaj, veliki 513
napetost miši a 195
narkomanija 94
naslage, gljivi ne 391
nasljedna nagluhost 381
natrij 603
ne ista koža 147
nefritis 28
nefroskleroza 32
687
nefroti ni sindrom 33
negativizam 97
nekrofilija 104
nekroza 329
nemirno spavanje (kod djece) 81
nemogu nost gutanja 54
neoplazme 336
neplodnost 210
neplodnost, muška 208
neplodnost, ženska 479
nepokretnost i paraliza 259
nesanica 510
nespecifi ni uretritis 416
nesvjestica 200
neuralgija 521
neurastenija 523
neuritis 522
neurocisticerka 432
neurodermitis 7
neuroze 523
nevus 146
nezasi ene masne kiseline 581
niacin, niacinamid 561
nikotinska kiselina, nikotinamid 561
niktofobija 95
nimfomanija 94, 491
nitriti i nitrati 242
nizak krvni tlak 182
no na sljepo a 13, 223
noga, puša ka 214
noge 211
noge, krive 11
nokardioza 436
nokti 306
nos 215
nova varijanta CJB (nvCJB) 444
novotvorine 336
nožni palac 214
njuh 217
odumiranje tkiva 329
ohronoza 191
oko 219
oko, kurje 142
okoliš, zatrovan 234
oksidansi 624
okus 112
oligofrenija 101
oligurija 34
olovo 237
omfalitis 74
onhocerkoza 430
opekline 250
operacija 232
688
opistotonus 398
opstipacija 278
orijentalni ir 455
ornitoza 448
orožnjenje kože 141
osip 147
osip, pelenski 78
ospice, obi ne 64
osr je, upala 323
osteoartritis 125
osteodistrofija 120
osteofit 120
osteoklasti 120
osteomalacija 11
osteomijelitis 121
osteopetroza 120
osteoporoza 117
osteopsatiroza 120
osthondritis 122
ostitis 119
ošit 42
ošte enje sr anog miši a 322
ote ene limfne žlijezde na vratu 399
ote ene noge 213
otekline 251
otežano disanje 60
otežano mokrenje 34
othematom 379
otitis 379
otomikoza 379
otoreja 380
otoskleroza 381
otrovanje 233
otrovanje krvi 167, 237
otrovanje želuca 293
otrovi 233
ovisnosti 243
ovojnica, tetivna, upala 328
ozebline 252
ozena 218
ozljede 248
ozon 236
ožiljak 147
PABA 573
padavica 513
Pagetova bolest 119
palac, nožni 214
pam enje 201
pam enje, gubitak 200
panaricij 305
pangaminska kiselina 568
panhipopituitarizam 540
panika 90
689
pankreas 538
pankreatitis 538
panmijeloftiza 121
pantotenska kiselina 562
papagajska bolest 448
papata i groznica 456
papilom 339
papilomatoza 339
para-aminobenzojeva kiselina 573
paradentoza 461
parafimoza 209
parakuzija 381
paraliza i nepokretnost 259
paraliza, bulbarna 163
paraliza, progresivna 105
paranoja 101
paraplegija 259
paratifus A, B i C 441
paratireoidne žlijezde 547
parazitizam 427
parazitski proljev 277
pareza 259
Parkinsonova bolest 519
parotitis 69
parulis 463
pasja trakavica 432
patuljasti rast 540
PCOS 474
pelagra 12
pedofilija 104
pelenski osip 78
peludna groznica, hunjavica 4
periartritis 130
periferna ishemija 165
perikarditis 323
periodi, plamte i i remisijski 7
periostitis 119
peritoneum 333
peritonitis 333
perverzija 104
pijelitis 33
pijurija 34
pioreja 463
piridoksin 563
piroluri ari 98
piromanija 94
pjega, žuta 226
pjegavi tifus, pjegavac 453
pjege, bijele 148
pjege, koplikove 64
pjege, sme kaste, jetrene 148
pjege, stara ke 148
pjege, sun ane 148
690
placenta 485
plamte i periodi 7
pleksus 526
pleura 42
pleuritis 49
plinska gangrena 330
plinovi, vjetrovi 282
plu a 41
PMS 475
pneumomikoze 49
pneumonija 45, 409
pneumoperitoneum 333
pneumotoraks 50
poba aj 487
podrigivanje 298
podzemne vode 341
pokvaren želudac 288
polakisurija 34
poliartritis 129
policisti ki jajnici, sindrom 474
policitemija 121
poliglobulija 177
polineuritis 523
polio 70
poliomijelitis 70
polip 339
polipi, nosni 217
poliurija 34
poljska groznica 449
poljubac, bolest poljupca 71, 423, 502
pomanjkanje teka (kod djece) 81
poplu nica 42
porebrica 42
poreme aj rasta i razvoja 260
poreme aj, sezonski, afektivni 96
poreme aj spavanja 510
poreme aj težine i prehrane 261
porfirija 191
poriomanija 94
poro aj 484
posteljica 485
pothla enost 310
potrbušnica 333
potres mozga 199
pove ana koncentracija masno e
u krvi 171
pove anje o ne jabu ice 230
povra anje 298, 483
povra anje krvi 176
povratna groznica 454
predmenstrualni sindrom 475
prehlada 406
prehlada, dje ja 69
691
prekanceroza 339
prepucij 209
prezbiakuzija 382
prezbiopija 221
prhut 115
prijelom 253
prišt, crni 444
prišti i 135
prividna smrt 310
probadanje srca 316
probava, loša 281
probavna leukocitoza 610
probavni sustav 267
progresivna paraliza 105
prolaps maternice 470
proljev 275
proljev dojen adi 75
proljev, putni 439
promuklost 52
prostata 204
prostatitis 204
proširene vene 498
proširenje limfnih žila 503
proširenje zjenice 231
protanopi 230
proteini 554
provitamin A 557
prsti 305
prurigo 155
pruritus 7
pse a groznica 456
psihoza, mani no-depresivna 92
psitakoza 448
psorijaza 149
pulpitis 463
puls 492
puša ka noga 214
pušenje 247
puštanje krvi 176
putni proljev 439
Q-groznica 449
Q10, koenzim 634
radikali, slobodni 624
radioaktivni jod (jod 131) 240
rahitis 11
rak 341
rak bronha 59, 362
rak bubrega 31, 362
rak cerviksa 369, 471
rak debelog crijeva i rektuma 273, 362
rak dojke 362, 466
rak grla 54, 374, 392
rak grli a maternice 471
692
rak guštera e 364, 539
rak jednjaka 286, 374, 392
rak jetre 365, 537
rak jezika 111, 365
rak kostiju 119, 365
rak kože 152, 366
rak krvi? 169
rak limfnih žlijezda 368, 503
rak maternice i jajnika 369
rak mokra nog mjehura 38, 370
rak plu a 46, 371
rak prostate 206, 371
rak rane 256, 372
rak štitnja e 373, 546
rak trbuha 335, 373
rak usne šupljine 374, 392
rak usta 374, 392
rak ždrijela 374, 392
rak želuca 296, 375
rame 304
rane 253
rast, divovski 540
rast, patuljast 540
rast, usporen 260
razrokost 229
Raynaudova bolest 306
reanimacija 310
regionalni enteritis 268
rektokela 486
rektum, rak 273
rekurens 454
remisijski periodi 7
retikuloza 331
retinitis, dijabeti ki 191
retinol 557
retinopatija, dijabeti ka 190
reumatizam 301
reumatizam miši a 193
reumatoidni artritis 125
reumatska groznica 73
rez, carski 484, 485
riboflavin 560
Rickova bolest 102
Riggova bolest 463
rije na sljepo a 430
rikecija 449
rinitis 215, 406
rinitis, alergijski 4
rinofima 218
rodnica 468
roseola infantum 66
rozeola 66
rožnica, upala 228
693
rubeola 65
rubovi vje a, upala 228
rudarska anemija, glista 429
ruke 304
sadizam 104
saharin 615
saharoza 615
sakagija 450
sakralgija 160
salmoneloze 440
salpingitis 474
sarkoidoza 331
satirijaza 209
savjeti pri gladovanju 360
scarlatina 64
seboreja 155
selen 604
seminom 339
senilna demencija 519
sepsa 167, 234, 486
sezonski afektivni poreme aj 96
Schlenzina kura 350
shistosomijaza 431
sialoadentitis 391
SIDA 423
sideroza 49
sifilis 413
sikoze 435
silikoza 49
Simmondsova bolest 540
simulant 523
sindrom, adrenogenitalni 209, 541
sindrom, Frohlichov 540
sindrom, Guillain-Barreov 525
sindrom, hipoglikemijski 188
sindrom iritabilnog crijeva 271
sindrom karpalnog tunela 133
sindrom kroni nog umora 385
sindrom, Menierov 382
sindrom, nefroti ni 33
sindrom policisti kih jajnika 474
sindrom suhog oka 227
sindrom, Zahorskyev 66
sinkopa 201
sinovitis 133
sinusi, upala, sinusitis 216
siringomijelija 162
siva mrena 223
skarifikacija 176
sklerodermija 155
sklerostomijaza 429
skleroza 307
skleroza, laterarna amiotrofi na 308
694
skleroza, multipla 516
skleroza, tuberozna 308
sklonost krvarenju 173
skolioza 159
skorbut 12
skrofuloza 72
skvr eni bubreg 31
slab sluh 377
slabokrvnost 167
slaboumnost 101
slabovidnost 221
slezena 309
slijepo crijevo, upala 272, 501
slinavka i šap 447
slinovnice, žlijezde, upala 391
slobodni radikali 624
sluh, slab 377
slušni kanal, vanjski, upala 379
sluznica usne šupljine, upala 390
sljepilo, sljepo a 222
sljepo a, no na, kokošja 13, 223
sljepo a, rije na 430
sme i še er 615
sme kaste pjege 148
smrt 310
smrt, hladna 426
smrzavanje 252
snovi 511
sodomija 104
sol 614
soor 391, 436
sorbitol 615
spavanje, bolest 455
spavanje, nemirno (kod djece) 81
spazam 107
splanhnoptoza 334
spojnica, o na, upala 227
spolno prenosive bolesti 413
spondilartritis 160
spondilitis 159
spondilolisteza 169
spondiloza 160
spongiformna encefalopatija, gove a 445
sporotrihoza 436
spuštanje trbušnih organa 334
spuštena maternica 470
spušteni želudac 293
srce 311
sr ana astma 320
sr ana greška, mana 320
sr ani miši , ošte enje 322
sr ani miši , upala 323
sr ani napad, udar,kap 318, 493
695
sr ani zalisci, upala 323
sr ano zatajenje 320
srdobolja 442
srednje uho, upala 380
srpaste stanice, anemija 177
St. Gotthardska bolest 429
stara ka dalekovidnost 221
stara ka nagluhost 382
stara ke pjege 148
stenokardija 317
sterilnost 210
stidne uši 416
stomatitis 390
stopala, ravna, znojna, u ranama 213
stopalo, atletsko 435
strabizam 229
stres 89
strofulus 78
stroncij 90 239
strongiloza 429
stupor, katatonijski 97
sudovi, krvni, suženje 214
suha koža 155
sumpor 606
sun ane pjege 148
sun ani udar, sun anica 324
sušenje bubrega 31
sušica 45, 410
suzna vre ica, upala 227
suzna žlijezda, upala 227
suženje krvnih udova 214
suženje zjenice 231
svinjska trakavica 432
svinjski vrat 399
svrab 419
svrab, stara ki 156
svrbež 156
šap i slinavka 447
šarenica, upala 228
šarlah 64
še er 615
še erna bolest 185
šepanje 211
šesta bolest 66
šigeloza 442
škiljavost 229
škola, loš uspjeh 82
škrgutanje 462
škrip 110
škripavost 328
škrlet 64
škrofuloza 72
šok 325
696
šok, anafilakti ki 8
šok, hemoragijski 172
šrepfanje 176
štitnja a, štitna žlijezda 542
štucanje 299
šuga 419
šum u uhu 380
šupljina, usna 390
tabakoza 49
tahikardija 323, 492
talasemija 177
tbc 47, 410
tek (pomanjkanje, kod djece) 81
temperatura 326
tenditis 328
tendovaginitis, tenosynovitis 328
tenijaza 431
teniski lakat 305
terapija raka po Breussu 353
terapija, uljna, doktora Karacha 21, 351
teratom 339
teške noge 212
tetanija 110
tetanus 422
tetive 328
tetraplegija 259
tezaurizmoze 191
tiamin, tiaminklorid 559
tifus, trbušni 441
tifus, pjegavi 453
tikovi 525
timus 547
tireoiditis 545
tjemenice 77
tjeskoba 90
tkivo 329
tkivo, upalno bujanje 330
tlak, krvni 178
tokoferol 579
toksoplazmoza 449
tonzilitis 55
toplotni udar 324
tolerancija crijeva 577
trahom 454
trakavice, infekcija 431
transmisione zarazne bolesti 451
trbuh 332
trbušni organi, izbo enje 335
trbušni organi, spuštanje 334
trbušni tifus 441
tre i krajnik 56
tremens, delirium 194, 526
tremor 194, 525
697
tresavica 194, 525
trihinoza, trihineloza 430
trihofitija 435
trihomonijaza 417, 468
trihurijaza 429
tripanosomijaza 455
triper 413
tritanopi 230
trizmus 110
trnci 526
tromb 174
trombociti 164
tromboza, koronarna 318
tromboembolija 175
tromboflebitis 173
trombopatije 173
tromboza 173
tropske bolesti 403
trudno a 480
trudovi 484
trzaji 523
trzajna ozljeda vrata 398
trzanje miši a 194
tuberkuloza 47, 410
tuberozna skleroza 308
tularemija 447
tumor na mozgu 200, 376
tumori 336
tunel, karpalni, sindrom 133
tupost 101
tvari, hranjive 552
ubod 256
uboj 249
ubrzan rad srca 323
udar, moždani 197, 493
udar, sr ani 318, 493
udar, sun ani 324
udar, toplotni 324
udlaga 117
uglji ni monoksid 236
ugljikohidrati 556
ugriz 257
ugrušak 174
ugušenje 61
uho 377
uhobolja 378
uko en vrat 398
uko enje zatiljka 398
ulceracija 227
ulkus 290
ulkusna bolest 291
ulozi 130
uljna terapija doktora Karacha 21, 351
698
umor 384
umorne noge 212
unutrašnje uho, upala 380
upala 386
upala bubrega 28
upala crvuljka 269
upala debelog crijeva 269
upala dojke 465
upala grla 51
upala guštera e 538
upala hrskavice 122
upala jednjaka 286
upala jezika 111
upala kosti 119
upala kože 156
upala krajnika 55
upala krajnika i grla 56
upala kralježaka 159
upala i krvarenje desni 390
upala le ne moždine 162
upala limfnih žlijezda 502
upala maternice 470
upala miši a 193
upala mokra ne cijevi 38
upala mokra nog mjehura 36
upala mozga 200
upala o ne spojnice 227
upala o ne žilnice 227
upala osr ja 323
upala plu a 45, 409
upala potrbušnice 333
upala prostate 204
upala prsta, gnojna 305
upala rožnice 228
upala rubova vje a 228
upala sinusa 216
upala slijepog crijeva 272
upala sluznice nosa 215
upala sluznice usne šupljine 390
upala sluznice vagine 468
upala sr anih zalistaka 323
upala sr anog miši a 323
upala srednjeg uha 380
upala suzne žlijezde 227
upala suzne vre ice 227
upala šarenice 227
upala štitnja e 545
upala tetive 328
upala tetivne ovojnice 328
upala uha 379
upala unutrašnjeg uha 380
upala usne 395
upala ušne školjke 379
699
upala vanjskog slušnog kanala 379
upala vene 498
upala živaca u nozi 214
upala žlijezda 71, 423, 502
upala žlijezda slinovnica 391
upala žlijezde lojnice na vje ama 227
upala žu nih vodova 549
upala žu nog mjehura 548
upalna bolest zdjelice 473
upalno bujanje tkiva 330
uraturija 40
uremija 33
uretritis 38
uretritis, nespecifi ni 416
urinarna inkontinencija 35
urtikarija 9
uska zdjelica 486
usna šupljina 390
usne 395
usporen rad srca 323
usporen rast 260
usta, irevi 391
usta, zadah 393
uši 419
uši, stidne 416
ušna školjka, upala 379
ušni vosak 381
uzetost 70, 197
vagina, vaginitis 468
vaginizam 469
vanadij 607
vanjski slušni kanal, upala 379
Vaquez-Oslerova bolest 177
vari ele 68
vegetacije, adenoidne 55
vegetarijanci 167, 566, 585, 596, 607
velike boginje, kozice 421
veliki (magare i) kašalj 67
veliki napadaj 513
vene 498
venepunkcija 176
vibrioni 444
virilizam 491, 541
virus HIV 423
virusi 396
visok krvni tlak 178
višak želu ane kiseline, 294
vitamin A 557
vitamin B1 559
vitamin B2 560
vitamin B3 561
vitamin B5 562
vitamin B6 563
700
vitamin B9 564
vitamin B12 566
vitamin B15 568
vitamin B17 569
vitamin C 574
vitamin D 578
vitamin E 579
vitamin F 581
vitamin G 560
vitamin H 570
vitamin K 582
vitamin P 583
vitamini 557
vitamini B-kompleksa 559
vitiligo 148
vje e, rubovi, upala 227
vje e, žlijezde lojnice, upala 228
vjetar, crveni 421
vjetrovi, plinovi 282
vježbe disanja 61
voda 609
voda u koljenu 124
vodena bolest 397
vodena bolest srca 322
vodene kozice 68
vosak, ušni 381
vrat 398
vrbanac 421
vre ica ( ašica, zdjelica, nakapnica) bubrežna 33
vre ica, suzna, upala 227
vrtoglavica 382
vru ica 326
vru ina, kap 324
Weilova bolest 449
X zrake 240
zadah iz usta 393
zadebljanje nožnih pal anih kosti 214
Zahorskyev sindrom 66
zaležan vrat 398
zalisci, sr ani, upala 323
zamrlost 310
zanoktica 305
zapletaj crijeva 272
zaraze, kaplji ne 406
zarazne bolesti 400
zasluzenost dišnih organa 60
zastoj mokrenja 34
zatajenje srca 320
zatiljak, uko enje 398
zatrovan okoliš 234
zatvor 278
zaušnjaci 69
zdjelica ( ašica, vre ica, nakapnica) bubrežna 32
701
zdjelica, upalna bolest 473
zdjelica, uska 486
ze ja kuga 448
zelena mrena 225
zglob 125
zgnje enje 249
zgrušavanje krvi 164
zimska melankolija 96
zjenica, proširenje i suženje 231
zli gr 422
znamenka 146
znojenje 528
znojne noge i stopala 213
zoonoze 447
zrak u trbušnoj šupljini 333
zrake X 240
zubi 457
zubi, izbijanje 81
zubobolja 459
zujanje u uhu 380
žarišna zaraza 403
žarište, infektivno 301, 462
želu ana kiselina, manjak 295
želu ana kiselina, višak 294
želu ani ir 290
želudac 287
želudac, spušten 293
želudac, otrovanje 293
željezna plu a 70
željezo 608
ženska neplodnost 479
ženske bolesti i stanja 464
žgaravica 295, 482
žile 492
žile, limfne 501
žilice, crvene 136
žilnica, o na, upala 227
živa 238
živci 505
živci u nozi, upala 214
živ ane bolesti 505
žli ica 526
žlijezda, suzna, upala 227
žlijezde 528
žlijezde lojnice na vje ama, upala 227
žlijezde slinovnice, upala 391
žlijezde, groznica, upala 71, 423, 502
žu 548
žulj 157
žuta groznica 454
žuta mrlja, pjega 226
žutica 534
žvale 392
702

Knjiga o Zdravlju +21 PDF

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Knjiga o Zdravlju +21 PDF

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

1

BOLESTI (op enito) 17

BOLESTI BUBREGA I MOKRA NOG SUSTAVA 25

DUŠEVNE BOLESTI I STANJA 86

JEZIK I OKUS 111

KOST, KOŠTANA MOŽDINA,

2. KOŠTANA MOŽDINA (koštana srž)……………………………………..….…121

KRALJEŽNICA, LE NA MOŽDINA, LE A 158

KRVNI TLAK 178

MUŠKE BOLESTI I STANJA 204

NEPLODNOST (sterilnost, infertilnost, jalovost) 210

OTROVI, OTROVANJE 223

POREME AJ RASTA I RAZVOJA 260

POREME AJ TEŽINE I PREHRANE 261

PROBAVNI SUSTAV 268

TEMPERATURA I GROZNICA (vru ica) 326

TRBUH (abdomen) 332

TUMORI (novotvorine, neoplazme) 336

2. RAK (op enito)…………………………………………………………………….341

USNA ŠUPLJINA 390

VODENA BOLEST 397

ZARAZNE (infektivne) BOLESTI 402

1. KAPLJI NE ZARAZE (prenose se kihanjem i kašljanjem)……………..……406

2. SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI………………………………………..……..413

3. KONTAKTNE ZARAZNE BOLESTI (šire se dodirom)……………………….418

c) GLJIVI NE INFEKCIJE (mikoze)……………………………………..……434

4. ALIMENTARNE ZARAZNE BOLESTI (prenose se zaraženom

5. ZOONOZE (prenose se životinjama)…………………………………………….447

6. TRANSMISIONE ZARAZNE BOLESTI (prenose se insektima)…………..…451

ŽENSKE BOLESTI I STANJA 465

5. PREDMENSTRUALNI SINDROM ( PMS)………………………………...…..475

6. MENSTRUACIJA (mjese nica)……………………………………………….....476

7. ŽENSKA NEPLODNOST (sterilnost, jalovost)…………………………………479

10. POBA AJ (abortus)……………………………………………………………...487

3. LIMFNE ŽILE, LIMFA…………………………………………………………..501

ŽIV ANE BOLESTI 505

7. ŠTITNJA A (štitna žlijezda)………………………………………………….…542

9. TIMUS (grudna žlijezda)……………………………………………………...….547

HRANJIVE TVARI 552

1. ALERGIJA (op enito)……………………………………………………………....3

1. ALERGIJA (op enito)

Alergija je pretjerana osjetljivost na odre ene tvari (alergene).

1. Neki istraživa i vjeruju da je ALKALOZA glavni uzrok alergije.

4. Alergija se rješavamo tako da organizam polako PRIVIKAVAMO na tvari, na koje je preosje-

5. Za sve vrste alergija treba duže vrijeme piti AJ od KOPRIVE.

7. PELUD: 1– 2 ajne žlice dnevno (može i u tabletama).

9. VITAMINI B – KOMPLEKSA: velike ja ine, 3 puta dnevno.

10. VITAMIN D: 1000 IJ dnevno.

12. KALCIJ: 1000 mg dnevno. Alergi ni ljudi imaju premalo kalcija.

a) SEZONSKI ALERGIJSKI RINITIS (peludna hunjavica, peludna groznica)

Astma je peta na listi naj eš ih uzroka smrti (u SAD).

6. Kod akutnih astmati nih napada koristite BILJNE PARNE KUPKE:

8. Uzimanjem VITAMINA E: 400 IJ i više dnevno, tokom 2 mjeseca, nestaju klini ki

10. VITAMIN A (beta karoten): 5000 – 50000 IJ dnevno, 6 dana u tjednu,

11. VITAMINI B-KOMPLEKSA: velike ja ine, 1 – 3 puta dnevno.

13. Lije enje se može poja ati uzimanjem KALCIJA.

15. EŠNJAK: 3 kapsule sa svakim obrokom.

16. Za astmu i kašalj treba uzimati nave er esan EŠNJAKA s MEDOM.

19. Ekstrakt BOROVICE djeluje vrlo dobro protiv astme.

21. No na astma može nestati ( ak i dugogodišnja) ve nakon prvih šalica aja od

23. Pomaže i KELP.

24. Uzimajte MED sa MATI NOM MLIJE I i CVJETNIM PRAHOM.

30. GLADOVANJE (terapeutsko, 15 dana, + 15 dana rehabilitacije ) djeluje izuzetno efikasno na